eko. okolisa.docx

8/18/2019 Eko. okolisa.docx

1/16

UNIVERZITET U TRAVNIKU

Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

Travniku

KYOTO PROTOKOL

-seminarski rad-

Kandidat: entor: !o"#dr# Namik $olakovi%

&oli" ujo &roj indeksa: '()*+',-.II

Travnik/ de"em0ar/ *1'2# 3od#


2/16

SADRŽAJ:

Uvod############################################################################################################################################*

'# EFEKT 4TAK5ENIKA##########################################################################################################,

*#K67T7 8R7T7K75#############################################################################################################9

,#I5;EVI K67T7 8R7T7K75A###########################################################################################2

,#'#8RINI8I K67T7 8R7T7K75A##################################################################################2

9#I5;NE EI4I;E !7 *1'* I F5EK4I&I5NI E


3/16

Uvod

4poznaja da je pre3rijavanje na@e3 planeta/ pretežno z0o3 emisije staklenikiB plinova/ danas

najve%i ekolo@ki pro0lem s kojim se sueljava meCunarodna zajedni"a/ dovela je do

potpisivanja dvaju sporazuma: prvi je 7kvirna konven"ija UN-a o klimatskim promjenama

DUNF/ a dru3i je puno poznatiji dokument donesen ''# prosin"a '??># u japanskom

3radu Kotu/ z0o3 e3a se naziva 8rotokol iz Kota# Naime/ 0rzo se pokazalo da proved0a

o0veza iz 7kvirne konven"ije UN-a o promjeni klime ne%e 0iti dostatna da se ispuni temeljni

"ilj Konven"ije/ a to je Gposti%i sta0iliza"iju kon"entra"ija staklenikiB plinova u atmosHeri na

razinu koja %e sprijeiti opasno antropo3eno djelovanje na klimatski sistem# Tad je u Kotu

održana UN-ova konHeren"ija s podjednako zastupljenim znanstveni"ima i politiarima#

Znanstveni"i su upozorili na nepo0itne dokaze kako ovjeanstvo svojom aktivno@%u/

pose0no iz3aranjem neo0novljive ener3ije DnaHte i u3ljena/ zrak toliko onei@%uje u3ljinim

dioksidom i dru3im @tetnim plinovima da nje3ov vi@ak u Zemljinu zranom omotau djeluje

poput staklenika# $injeni"a je da je skup 0io pod pokroviteljstvom UjedinjeniB naroda/ a tamo

potpisani planetarni sporazum postao je proved0eni amandman zakljuaka UN-ova

meCunarodno3a sporazuma o klimatskim promjenama# Taj do3ovor svjetske znanosti i

politike samo je proved0a ono3a o emu se ')? država i zemalja do3ovorilo i @to je potpisalo

u svi0nju '??*# u Rio de ;aneiru#

'


4/16

Slika 1: Godišnje emisije CO2 po regijama

1. EFEKT STAKLE!KA

!a 0ismo uop%e mo3li priati o Koto protokolu/ potre0no je prvo o0jasniti @to je to eHekt

staklenika/ jer se Koto protokol Hokusira upravo na smanjenje plinova koji izazivaju taj eHekt#

!akle ti plinovi nastaju na povr@ini Zemlje te se nakupljaju u atmosHeri/ a osim nepovoljno3eHekta razaranja ozonsko3 sloja ustanovilo se uzrokuju tzv# eHekt staklenika D3reenBouse

eHHe"t/ tj# povi@enje Zemljine temperature za oko 1/, J u deseto3odi@njem razdo0lju#

Razlo3 je toj nepovoljnoj pojavi duljina toplinskiB valova jer 4unevo zraenje nastaje pri

vrlo visokoj temperaturi i ima kratke valove i oni lako prolaze do Zemljine povr@ine#

eCutim/ Zemljino zraenje nastaje pri relativno niskoj temperaturi i ima znatno dulje valove/

koje spomenuti plinovi nakupljeni u atmosHeri ne propu@taju/ ve% iB/ naprotiv/ vra%aju prema

