ze-do eko [broj 2, juni 2006.]

8/7/2019 ZE-DO eko [broj 2, juni 2006.]

http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-2-juni-2006 1/28

Godina I, broj 2, juni, 2006. godine

ČASOPIS O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINEEKO

Pod pokroviteljstvom Ministarstva za prostorno uređenje i okoliš

Photo M. Doglod



ZE-DO eko

2



ZE-DO eko

3

EKO PROJEKTI

I ove godine «budžet»kantonalnog Eko ondaiznosi oko 200 hiljada KM.Veći dio ovih novaca - 150hiljada KM, bit će utrošen,prema odluci Vlade ZE-DO kantona, za realizacijuprojekta izgradnje brane narijeci Bosni za prikupljanjeplutajućeg otpada. Brana ćese graditi na lokalitetu opći-ne Kakanj, uzvodno od bra-ne kakanjske Termoelektra-ne. -Riječ je zapravo o pilotprojektu, prvom takve vrsteu Bosni i Hercegovini, kojije izuzetno zahtjevan i ne-tipičan projekat, ističe SeadČizmić, še sektora za zašti-tu životne sredine u kanto-

MINISTARSTVO ZA PROSTORNO URE\ENJE I OKOLIŠ

Brana za prikupljanjeplutajućeg otpada u ovoj godini

nalnom ministarstvu za pro-storno uređenje i okoliš.

Kako doznajemo u razgo-voru sa gospodinom Čizmi-ćem, prije nego što započneizgradnja brane za prikuplja-nje plutajućeg otpada trebauraditi jako mnogo posla. A

Izgradnja brane na reci Bosni zaprikupljanje plutajućeg otpada

netipičan je i vrlo zahtjevan projekat

o tome on kaže: - Već je po-četkom ove godine urađenatenderska dokumentacija, teraspisan tender za izradu idej-nog rješenja, a izabrali smoi najboljeg ponuđača. Iakosmo očekivali da za ovo budezainteresirano više subjekata,na tender su se prijavile samotri rme – DVOKUT PROSarajevo, Hidrotehnika BanjaLuka i Prostor plan, Zenica.Najbolje reerence imala jepomenuta sarajevska, riječje o privatnoj rmi, sa kojom

Sead Čizmić

smo već potpisali ugovor zaizradu idejnog rješenja. Rok za njegovu izradu je okoosam sedmica, odnosnodva mjeseca – kaže Sead Či-zmić. Brana za prikupljanjeplutajućeg otpada na rijeciBosni, uzvodno od brane Termoelektrane Kakanj, tre-balo bi da bude izgrađena uovoj godini. – Ipak, riječ jeo vrlo zahtjevnom projektu,pa možda dođe i do pro-longiranja rokova – kažeČizmić.

Kako doznajemo u Se-ktoru za zaštitu životnesredine kantonalnog Mi-nistarstva za prostornouređenje i okoliš , ono štoje trenutačno vrlo aktuel-no jeste uspostava statisti-čkih pokazatelja o okolišuna nivou BiH. Ovaj posao

AKTUELNOSTI

Dva nova pravilnika

tonalno ministarstvo jeuradilo jedan pravilnik opogonima i postrojenjima,o kome se već pričalo, a ipisalo. Uradili smo još dvanova pravilnika, a jedanod njih nosi naziv – Pra-vilnik o rokovima za po-dnošenje zahtjeva za izda-

Prema članu 3 pomenutog Pravilnika najkasnije do 1.marta 2007. godine operatori pogona i postrojenja dužni supodnijeti zahtjev za izdavanje okolinskih dozvola i to za in-

rastrukturne projekte, upravljanje vodama, poljoprivredu išumarstvo, prehrambenu industriju, turizam i zabavu, pogo-ne i postrojenja koji proizvode opasne supstance, a najkasnijedo 30. aprila slijedeće godine rok je za podnošenje zahtjeva zaizdavanje okolinske dozvole za mineralnu industriju, upra-vljanje otpadom, tekstilnu, kožarsku, drvnu i papirnu indu-striju. Kada je riječ o energetici, hemijskoj, metalnoj, o ekstra-ktivnoj industriji rok za podnošenje zahtjeva je 31. augusta2007. godine.

vanje okolinske dozvole zapogone i postrojenja kojaimaju izdate dozvole prijestupanja na snagu zakona ozaštiti okoliša, govori kadata postrojenja i pogoni mo-raju podnijeti zahtjeve zaizdavanje okolinske dozvo-le, kaže Čizmić.

radit će Statistički zavodBiH, i zapravo to je poku-šaj sticanja cjelovite slikeo zagađenosti bh. okoliša,počev od zagađenosti zra-ka, voda, tla, deponiranjaotpada. – U tom smislusu vrlo značajne okolinskedozvole. Također, Kan-

ZE-DO eko, časopis o zaštiti životne sredine. Izdavač NIPP Naša riječ DD Zenica. Za izdavača Sajto Ćehović,direktor. Urednica izdanja Lejla Sarajlić. Redakcioni odbor: Nermin Mandra, predsjednik, Samira Karić, prim. mr. sci

Smajil Durmišević, dr. dr. Mustaa Omanović, Hilmo Bjelopoljak, Muhamed Brka, pro. dr. Jovan Sredojević. Redakcija: Indira Hasanica Hačimić, Nedžib Smajlović, Razija Bašić, Elvira Šaćirbegović, Lejla Sarajlić, Osman Drino, Lejla Kadrić,Nejra Bradarić, Azerin Salihbegović i Bojan Bogdanović. Fotoreporter Mehmed Doglod. Photo na naslovnoj strani Mehmed Doglod. Tehnički urednik Selver Omerović. Računarska priprema Studio NIPP Naša riječ.



ZE-DO eko

4

EKO PROJEKTI

Programom utroška sredsta-va Fonda za zaštitu okoline Kan-tonalnog ministarstva za pro-storno uređenje, promet i ko-munikacije i zaštitu okoline, za2006. godinu, značajna sredstvadobili su mediji i eko pokreti,odnosno nevladine organizacijena prostoru našeg kantona.

Tako je na jednoj od prošlihsjednica Vlade ZE –DO kanto-

na, a na prijedlog Ministarstvaza prostorno uređenje i okoliš, medijskim kućama iz pomenu-tog Fonda odobreno ukupno 37hiljada KM, kako se u zaklju-čku Vlade ističe, za realizacijuprograma edukacije i podizanjaekološke svijesti putem elek-tronskih i pisanih medija, a uskladu sa programom utroška

UTROŠAK SREDSTAVA KANTONALNOG EKO FONDA U 2006. GODINI

Medijima 37, a ekoorganizacijama 20 hiljada KM

sredstava Fonda za zaštitu ži-votne sredine za 2006. godinu.Iznos sredstava od 37 hiljadaKM pravično je raspodijeljen zadvadeset i dvije medijske kuće.Sredstva su dobili: RTV Zenica,RTV Visoko, RTV Maglaj, TVIC Kakanj, TV Amna Tešanj,BM Radio Zenica, Radio Zeni-ca, Radio Zenit Zenica, RadioKakanj, potom radio stanice izBreze, Olova, Q Visoko, Zavi-dovići, ZOS Doboj Jug, Tešanj,Bobovac, Radio Naba, Radiopostaja Usora, YES d.o.o. Zeni-ca, «Naša riječ» Zenica, «Našenovine» Doboj Jug i «Kakanjskenovine».

O razlozima raspodjele sred-stava medijskim kućama na po-dručju ZE-DO kantona SeadČizmić, še sektora za zaštituokoliša u Ministarstvu ZE –DOkantona kaže: - Želimo medij-skom kampanjom, a u skladusa inicijativom Ministarstvaza prostorno uređenje i okoliš,animirati što veći broj stanovni-ka kantona na konkretne akcijeočuvanja životne sredine, te dana motivirajući način utječemona podizanje svijesti o potrebistalne brige za okolinu, a time ibrige za očuvanje i zaštitu zdra-vlja. Također, naš cilj je da ovakampanja elektronskih i pisa-nih medija rezultira ekološkimi estetskim eektima, vidljivim i jasnim svim kategorijama sta-novništva.

Mladi učesnici jedne od prošlogodišnjih Eko škola na Smetovima

Među najboljim čuvarima prirode su i izviđači

U skladu sa programom utroška sredstava kantonalnog Eko onda za

2006. godinu Vlada ZE-DO kantona, a na preporuku Ministarstva za pro-storno uređenje i okoliš, za ekološke projekte nevladinih organizacija, odno-sno eko pokrete i ekološka udruženja, odobrila je sredstva u iznosu od dvade-set hiljada KM. – Bilo je jako mnogo aplikacija nevladinih organizacija zasredstva Eko onda, a neke su čak aplicirale i sa nekoliko projekata. Za ekoprojekte sredstva u iznosu od dvadeset hiljada KM raspoređena su za jeda-naest nevladinih organizacija, a prvi puta ove godine novce u iznosu od trihiljade KM dodijelili smo Savezu izviđača Općine Zenica – ističe Sead Či-zmić. Pored za zenički Savez izviđača, novce su dobile i slijedeće nevladineorganizacije – Omladinska organizacija «Tutto Completo» Kakanj, NVO Ekodruštvo «20. mart 1990» Breza, Eko BiH ZDK Zenica, Udruženje književni-

ka ZE –DO kantona, Udruženje studenata Kaknja, BZK «Preporod» Zenica,UG Planinarsko društvo «Bobovac» Kakanj, Nezavisna romska organizacijai Omladinska romska inicijativa Kakanj, UG Ekološki pokret «Eko Klek Zavi-dovići», te pro. dr. Jovan Sredojević, sa Mašinskog akulteta.

Divljih deponija na području ZE-DOkantona ima jako mnogo



ZE-DO eko

5



ZE-DO eko

6

EKOLOGIJA I VELIKI ZAGAĐIVAČI

Termoelektrana Kakanj je ucilju smanjenja negativnog utje-caja na okolinu i ove godine na-stavila sa realizacijom određenogbroja aktivnosti. Tako

je tokom ebruara imarta, izvršena sa-dnja vjetrozaštitnogi šumskog pojasa okodeponije uglja, čimeje okončana dru-ga aza rekultivacijeprostora oko ovogodlagališta. Zajednosa prvom azom ovogprojekta koja se odvijala u prote-

kle dvije godine, duž ograde de-

NASTAVLJENE AKTIVNOSTI TERMOELEKTRANE KAKANJ U CILJU ZAŠTITE OKOLIŠA

Rekultivacijaprostora oko

deponije uglja

ponije je zasađeno više

od 5500 sadnica razli-čitih vrsta drveća. Ovoodlagalište uglja seinače nalazi na samomuzvišenju, tako da jekonstantno izloženointenzivnom strujanjuvjetra koji prašinu do-nosi do obližnjeg na-selja, čime stvara sta-

novite probleme mještanima tih

naselja.

- U proteklom periodu sa sva-ke strane deponije uglja zasađen jetroredni vjetrozaštitni pojas. To susadnice graba, javora i lipe, koje ćekada porastu štititi obližnje naseljeod prašine sa deponije. Ono što jeposebno značajno za mještane ovog naselja je to, da je na zapadnojstrani deponije izvršena sadnja

širokog šumskog zasada. Kada tesadnice porastu, vjetar će značajnooslabiti i neće moći donositi uglje-nu prašinu u ta naseljena mjesta.Ovom prilikom ne treba zaboravi-ti da je u cilju smanjenja emisijeprašine sa deponije uglja, već ura-đen sistem za kvašenje uglja prijenjegovog odlaganja. Kombinaci-jom eekata djelovanja ovih pro-jekata, značajno će biti smanjen

negativni utjecaj ove deponije naokolinu, kazao je Šahbaz Velispa-hić, tehnolog za zaštitu okoline uTermoelektrani Kakanj.

Završena druga fazaprojektal Zasađenoviše od 5500 sadnica

Poboljšanje vizuelnog izgleda pejzaža kakanjske kotlineOvaj projekat je, prema njegovim riječima, prvenstveno imao za cilj

da se smanji intenzitet vjetra na deponiji uglja, odnosno da se smanjipodizanje prašine uglja sa deponije, ali se istovremeno vodilo računa io poboljšanju vizuelnog izgleda pejzaža kakanjske kotline, koji je zna-čajno narušen postojanjem raznih industrijskih kapaciteta na ovomlokalitetu. Iz Termoelektrane Kakanj ističu da su izuzetno zadovoljnidosadašnjim rezultatima iz oblasti zaštite okoliša, ali istovremeno do-daju da će i u narednom periodu još više pojačati te aktivnosti, kako bibar donekle popravili negativni imidž jednog od najvećih zagađivača na

području Zeničko-dobojskog kantona.

Veoma bitno je napomenuti,

da je Termoelektrana Kakanj uovoj godini u sklopu smanjenjanepovoljnog utjecaja na okoli-nu, pored već navedenih proje-kata, pokrenula i aktivnosti okouvođenja sistema okolinskog upravljanja prema standarduISO 14001:2004. Time bi se još više trebala smanjiti emisija šte-tnih čestica i ponovnom rekon-strukcijom elektroiltera dovesti

u granice normale, istakao jeVelispahić.

