diplomski rad- cile

8/17/2019 Diplomski Rad- Cile

1/36

Univerzitet Crne GoreEkonomski fakultet PodgoricaOsnovne studijeSmjer: Ekonomija javnog sektora

ZNAA! "A#$!E#E ZA #AZ%O! ZAPOS&EN$' $O#GAN$ZAC$!E

()i*lomski rad(

+entor: Prof, dr -arko .o/ovi0

Student: Radović VojislavBr. indexa: 150/10

Podgorica, 2015.Sadraj:


2/36

Diplomski rad: “Značaj karijere za razvoj zaposlenih i organizacije”

Uvod 3

1. UPR!"#$#% P&$'$#%( "#UD)*+, R%)UR) U &R-$+Z+#+/1.1. *R+#%R + P&)& /1.0. !%Z +Z(%U RZ!2 &U*% + *R+#%R% /1.3. P"$+R$#% + UPR!"#$#% *R+#%R&( 41./. +"#%!+ *R+#%R% 51.4. &R-$+Z+&$% + +$D+!+DU"$% P&6R%% RZ! 171.5. P&!%Z$&)6 RZ! *R+#%R% + )6R6%-+#% PR%DUZ%8 11

0. UPR!"#$#% P&$'$#%( ZP&)"%$+,10

3. RZ! "+9$&)6+ + *R+#%R 13

3.1. $PR%D&!$#% ZP&)"%$+, 13

3.0. Z% U RZ!U *R+#%R% 1/

3.3. U"&- &R-$+Z+#% U P"$+R$#U + RZ!U *R+#%R% 15

3./. U"&- RU*&!&D+" U P"$+R$#U + RZ!U *R+#%R% 1;

3.4. U"&- P%D+$ U P"$+R$#U + RZ!U *R+#%R% 03

3.5. (%$D


3/36


i o>jedinj?j? individ?alni i organizacioni ciljevi i inAeresi. Planiranje karijere je proces pomoB?kojeg pojedinac idenAiCik?je i primjenj?je korake i akAivnosAi neophodne za posAizanje ciljevakarijere. Da >i se karijera mogla iz?čavaAi2 planiraAi i razvijaAi2 neophodno je preciznije da seodredi sAa se pod karijerom podraz?mijeva.

Pod karijerom se o>ično podraz?meva proCesionalni Aok razvoja nekog pojedinca ? Aok? radnogvijeka. Razvoj karijere ?klj?č?je planiranje karijere2 razvoj mog?Bih pravaca karijere2 akAivnosAiAreninga i razvoja2 promocij?2 Cormalne kadrovske poliAike2 kriAerij?me promocije2 procjen?2savjeAovanje i podsAicanje menAorskog rada.

Upravljanje karijerom je proces ? kojem menadzmenA organizacije planski i organizaciono praAi2ocjenj?je2 rasporedj?je2 ?smjerava i razvija zaposlene i njihove poAencijale2 radi o>ez>jeivanja poAre>nog >roja kvaliCikovanih lj?di i opAimalne iskoriEcenosAi njihovih znanja2 vjesAina isposo>nosAi2 ? cilj? osAvarivanja organizacionih i individ?alnih inAeresa i ciljeva. Planiranje i?pravljanje karijerom podraz?mijeva koordiniran? akAivnosA menad@era2 pojedinaca i sAr?čnesl?@>e za razvoj lj?dskih res?rsa. )isAemaAično planiranje karijere je značajna podrEka razvoj?

individ?alnih poAencijala i predsAavlja jedan od va@nih aspekaAa sAraAeEkog ?pravljanja lj?dskimres?rsima. $a Aaj način Are>a da se ? organizaciji razvije poAencijal za promjene i inovacije. *aoosAale C?nkcije i zadaci menad@menAa lj?dskih res?rsa2 planiranje i ?pravljanje karijeromzahAijeva inAegralni prisA?p i sinhronizacij? svih C?nkcija.