Zemlji# 4asvim slino do3aCa se i pri prolasku svjetlosti kroz staklo/ na emu se zasnivajueHekti staklenika i kolektora 4uneve ener3ije# Z0o3 GeHekta staklenika naru@ava se toplinska

ravnoteža na Zemlji/ pa njezina srednja temperatura stalno raste/ @to neposredno utjee na

klimu/ a posljedi"e 0i mo3le 0iti topljenje ledenjaka/ poplave/ dizanje morske razine/ @irenje

pustinja/ preseljenje 0rojno3a stanovni@tva/ promjene u pojedinim ekosustavima 0iljaka i

životinja itd#

*


5/16

".KYOTO PROTOKOL

8rotokol je ini"ijalno usvojen ''# prosin"a '??># 3odine u Kotou/ ;apanu/ i stupio je na

sna3u '(# veljae *112# 3odine# 7d studeno3 *11?# 3odine ')> zemalja je potpisalo i

ratiHi"iralo ovaj sporazum#8o 8rotokolu/ ,> industrijskiB zemalja Dzvane GZemlje Aneksa I o0avezale su se na

smanjenje etiriju plinova koji izazivaju eHekt staklenika Du3ljikov dioksid/ metan/ du@ikov

oksid/ sumporBeksaHlorid i dvije 3rupe plinova DHluorou3ljovodoni"i i perHluorokar0onski

spojevi# Zemlje Aneksa I/ su se sporazumjele da smanje svoju ukupnu emisiju staklenikiB

plinova za 2#*J od nivoa na kom su oni 0ili '??1# 3odine @to ne ukljuuje emisije

prouzrokovane meCunarodnim aviotransportom i 0rodskim prometom#

8rotokol dozvoljava nekoliko takozvaniB Hleksi0ilniB meBanizama/ kao @to su tr3ovanjeemisijama/ meBanizam isto3 razvoja/ i zajedniku implementa"iju/ da 0i se omo3u%ilo

Zemljama Aneksa I da ispune svoje "iljeve u smanjenju emisija staklenikiB plinova/ tako @to

im je omo3u%eno kupovanje smanjenja emisija/ 0ilo preko Hinan"ijeske razmjene/ projekata

koji smanjuju emisije zemljama koje ne pripadaju Aneksu I ili od Zemalja Aneksa I koje su

ispunile vi@e od predviCeno3#

4vaka od Zemalja Aneksa I je o0avezna predati 3odi@nji izvje@taj o svim emisijama

staklenikiB plinova i njiBovim izvorima/ kao i o nainima za njiBovo redu"iranje# Na sli"i *#

je prikazano ue@%e u Koto 8rotokolu/ od lipanj *11?# 3odine 3dje su t zelenom prikazane

,


6/16

zemlje koje su potpisale i ratiHikovale sporazum/ siva predstavlja jo@ ne odluene/ "rvenom su

prikazane zemlje 0ez namjere da potpi@u/ a plavom je oznaena Kanada koja se povali iz

8rotokola#

Slika 2: Zastupljenost Kyoto protokola

#.$!LJE%! KYOTO PROTOKOLA

Koto 8rotokol je predviCen da smanji 3lo0alne emisije staklenikiB plinova# ilj je u stvari/

sta0iliza"ija i rekonstruk"ija kon"entra"ije plinova u atmosHeri na nivou koji %e sprijeiti

opasne antropo3ene promjene klimatsko3 sustava#

ilj Koto 8rotokola je da o0avezuje sve potpisni"e sporazuma da se 0ave pitanjem 3lo0alno3

za3rijavanja i emisije staklenikiB plinova#

Nasuprot popularnom vjerovanju/ 8rotokol ne istie *1'*# 3odine/ ve% se samo radi o o0avezi

da do *1'*# 3odine Zemlje Aneksa I moraju ispuniti svoje o0aveze koje se tiu smanjenja

emisije staklenikiB plinova koje su ustanovljene za prvi period D*11)-*1'*#

#.1.PR!$!P! KYOTO PROTOKOLA

'# 70aveza smanjenja emisije staklenikiB plinova koji su o0avezuju%i za Zemlje Aneksa