Troredni vjetrozaštitni pojas

Više zelenila, manje ugljene prašine

Šahbaz Velispahić



ZE-DO eko

7

EKOLOGIJA I MEDICINA

MES d.o.o. – Medical Equipment &Supplies je preduzeće u privatnoj svoji-ni osnovano 2002. godine, sa sjedištemu Zenici, a njegov vlasnik i direktor jeHarun Imamović, diplomirani inžinjerelektrotehnike. Preduzeće se bavi pro-dajom i instalacijom medicinske opre-me, prodajom medicinskog potrošnogmaterijala, kao i servisiranjem opreme.

Program zbrinjavanjamedicinskog infektivnog otpada

Jedan od najznačajnijih programakoje MES realizira već duže vrijeme jetretman medicinskog inektivnog otpa-da koji predstavlja najveću opasnost pozdravlje ljudi i po zdravu životnu okoli-nu. Naime, medicinski inektivni otpad uskali medicinskog otpada dolazi kao dru-ga vrsta najopasnijeg medicinskog otpa-da, odmah iza nuklearnog, pa je to jedan

od razloga važnosti njegovog adekvatnogtretmana, odnosno zbrinjavanja. Nakondezinekcije i drobljenja, medicinskiotpad je neprepoznatljiv, pa više špricei igle nisu opasnost za one koji ih znajutražiti i na smetljištvima. Osim toga, onviše nije opasnost ni za životnu okolinu.

MES D.O.O. – MEDICAL EQUIPMENT & SUPPLIES

Medicinska oprema,medicinski potrošni

materijal i servis- Preduzeće MES je, u saradnji sa

Ministarstvom zdravstva Kantona Sa-rajevo uz veliko razumijevanje pro.drZehre Dizdarević, ministrice, realiziraloProjekat optimalnog zbrinjavanja otpa-da iz zdravstvenih ustanova na podru-čju ovog kantona. Projekat se realiziraveć treću godinu i u ovoj godini će seokončati. Do sada su u Kantonu Sara-

jevo isporučena dva kompleta. Univer-zitetskom kliničkom centru Sarajevo jeisporučen aparat za dezinekciju i steri-lizaciju medicinskog inektivnog otpa-da i drobilica koja taj otpad melje nadesetinu od početnog volumena. Općojbolnici u Sarajevu je isporučen kompletkoji čine dva velika i jedan mali aparatza dezinekciju medicinskog inektivnogotpada, te jedna drobilica tog otpada,kazao nam je Harun Imamović.

Prvi čovjek MES-a navodi da je i uSrednjebosanskom kantonu na sličan

način ostvarena saradnja Ministarstvazdravstva i ovog preduzeća, te se startalosa realizacijom projekta zbrinjavanja me-dicinskog inektivnog otpada na ovompodručju. Tako je sredinom maja u Tra-vniku ministar prim.dr Nurdin Šatrović,pustio u rad postrojenje za ekološkozbrinjavanje medicinskog inektivnogotpada sa drobilicom. U toku ove i slje-deće godine nastavit će se sa ovim pro-jektom na području SBK-a. Izvršena je iisporuka ovih aparata za Distrikt Brčko,

odnosno za Opću bolnicu u Brčkom.Kako saznajemo, u toku su i intenzi-vne pripreme za realiziranje projekta zbri-njavanja medicinskog inektivnog otpadau Zeničko-dobojskom kantonu. Načelnik

Općine Zenica Husejin Smajlović bezre-zervno je podržao ovaj projekat i tražise modus za nabavku aparata i drobilice.MES d.o.o. u saradnji sa Kantonalnimzavodom za javno zdravstvo radi proje-kat zbrinjavanja medicinskog inektivnogotpada, a njegovu realizaciju treba očeki-vati kroz saradnju Općine Zenica i Mini-starstva zdravstva Ze-do kantona.

Prisutni na cijelom bh. tržištu

Inače, ovo preduzeće je na početku

svog rada imalo dvoje zaposlenih, sada ihje petoro, dva inžinjera i troje sa srednjomstručnom spremom, sa tendencijom dalj-njeg povećanja broja zaposlenih. MES po-sjeduje i vlastiti vozni park, pa je osiguranpristup i brza dostava robe do kupaca. Ina-če, MES je prisutan na cijelom bosansko-hercegovačkom tržištu, što je i dugoročnastrategija ovog preduzeća. Za takvu po-slovnu politiku MES preporučuje i to štoovo preduzeće nudi kompletnu uslugu,dakle uz ponuđene aparate obezbjeđuju

originalni i alternativni potrošni materijal– reagense, kao i kvalikovan servis. Zapo-sleni u ovom preduzeću posjeduju odgo-varajuće certikate o završenim edukaci-jama za održavanje medicinske opremeiz zastupničkog programa MES-a, izdateod proizvođača opreme. Zaposlenici setrude da u roku 24 sata odgovore na pozivsvojih kupaca, a usluge servisa su potpunobesplatne u garantnom roku, a izvan togroka cijene su primjerene trenutnoj eko-nomskoj situaciji u društvu. Da zaposleniu MES-u rade dobro svoj posao potvrđujei činjenica da trenutno održavaju na dese-tine aparata koji se nalaze u javnim i pri-vatnim zdravstvenim ustanovama u cijelojBosni i Hercegovini.

Preduzeće MES d.d.o. osim aparata za tretman medicinskog inektivnog otpadau svojoj ponudi ima i potpuno automatizovane hematološke aparate renomiranog svjetskog proizvođača Beckman Coulter te nude originalne i alternativne reagensesa certikatima o kvaliteti registrovanim u zemljama EU. U ponudi biohemijskihaparata nude instrumente iz proizvodnog programa kompanija Roche diagnostics,AMS s.r.l Italija, Invernes Medical – Orgenics, USA, Olympus, Japan, Hettich, Nje-mačka. Nude i originalne biohemijske reagense za aparate iz proizvodnog programa

kompanije Roche, Herbos, Hrvatska, Orgenics, USA. U prodajnom programu MESima i laboratorijsko posuđe, sitni potrošni materijal te brze testove, sve što trebajuu laboratorijama. Pored toga u njihovom asortimanu nalaze se i oprema za RTGkabinete, zaštitna oprema...



ZE-DO eko

8

RMU KAKANJ

Prije dva mjeseca Rudnik mr-kog uglja Kakanj u Kaknju pustioje u rad Industrijski vodovod naPovršinskom kopu Vrtlište. Do togvremena Rudnik mrkog uglja je zasvoje tehnološke potrebe na ovompovršinskom kopu, koristio veli-ke količine pitke vode izgradskog vodovoda.

Obzirom, da je u Ka-knju, ali i u čitavom svi-jetu, prisutan nedostatak pitke vode, menadžmentRudnika je došao na ide-ju da izgradi industrijskivodovod koristeći voduiz rijeke Bosne.Ova ide-ja je sprovedena u djelo tako da jezavršen i pušten u rad industrijskivodovod u koji je ugrađena oprema

vrhunskog kvaliteta.- Postrojenje radi automatski,ltrira zahvaćenu vodu, izdvajajućikrute čestice u vodi iznad 100 um.Puštanjem u rad ovog vodovodaRudnik Kakanj stanovništvu ovogagrada stavlja na raspolaganje doda-tne i značajne količine nedostajućepitke vode, kaže pro. dr. Omer Ju-kić, pomoćnik generalnog direkto-

DOPRINOS RMU KAKANJ POBOLJŠANJU ZAŠTITE OKOLIŠA

Kakanjcima naraspolaganju više

pitke vodePušten u rad

industrski vodovodna Vrtlištu, koji

koristi vodu iz rekeBosne l Stanovništvu

ustupljena veća količinanedostajuće, pitke vode

ra za tehničke posloveu Rudniku mrkog uglja

Kakanj u Kaknju.Izgradnjom ovog indu-

strijskog vodovoda stvore-ni su uslovi i za izgradnjupostrojenja za automatizi-rano pranje teretnih vozi-la. Za realizaciju ovog pro-jekta izrađena je neopho-

dna tehnička dokumentaciju i vrše senalne pripreme za izgradnju.

-Na ovaj način ćemo stvori-

ti uslove da kamioni koji prevozeugalj sa Površinskog kopa Vrtlištena Pogon Separacije ulaze čisti u ja-vni saobraćaj, bez nanošenja blata iprašine na saobraćajnice po kojimase kreću, ističe pro. Jukić.

Jukić napominje da je stigla ioprema za izgradnju vodovoda sani-tarne vode u Pogonu Haljinići. Takoje snabdijevanje sanitarnom vodom

kotlovnice i kupatila ovog pogonapredviđeno sa vodozahvata iz samejame. Ista voda će se, kao tehničkavoda, koristiti za otprašivanje po-strojenja u jami. I to će biti znatandoprinos smanjenju potrošnje vodeiz gradskog vodovoda.

- Kada izgradimo praonicu vo-zila na Površinskom kopu «Vrtlište»biće zaokružen tehničko-tehnološkiproces korištenja vode. Sva voda ćeići u taložišta mulja i prašine, odatleu «Putox» (uređaj za prečišćavanje,čija je sanacija u završnoj azi, a gdjeje moguć i mikrobiološki tretmanvode). Nakon toga će se vraćati u

rijeku Bosnu. Praktično, uzimaće-mo vodu manje čistoće od one kojubudemo vraćali u rijeku Bosnu, po-ručuje Jukić.

Rudnik zanemariv izvor zagađenja okoliša u bilo kojem obliku

U zadnjih nekoliko godina RMU Kakanj je realizirao nekoliko zna-čajnih projekata za poboljšanje zaštite okoliša. Neki od tih projekatasu sanacija sistema za prečišćavanje otpadnih voda na Površinskomkopu »Vrtlište», takozvani «Putox». Riješen je i problem buke glavnihjamskih ventilacionih sistema.U ljetnjim periodima polijevaju se vo-dom industrijski putevi kako bi spriječili zaprašivanje okoliša. Zatva-ranjem «Stare jame», obustavljen je kamionski prijevoz kroz grad.Trenutno je u pripremi idejni projekat izgradnje sistema za transport uglja željeznicom sa dizel vučom, sa »rtlišta» do Termoelektrane Ka-kanj, što će u ekološkom smislu potpuno zadovoljiti evropske i svjet-ske kriterije. Izgrađena je željeznička pruga za transport iz kreditnihsredstava Vlade Japana. Nakon izgradnje sistema pripreme uglja zatransport ovom željeznicom ova će se pruga staviti u pogon, tako da ćese obustaviti kamionski prijevoz na ovoj relaciji.

-Možemo zaključiti da, već danas, Rudnik mrkog uglja «Ka-

kanj» predstavlja zanemariv izvor zagađenja okoliša u bilokojem obliku. Nastavićemo i da-lje davati svoj doprinos očuvanjuokoliša, ne samo na području Ka-knja, nego i šire, kazao je na krajunašeg razgovora prof. Jukić.

Prof. dr. Omer Jukić

Crpka izvlači vodu iz rijeke Bosne

Industrijska voda spremna za korištenje

Industrijski vodovod vrhunske kvalitete



ZE-DO eko

9

IZ DVA EKO UGLA

Trend u čitavom svijetu pa tako ikod nas u Zeničko-dobojskom kanto-nu je povećanje hemijskog zagađenjavode dok se trend mikrobiološkogzagađenja iz godine u godinu po-boljšava. Javno-zdravstvena kontrolavode za piće, koju provodi Kantonal-ni zavod za javno zdravstvo Zenica,znatno je porasla u posljednjih osamgodina. Tako je procenat mikrobiolo-ški neispravnih uzoraka vode za pićeza posljednjih osam godina smanjen

sa 26,6 odsto na 12,3 odsto. Međutim,procenat hemijski neispravnih uzo-raka vode se povećao sa 20,8 odstona 30,9 odsto. Ovakav trend govori ovelikom opterećenju životne okolineotpadnim materijama koje ugrožava-ju zemljište, površinske i podzemnevode, o lošem sanitarno-tehničkomstanju vodnih objekata, o nedovolj-nom prečišćavanju vode za piće prijeupotrebe i prije dezinekcije.Visok procenat hemijski kontaminiranihuzoraka vode govori o potencijalno

TREND ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI VODE ZA PIĆE NA PODRUČJU ZE-DO KANTONA

Povećanje hemijskogzagađenja vode

velikom prisustvu sporednih proizvo-da dezinekcije u vodi za piće i njiho-vom, dugoročno gledano, mogućemštetnom djelovanju na zdravlje ljudi.

- Prva stvar koju moramo učiniti dapopravimo ovakvo stanje je spriječitidevastaciju šuma. Potom se moraju osi-gurati zone sanitarne zaštite oko vodnihobjekata, spriječiti u njihovoj blizini sje-ču, izgradnju itd...Potom treba graditisanitarne deponije, sisteme za prečišća-vanje otpadnih voda, poboljšati sani-tarno-tehničko stanje vodnih objekata.U smislu sprječavanja razvijanja spore-dnih proizvoda dezinekcije u vodi zapiće apelujemo na preduzimanje svih

mjera za sprječavanje zagađenja vode

u površinskim i podzemnim rezer-voarima i na izvorištima te temeljitoprečišćavanje vode prije dezinekcije.Apelujemo na osoblje koje radi na te-

hnološkim procesima obrade vode zapiće da prati savremena naučna otkri-ća u oblasti tehnologije vode za piće teda se bore za implementaciju mjera imetoda za sprječavanje kontaminacijevode i naknadno opterećenje vode ne-poželjnim i potencijalno štetnim proi-zvodima tehnoloških postupaka kon-dicioniranja vode za piće, kazao namje prim.dr.sci. Smajil Durmišević, dr.med. spec., načelnik Službe za higijenui zdravstvenu ekologiju Kantonalnog

zavoda za javno zdravstvo Zenica.