Planiranje i razvoj karijere pokaz?j? inAeres organizacije za poAencijale zaposlenih i imaj?značajno moAivaciono dejsAvo. &rganizacija na Aaj način >olje korisAi poAencijale pojedinaca ineposredno ?Aiče na smanjenje Cl?kA?acije i apsAenizma. )a organizacionog aspekAa2 planiranjekarijere predsAavlja ciljno ?smjeren i osmiEljen plan sljed>enika na svim hijerarhijskim nivoima pred?zeBa. Radi se o prevashodnoj C?nkciji menad@menAa lj?dskih res?rsa2 koja Are>a da ?skladisamosAalne poAre>e i planove karijere sa poAre>ama organizacije i podraz?mieva:

•

procjen? sposo>nosAi i poAencijala zaposlenih• deCinisanje mog?Bih linija kreAanja ? posl?• napore da se kanaliE? individ?alni inAeresi vezani za karijer? ? pravc? koji je

kompaAi>ilan s >?d?Bim poAer>ama organizacije za lj?dskim res?rsima.

*arijera Are>a da >?de podjednako predmeA pa@nje pojedinca i organizacije ? kojoj radi. UC?nkciji sopsAvenog razvoja i osAvarivanja ciljeva2 pomoB? planiranja razvoja karijereorganizacija dovodi do individ?alnog razvoja ciljeva ? C?nkcij? organizacionih. 6ako karijeraima isAovremeno s?>jekAivn? i o>jekAivn? dimenzij?. )?>jekAivna se odnosi na sAavove2 inAerese imoAive pojedinaca2 a o>jekAivna na organizacione ?slove2 sAr?kA?r? radnih mjesAa2 kriAerij?menapredovanja iAd...

1. !PR"V#$"%$& P'%"("%$&) #$!*S+- R&S!RS" !'R"%"$

Priroda posla kojim se lj?di >ave nepresAano se mijenja2 kao i karakAerisAike organizacija.Posledica ovih permanenAnih promjena s? promjene ? karijerama lj?di. )AaAisAička analiza

3


4/36


?kaz?je na Ao da ? najrazvijenijim zemljama zaposleni rade na viEe od osam različiAih poslova ?Aok? svog radnog vijeka. 6radicionalnih karijera ? jednoj organizaciji2 zasnovanih nahijerarhijskom napredovanj?2 prema planiranim osnovama organizacije goAova da i ne nema. Uovim karijerama klj?čno je >ilo znaAi Fkako“2 a ? savremenim karijerama zaposleni moraj? znaAi joE FzaEAo“ i Fkome“. &rganizacije danaEnjice s? Cleksi>ilne i pokreAljive2 sa nepredvidivom

>?d?BnoEB? i ne n?de d?goročno napredovanje ? karijeri kao nagrad? za posveBenosA posl?2 kaoEAo je >io sl?čaj ? Aradicionalnim organizacijama. U planiranj? svoje karijere2 zaposleni se viEene mog? oslanjaAi samo na organizacij?2 veB moraj? sami ?pravljaAi svojim razvojem i karijerom.

1.1. +"R$&R" %"S!PR' P'S"'

*oncepAom karijere se sve viEe zamjenj?je koncepA posla2 vezanog za neko radno mjesAo.)avremene organizacije sve viEe pridaj? značaja karijeri zaposlenih i njihovom razvoj?. Posao jekraAkoročna vremenska perspekAiva kojeg odre?je organizacija ? cilj? zadovoljenjaorganizacijskih poAre>a2 dok je karijera d?goročna G@ivoAnaH vremenska perspekAiva koj?odre?je pojedinac i koja ? se>i ?jedinj?je individ?alne i organizacijske inAerese i poAre>e.

*arijera i njen razvoj značajni s? ne samo za zaposlene2 veB i za organizacij?.

PerspekAiva razvoja karijere ?mesAo perspekAive posla osig?rava organizaciji kvaliAeAnije isposo>nije kadrove2 EAo doprinosi poveBanj? konk?renAske sposo>nosAi organizacije.&rganizacija Are>a da ?skladi svoj? inCrasAr?kA?r? Aako da njene vizije2 misije i ciljevi razvoja >?d? vidljivi i jasni svakom njenom pojedinc?. &na Are>a da pokaz?je inAeres za planiranje irazvoj karijere zaposlenih i da raz?mije njihove poAre>e. Zaposleni ? Aakvoj organizaciji2 po pravil? sAavljaj? proCesionalni razvoj i karijer? na prvo mjesAo i osAaj? ? njoj sve dok osAvar?j?@eljeni razvoj.