I/ kao i o0aveze za ostale potpisni"e sporazuma#

*# Implementa"ije za ispunjenje "iljeva 8rotokola# 7dreCivanje politike/ i mjera koje

smanjuju emisiju staklenikiB plinova/ kao i kori@tenje sviB dostupniB meBanizama/

kao @to su zajednika implementa"ija/ meBanizam isto3 razvoja/ i tr3ovanje

9


7/16

emisijama koji %e 0iti na3raCeni kreditima koji dozvoljavaju vi@e emisija u svojoj

zemlji#

,# inimiziranje utje"aja na zemlje u razvoju uspostavljanjem Honda za adapta"iju

klimatskiB promjena

9# Raunovodstvo/ izvje@tavanje i revizija/ u "ilju osi3uranja inte3riteta 8rotokola

2# 4a3lasnost sa 8rotokolom oHormljavanjem od0ora koji %e osi3uravati inte3ritet

8rotokola#

&.$!LJE E'!S!JE DO "(1" ! FLEKS!)!L! 'E*A!+A'!

,? od 91 Zemalja Aneksa I su ratiHi"irale 8rotokol# 7d oviB/ ,9 su se o0avezale da smanjeemisije staklenikiB plinova koje priozvode u odnosu na njiBove nivoe iz '??1# 3odine/ u

skladu sa Aneksom & 8rotokola#

8o 8rotokolu/ Zemlje Aneksa I su se o0avezale na na"ionalne ili zajednike "iljeve smanjenja

koji iznose: )J zajedniko3 smanjenja za Europsku Uniju i dru3e/ >J za 4A! Dovo nije

o0avezuju%e jer 4A! nisu potpisni"e/ (J za ;apan i 1J za Rusiju# 4porazum dozvoljava

pove%anje emisije za Australiju od )J i '1J za Island#

8rotokol osi3urava nekoliko Hleksi0ilniB meBanizama koji omo3u%avaju Zemljama Aneksa I

da posti3nu "iljne emisije staklenikiB plinova/ tako @to %e skupljati emisijske kredite# 7vi

krediti se mo3u prikupiti Hinan"iranjem projekata koji smanjuju emisije u zemljama koje nisu

potpisni"e Aneksa I ili kupovinom kredita od Zemalja Aneksa I sa vi@kom kredita# U ove

meBanizme spadaju tr3ovina emisijama/ meBanizam isto3 razvoja i zajednika

implementa"ija#

U praksi ovo znai da zemlje koje nisu potpisni"e Aneksa I nemaju restrik"ije u vidu nivoa

emisije/ ali imaju Hinan"ijske poti"aje da razvijaju projekte koji utjeu na smanjenje emisije

2


8/16

staklenikiB plinova da 0i do0ili emisijske kredite koji mo3u 0iti prodati Zemljama Aneksa I/

podržavaju%i održivi razvoj#

Kao dodatak/ Hleksi0ini meBanizmi dozvoljavaju Zemljama Aneksa I sa eHikasnim

industrijama koje emitiraju male nivoe staklenikiB plinova/ i visokim ekolo@kim standardima

da kupuju emisijske kredite na svijetskom trži@tu/ umjesto da smanjuju emisije u zemlji#

Zemlje Aneksa I %e po pravilu željeti prikupljati emisijske kredite @to je jeHtinije mo3u%e/ dok

%e zemlje koje nisu potpisni"e Aneksa I željeti da maksimiziraju vrijednost emisijskiB kredita

koje su do0ili od svojiB projekata za smanjenje emisije staklenikiB plinova#

UNF je usvojio prin"ip takozvaniB zajednikiB/ ali dru3aijiB od3ovornosti# 7vo znai

da:

• Najve%i dio pro@liB i trenutniB 3lo0alniB emisija staklenikiB plinova potekao iz

razvijeniB zemaljaL

• Emisije po 3lavi stanovnika u zemljama u razvoju su jo@ uvijek na niskom nivouL