Svojevremeno je pojava knjige «Nijemo proljeće», autori-ce Rejčel Karson, izazvala pravu uzbunu u javnosit, ukazi-vanjem na katastroalne posljedice koje upotreba pesticida

ima na prirodnu sredinu. Sada, međutim mnogo više uznemi-renja izaziva jedna druga knjiga – «Zatrovana materica», autoraDžona Elkingtona, u kojoj se opisuju posljedice štetnih hemikali-ja na ljude i njihovo potomstvo.

Opisujući posljedice zatrovane životne sredine na ljudima injihovom potomstvu, Džon Elkington posebno ukazuje na trikategorije supstanci opasnih za razmnožavanje: koncerogenesupstance – probijaju se kroz posteljicu i izazivaju dječije tu-

more; teratogene supstance – izazivaju pobačaje, rađanje mrtvedjece, usporen rast, zičke hendikepe, promjene u ponašanju imutagene supstance – dovode do genetskih mutacija, napadajugene i hromozome, izazivaju greške u procesu «preslikavanja»nasljedne materije DNA.

Prema podacima koje je objavio Evropski centar za hemij-sku industriju i toksikologiju, najmanje troje od svakih stotinurođene djece danas imaju neke nedostatke. Kod jednih su toodmah prepoznatljive deormacije, a kod drugih će se one tek vemenom ispoljiti. Nije, doduše, lako razdvojiti nedostatke ge-netskog porijekla od onih izazvanih štetnim uticajem zagađeneživotne sredine, s obzirom da se oni prepliću. Ipak, izvjesno jedanas da je glavni krivac brojnih anomalija u ljudskoj reprodu-kciji, upravo, zagađena životna sredina.

Proesor embriologije, iz Sao Paola, Reinaldo Azou-bel, saopštio je stravične podatke o posljedicama «prljavetehnologije» u najzagađenijem gradu na kugli zemaljskoj

NALIČJE PROGRESA

Genetička kriza– Cubatau, u Brazilu. Dok se u ovoj zemlji u prosjeku, nadeset hiljada porođaja javlja jedan slučaj anencealije (ra-đanja nakazne djece, bez glave ili pojedinih udova), u Cu-batau se ta pojava događa 30 puta više – po jedan slučaj nasvakih 300 porođaja.

U jednoj ginekološkoj bolnici u Sajgonu, na odjeljenjudoktorice Ngujen Ti Ngok Fuong, postoji – soba strave. U toj

sobi, na policama stoje desetine tegli napunjenih ormalinom,u kojima plivaju oštećeni embrioni ili mrtva nakazna novoro-đenčad, od roditelja koji su bili izloženi otrovnim hemikalija-ma i koji su zbog toga imali tragična genetska oštećenja.

Prema pisanju minhenskog lista «Zidojče cajtung», ameri-čko vazduhoplovstvo je u Vijetnamu, od 1961. do 1971. godine,vodilo pravi hemijski rat. Otrovnim hemikalijama su prskana ši-roka prostranstva Vijetnama, koja su smatrana uporištima Vije-tkonga. Posljedica toga je učetvorostručen broj oboljelih od rakajetre, a slično je i sa porastom oboljenja od teških nervnih bolestii povećanjem broja djece rođene sa raznim manama.

Roditelji koji su bili izloženi uticaju otrovnih supstanciimaju višestruko više «beba monstruma». U provinciji BengTre, na primjer, koja je svojevremeno više puta zasipana otro-vom, zabilježeno je čak 15 takvih nakaznih beba na svakih hi-ljadu porođaja.

Iz knjige “Doba ekologije” Nijaza Abadžića



ZE-DO eko

10

LIČNOSTI

Jovan Sredojević, redovni proesor na Mašinskom akulte-tu u Zenici, tokom posljednjih nekoliko godina ulaže ogromantrud kako bi se u BiH, poglavito na području Srednje Bosne,promijenio zastarjeli odnos prema komunalnom i industrij-skom otpadu. Proesor Sredojević u svojim brojnim znanstve-nim radovima javnost i ljude odgovorne za razvoj ekonomijepokušava uvjeriti da se država siromašna poput BiH premaotpadu ne smije odnositi rasipnički jer nije riječ o smećunego o važnoj industrijskoj sirovini. Svoja teorijska i prakti-čna iskustva iz oblasti deponiranja i reciklaže otpada proesorSredojević je uobličio i u nekoliko značajnih knjiga, od kojihizdvajamo dvije usko vezane za oblast inženjerske ekologije -

«Obrada i deponije otpada» i «Reciklaža otpada».

POVOD ZA RAZGOVOR: PROF. DR. JOVAN SREDOJEVIĆ

Otpad nije smećenego - sirovina

u relativno uređene deponije», kaže proesor Jovan Sredoje-vić na početku razgovora.

Tona briketa u Evropi košta 150 KM

l S obzirom na trendove u razvijenome svijetu, da li sekomunalnim i industrijskim otpadom u našoj zemlji ga-zduje na adekvatan način?

- Na deponije se odlaže komunalni i industrijski otpad ukome se nalazi više od 60 odsto korisnih supstanci koje se,kao sekundarne sirovine, mogu vratiti u industrijski procesproizvodnje. Na prvom mjestu je papir, zatim plastika, staklo,metali itd. Kao najočitija ilustracija može poslužiti primjer de-ponije industrijskog otpada zeničke Željezare na Rači gdje se,prema prošlogodišnjim procjenama, nalazilo oko 1,5 milionametalnih supstanci. Nažalost, ta deponija se danas «čerupa»na vrlo neuređen, netehnološki i često po život opasan način,i očekujem da će na toj deponiji biti mnogo većih problemanego do sada. Na ostalim deponijama slična je situacija.l Na koji način je privrednike i «obične» građane mo-

guće natjerati da u svoje ophođenje prema otpadu unesuviše kulture?

- Davno je rečeno: batina je izašla iz raja. Treba primije-niti princip koji se koristi u zemljama Zapadne Evrope: stro-

ge sankcije i pravilo da zagađivač plaća. Svaki vlasnik otpadadužan je zbrinuti taj otpad o svome trošku. Sa ovakvim na-šim okolišom, sa čistoćom naših rijeka, izletišta, livada itd.ne možemo u Evropu. Do ulaska u Evropu mi moramo dostatoga promijeniti u našoj svijesti, a moramo neka pitanja regu-lisati i odgovarajućim političkim mjerama.l U svojim knjigama iz domena inženjerske ekologije

tretirate probleme odlaganja otpada, odnosno njegove re-ciklaže?

U svojim knjigama ja sam privredu otpada denirao kaozbir političkih, ekonomskih, naučnih, tehničkih i svih drugihmjera pomoću kojih se otpad izbjegava, smanjuje, odlaže i

iskorištava. Nema smisla razdvojeno skupljati otpad ako ćeon ponovo završiti na deponiji. Moramo u prvom redu obe-zbijediti proizvodne pogone za korištenje otpadnih materija-

Kako se na ekološki prihvatljiv način otarasitiplastičnih kesa, boca i druge ambalaže koja se maso-vno upotrebljava?

- Zaista, najveći problem onečišćenja okoliša je plasti-ka. Da bi se neki plastični otpadi prirodno razgradili potre-bno je da prođe nekoliko hiljada ili čak nekoliko desetinahiljada godina. Plastiku treba izbaciti iz dućana i u upo-trebu vratiti papirne vreće. Treba uvesti plaćanje kaucije za

plastične aše kao što su uradile Njemačka i Hrvatska, pako baci ašu neka zna da je bacio novac iz džepa.

SPONZOR STRANE 10 PRIVREDNO DRUŠTVO REGIONALNA DEPONIJA “MOŠĆANICA”

lDepona na Rači se “čerupa” na neuređeni netehnološki način, što će u budućnosti

rezultirati nizom velikih problemal U BiH treba primeniti princip koji važi urazvenim zemljama: svaki vlasnik otpada

dužan je otpad zbrinuti o svom troškul Plaćanje kauce za plastične aše bitno bi

popravilo ekološku svestl Toplotna moć starih guma i plastike dva

puta je veća od najkvalitetneg uglja

Stanje na području Srednje Bosne, kada je riječ o depo-niranju i reciklaži otpada, nije ni blizu standarda koji važeu razvijenim zemljama Zapada. Potrebno je poduzeti nizekonomskih, znanstvenih i tehnoloških mjera kako bi otpaddobio tretman kakav zaslužuje. «Na području Srednje Bosnezbrinjavanje otpada, prečišćavanje otpadnih plinova i vodanije na zadovoljavajućem nivou. Ni jedan grad u našem okru-ženju nema postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda izu-zev Termoelektrane i Cementare Kakanj. Sve ostale nečistevode odlaze u vodotoke. Kada je riječ o krutom - komunal-nom i industrijskom otpadu, takođe ne možemo biti zado-voljni. Najveće količine ovih otpadnih materijala se odlažu na

neuređene deponije. Većina naših deponija otpada, ustvari,nisu deponije nego smetljišta. Na njima su tokom cijele godi-ne prisutni požari, izuzev jedne deponije u Tešnju koja spada



ZE-DO eko

11

LIČNOSTI

la kao sirovine. Otpad je sada sirovina. U našemokruženju ima dosta pilana, abrika namještajaitd. čiji najveći dio drvenog otpada završava naobalama rijeka, u potocima ili bude spaljen.Tako bacamo vrlo moćan energent. Zakonomtreba obavezati proizvođače drvenog otpadada moraju proizvoditi brikete otpada, jer to jeenergija. Danas jedna tona briketa u Zapadnoj

Evropi košta 150 KM!

Otpad iz klaonica kao gorivo

l Dakle, mi nismo toliko bogati da bismo se spramotpada smjeli ponašati rasipnički?

- Osnovni moto mog djelovanja u ovih sedam-osam go-dina koliko se bavim otpadom glasi: otpad nije smeće, otpadje sirovina na pogrešnom mjestu. Njega treba vratiti nazadu proces proizvodnje, a iskustva razvijenih zemalja kažu dase više od 90 odsto otpadnih materijala može vratiti u proi-zvodnju. Oko 30 odsto energije u zapadnoevropskim cemen-

tarama dobiva se iz otpadnih materijala. Naj-kvalitetniji otpadni materijal za proizvodnjuenergije u cementarama su stare automobilskegume, zatim plastični otpad. Toplotna moć sta-rih guma i plastike oko dva puta je veća od naj-kvalitetnijeg uglja.lKako riješiti problem organskog otpada

iz klaonica, mesnica, restorana...?

- U Njemačkoj je zabranjeno odlagati otpadna deponije sa sadržajem organskih kompo-nenti većim od tri, odnosno pet odsto. Kod nas,

sadržaj organskih komponenti u otpadu prelazi 70 procena-ta. Tamo se vrši razdvajanje otpada - papir, plastika, staklo...sve na svoju stranu - a ostatak otpada se koristi kao energent.Svaki veći grad u Njemačkoj ima svoje postrojenje za sagori-jevanje otpada. Otpadi iz klaonica u Zapadnoj Evropi se me-lju i koriste kao energent u cementnoj industriji. Svaka većaarma u razvijenim zemljama koristi organske komponenteotpada za proizvodnju bio plina. Razgradnjom organskogotpada bez prisustva kisika nastaju metan i ugljen dioksid, a

to su energenti. Deponija Smiljevići u Sarajevu ima ugrađenplinski generator koji koristi deponijskji plin nastao razgra-dnjom otpada i proizvodi električnu energiju. Oko 70 depo-nija u Njemačkoj koristi metan, prečišćava ga i šalje u grad-sku mrežu radi korištenja u domaćinstvima. Ono što ostanenakon razgradnje organskih otpada koristi se za proizvodnjukomposta. U industriji otpada u Njemačkoj radi oko 550.000ljudi, a godišnji prihod koji se ovdje ostvari veći je od 40 mi-lijardi eura. Tamo je, dakle, privilegija raditi u otpadu jer to jejako unosan biznis.

Šta bi trebalo poduzeti da se dođe do otpada kojiće funkcionirati kao sirovina u industriji?

- Jedini način je selektivno razdvajanje komponentiotpada na mjestu njegovog nastanka - u domaćinstvi-ma, trgovinama itd. Inače, jedan od osnovnih principazaštite okoliša je intervencija na izvoru. Mi, naprimjer,rijeku Bosnu ne možemo očistiti u Zenici ako otpad do-lazi iz Sarajeva, Visokog itd.

U jednom svetomspisu Hindusa kaže se da«jedno drvo vrijedi kolikoi deset sinova». Bespošte-dna sječa šuma, međutim,pokazuje da je ova misao– zaboravljena. Himalajidanas u zoni ispod dvijehiljade metara nadmor-ske visine gotovo da i ne-maju šuma. Neizbježno sepretvaraju u pustinju.