1.2. V&" )&! R"V'$", 'B!+& +"R$&R&

+zazovi glo>alne konk?rencije2 dr?EAvene promjene i AehnoloEki razvoj primoravaj? organizacijeda pomogn? razvoj svojih zaposlenih. Razvoj se odnosi na Cormalno o>razovanje2 radnaisk?sAva2 odnose i procjen? oso>ina i sposo>nosAi2 koji poma@? zaposlenima da se pripreme za >?d?BnosA2 za razlik? od Aradicionalne o>?ke koja je?smjerena na po>oljEanje ?speEnosAi zaposlenih za svakodnevne poslove. &>?ka je Cok?sirana nasadaEnjosA ?z nisk? ?poAre>? radnog isk?sAva. ilj o>?ke je priprema za Aek?Bi posao2 a?česAvovanje na o>?ci je o>avezno. Razvoj je Cok?siran na >?d?BnosA i poma@e zaposlenima dase pripreme za promjene koje mo@da joE i ne posAoje2 ?z visok? ?poAre>? radnog isk?sAva. iljrazvoja je priprema za promjene2 a ?česAvovanje ? razvoj? je do>rovoljno.

*arijere s? opisivane na viEe načina. $ovi koncepA karijere česAo se naziva Cleksi>ilna karijera.leksi>ilna karijera je karijera koja se česAo mijenja na osnov? promjena ličnih inAeresa2sposo>nosAi2 vrijednosAi i promjena ? radnom okr?@enj?.1 leksi>ilna karijera se razvila pod?Aicajem promjena ? psiholoEkom ?govor? izme? organizacije i zaposlenih2 a predsAavljaočekivanja koja poslodavci i zaposleni imaj? jedni od dr?gih. ilj ove karijere je psiholoEki

1 R. A. Noe, J. R. Hollenbeck, B. Gerhart, P. M. Wright, Menadžent l!"d#kih$otenci!ala 2%%&. , #trana 31'.

(


5/36


?spjeh2 odnosno2 osjeBaj ponosa i posAign?Ba koji je rez?lAaA posAign?Aih @ivoAnih ciljeva kojinijes? ograničeni na dosAign?Ba na posl?. Zaposleni moraj? razvijaAi nove vjeEAine2 a ne oslanjaAise samo na sAaAičn? osnov? znanja. Učenje i razvoj ? Cleksi>ilnoj karijeri sve viEe ?klj?č?jeodnose i radna isk?sAva2 a sve manje se oslanja na Cormalne o>like ?čenja.

1.3. P#"%R"%$& !PR"V#$"%$& +"R$&R')

&snova za ?spjeEno planiranje karijere ? organizaciji jesAe plan kadrova. Prilikom planiranjakadrova2 organizacije moraj? da vode rač?na o organizacionim poAre>ama i o pojedinačnim perspekAivama. *arijera je značajna jer se preko nje povez?j? i o>jedinj?j? individ?alni iorganizacioni ciljevi i inAeresi. Za organizacij? je veoma va@no da zaposleni ?la@? napor zarazvoj svoje karijere2 čime se o>ez>e?j? sposo>niji kadrovi2 EAo doprinosi poveBanj?konk?renAske sposo>nosAi organizacije.

*arijera se mo@e deCinisaAi kao razvoj pojedinca ? ?čenj? i rad? Aokom @ivoAa. 6o je niz radnih?loga pojedinca pod kojim se podraz?mevaj? individ?alni proCesionalni ?sponi i padovi Aokom

radnog vijeka. *arijera je prod?@eAak slike o nama. +sAra@ivanja pokaz?j? da lj?di najčeEBeslijede karijer? koja najviEe odgovara njihovim inAeresima. Do>ra >iograCija nije ona saimpresivnom lisAom AiA?la koja govori o napredovanj?2 veB ona koja je >ogaAa i koja sadr@imnogo poslovnih akAivnosAi koje nis? samo ? vezi sa poslom.0

&dgovornosA za karijer? je na pojedinc?2 iako organizacija mo@e imaAi klj?čn? ?log? ? pr?@anj? pomoBi i podrEke. Prema Aome2 karijera ima dvije dimenzije: s?>jekAivn? i o>jekAivn?.)?>jekAivna dimenzija se maniCesA?je kroz promjen? sAavova2 inAeresa2 moAivacije i ciljeva2 ao>jekAivna dimenzija se maniCesA?je kroz promjen? poslova2 polo@aja i radnih mjesAa ? Aok?radnog veka. Razvoj karijere se sagledava ? konAeksA? @ivoAa i razvoja ličnosAi ? poAp?nosAi.