• !io 3lo0alniB emisija koje potjeu iz zemalja u razvoju %e porasti u skladu sa

dru@tvenim i razvojnim potre0amaL

•

Kina/ Indija i ostale zemlje u razvoju nisu ukljuene u 0ilo koja numerika o3ranienjaKoto 8rotokola/ zato @to one nisu 3lavni doprinosio"i emisiji staklenikiB plinova u

periodu industrijaliza"ije prije potpisivanja sporazuma DKina je od tada postala najve%i

izvor staklenikiB plinova# eCutim/ ak i 0ez ovakve od3ovornosti u Koto

8rotokolu/ zemlje u razvoju su takoCer o0avezne da dijele zajedniku od3ovornost

sviB zemalja za smanjenjem emisije#

• 8rotokol deHinira meBanizam su3lasnosti/ kao su3lasnost za pra%enje ispunjenja

o0aveza i kazne za ne ispunjenje istiB#

(


9/16

8rotokol takoCe reaHirmira prin"ip po kom razvijene zemlje moraju pla%ati milijarde dolara idopremati teBnolo3iju dru3im zemljama za istraživanja i projekte vezane za prouavanjeklimatskiB promjena# 7vaj prin"ip je prvo0itno 0io usvojen u UNF

&.1.TR,O%AJE E'!S!JA'A

Najve%i kup"i emisijskiB kredita esto su individualne tvrtke koje oekuju nadma@iti svoju

kvotu u poslovanju pa imaju vi@ak Hinan"ijskiB resursa ili jednostavno misle da ne%e mo%i

ispuniti emisijska oekivanja#

Kup"i oviB kredita mo3u 0iti i vlade država/ koje nisu u stanju na dru3i nain ispuniti

emisijske o0aveze#

8o@to je ovim kreditima mo3u%e tr3ovati i imaju transparentne "ijene/ Hinan"ijski investitorimo3u iB kupovati na trži@tu u "ilju @pekula"ije/ ili iB vezati za 0udu%e u3ovore#

Izvor oviB kredita su eBanizam isto3 razvoja Dlean !evelopment e"Banism D! i

8rojekti zajednike implementa"ije D;oint Implementation D;I# ! omo3u%ava stvaranje

emisijskiB kredita razvijaju%i projekte koji pomažu smanjenju emisija staklenikiB plinova u

zemljama koje nisu potpisni"e Aneksa I# 4a dru3e strane ;I omo3u%ava da krediti 0udu

konvertirani od postoje%iB kredita unutar Zemalja Aneksa I#

!odatni razlo3 za kupovinu oviB kredita jesu kazne u sluaju ne ispunjenja o0aveza iz8rotokola#

Kazne su sljede%e:

• Zemlja koja nije ispunila svoju o0avezu se dodatno o0avezuje za smanjenje od ,1J i

naravno da nadoknadi razliku koju u pretBodnom periodu nije ispunilaL

• I za0ranjuje joj se da tru3uje kreditima dok ne podmiri predBodnu kaznu

.UT!$AJ KYOTO PROTOKOLA A POSLO%AJE

Kao primjer utje"aja na poslovanje uzete su 4A! jer su one jedan od najve%iB izazivaa

eHekta staklenika i nisu potpisni"a protokola# Nepotpisivanje 8rotokola je nastalo uslijed

mi@ljenja da %e potpisivanje imati izrazito ne3ativan uti"aj na "ijelu ekonomiju 4A!#

Ne3ativne kritike amerikiB strunjaka iz podruja ekonomije su u3lavnom usmjerene na

ne3ativan utje"aj koji Koto 8rotokol može imati na "ijelokupnu industriju/ ukljuuju%i

>


10/16

postrojenja za o0radu i pravljenje aluminija i željeza/ a i na proizvodnju papira/ preradu naHte/

automo0ilsku industriju# 7ni smatraju da 0i samo direktni tro@kovi ener3ije porasli za

najmanje 21J/ @to 0i proizlazilo iz smanjenja upotre0e HosilniB 3oriva kao @to su u3alj i naHta

i prelaska na alternativna 3oriva#

To ne 0i po3aCalo samo navedene industrije/ ve% 0i ovim ri3oroznim mjerama 0ile po3oCene i

ve%e 0olni"e/ @kole/ Boteli i slino/ tj# svi koji na neki nain zavise od HosliniB 3oriva/ a ona su

im potre0na u ve%oj mjeri/ za 3rijanje/ BlaCenje ili jednostavno proizvodnju##

8otpisivanjem 8rotokola mo3la 0i se u3roziti pozi"iju 4A! na meCunarodnom trži@tu i staviti

u 0olji položaj zemlje kao @to su Kina i &razil/ zato @to oni ne moraju pla%ati vi@e za ener3iju

ne3o @to su do sada kao @to 0i morale 4A!/ ako 0i potpisale ovaj sporazum# 4porazum 0i

o0avezao i potro@ae i tvrtke da smanje emisije za oko ,1J u odnosu na to kolike 0i inae