I gotovo nepreglednešume u oblasti Amazonamogle bi jednostavno danestanu, ukoliko se nastavisadašnji tempo eksploa-tacije ovog samo naizgled,neiscrpnog šumskog bogat-stva. Ovakvo dramatično

upozorenje iznio je brazil-ski naučnik Filip Fernsajd,zasnivajući ga na podacimao eksploataciji amazonskih

EKOLOŠKA UZBUNA

Svijet bez šumašuma u periodu od 1975. do1978. godine.

Prema grubim procje-nama, prašumska oblastAmazona od oko 2,3 mi-liona kvadratnih kilome-tara, krčena je od 1975.godine tempom od 29 hi-ljada kvadratnih kilome-tara godišnje, a samo trigodine kasnije, krčenje jepovećano na – 77 hiljadakvadratnih kilometara.

Naglo uništavanje šum-skih površina u ovom dijelusvijeta nosi opasnost od kli-matskih promjena, odno-sno – kako to meteorolozikažu – može da dovede do«izmjene sadašnje distri-

bucije kiša». Još su realnijastrahovnja da bi uništavanješuma moglo da dovede i dopovećanja nivoa ugljika u

atmoseri i porasta tempe-prature naše planete.

U jednom izvještajuSvjetske banke saopšten jepodatak da se samo u ze-mljama u razvoju godišnjeza ogrijev troši 930 milio-na kubnih metara drveta.Stanovništvu Nepala, naprimjer, drvo je još uvi-jek gotovo isključivi izvor

energije: daje 85 posto to-pline za kuhanje i grijanjetokom dugih i oštrih zima.Ova zemlja sa 15 miliona

stanovnika povećava idalje natalitet po visokojstopi od 2,4 posto godi-šnje, a potrošnja drvetaje još prije 20 godina na-dmašila normalne mogu-ćnosti samoobnavljanjašuma. Da bi se usposta-vila bilo kakva raznotežatrebalo bi pošumiti 3,4miliona hektara zemljišta

novim sadnicama.Iz knjige «Doba

ekologije» NijazaAbadžića

Karikatura poznatog zeničkog i bh.karikaturiste Vukašina Stanišića



ZE-DO eko

12

ZENICA I EKOLOŠKI PROJEKTI

Ovogodišnja, tradicionalna akci-ja proljetnog čišćenja grada održana

je od 24. marta do 9. aprila, pod slo-ganom «Zenico, volimo Te». Akcija,kojom je rukovodio Štab, ormiran uOpćini Zenica, započela je simboli-čnim otvaranjem u najljepšem dijelugrada Zenice – zelenoj oazi na Kambe-rovića polju, kada su načelnik OpćineZenica sa suradnicima, te predstavnici još nekoliko zeničkih rmi očistili dio

AKCIJA PROLJETNOG ČIŠĆENJA “ZENICO,VOLIMO TE”

Zenica najčistijigrad u BiH Osim gradskih i prigradskihinteres pokazale i seoske

mjesne zajednice uovogodišnjoj Akci

proljetnog čišćenja gradalNa dodjeli nagrada,

načelnik Općine ZenicaHusejin Smajlović najavio i

jesenju akcu

jedne javne zelene površine.Ovogodišnja akcija proljetnog či-

šćenja grada pod nazivom «Zenico,

volimo Te» bila je izuzetno uspješna,uspješnija nego sve minule. U njoj jeučestvovala trideset i jedna mjesna za-jednica, od toga dvadeset i jedna grad-ska i deset prigradskih, a veliki interespokazale su i seoske mjesne zajednice,koje žele čistiji okoliš, pogotovu kadaje riječ o divljim deponijama.

U konkurenciji gradskih mje-snih zajednica prvo mjesto i na-gradu od 400 KM osvojila je MZCrkvice, a MZ Novo Radakovo jeza pokazani trud dobila pismenupohvalu. U konkurenciji prigrad-skih mjesnih zajednica prvu nagra-du od 400 KM podijelile su Peharei Ričice, dok je Drivuša zaslužilapismenu pohvalu.

U konkurenciji zeničkih osno-vnih škola prvo mjesto su podijelileškole «Miroslav Krleža» i «SkenderKulenović», a pismenu pohvalu do-

bila je škola «Musa Ćazim Ćatić».Područnoj školi «Isidora Sekulić»Blatuša i Raing klubu «Žara» Zeni-ca pripalo je specijalno priznanje.

Iako nije imuna na brojne probleme zagađenogokoliša, zenica je najčistiji grad u BiH

Simboličan početak ovogodišnjeAkcije proljetnog čišćenja pod sloga-nom “Zenico, volimo Te” dogodio sena Kamberovića polju

Skromna svečanost dodjele nagradai priznanja za najvrijednije u ovogodi-šnjoj akciji proljetnog čišćenja grada «Ze-nico, volimo Te» upriličena je u maloj saliOpćine Zenice. Tom prilikom prigodnombesjedom predstavnicima nagrađenihmjesnih zajednica, obratio se načelnikHusejin Smajlović, koji je i uručio nagra-de i priznanja. -Zenica je , sasvim sigur-no, najčistiji grad u Bosni i Hercegovini,iako naravno nije imun na brojne proble-me zagađenog okoliša. No, nadam se da

će ekološka svijest građanaZenice uskorobiti na tom nivou da se prema gradskimprostorima i javnim površinama odnosekao i prema vlastitim domovima.

Zasađeno hiljadu sadnica smrćeU ovogodišnjoj, najuspješnijoj akciji

proljetnog čišćenja dosada prikupljenoje oko 1500 kubnih metara komunal-nog otpada, koji je odvezen na deponijuSiđe, a Zenica je postala zelenija. naime,u akciji «Zenico, volimo Te» zasađenoje hiljadu sadnica smrće, na potezu od Doma penzionera do zeničkih bazena.također, čišćeno je i korito rijeke Bo-sne. Na dodjeli nagrada najvrijednijimnačelnik Smajlović je najavio i Jesenju

akciju čišćenja Zenice.

Dobitnici nagrada i priznanja u razgovoru sa načelnikom Smajlovićem

Samira Karić i Nafija Muslić



ZE-DO eko

13


Sredinom marta ovegodine, Javno predu-zeće «Komrad» je sa

Općinom Zenica potpi-salo ugovor o čišćenjuriječnih korita i dijelaobale na području Ze-nice. Kako nam je kazaovršilac dužnosti dire-ktora «Komrada» Me-hemed Suljić, riječ je oposlu vrijednom 50.000KM, čija realizacija je,nakon prestanka peri-

oda intenzivnih kiša irelativne normalizacijeriječnoga vodostaja, većuveliko u toku.

Tekuće deponijesmeća

- Čišćenje riječnihkorita je zahtjevan po-sao koji podrazumijeva

skupljanje i odvoz nadeponiju svih vrsta otpa-da koji se tamo zatekne.S obzirom da kultura iekološka svijest dobrog dijela naših sugrađanajoš uvijek nije na odgo-varajućoj razini, koritanaših rijeka puna su sta-klenih i plastičnih aša,najlonskih kesa, školj-ki od automobila, veš-mašina. rižidera, peći,automobilskih guma...Osim otpada nastalog djelovanjem čovjeka,naši radnici imaju punoposla i prilikom uklanja-nja raznih nanosa, poput granja, panjeva, trave,koji stvaraju zapreke ipotencijalnu opasnost dase rijeka izlije iz korita

- rekao nam je direktorMehemed Suljić.

Ugovorom sa Opći-nom Zenica «Komrad»

ZENIČKI “KOMRAD” U AKCIJI ČIŠĆENJA RIJEČNIH KORITA

Bez vode nema života

Kao jedan od najvećih problema sakojima se prilikom čišćenja susreću

“Komradovci”, navode neodgovoranodnos građana: ono što danas očiste zanekoliko dana opet bude prljavolČišćenjem obuhvaćena 24 kilometravodotoka

se obavezao da će očisti-ti korito rijeke Bosne na

dionici od Bojinog virado Blatuše, zatim koritoKočeve duž čitavog nje-nog toka, a naročito nadionicama Zukići, RujevDo, Vardište, Čajdraš,Lokvine, Kozarci i Stra-njani, te korito rijekeBabine od njenog ušća urijeku Bosnu do sela Ka-sapovići.

Komradovci su se,takođe, obavezali da ćeočistiti gornji tok Oraho-vičke rijeke, kao i njenudionicu koja protiče krozNemilu, korito Gornjo-zeničkog potoka na di-onicama Urije i Vražale,korito Gračaničke rijekena potezu od njenogaušća do džamije, kao ikorito Đulanovog poto-

ka u njegovome dijelu odušća do sela Palinovići.Ukupna dužina riječnihkorita na području Ze-

nice kojima bi do sredi-ne ovoga ljeta trebao bitivraćen njihov prirodniizgled iznosi oko 24 ki-lometra.

Građani, pamet u glavu!

Naša ekipa je, nakonrazgovora sa vršiocemdužnosti direktora «Ko-mrada», posjetila dese-tak radnika koji su, uzpomoć utovarne mašine,vadili stare kamionskegume iz Babine rijekeu naselju Talami. HarisIbrahimagić, nadzornik radova, izvijestio nas jeda radovi teku bez naro-čitih teškoća, ali je uka-zao i na jedan veoma ve-liki problem.

- Naši radnici se zaistasvojski trude da korita ri-jeka ponovo postanu čista,kako bi se građani na nji-hovim obalama mogli dru-

žiti, odmarati, šetati. Na-žalost, na mjestima kojaočistimo, samo nekolikodana nakon toga, ponovo

se pojavi smeće. Velikombroju naših sugrađana još uvijek nije mnogo stalodo čistoće naših rijeka,kao ni do čistoće okoli-ša uopće. Ne razumijemljude koji se tako odnoseprema prirodi, kojimajoš uvijek nije jasno daje voda naše veliko bo-gatstvo jer, naprosto, bez nje nema života - kazaoje za «ZE-DO eko» HarisIbrahimagić, radostanšto «Komrad» kvalitetno

radi svoj posao, ali i ra-zočaran što mnogi Zeni-čani ne umiju da cijenenjihov trud.

Mehmed Suljić,direktor “Komrada”

Haris Ibrahimagić: “Namjesta koja očistimo po-novo se baca smeće.”

“Komrad” na djelu



ZE-DO eko

14


Institut «Kemal Kapetanović» jezavršio istraživanje zagađenosti zrakau Zenici u periodu od aprila 2005. domarta 2006. godine. Povod za pono-vno uvođenje mjerenja zagađenosti uZenici je puštanje u rad nove čeličaneu «Mittal Steelu». Uvedena su konti-nuirana mjerenja koncentracije sum-pornog dioksida na tri mjesta (Insti-tu, Crkvice i Tetovo), lebdećih čestica(Institut i Tetovo), količina taloženogpraha (Institut, Tetotvo, Centar, Kam-

berovića polje, Crkvice, Raspotočje,Lukovo Polje i Perin Han) i sadržajolova i kadmija u ledbećim česticamai taložnom prahu.

Zagađenost zrakasumpornim dioksidom

Godišnji prosjek koncentraci-ja sumpornog dioksida na mjernommjestu Institut iznosio je 56 mikrogra-ma po m3, a granična vrijednost je 100mikrograma po m3 zraka (nova normaje 90 mikrograma po m3 zraka). Značida godišnji prosjek koncentracija sum-pornog dioksida na mjernom mje-stu Institut zadovoljava i stare i novenorme za kvalitet zraka. Maksimalnakoncentracija sumpornog dioksida namjernom mjestu Institut iznosila je333 mikrograma po m3, a granična vri-jednost po staroj normi je 600 mikro-grama po m3. Budući da nije data novanorma za maksimalnu koncentraciju,maksimalna koncentracija sumpornog

dioksida na mjernom mjestu zadovo-ljava normu.

Slijedeći kriterij se odnosi na 18.po veličini koncentraciju u toku godi-ne (po novoj normi kriterij se odnosina 7 po veličini koncentraciju u tokugodine). Kad se poredaju po veličinivrijednosti koncentracije sumpornogdioksida na mjernom mjestu Institutonda je 18. po redu iznosila 184 mikro-grama po m3, a granična vrijednost je300 mikrograma po m3. Po novom kri-

teriju treba očitati 7. po veličini u tokugodine dana mjerenja i ta vrijednost naInstitutu je iznosila je 221 mikrogrampo m3 zraka, a granična vrijednost je240 mikrograma po m3. Koncentracija

IZVJEŠTAJ O ZAGA\ENOSTI ZRAKA U ZENICI

Koncentracija otrovau granicama normale

sumpornog dioksida koja dolazi na 18.mjesto (odnosno 7. mjesto) po veličinina mjernom mjestu Institut zadovoljavanormu za kvalitet zraka.

Zagađenost zrakalebdećim česticama

Godišnji prosjek koncentracijalebdećih čestica na Institutu iznosioje 56 mikrograma po m3, a graničnavrijednost je 100 mikrograma po m3 zraka Kako je nova norma 90 mikro-grama po m3 zraka, godišnji prosjek koncentracija ledbećih čestica namjernom mjestu Institut zadovoljava istare i nove norme. Maksimalna kon-centracija ledbećih čestica na mjer-nom mjestu Institut iznosila je 333 mi-krograma po m3, a granična vrijednostpo staroj normi je 600 mikrograma po

m3. Budući da nije data nova normaza maksimalnu koncentraciju, maksi-malna koncentracija lebdećih česticana mjernom mjestu «Institut» zadovo-ljava normu.