Planiranje karijere je iz>or zanimanja2 organizacije i smjera kojim Be se kreAaAi karijerazaposlenih. 6o je proces pomoB? kojeg pojedinac idenAiCik?je2 pred?zima i ?smjerava mjere iakAivnosAi za osAvarivanje proCesionalnih ciljeva. Planiranje karijere mo@e da >?de organizacionoi individ?alno. &rganizaciono planiranje karijere je proces kojim menad@menA organizacije planira ciljeve karijere svojih zaposlenih2 a individ?alno planiranje karijere je kada pojedinac planira svoj? karijer?. Uspeh ? karijeri mo@e se deCinisaAi kao zadovoljsAvo karijerom krozosAvarivanje ličnih ciljeva ? vezi sa poslom2 a ? okvir? doprinosa organizaciji. Uz prioriAeA koji sedaje pojedinc? i organizacija ima opEA? korisA razvoja karijere2 i Ao: organizacija posAajeaArakAivnija za poAencijalne kandidaAe i do>ija na imid@?2 poveBava se posveBenosA posl? odsArane zaposlenih i jača moAivacija daj?Bi >olje rez?lAaAe ? rad? i crpi se sav poAencijal radnesnage.

Razvoj karijere je proces me?so>no povezanih individ?alnih i organizacionih akAivnosAi ?kojem pojedinac i organizacija zajednički doprinose ?napreivanj? i razvoj? individ?alnekarijere. $a Aaj način se o>jedinj?j? individ?alne akAivnosAi planiranja karijere i organizacioneakAivnosAi ?pravljanja karijerom. Razvoj kadrova nema za cilj samo sAicanje speciCičnih vjeEAinaveB i Eire anga@ovanje zaposlenih2 po>oljEanje sposo>nosAi kom?niciranja i podsAicanje

2 ). Ada#on, N. *ohert+ and . -ine+, he eaning# o/ carer re0i#ited $lacion#/or theor+ and $ractice, Briti#h Jo"rnal o/ Manageent, 1'', $. 2&4.

&


6/36


kreaAivnosAi. $eophodni ?slovi za ?spjeEan razvoj kadrova s? podrEka najviEeg menad@menAa iraz?mijevanje veza razvoja sa dr?gim kadrovskim akAivnosAima.

Upravljanje karijerom je proces ? kojem menad@menA organizacije2 planski i organizovano2 praAi2ocenj?je2 raspore?je2 ?smjerava i razvija zaposlene i njihove poAencijale radi o>ez>eivanja

poAre>nog >roja kvaliCikovanih lj?di i opAimalne iskoriEBenosAi njihovih znanja2 vjeEAina isposo>nosAi2 radi osAvarivanja organizacionih i individ?alnih inAeresa i ciljeva. Upravljanjekarijerom o>jedinj?je sve akAivnosAi ?smerene na razvoj individ?alne karijere ?n?Aar organizacije. 6o je proces o>likovanja i primjene planova i sAraAegija ? cilj? o>ez>eenjakvaliAenih kadrova i posAizanja individ?alnih ciljeva karijere. Upravljanje karijerom nije samoorganizacioni proces veB i individ?alni. &va dva procesa2 organizacioni i individ?alni2 moraj? da >?d? me?so>no ?sklaeni i povezani. &rganizaciona jedinica za lj?dske res?rse Are>a dakoordinira i pr?@a sAr?čn? pomoB r?kovodiocima i zaposlenima ? ?pravljanj? karijerom. Za?spjeEno ?pravljanje karijerom poAre>no je da svaki akAer ? poAp?nosAi isp?ni svoj? ?log? ?zneprekidn? saradnj?2 razmjen? inCormacija i podrEk?.

1.4. #$&V +"R$&R&

Zaposleni moraj? ?vidjeAi i raz?mjeAi EAa s? njihovi ciljevi karijere i ?smjeriAi se ka osAvarenj?isAih. iljevi s? Eiri od moAivacije i podraz?mevaj? sledeBe: svijesA o ličnom AalenA?2 ličnimsposo>nosAima2 ličnim moAivima i poAre>ama2 ličnim sAavovima i ličnim vrijednosAima. $aosnov? zaklj?čaka koje zaposleni dones? ? vezi sa navedenom svijeEB?2 isAi Be pokreAaAi ili?sporavaAi razvoj >?d?Be karijere.