0ile u periodu od *11) do *1'*#

Na sve ovo se ak postavlja pitanje @to 0i se desilo ako 4A! ne 0i uspjele po potpisivanju

ostvariti planirane emisije/ a ne 0udu u mo3u%nosti kupiti kredite# Iz oviB razlo3a ameriki

strunja"i smatraju da 0i potpisivanje mo3lo imati izuzetno ne3ativan uti"aj na njiBovu

ekonomiju#

.UT!$AJ KYOTO PROTOKOLA A POLJOPR!%REDU

7vdje %e se takoCer kao primjer uzeti 4A!# Uslijed injeni"e da je poljoprivreda u 4A! izvor

emisije 3otovo petine staklenikiB plinova/ potpisivanje Koto 8rotokola 0i mo3lo pove%ati

tro@kove poljoprivrede izmeCu '1 i *1 miljardi dolara 3odi@nje#

Naravno/ vi@e "ijene 3oriva/ motorno3 ulja/ 3nojiva i ostaliB operativniB tro@kova 0i znaili i

vi@e "ijene Brane/ samim tim 0i se smanjio i izvoz# 8otpisivanje protokola može 0iti najve%a

prijetnja amerikoj poljoprivredi#

U Ta0li"i ' je prikazan utje"aj vi@iB tro@kova ener3ije na poljoprivredu#

!olara po Bektaru o0raCivane povr@ine

trenutna

"ijena

"ijena sa

porezom od

1#21M za 3alon

trenutna

"ijena

"ijena sa

porezom od

1#21M za 3alonKukuruz 8amuk

tro@ak '9>#1) '?,#(2 *>(#?2 ,9>#,)

promjena

,'#>1J *2#91J

)


11/16

neto

proHit?? 2*#29 '9,#,( >*#?,

promjen

a-9>J -9?#'1J

4oja 8@eni"atro@ak >2#>( ?(#92 29#2) (?#'2

promjen

a*>#,1J *(#>1J

neto

proHit'11#?' )1#** *2#9) '1#?'

promjen

a-*1#21J -2>#*1J

4vinje lijeko

tro@ak ,)#9 9*#9' ''#,2 '*#* promjen

a'1#,1J >#21J

neto

proHit9#> 1#>, '#( 1#>2

promjen

a-)2J -2,#'1J

Tabela 1: Utjeaj !iši" troško!a energije na poljopri!redu

Iz navedeno3 se može zakljuiti da/ Koto 8rotokol kada 0i se uveo/ izazvao 0i veliki

ekonomski stres u poljoprivredi 4A!# 8roHiti poljoprivrednika 0i opali za ak )9J/ a u

prosjeku oko 21J/ u sluaju da se "ijena 3oriva pove%a za 1#21M po 3alonu D,#>) litara da 0i

se smanjila emisija staklenikiB plinova# Ukupni 3odi@nji rasBodi poljoprivrednika 0i se

popeli za '1 do *1 milijardi dolara dok 0i neto proHit opao izmeCu *9 i 9) posto# no3o

poljoprivredni"i/ a pose0no oni koji su tek na poetku poslovanja 0i 0ili primorani napustiti

posao#

Uslijed navedeno3/ poljoprivredni"i imaju znaajan ulo3 u raspravi oko 3lo0alno3

za3rijavanja# ilioni poslova i tisu%e porodi"a zavise od ovo3a#

Iz ovo3a se jasno vidi za@to 4A! imaju ne3ativan stav prema Koto 8rotokolu#

/. DODATE KR!T!KE KYOTO PROTOKOLA

8ostoje za3ovorni"i to3a da ovaj protokol ne poduzima dovoljno da 0i se emisije staklenikiB

plinova dovele na željeni nivo# !ru3i smatraju da "ijena Koto 8rotokola nadilazi korist koja

se od nje3a do0ija/ tre%i smatraju da su standardi koje postavlja Koto 8rotokol previ@e

?