Slijedeći kriterij se odnosi na osa-mnaestu po veličinu koncentraciju utoku godine (po novoj normi kriterij seodnosi na sedmu po veličini koncentra-ciju u toku godine). Kad se poredaju poveličini vrijednosti koncentracija lebde-ćih čestica na mjernom mjestu Institut

onda je osamnaesta po veličini iznosila184 mikrograma po m3, a granična vri-jednost je 300 mikrograma po kubnommetru. Po novom kriteriju treba očitatisedmu po veličini u toku godine dana

mjerenja i ta vrijednost na Institutu jeiznosila 221 mikrogram po m3, a gra-nična vrijednost je 240 mikrogramapo m3. Koncentracija lebdećih česti-ca koja dolazi na osamnaesto mjesto(odnosno sedmo mjesto po novoj nor-mi) po veličini na mjernom mestu «In-stitut» zadovoljava normu za kvalitetzraka. Znači da je prema sva 3 kriterija

zagađenost zraka lebdećim česticamana mjernom mjestu Institut u granica-ma normi.

U predratnom periodu enormnoje bila visoka zagađenost zraka u na-selju Tetovo. Sada je situacija potpunodrugačija. Puštanjem u rad nove če-ličane, zagađenost zraka prašinom uproteklom periodu je bila u granicamanormi, zahvaljujući lteru visoke e-kasnosti. U Crkvicama uvijek je bilamanja zagađenost nego u glavnom ur-

banom području.

Sadržaj olova i kadmijau lebdećim česticama

Na mjernom mjestu Institut godi-šnji prosjek sadržaja olova u lebdećimčesticama je iznosio 0,19 mikrogramapo m3 zraka (norma je 2 mikrogramapo m3 zraka). Godišnji prosjek sadr-žaja kadmija u lebdećim česticamaiznosio je 1,92 nanograma po m3 zraka

(norma je 40 nanograma po m3

zraka).Znači da je na mjernom mjestu Institutzagađenost zraka olovom i kadmijemu granicama normi za urbane sredine.Isto vrijedi i za naselje Tetovo.



ZE-DO eko

15


Na ovogodišnjoj, inačetradicionalnoj maniestaciji«Čimburijada», koja je oda-vno postala jedan od simbo-la Zenice, promoviran je Ra-

ing klub «Žara». Promocijakluba na prvi dan proljeća uokviru Čimburijade bila jeu znaku promotivne vožnjeniz rijeku Bosnu, od Bojinogvira do Kamberovića polja, uprisustvu većeg broja ljubite-lja ovog sporta, te gostiju iznekoliko bh. raing klubova,

ZENICA DOBILA JOŠ JEDNOG ČUVARA PRIRODE

Rafting klub “Žara” koji su na kraju počašćeninezaobilaznim čimburom.

Raing klub «Žara» osno-vala je grupa zeničkih entuzi-jasta, zaljubljenika u prirodu

i sportove na vodi, sredinomdecembra 2005. godine. Klubje osnovan i zbog armacijerainga, kao sve zanimljivijesportske discipline, sudjelova-nja zeničkih raera na takmi-čenjima, regatama i smotra-ma u BiH i drugim državama,okupljanja i druženja zalju-

bljenika u prirodne ljepote, ačlanovi novoosnovanog klubaimaju namjeru pozabaviti sei obukom mladih za bavljenjeraingom, organiziranjem

obuke za neplivače, priređiva-njem raing izleta i čišćenjemriječnih tokova i obala. Kadaraing u Zenici «pusti kori-jenje», članovi Raing kluba«Žara» će se uključiti u sveakcije, gdje se iskaže potrebaza spašavanjem ljudskih živo-ta i imovine.

Na Bistrovcu, šumskipredjeli su netaknuti, puniizvora i potoka sa riječnom

pastrmkom, koja je ipak do-sta ugrožena djelovanjem kri-volovaca. Tu su i poznata sta-ništa srndaća, zećeva, lisica,divljih svinja, raznih ptica...

-Krajem devedesetih,vikendaši se okupljaju uUdruženje građana «Bistro-vac», sa željom da ovaj biserprirode zaštite od zagađe-nja, a šumsko bogatstvo oddivlje sječe i drugih deva-

stacija. Prema najnovijimregulacionim planovimaBistrovac se uklapa u budu-ći Park prirode, zajedno saPepelarima, gornjim tokomBabine rijeke i Smetovima.Plan već ima široku podrškugrađana i samo je pitanjevremena kada će se u op-štinskom budžetu naći mi-nimalna sredstva za realiza-ciju. Važno je reći da prekovodovoda Babine rijeke Ze-

ničani praktično piju vodusa Bistrovca! Nažalost, nekoje prije dvije godine u voduistresao sanitarno-medicin-

SA VUKOM STANIŠIĆEM, KARIKATURISTOM

Bistrovac u srcu

ski otpad, što nije ostalo bezposljedica. Nadati se ipak daće eko svijest stanovništvaspriječiti daljnje incidente tevrste, priča Stanišić.

Na projektu budućegparka očekuje se zajedničkoangažovanje vikendaša, pla-ninara, izviđača i lokalnogstanovništva. Mora se reći dapored lošeg puta Bistrovacjoš nema el. struju i teleon,a i vodovod uvodi svako sebi.- Neki stariji planinari priča-ju o ljekovitoj i radioaktivnoj

vodi potoka Markovca štose očituje bujnom foromi aunom oko njega. Potok izvire ispod Rude glave,vrha obraslog ostacima spa-ljenih borova, koje su čestotukli gromovi zbog velikogsadržaja rude.

Udruženje vikendaša,priča Stanišić, prije rata jebrojalo oko 150 članova. Sko-

ro pola njih se još nije vratilozbog devastiranih vikendica.Stoga je Udruženje tražilo za-štitu od vlasti i dobilo je.

- Put ipak ostaje najvećiproblem, jer u vrijeme naj-većih eksploatacija šume,«Krivaja» je odavde izvlačilatrupce i toliko devastiralaput, da ga proljetne i jesenjebujice i danas jednostavnoodnesu. To se najbolje vidje-lo prošlog jula kada je ovim

krajevima haralo nevrijeme,kaže Stanišić izričući i svojuželju da se ovaj dragulj ne-dirnute prirode sačuva.

«Ljudsko biće je dio ci-jeline koju nazivamo Sve-mirom, dio koji je ograni-čen u vremenu i prostoru.Ono doživljava sebe – svo-je misli i osjećanja – kaonešto odvojeno od ostalog,što je neka vrsta optičkevarke njegove svijesti. Ta jevarka za nas kao zatvor, jersmo svedeni na lične želje iljubav prema ono malo lju-di koji su u našoj blizini.

Stavimo sebi u zada-tak da se oslobodimo togzatvora, proširivši krugljubavi i saosjećanja na svaživa bića i na cijelu priroduu svoj njezinoj ljepoti...»

Nobelovac Albert Ajnštajn

IZ riznice duho-vne ekologije

KRUGLJUBAVI

Najljepšu himnu imazemlja ispod noktiju.

xxx

Jedan stari političar jebio dugovječan jer jesvaki govor počinjaoJajcem našeg srca.

xxxPolicija je angažovanana zaštiti žitarica odštetočina, jer kud oniprođu tu trava ne raste.

xxx

Normalna zemlja ova-kve cvjećke rađa samojednom u sto godina anesretni Bosanci nađu ipo tri žetve godišnje.

xxxJedan veterinar tvrdi dabosanski ludi zec leži uvatrenom grmu!

xxxUpozorenje za vrtlare:Pazite šta sijete! Izcvijeća zla rađaju seplodovi gnjeva!



ZE-DO eko

16

KAKANJ I EKOLOGIJA

Program utroška sredstava općin-skog Eko onda za proteklu godinu usvojilo je Općinsko vijeće Kaknja.Pominjemo tek neke od ekološkihprojekata, nanciranih sredstvima izEko onda općine Kakanj.

Od čišćenja divljih deponijado uređenja riječnih korita

U prošloj godini čišćene su divlje

deponije, proširen je sistem daljin-skog grijanja u MZ Kakanj II, urađenaregulacija kanala otpadnih voda u MZKakanj I, podružnica Bare, a novce izEko onda općine Kakanj dobile su iekološke organizacije i pokreti, koji sebave zaštitom životne sredine. Tako-đer, vršen je i nadzor nad realizacijomnavedenih projekata, a urađena je iprojektna dokumentacija. Realizacijanekih od projekata je u toku, a riječ

je o projektima koji se odnose na re-gulaciju i izgradnju kanala otpadnihvoda u MZ Pope, potom izgradnjesportskog poligona sa eko parkom ukrugu Osnovne škole «15. april», uMZ Doboj, izgradnje ontane u gradui dječijih igrališta u nekoliko mjesnihzajednica, uređenju korita rijeke Trsti-onice, koja protiče kroz Kraljevu Sutje-sku, kao i izrada projektne dokumen-tacije daljinskog grijanja u MZ Bičer.Ove godine planiran je nastavak reali-zacije nekoliko nedovršenih projekata,kao i realizacija projekata iz Programa

STANJE U OBLASTI ŽIVOTNE OKOLINE U 2005. i 2006. GODINI

Veliki broj realiziranihprojekata

Savjesni kakanjski eko policajciU sprovođenju Odluke o komunalnom redu, komunalnim inspektori-

ma pomažu komunalno–ekološki kontrolori (eko - policija) koji su majaprošle godine uposleni u Općini. Svojim stalnim prisustvom na terenučesto su svjedoci prekršaja nesavjesnih građana odredaba ove odluke, pasu prisiljeni da naplaćuju mandatne kazne, te obavještavaju komunalnuinspekciju o učinjenim prekršajima. Eko policajci su od kako djelujupa do kraja 2005. godine, sačinili oko 200 zapisnika a u 30 slučaeva

naplatili su mandatne kazne. Evidentni su efekti rada eko policajaca ugradskim i prigradskim naseljima vezanim za parkiranje automobila nazelenim javnim površinama i nesavjesno odlaganje kućnog otpada, a useoskom području kada su u pitanju divlje deponije smeća.

utroška sredstava aerozaštite, u iznosuod 140 hiljada KM, koje po prijedlo-gu načelnika treba usvojiti Općinsko

vijeće, a inače se ovi projekti morajuuklapati u projekte za koje je nadležnoMinistarstvo dalo saglasnost.

Komisija dala sugestije iprimjedbe na Studiju

U januaru ove godine ormirana jeKomisija za analizu Studije o osigura-nja kvaliteta zraka na području opći-ne Kakanj, a ormiralo ju je Općin-sko vijeće Kakanj. Radi se o komisijiu kojoj se nalaze stručnjaci iz oblastizdravstva, zaštite okoline, zatim vije-

ćnici Općinskog vijeća i predstavnicisavjeta mjesnih zajednica. Komisijaje obavila analizu pomenute Studije,

koju je radio «Ceteor» d.o.o. Saraje-vo. Članovi Komisije su sugerirali dase studija doradi i upozorila da se unarednom periodu treba posebna pa-žnja posvetiti mjerenju radioaktivno-sti šljake i pepela, na odlagalištu ko-jim upravlja Termoelektrana Kakanj,zatim gromobranima i praćenju svihpotencijalnih opasnih i kancerogenihsupstanci. Komisija je upozorila a naosnovu relevantnih pokazatelja lije-čnice Doma zdravlja Kakanj, prim.dr. Senke Imamović-Balorda i mr.dr.Aličkovića, o znatnom porastu brojaoboljelih od bolesti koje su u kore-laciji sa zagađenim zrakom. Potrebnoje pojačati kontrolu transporta, ma-nipulisanja, skladištenja i zbrinjava-nja opasnih materija - industrijski,medicinski i drugi otpad. Komisijaje u cilju rješavanja navedene pro-blematike predložila da se uključi širikrug stručnjaka za određenu ekolo-

šku problematiku, a s tim u vezi dase izradi Lokalni ekološki plan, koji bisadržavao prijedlog mjera i aktivnostisa zaduženjima i rokovima.

U prošloj godini u Eko fond općine Kakanj,Kantonalno ministarstvo za prostorno uređenjei okoliš uplatilo je 118.818,17 KM, a za različite

ekološke projekte utrošeno je 83.844,03 KM.



ZE-DO eko

17

Speleolozi na terenu

VISOKO I EKOLOGIJA

Udruženje za zaštitu ri-

jeka i riječnih slivova i zaekstremne sportove «Ekoviking» iz Visokog, jedna jeod najmlađih organizacijaove vrste na prostoru Ze-ničko-dobojskog kantona.U okviru udruženja djelujenekoliko sekcija, od kojihsu dosad najaktivniji bili ra-ing klub, te speleološka isekcija brdskog biciklizma.Osim njih, u klubu djelujuronilačka, alpinistička i pa-

raglajding sekcija, a nedavnoje pokrenuta i sekcija za pio-nire. Iako su osnovani tek uoktobru prošle godine, većimaju više od 130 članova,većinom mladih osoba od 18do 25 godina, među kojimaje i značajan broj djevojaka.

Za veće poduhvatetrebamo više novaca

- Imajući u vidu da smomi jedna mlada organizacijakoja je tek u stvaranju, još nemamo dovoljno sredsta-va kako bi obezbijedili ade-kvatnu opremu za neke većepoduhvate. Finansiramo senajvećim dijelom od članari-ne, ali i od donacija nekolikormi iz Visokog. Dosad smoučestvovali ne nekoliko ra-finga, od kojih bih izdvojioone na Neretvi, Krivaji i Tari,

a redovno vršimo spuštanjana našim rijekama Bosni i

UDRUŽENJE “EKO VIKING” IZ VISOKOG

Zaštitnici rijeka i promotoriekstremnih sportova

đana o zaštiti od zagađenjarijeka u visočkoj općini,ciljevi ovog udruženja suobavljanje, razvijanje i una-prjeđenje ekstremnog spor-ta, te njegova popularizacijakod mladih generacija, kao iorganizovanje raznih sport-skih maniestacija, eko kam-pova, rainga i drugih sli-čnih druženja. Imaju veomadobru saradnju i sa ostalimudruženjima sa područjaZe-do kantona, a posebnoističu dobre odnose sa zeni-čkim klubovima.

U narednom perioduplaniraju oormiti školu spe-leologije i obuku u ronjenju,za šta će biti zadužen bivšipolicajac i dugogodišnji ro-nilac, Mugdim Avdić. Poredtoga, krajem ovog mjesecabi trebali učestvovati na ra-ingu na rijeci Krivaji, a isto-

vremeno i druge sekcije ovogudruženja se vrijedno pripre-maju za predstojeće sportskemaniestacije.Sa raftinga u Zenici

Mahir Hadžiomerović

Najveće zasluge za po-

kretanje ovog udruženja iza njegovo uspješno djelo-vanje pripadaju predsjedni-ku Jasminu Ferhatoviću isekretaru Tariku Harbašu,a kako trenutno uređujusvoje prostorije, redovnisastanci članova «Eko vi-kinga» održavaju se u sa-lonu sporta «Azija», gdje semogu prijaviti i drugi zain-teresovani građani Visokog.

Fojnici. Također, u posljednjevrijeme činimo velike napo-

re kako bi ove visočke rijekestavili u sportsku i ekološkuunkciju, za što je potrebnomnogo vremena i sredstava,ističe Mahir Hadžiome-rović, portparol udruženja«Eko viking».

Dobra saradnja sadrugim udruženjima

Osim zaštite rijeka i ri-ječnih slivova, te stvaranjauslova za podizanje ekolo-ške svijesti i edukacije gra-

Selo Čigoč, prvo je eu-ropsko selo roda, a nalazise u Parku prirode Lonj-sko polje, u blizini Siska. Izletnici koji posjećujuovo selo roda imaju naraspolaganju bogati kul-turni, zabavni i rekreativniprogram, etnološke izlo-žbe, strjeličarski turnir tebogatu ugostiteljsku ponu-du, uz tamburašku glazbu.Ali, rode su za posjetiteljenajveća atrakcija toga sela,kojih ima više nego stano-vnika u selu. Na kućama uselu Čigoč ima čak četrde-

set gnijezda s 200 pleme-nitih ptica, koje se mogupromatrati i snimati iz ve-like blizine.

Selo Čigoč- europskoselo roda

Na nekim poljima sjetvakasni jer oratori još radena krčenju onih zapanjenih.

xxxA kad treba obrađivatinarod, uvijek se nađe do-voljno i đubreta i goriva za

teren.xxx

Oranice su u lošem stanjuzbog dežurnih krtičara kojistalno rovare.

xxxZemljoradnicima su poslijerata najveći problem ljudiu rasijanju.

xxxDajte seljacima pare za

đubrivo, jer vaše pljuvanjepo zemlji nije dovoljno.xxx

Sezona lova jednih na dru-ge otvorena je šutanjemnovinarskih pataka.



ZE-DO eko

18

TEŠANJ I EKOLOGIJA

U MJESNIM ZAJEDNICAMA RADUŠA I BUKVA

Izgradnjakanalizacione

mrežeOko 80 % domaćinstavaMjesne zajednice Raduša, kaoi većeg dijela Mjesne zajedniceBukva otpadne i ekalne vode ispuštaju u korito rijeke Te-šanjke, koja protiče kroz samcentar grada Tešnja. OpćinaTešanj zajedno sa pomenutimmjesnim zajednicama u mi-nule dvije godine, dakle 2004.i 2005, je pokrenula aktivno-

sti za izradu glavnog projektakolektora kanalizacije za Ra-dušu i Bukvu, koji je, valja ka-zati, od ogromne važnosti zacjelokupno stanovništvo gra-da Tešnja, i prigradskih nase-lja, gdje spadaju i ove mjesnezajednice. Već je odabran i

najpovoljniji projektant te je isprojektovano 10.619 metarakanalizacione mreže, a nakontoga je pokrenuta aktivnostoko izbora najpovoljnijegizvođača radova.

Ukupna vrijednost proje-kta izgradnje kanalizacije za Radušu i Bukvu je oko 475 hi-ljada KM. Inače, na kolektorkanalizacije Raduša i Bukvamoći će se priključiti 480 obje-kata. Mogućnost priključka nakolektor kanalizacije Raduša i

Bukva imat će stanovnici po-družnica Kotlanice – podru-čje pored Muhića potoka, Do-lac, najvećim svojim dijelom,cijela Srednja Raduša, GornjaRaduša, najvećim svojim di-

jelom, potom cijelo Novo na-selje Krndija, većim dijelomCerovac i Osoje. Kada budepušten u rad kolektor Radušai Krndija-Bukva te kada se nanjega priključe planirani obje-kti, sigurno je da će rijeka Te-šanjka postati čistija.

U protekle tri godineOpćina Tešanj je ostvarilauspješnu saradnju sa privre-dnim društvima EKO-SERVISd.o.o. Tešanj i EKO-HARI-Md.o.o. Vukovo Tešanj, riječ jeo rmama koje se bave otku-pom, proizvodnjom i prera-

PRIKUPLJANJE SEKUNDARNIH SIROVINA U OPĆINI TEŠANJ

Očišćene divlje deponijedom sekundarnih sirovina.U toku 2005. godine konti-nuiranim akcijama prikupljanjakrutog otpada, koje je organizi-rala Općina Tešanj, i u okviruredovne djelatnosti pomenutihprivrednih društava, prikuplje-no je i prerađeno: 1.536.691 kg

željeza, 104.661 kg obojenih me-tala, 183.340 kg špene i 304.570kg papira. Na ovaj način u opći-ni Tešanj smanjen je veliki brojdivljih te spriječeno otvaranjenovih deponija. Istodobno, eko-loška svijest stanovnika Tešnja jedignuta na jedan viši nivo.

U cilju održavanja i njegovanja zelenih površina ispomenika grada Tešnja, Općina Tešanj je pokrenulaakciju. Očišćene su od smeća padine oko «Gradine», a

potom je krčeno šiblje i nisko rastinje na oko pet hilja-da kvadratnih metara, kako bi spremno dočekali novuturističku sezonu. Općina Tešanj i JKP «Rad» Tešanj,su prihvatili Program obavljanja komunalnih uslugau oblasti komunalne higijene za 2006. godinu, i prematom programu bit će očišćeno korito rijeke Tešanjkeod nanosa šljunka na dijelu regulisanog korita, u duži-ni od oko hiljadu metara, kao i košenje trave sa kosihobala korita i sklanjanje otpadnog materijala.

ČIŠĆENJE KORITA RIJEKE TEŠANJKE

Poribljavanje

STRATEGIJA EKOLOŠKE ZAŠ TITEKombinirajući teoret-

ski pristup i potrebu dadokument ima i praktičnuvrijednost, da bude stal-no prisutan u dostizanjuciljeva, u završnoj azi je

Rang-lista granica ljud-skog sluha, koju su sačiniliamerički stručnjaci za za-štitu na radu, pokazuje dačovjek može bez oštećenjaizdržati buku od 90 decibela– osam sati; od 95 decibela– četiri sata; 100 decibela– dva sata; 110 decibela – 30minuta; a 115 decibela – 15minuta i manje. Preko tegranice buka je nepodnošlji-va i u najkraćem vremenu.Poređenja radi, muzika je-dne prosječne rock grupe do-stiže ponekad jačinu između90 i 130 decibela, dok zvukavionskog motora stvarabuku i od 140 decibela. Ame-rički naučnici su, čak, pratilii kako cvijeće raste za vrije-me buke i u tišini. Pokazalose da buka usporava rast cvijeća. jedna biljka koja jebila podvrgnuta «paljbi» od

100 decibela – uvela je za de-set dana. Blizina aerodromane smeta samo stanovnicimaokolnih naselja već i još nero-đenoj djeci u majčinoj utrobi– utvrdio je jedan američkiljekar. Doktor Džons, profe-sor psihologije sa Univerzi-teta u Los Anđelesu, nakontrogodišnjeg ispitivanja,utvrdio je da procenat djecerođene sa urođenim mana-ma, čije su majke u trudnoći

stanovale u blizini aerodro-ma u Los Anđelesu, iznosi1,2 posto, dok se sa takvimmanama u prosjeku rađasamo 0,8 posto djece. Ameri-čki stručnjak smatra da zvukaviona može da ošteti mozakfetusa, kičmenu moždinu ida izazove niz drugih ošte-ćenja organizma nerođenog djeteta. Njegova istraživanjasu pokazala da buka avionaometa redovan san, a izne-

nadan zvuk izaziva porast adrenalina, grčenje krvnihsudova i tako lišava fetusdragocjenog kisika.

O JOŠ JEDNOMASPEKTU ZAGA\ENOSTI

ŽIVOTNE SREDINE

Zvučnazagađenost

izrada dugoročne Strate-

gije ekološke zaštite općineTešanj.Strategija nudi 39 ciljeva

iza kojih slijede detaljni pla-novi dostizanja vizije općine

Tešanj – sredina ekološke

svijesti, čistoće i reda.Potrebna nansijskasredstva za dostizanje zada-tih ciljeva iznose oko 2,5 mi-liona KM.



ZE-DO eko

19

ZAVIDOVIĆI I EKOLOGIJA

Općina Zavidovići u sara-

dnji sa Ambasadom lokalnedemokratije obavlja pripremneaktivnosti na izradi Lokalnogekološkog akcionog plana, kojiće u biti predstavljati Programzaštite okoline na područjuove općine. Ovaj program bitrebao predvidjeti iznalaženjerješenja za problem priku-pljanja i deponovanja otpada,očuvanje postojećih eko siste-ma, šuma, livada, vodotoka,

očuvanje kvaliteta vode za pićei sprječavanje prekomjernogzagađivanja zemljišta.

Prikupljanje i uklanjanjeotpada danas se organizovanoobavlja samo u gradskom po-

MJERE ZAŠTITE ČOVJEKOVE OKOLINE U OPĆINI ZAVIDOVIĆI

Pripreme za izradu Lokalnogekološkog akcionog plana

dručju, u seoskim područjima,izuzmu li se tek četiri mje-sne zajednice, organizovanog

odvoza otpada nema. Na po-dručju općine stvoreno je višeod stotinu divljih deponija koje,kao i centralna deponija otpada«Ekonomija» ne zadovoljavajusanitarno -higijenske propise.Zbog toga nadležni u općinismatraju da je neophodno ure-đenje i saniranje centralne de-

ponije smeća «Ekonomija» kaoi uklanjanje divljih deponija naseoskim područjima.

Kad je riječ o eko siste-

mima, u Općini ističu da jena području ove općine sveprisutnija pojava pretvaranjapoljoprivrednog zemljišta ugrađevinsko, a sve manji obimpoljoprivredne proizvodnjeza posljedicu ima zarastanjeplodnog zemljišta u korov i ši-blje. Šume i šumsko zemljištese eksploatiše bez obnavljanja,što dovodi do promjena u ekosistemu, pri čemu treba na-

pomenuti da se eksploatacijašuma vrši u blizini vodoza-štitnih zona i izvorišta vodeza piće. Uz to sve prisutnijeje zagađivanje vodotokovatečnim i čvrstim otpadom, asve češće dolazi do uništava-nja vodotokova, zbog eksplo-atacije šljunka. Nažalost, sveove pojave odrazile su se i nakvalitet vode koju piju žiteljiove općine, a situaciju doda-tno komplikuje činjenica davoda do domova dolazi putemazbestno-cementnih cijevi.

U Općini ističu i problem zagađivanja zemljišta zbog po-nekad nekontrolisanog odlaganja otpada, ali i činjenice da ve-ćina poljoprivrednih proizvođača sa područja ove općine ne-stručno koristi mineralna đubriva i pesticide, koji na direktanili indirektan način dolaze do pitke vode. Uz potrebu preventi-vnog i edukativnog djelovanja, u Općini naglašavaju i potrebupojačavanja inspekcijskih kontrola kao i davanje malo većihovlaštenja eko policajcima koji su već izvjesno vrijeme prisu-tni na terenu.

U želji da se ostvari što bolja sara-dnja sa građanima po pitanju zaštiteživotne okoline, u aprilu je sa radompočeo EKO SOS teleon . Građanima 24sata stoje na raspolaganju dva teleon-

ska broja 062 209 886 i 062 209 887, nakoje se javljaju općinski eko policajci.-Naša je želja da uvođenjem ovih te-

leonskih brojeva djelujemo preventivno,ali i da reagujemo na dojave građana kojese tiču nedozvoljenog odlaganja otpada,zagađenju rijeka ili čak kad je u pitanjuprevelika buka. Mi smo i do sada u ne-koliko navrata izlazili na teren nakondojava građana, koji su u nekim naselji-ma ozbiljno shvatili problematiku zaštiteokoliša – kaže Iran Isović, reerent zazaštitu okoline u Općini Zavidovići. Kako

kaže Isović u narednom periodu planira-na je realizacija različitih projekata čiji jecilj mijenjanje svijesti građana o važnostiočuvanja prirodne sredine.