12/16

optimistini# A postoje i oni koji smatraju da je pristup Koto 8rotokola potpuno po3re@an i da

tre0a poduzeti potpuno dru3aije mjere# 7ni smatraju da razvijene na"ije nastavljaju sa

poslovanjem kao @to su i do sada/ zato @to oekuju da %e mo%i kupiti kredite daju%i male

koliine nov"a zemljama u razvoju# 7vim se ne postiže sam "ilj Koto protokola/ a to je

smanjenje emisije staklenikiB plinova#

$ak i zemlje koje su preuzele na se0e najve%e o0aveze/ kao @to je ;apan/ kada se uzmu u o0zir

njiBove stvarne emisije i kori@tenje HosilniB 3oriva može se vidjeti da su se u stvari pove%ale i

to sve u "ilju uvoCenja sustava koji tre0a smanjiti emisije# Iz ovo3a se može zakljuiti da

uvoCenje oviB sustava/ koje je du3orono/ na kratki rok može imati ne3ativne posljedi"e po

atmosHeru/ tj# po sam "ilj Koto protokola# I z0o3 to3a mora se uzimati u o0zir kada se

proraunava koliko se stvarno mo3u smanjiti emisije i u kom vremenskom periodu# Naime/

ako 0i sve zemlje potpisni"e/ istovremeno zapoele uvoCenje oviB promjena/ mo3lo 0i se

oekivati da se emisije pove%aju i to izazove nenadoknadivu @tetu/ kao @to je izumiranje

0iljniB i životinjskiB vrsta usljed promjena temperature i topljenja ledenjaka# To 0i se mo3lo

do3oditi jer je za promjene koje su predviCene potre0na velika koliina ener3ije/ a trenutno se

najve%i dio svijeta oslanja iskljuivo na Hoslina 3oriva koja izazivaju upravo emisije oniB

plinova koje se po 8rotokolu želi smanjiti# 8rijedlo3 je da se uvede dodatni porez na emisiju

staklenikiB plinova koji 0i 0io u razmjeru sa ekolo@kim otiskom koji se tom emisijom

izaziva# Ali se postavlja pitanje kako 0i taj porez u stvari utje"ao na "iljeve i naravno na

poslovanje# Za oekivati je da 0i se ovakvim mjerama u stvari posti3lo isto @to i pove%anjem

"ijene 3oriva koji su 4A! predvidele ako 0i potpisale Koto 8rotokol#

!alje/ postoje suko0i mi@ljenja u po3ledu to3a @to se za 0azni period uzima '??1# 3odina/ a

ne uzimaju u o0zir i emisije po 3lavi stanovnik#

4ve navedeno impli"ira da je potre0no razmatrati i stalno po0olj@avati ne samo oso0no

poslovanje/ ne3o i sam 8rotokol i "iljeve i naine na koje se oni mo3u ostvariti#

0.PRO'JEE U E'!S!J! STAKLE!K!* PL!O%A OD 122(. ,OD!E

4ve mjere Koto protokola su dovele do sljede%iB rezulatata:

Ta0ela * prikazuje listu promjena emisija staklenikiB plinova od '??1# do *11># 3odine

nekiB zemalja koje su potpisni"e UNF#

'1


13/16

Zemlja

8romjena u emisiji

staklenikiB plinova

D'??1-*11> 0ez

kori@enja zemlji@ta/

promjena u kori@tenju

zemlji@ta i @umarstvu

8romjena u staklenikiB

plinova D'??1-*11> sa

kori@enjem zemlji@ta/

promjenom u kori@tenju

zemlji@ta i @umarstvom

ilj za

EU do

*1'*

70aveza

po

sporazum

u od *11)

do *1'*

''


14/16

!anska -,#,1J -2#(1J *1J ''J Nemaka -*'#,1J -*1#)1J *'J )JKanada *(#*1J 9(#>1J + (JAustralija ,1#11J )*#11J + )JOpanija 2,#21J 22#,1J '2J )J

Norve@ka '1#)1J -**#11J + 'J Novi Zeland **#'1J ')#,1J + 1JFran"uska -2#,1J -''#)1J 1J )J=rka *9#?1J *2#*1J *2J )JIrska *2#11J **#(1J ',J )J;apan )#*1J )#*1J + (JVelika

&ritanija -'>#,1J -'>#)1J

'*#2

J )J8ortu3al ,)#'1J ,1#)1J *>J )JEU -9#,1J -2#(1J + )J

Tabela 2: #romjene u emisije stakleni$ki" plino!a u periodu od 1%%&' do 2&&(' godine