OD APRILA OVE GODINE

Eko SOS telefonPosljednji vikend maja već nekoliko

godina, rezervisan je za održavanje Me-đunarodnog turističkog rainga koji sevozi pod sloganom «Za čsitu Krivaju» .Ove godine održan je šesti po redu ra-

ing na kojem je učestvovalo oko 200učesnika iz zemlje i inostranstva.

Priča o raingu na Krivaji počinje 2000.godine, kada je grupa entuzijasta i članovaraing sekcije SNIK Atom prepoznala ovurijeku, kao dobro mjesto za organizaciju ra-inga . Njih nekoliko tada je vozilo prvi ra-ing na Krivaji, od Olova do Zavidovića, akasnijih godina sve više se povećaovao brojučesnika . Slogan «Za čistu Krivaju» počeose koristiti na trećem raingu koji je trebaooznačiti prekretnicu u smislu ekološkog

očuvanja prirodnih ljepota ove rijeke.- Jednostavno smo htjeli da skrenemopažnju na ovu rijeku, da pokažemo daKrivaji nisu potrebne brane o čijoj gra-dnji se već dugo govori. Na tom raingu

ME\UNARODNI TURISTIČKI RAFTING

“Za čistu Krivaju”

organizovano je čišćenje korita Krivaje izkojeg su izvađene brojne olupine automo-bila, a uklonjen je i kostur porušenog mo-sta kod mjesta Stog. Pored toga očišćenesu i obale, jednostavno urađeno je mnogotoga, kako bi se Krivaji vratila nekadašnjaljepota – kaže Admir Bajraktarević pred-sjednik SNIK Atoma iz Zavidovića.

Raing na Krivaji je pokrenula gru-pa entuzijasta, a danas on već predsta-

vlja maniestaciju čiji su ciljevi ekološke,sportske i turističke prirode. Raeri da-nas voze dionicu dugu 73,5 kilometra,od Olova do Zavidovića, a rijeka za sva-kog nudi bar po jednu dionicu.



ZE-DO eko

20

Eko pokretZ e n i č k o - d o -bojskog kanto-na nedavno jepokrenuo noviprojekat pod na-zivom “Resursnieko centar”, načijoj će realiza-ciji zajednički raditišest eko organizacija

iz Zavidovića, Olova,Kaknja, Breze, Magla-ja i Zenice. Ovaj cen-tar će biti smješten uprostoru zgrade Đa-čkog doma u Zenici,a ukupna vrijednostprojekta je 20.000KM. Prema riječimaizvršnog koordinatora Eko po-kreta ZDK Muhameda Skoplja-ka, u “Resursnom eko centru”biće smještena eko biblioteka i vi-deoteka sa literaturom i snimlje-nim ilmovima iz oblasti zaštiteokoliša, zatim eko pres centarza pružanje inormacija novina-rima, te eko edukativni centar.

- Predviđeno je i otvaranje te-leonske eko ino linije koja ćebiti dostupna građanima u svakodoba dana. Ovim putem oni ćemoći ukazivati na sve probleme iz

ove oblasti, a linija će biti i u stal-nom kontaktu sa Eko policijom.Također ćemo kreirati i vlastituweb stranicu, na kojoj ćemo sva-kodnevno prezentovati aktuelneinormacije iz domena ekologije,kao i inormativno-edukativnesadržaje za posjetioce sajta, kažeSkopljak.

Planirana realizacija

velikog broja projekata

U okviru godišnjeg plana rada«Resursnog eko centra», pored

ZAJEDNIČKI PODUHVAT šest EKO ORGANIZACIJA IZ ZDK

redovnih aktivnostipredviđeno je da se

realizuje još nekolikoprojekata, za koje ćedirektno biti zaduženprojekt tim, sastavljenod iskusnih članovaeko organizacija saovih prostora. Jedanod tih projekata jeobilježavanje bitnih

eko datuma, kao i kampanja zaslabije korištenje PVC ambala-že, koja ima štetne posljedice naokoliš. Osim toga planirana je irealizacija projekta koji podra-zumijeva uključivanje 5 mjesnihzajednica koje gravitiraju u ru-ralnim sredinama ZDK u sistemodvoza otpada, a nastaviće se iaktivnosti oko edukacije mladihiz oblasti ekologije.

- Početak realizacije većineovih projekata je planiran za na-redni mjesec, ali mislim da bi u

narednom periodu trebali imatimnogo veću podršku vladajućihstruktura, jer dosadašnja sredstvau iznosu od 4.500 KM koja je iz-dvojila kantonalna Vlada, nisudovoljna za njihovo pokretanje.U tom cilju, mi predlažemo dase izvrši preraspodjela sredstavaEko onda za ovu godinu, kojaje donesena na štetu naših udru-ženja, a čime bi bila omogućena

realizacija ovih veoma značajnihprojekata, koji su u interesu svihgrađana našeg kantona, dodao jeSkopljak.

Centar će biti smješten u \ačkom domu u Zenici

Otvaranje “Resursnogeko centra”

Muhamed Skopljak

Lako je bilo Robertu Bernsu

zapali svijećuotvori prozor

i uz pratnju slavuja

napiše:

«Draga mi je kao ružin cvijet».

A mi

kako je krenulo

uskoro ćemo i slavujevu pjesmu

moći da čujemo jedinosnimljenu na magnetoonskoj traci.

Izet Sarajlić

NEKROLOGSLAVUJU Johenu Keltneru

U Bosni je sve manje hrane, pa mo-ramo spašavati šta se pasti može!

xxxGuske su spasile Rim a mi upiremopogled u magarce.

xxxNa Balkanu je maslinova grančicanajugroženija jer se ovdje gusjedni-ce brzo razmnožavaju.

xxxNe može Pegaz da pase u svačijemvidnom polju.

xxxOratori, ne čini li vam se da je ze-mlja već dovoljno usitnjena?!

«Iako se čovjek prilično ka-sno počeo baviti ekologijom,iako su još i danas mnoge stvarineispitane, jedno jeste sigurno:privreda mora da prepusti pr-venstvo – ekologiji. Voditi samoprivredu znači danas pomiritise sa politikom sagorjele Zemlje– teracidom!»

Dr Herbert Grul, u knjizi«Jedna planeta je opljačkana»

Iz riznice duhovne ekologije

PRVENSTVOEKOLOGIJE

EKO NOVOSTI



ZE-DO eko

21

IZVOD IZ REDA VOŽNJE ZA STANICU

Z E N I C AO D L A Z A K

VRSTA BROJ RELACIJA SAT MIN

BRZI 259 BUDIMPEŠTA - SARAJEVO 04 12

LOKALNI 2151 ZENICA - SARAJEVO 05 01


LOKALNI 2100 ZENICA - MAGLAJ 07 25


BRZI 396 PLOČE - ZAGREB 12 01


LOKALNI 2157 ZENICA - VISOKO 15 30

LOKALNI 2161 KAKANJ - SARAJEVO 17 37

BRZI 397 ZAGREB - PLOČE 16 40



BRZI 258 SARAJEVO - BUDIMPEŠTA 21 52

Željeznica čuva darovane prirodne ljepote!

Prednosti željezničkog saobraćaja vezane su uz manje emisije štetnih gasova, manju buku, te racionalnije korištenjezemljišta. Zaštita okoliša je dio poslovne politike ŽFBH. Ciljevi te zaštite jesu smanjenje postojećih štetnih uticaja(pročišćavanje otpadnih voda, sigurno odlaganje opasnih i štetnih materijala, kao i zaštita od buke), preventivnazaštita (evaluacija ekoloških uticaja za svaki novi projekat), promoviranje upotrebe željezničkog prijevoza, krozisticanje njegovih kompetitivnih prednosti i načela održivog saobraćaja, primjena propisa o uticaju na okoliš, teedukacija uposlenih iz ove oblasti. ŽFBH pripremaju program za zaštitu okoliša kojim se nastoje približiti sistemuza upravljanje okolišem po standardu ISO-14000, jer je budućnost cjelokupnog saobraćajnog sistema Bosne iHercegovine u promoviranju željeznice kao ekološki najčistijeg prijevoznika.

IZVOD IZ REDA VOŽNJE ZA STANICU

Z E N I C AD O L A Z A K

VRSTA BROJ RELACIJA SAT MIN

BRZI 259 BUDIMPEŠTA - SARAJEVO 04 12

LOKALNI 2101 MAGLAJ - ZENICA 06 26

LOKALNI 2150 SARAJEVO - ZENICA 06 28



BRZI 396 PLOČE - ZAGREB 11 59


BRZI 397 ZAGREB - PLOČE 16 38




BRZI 258 SARAJEVO - BUDIMPEŠTA 21 50

ŽELJEZNICE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

ZA OČUVANJE OKOLIŠA



ZE-DO eko

22

Jedan od najboljih promotora pri-rodnih ljepota Zenice, Zeničko-do-bojskog kantona, Bosne i Hercegovine,ali i prirodnih ljepota Evrope i svijeta,nesumljivo je Zeničanin, Edin Durmo.On nije samo promotor prirodnih lje-pota, već i edukator mladih pokoljenjakoja tek stiču svoja prva sportska zna-nja iz sportova koji se smatraju ekstre-mnima. Ovaj ljubitelj prirode osnivačje Kluba ekstremnih sportova Scorpiou Zenici.O aktivnostima Kluba Durmo kaže: -Klub je sportskog karaktera i podrazumijeva air-

EDIN DURMO I KLUB EKSTREMNIH SPORTOVA SCORPIO

Promocija sporta, prirodnihljepota i edukacija mladih

maciju isključivo vrhunskog i takmi-čarskog sporta, edukaciju, obučavanjei regrutovanje mladih sportaša. Drugivid djelovanja je airmacija sportskogturizma, koji ima za cilj populariza-ciju sporta i rekreaciju u prirodi, tepristup nepristupačnim planinskim idrugim predjelima».

Klub na čijem je čelu Durmo, pre-erira sportove poput alpinizma, lete-nja paraglajderom, planinskog bici-

klizma. Organizator je i škole skijanja u zimskomperiodu.

U ovoj godini, članovi Kluba Scorpio, prove-li su niz aktivnosti. Krajem januara posjetili suVlašić, ali onako kako njima i priliči, zaobilaze-ći prepuno izletište Babanovac, pridržavajući sesmjera prema Galici. Cilj im je bio planinski domna Devečanima. Odatle su «zraknuli» na Travnik i nastavili su još sat vremena pješačiti do vrhaplanine Vlašić, odakle su se spustili zaleđenimstazama. Tokom ebruara i marta imali su neko-liko ski tura, na Visočicu, Vranicu, Bjelašnicu, a

sunčane ski ture priredili su početkom aprila naplanini Vran i Čvrsnici.

Sa lijepim vremenom otvorila se sezona letenja

Edin Durmo

Drežnica, BiH

paraglajderom. Kada je riječ o letenju paraglajde-rom Klub ekstremnih sportova Scorpio nudi dvo-dnevnu školu letenja paraglajderom, paraglajde-re, smještaj u Scorpio centru na Smetovima, (spa-vanje u vrećama za spavanje), obroke za dva dana,piće i osvježenje, buđenje uz cvrkut ptica i njihov

koncert u sumraku, te opuštanje u prelijepoj pri-rodi Smetova. Ovo je samo mali djelić onoga štoradi Klub ekstremnih sportova na čelu sa EdinomDurmom.

Kanjon Neretve

Kanjoni čuvari vremenaKalednar za 2006. godinu,

koji je izdao Klub ekstremnihsportova Scorpio, obiluje pre-krasnim otograjama kanjonau Bosni i Hercegovini, ali i slika-ma kanjona širom svijeta. Željaautora ovog prekrasnog kalen-dara bila je da običnim ljudima

približi ljepote i univerzum bo-sanskih kanjona, ali i kanjonakoje su u svojim ekspedicijamaobišli. Kalendar nosi i poruku oneslućenim potencijalima našezemlje za razvoj alternativnih iatraktivnih sportsko-turističkihdisciplina sa posebnim težištemna kanjoning, čijem su utemelje-nju i oni značajno doprinijeli tenjegove sadržaje stalno oboga-ćuju raznovrsnim programima.Autori otograja na ovom ka-

lendaru su dugogodišnji članoviovoga kluba Edin Durmo, Din-no Kassalo, John Stauer, Zden-ko Marić, Massimo Moratti.

Kanjon Rakitnice, ljepotedostupne samo rijetkima

EKOLOGIJA I SPORT



ZE-DO eko

23

PREDSTAVLJAMO VAM

Na konkursu lista «Našariječ» «Napiši priču –uradi sli-ku» o temi zaštite životne sre-dine, a koji je realizovan podpokroviteljstvom kantonalnogMinistarstva za prostorno ure-đenje i zaštitu okoliša ZE-DOkantona, u kategoriji osno-vnih škola za literarne radove

MLADI LAUREATI KONKURSA “NAPIŠI PRIČU-URADI SLIKU”

Hobiji vezani zaprirodu, skijanje i rolanje

Adna Babahmetović

Odlomak iz priče “Stari hrast”- Sjela sam na panj pored hrasta. Odjednom se hrast povio

sa žalosnim izrazom «Moj najbolji prijatelj... Dobri stari Frenki.Još se svega sjećam. Oni su to učinili. Stari Frenki se nije mogaobraniti. Šmrc, samo se nadam da je ugrijao neku dobru i poštenuporodicu». Neko vrijeme sam zbunjeno sjedila, a onda mi je si-nulo. Upravo sam sjedila na ostacima starog Frenkija. Poskočilasam sa panja i pokunjeno promrljala: «Žao mi je». «Da, da, da...,a sad pređimo na stvar». Šta si me htjela pitati?» «Pa kao prvošta mislite o vašoj životnoj sredini? Hrast je počeo dramatično ka-šljati: «Kh, kh, kh, ovaj dim me guši! «Granom je pokazao premaabričkim dimnjacima. «Ne preostaje mi još puno ako se ovakonastavi». Tužno je pročeškao svoju staru i skoru uništenu kožu..

Adna Babahmetović je za pri-ču «Stari hrast» osvojila prvunagradu. Ova mlada, talenti-rana spisateljica je rođena 6.augusta 1992. godine u Zenici.Živi sa roditeljima, sestrom bli-znakinjom i mlađim bratom.Odlična je učenica sedmog ra-zreda OŠ «Vladimir Nazor» u

Zenici. Pored osnovne, poha-đa i Osnovnu muzičku školu,peti je razred i svira klavir.

Voli prirodu i upravo sunjeni hobiji vezani za prirodu,skijanje i rolanje. Pomalo di-zajnira i pravi nakit, a kurseveengleskog jezika pohađa još odprvog razreda osnovne škole.

-Ideju da napišem priču «Stari hrast» dobila sam načasu matematike, i veći sam dio te svoje priče i napisala na

tom času, priča Adna, kazavšinam da joj je ovo prva nagra-da ali da je i ranije učestvova-la na literarnim konkursima.Inače, član je literarne sekcijeu svojoj školi koju vodi nasta-vnica Saeta Kapo. Prije ovogkonkursa Adna je učestvovalau još jednom projektu iz ekolo-gije, Eko kvizu, Općine Zenica

i RTV Zenice. Za ovaj proje-kat, na temu zagađivanja rijekeKočeve, napisala je scenarioza igrokaz zajedno sa svojomsestrom Ajnom. Uz nastavnikaMirnesa Varupu, sa školskimdrugovima i drugaricama:

Adnom Bašić, Zerinom Pa-šanbegović,Almom Avdibašić,Amelom Topčagić, Nirme-lom Ibranović,Ilmom Čerim,Almom Delić,Lamijom Be-ganović,Darjanom Kišićem iBenjaminom Fejzagićem, ovajje igrokaz snimljen na rijeciKočevi i emitovan na Zeničkojteleviziji u Eko kvizu.

Kemal Obad rođen je u Kaknju 1988.godine. Početkom rata došao je živjeti uZenicu, a trenutno završava treći razred Pe-dagoške gimnazije i kaže da mu je ovo prvoučešće na nekom literarnom konkursu.

-U drugom razredu Pedagoške gimna-zije uz redovne školske lektire probudiomi se i osjećaj za pisanje. Bosanski jezik predaje mi proesorica Lejla Abazović.

Ovo mi je prvi konkurs na kojem sam uče-stvovao i osvojio prvu nagradu. Inače, viševolim poeziju pa sam mislio konkurirati sa

Bosanski jezik u Kemalovom srcu

za “Tužnu priču sa hepiendom” u kategoriji srednjih škola

u ZE –DO kantonu Kemal Obad dobitnik prve nagrade

pjesmom, ali nisam mogao da uskladimporuku i pouku. Dugo sam razmišljao iželio sam da bude nešto neobično u priči,da govore i ljudi i životinje. Došao sam naideju da u ovoj basni istaknem jasnu po-ruku za sve uzraste, a naročito za mališanejer oni trebaju imati mnogo više sluha za čistu životnu sredinu, priča Kemal.

Prva nagrada je iznenadila i obrado-

vala Obada. Naročito mu je drago akoću uspjeti ovom pričom uticati na daljiodnos ljudi prema okolišu. Nastaviće i da-

lje da piše.Odličan je uče-nik i nakon srednje školenamjerava upisati akultet,po mogućnosti dva.. Kažeda ima sklonosti za orijen-talistiku i orijentalnim je-zicima, ali mu je bosanskijezik u srcu, zbog želje dase očuva jezik i tradici-ja zemlje Bosne. Budućiizbor za studijem orijen-talistike, kako kaže, logi-čan je izbor zbog njegovogvjerskog odgoja.

Odlomak iz «Tužne priče sa hepiendom»Stariji brat odluči da prošeta, pa tako dođe do stabla ispod kojeg bješe lastino gnijezdo,

kojeg su uništila dvojica dječaka iz škole sa izleta. Pade mu teško kad ugleda kamen krajpolomljenih grančica, shvatio je da je to uradila ljudska ruka. Rastuži se kad vidi uništenimravinjak u blizini. Jasno mu je bilo sve i cvijeće čije latice su bile na zemlji.

-Kako neko može da se tako ponaša? – zapitao se i otišao do mlađeg brata.Naišao sam na srušeno gnijezdo, i uništeni mravinjak. Mislim da bi mogli da pokušamo napra-

viti kućicu za ptice, a onaj mravinjak bar dijelom nekako popraviti – rekao je. Što su naumili, tosu i uradili. Stariji brat napravio je malu kućicu za ptice, oarbavši je u zeleno i crveno. Ujutro ranokrenuše do izletišta jutarnjim autobusom. I taj dan bio je topao i pun prirodne svježine. Braća dođošedo stabla gdje je trebalo postaviti novi dom za laste. Popeo se stariji brat i stavio ga čvrsto među dvijedeblje grane, te zakovao s jedne i s druge strane, tako da ni vjetar jak ne bi mogao da je sruši. Mlađibrat je uzeo novu zemlju koju su donijeli, razgrnu zemlju na mjestu gdje je bio mravinjak, napravivšinovi. Nakon što su sve završili , krenuli su kući, malo umorni, ali zadovoljni urađenim....

Kemal Obad



ZE-DO eko

24

NAŠE KLIJENTE JE LAKO PREPOZNATI



ZE-DO eko

25



ZE-DO eko

26

Kako je poznato na prelijepom izletištu Smetovi,udaljenom tek devet kilometara od Zenice, nekolikoje planinarskih domova, a od prošle godine u unkcijina vrhu ove omiljene planine Zeničana, ali i izletnikaiz drugih gradova je i Turističko-poslovno-inorma-

tivni centar Turističke zajednice Zeničko-dobojskogkantona. Inače, čistoća na Smetovima je uglavnomna zavidnom nivou, za što su najviše zaslužni pla-

TURISTIČKA ZAJEDNICA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA

Na Smetovima korpeza otpatke i ložišta

Turistička zajednica ZE –DO kantona postavila naizletištu Smetovi 40 korpi za otpatke i izgradila četiriložištalNesavjesni građani za prvomajske praznike

ukrali pet korpi, ča je vrednost hiljadu KM

ninari, kao i ostali građani koji pohode Smetove, alii TZ ZE-DO kantona. Ipak, nedavno je Turističkazajednica ZE –DO kantona odlučila Smetove učinitijoš čistijim i ljepšim. Vlastitim sredstvima nancira-la je izgradnju četiri ložišta, te postavljanje četrdeset

korpi za otpatke. – Izgradnja ložišta, kao i postavlja-nje korpi za otpatke naš je doprinos budućem ra-zvoju turizma na ovom omiljenom izletištu. I to nijesve. Vjerovatno su naši sugrađani primijetili da suSmetovi, u zadnje vrijeme pogotovu, uredniji i čistiji,zahvaljujući i tome što smo također vlastitim nov-cima odlučili nancirati prikupljanje i odvoz smećasa Smetova. Ipak, nadam se da Turistička zajednicaZE-DO kantona nije zauvijek na sebe primila ulo-gu komunalnog preduzeća, odnosno da će nadležnokomunalno preduzeće ALBA Zenica u dogledno vri-jeme preuzeti na sebe obavezu prikupljanja i odvozasmeća – kaže Senaid Šabanović, direktor Turističkogureda TZ ZE-DO kantona.

Avaj! Korpe već nestaju!U vrijeme prvomajskih praznika neki nesavjesni

građani su otuđili, da ne kažemo ukrali, pet, od uku-pno četrdeset korpi za otpatke, a kako doznajemo uTurističkoj zajednici ZE –DO kantona ovom krađompričinjena šteta je oko hiljadu KM. O ovoj krađi obavi-ještena je i Zenička policija. A nama ne preostaje ništadrugo nego da u ovom drugom broju časopisa ZE –DOEKO apeliramo na sve naše sugrađane da se savjesnije

odnose prema onome, što je u službi njihovog ljepšeg iboljeg življenja i okoliša.

SMETOVI PRIJE ... ... I POSLIJE

EKOLOGIJA I TURIZAM



ZE-DO eko

27



ZE-DO eko

Više od jedne milijarde ljudi, štoje oko 20 odsto svjetske populacije,nema pristupa čistoj i sigurnoj vodiza piće. Prema istraživanjima stru-čnjaka Ujedinjenih nacija svjetskakriza sa vodom uzrokuje smrt višeod 4.500 djece svaki dan te je uzro-čni aktor siromaštva, bijede, bole-sti i socijalnih nemira širom svijeta.Ovaj problem nije samo problempojedinih regiona na planeti Zemlji,nego je to svjetski problem. Svjetskakriza sa vodom je posljedica zaje-dničkog djelovanja više aktora: kli-matskih i geograskih, nedostatkavodovodnih sistema i inrastruktu-re, neadekvatne sanitacije...

Voda je općekulturna stvarnost

Slogan Međunarodnog danavoda u 2006. godini je «Voda i kul-tura». Prim.dr.sci. Smajil Durmiše-

vić, dr.med.spec., načelnik Službeza higijenu i zdravstvenu ekolo-giju Kantonalnog zavoda za javnozdravstvo Zenica, kaže: «Voda nije

POVODOM SVJETSKOG DANA VODA 2006.

Kultura ravnomjerneraspodjele vode

Slogan Međunarodnogdana voda u 2006. godinije “Voda i kultura”l Voda ne samo neopho-

dna matera za život, onaje i općekulturna stvarnost– inspiraca za umjetnike,fokus naučnih istraživanjate element vjerskih rituala,mnogih tradica i vjera

samo neophodna materija za ži-vot. Ona je također i općekulturnastvarnost – inspiracija za umjetni-ke, okus naučnih istraživanja, teprijeko potreban element vjerskihrituala, mnogih tradicija i vjera.Ovako postavljena tema obilježa-vanja ovoga značajnog datuma dajemogućnost za interdisciplinaranpristup ovome problemu, uvažava-jući regionalne, nacionalne, vjer-

ske i stručne prioritete. Slogan jeupućen društvu u cjelini, civilnimudruženjima i medijima, nacional-nim vladama i političarima».

Zapravo, Ujedinjene nacije želeuputiti apel svim odgovornima davodene resurse treba čuvati, štititi iracionalno eksploatisati kao najvećudragocjenost i kao uslov bez koga ži-vot na planeti Zemlji ne može opstati.

Logo obilježavanja Međunaro-

dnog dana voda 2006. predstavlja«Žena u molitvi» na obali vodene

akumulacije, kao simbola bez koganema života na Zemlji. Kako kažedr. Durmišević oni su izabrali zalogo «čovjeka koji se moli za kišu» na

suhoj, ispucaloj zemlji, moleći Uzvi-šenog Stvoritelja da spusti kišu, jersuša uzrokuje glad, bolesti i smrt.

- Mi pomažemo u podizanju svije-sti stanovništva, zdravstvenih radnika iinstitucija, preduzeća, raznih državnihorgana, inspekcija i drugih ustanova oovom problemu, te upozoravamo ko-liki je problem zagađenje vode za piće,stavljamo na tapet tu mogućnost kul-turne armacije i duhovnih snaga kojebi zajedničke radile na otklanjanju ili

bar ublažavanju problema zagađenjavode za piće, istakao je dr. Durmišević,govoreći nedavno o Međunarodnom

U našoj zemlji tek negdje oko 40 odsto stanovništva ima kva-litetnu vodu za piće. Gledajući na Evropu to je negdje sredinaprošlog vijeka. Daljnja strategija unaprjeđenja zdravlja se moravezati za unaprjeđenje kvaliteta vode. Na Samitu milenijuma2000. godine, predsjednici država su se svečano obavezali da ćeraditi na tome da se do 2015. godine smanji na polovinu brojstanovnika koji su u nemogućnosti da dođu do sigurne vode zapiće. Zvaničnici su se, također, obavezali da zaustave nerazumnueksploataciju vodenih resursa, razvijajući takvu strategiju kori-

štenja vode koja promoviše pravičan pristup i zadovoljavajućuopskrbu. Svjetski zvaničnici su se na ovome skupu složili da do2015. godine razviju objedinjeno upravljanje vodnim resursima i

ze-do eko [broj 2, juni 2006.]

Documents