U Ta0eli ,# su prikazane emisije *1 zemalja u periodu od '??* do *11) 3odine koje emitujunajvi@e staklenikiB plinova#

Zemlja

8romjena u

emisiji

staklenikiB

plinova od

'??* do *11)

Emisije 7* u

metrikim

tonama po 3lavi

stanovnika u

*11)# 3odini

Udio u ukupnoj

svijetskoj

emisiji 7*

Kina '((#21J 2#, **#*1J4A! '(#)1J ')#( '>#)1JIndija '*9#'1J '#2 2#21JRusija *,#'J ''#, 2#11J;apan )#21J '1#, 9#'1J

Njemaka '>#1J ?#9 *#91JKanada *1#21J '> '#)1JVelika &ritanija -(#)1J )#? '#>1J;užna Koreja )'#)1J '1#) '#(1J

Iran ?)#21J >#2 '#21JItalija 2#(1J >#? '#91Jeksiko ',#21J 9#' '#91J;užna AHrika ,(#11J ?#' '#91J4audijska Ara0ija 2*#(1J '2#2 '#91J&razil )9#'1J *#' '#,1JFran"uska 9#9J 2#? '#*1JIndonezija >)#?1J '#2 '#'1JAustralija ')#)1J '(#) '#'1JOpanjolska 9*#(1J )#2 '#'1J8oljska *#)J )#( '#11J7stale zemlje 92#'1J , *,#>1JUkupno na svetskom nivou 9'#>1J 9#> '11#11J

'*


15/16

Tabela ): *misije stakleni$ki" plino!a u periodu od 1%%2' do 2&&+' godine

+AKLJUAK

Iz sve3a navedeno3 može se zakljuiti da je Koto 8rotokol/ tj# sljede%i koji %e do%i poslije

nje3a neopBodan u "ilju ouvanja života kavim 3a poznajemo/ jer sada@nja industrijaliza"ija

proizvodi suvi@e veliku koliinu za3aCenja koja ima za posljedi"u promjenu na@e klime/ tj#

3lo0alno za3rijavanje# 7vim tempom %e relativno 0rzo do%i do toke na kojoj %e se

temperatura promjeniti dovoljno da se ledenja"i na polovima u potpunosti otope/ =olHska

struja %e usljed to3a stati i nastupit %e novo ledeno do0a# ijeli ovaj pro"es prijeti i izumiranju

0rojniB životinjskiB i 0iljniB vrsta uslijed promjena u klimi/ tj# atmosHeri# Znai/ nekakva

promjena je neopBodna/ ali se postavlja pitanje njene isplativosti i eHektivnosti#

Kako je ve% izloženo/ neke zemlje se pla@e da %e ovakav pristup imati ve%e @tete ne3o koristi/

i to ne samo po njiBove ekonomije ne3o i po stanovni@tvo koje ne 0i/ uslijed pove%aniB

tro@kova ener3ije/ mo3lo ostvariti proHit od svojiB poduzetnikiB poduBvata# 8roizvodi koji 0i

dolazili iz oviB zemalja 0i imali znatno vi@u "ijenu/ i samim time ne 0i imali konkurentski

položaj koji su imali prije sporazuma# To impli"irala da Koto protokol odreCuje

konkuretnske sposo0nosti moderno3 poslovanja i to se može protumaiti kao izrazito

ne3ativan utje"aj 8rotokola#

eCutim s o0zirom na op%e priBva%eno mi@ljenje koje se tie emisije staklenikiB plinova nemože se i3norirati pro0lem koji imamo i ovakve ili sline mjere su neopBodne u "ilju

ouvanja planeta Zemlje# 7staje vidjeti da li %e se uspijeti posti%i ikakav sporazum na

sljede%im sjedni"ama UNF#

',


16/16

L!TERATURA :

'# Bttps:++0s#Pikipedia#or3+Piki+8rotokolQizQKota

*# Bttps:++Br#Pikipedia#or3+Piki+8rotokolQizQKota

,# Bttp:++PPP#ekolo3ija#0a+inde#pBpSP"id))

9# unH"""#int

'9

eko. okolisa.docx

Documents