U okvir? ,olandove Aeorije karijere primarni ciljevi s? sledeBi:3

I ?AvrdiAi klijenAov Aren?Ani kod i njegove odlike GdiCerencijacij? i konzisAenAnosAHJ

I ?poAre>om preAra@ivača o>razovnih prilika pronaBi sA?dijske programe koji odgovaraj?klijenAovom kod? ili s? m? vrlo slični2 ako s? iz>ori o>razovanja ili o>?ke relevanAniJ

I ?poAre>om preAra@ivača zanimanja ili &K$eA >aze podaAaka pronaBi zanimanja ili poslove koji se poklapaj? sa klijenAovim kodom ili s? m? vrlo slični L ako je oda>ir zanimanja2 oda>ir posla ili promene posla relevanAanJ

I ?poAre>om preAra@ivača slo>odnih akAivnosAi pronaBi slo>odne akAivnosAi koje se poklapaj? sa klijenAovim kodom ili s? m? vrlo slične2 ako je ?poAre>a slo>odnihakAivnosAi pro>lemJ

I pomoBi klijenA? da do>ije inCormacije o oda>ranim opcijama.

Prema 'ajn?2 ciljevi karijere daleko s? Eiri od moAivacije2 EAo podraz?mijeva sledeBe:

3 N. 5. A"nd#on, J. H. Bo6l#be+, ). G. Nile#, 7#no0ni eleenti kari!ernog#a0!eto0an!a, #trana 1'.

4


7/36


I svijesA o sopsAvenim AalenAima i sposo>nosAimaJ

I svijesA o sopsAvenim moAivima i poAre>amaJ

I svijesA o sopsAvenim sAavovima i vrijednosAima.

$aEa svijesA ? ovim o>lasAima proizilazi iz neposrednog radnog isk?sAva2 iz ?speha2 preispiAivanja i povraAnih inCormacija. Zaklj?čci koje donosimo jednako pokreB? i ?sporavaj?razvoj >?d?Be karijere. 'ajn kroz ciljeve karijere vidi cjelok?pan prikaz ličnosAi2 na osnov?inAerakcije pomen?Aih CakAora. iljevi karijere mog? oAkriAi sAepen sAa>ilnosAi ličnosAi koji je?Aicao na iz>ore ? proElosAi i koji Be verovaAno ?AicaAi na iz>ore ? >?d?BnosAi.

Pro>lemaAični aspekA ciljeva karijere jesAe AačnosA sopsAvene percepcije2 kao i piAanje EAa sedeEava ? period? srednje karijere onima koji osjeBaj? da se njihovi sAavovi i vrijednosAimijenjaj?. 'ajn smaAra da ciljevi karijere ne odr@avaj? laAenAne sposo>nosAi veB da se ?če2 i da odnjih lj?di nerado od?sAaj?. $e samo da svi moramo ?vidjeAi i raz?mjeAi EAa s? naEi ciljevi da

>ismo >ili sig?rni da posA?pamo ispravno2 veB moramo prihvaAiAi i Ao da posAoje i dr?ge sAvarikoje Be nam >iAi poAre>ne i dalje2 čak i ako napravimo promjene ? karijeri.

'ajn je ?sAanovio da posAoji deveA ciljeva karijere koji o>jaEnjavaj? način na koji svaki pojedinacodl?č?je o svojoj karijeri i kroz koje se vidi cjelok?pan prikaz ličnosAi2 i Ao:/

I Aehnička GC?nkcionalnaH kompeAenAnosA Gzaposleni sa ovim ciljem karijerezainAeresovani s? za Aehničk? sAran? i kompeAenAno o>avljanje poslaHJ

I menad@erska kompeAenAnosA Gcilj karijere s? menad@erske sposo>nosAiHJ

I sig?rnosA i sAa>ilnosA Gcilj karijere je da osAane ? jednoj organizaciji celog @ivoAa isklonosA inAegraciji karijere s porodičnim @ivoAomHJ

I kreaAivnosA GpoAre>a da se izgradi neEAo novoHJ

I a?Aonomija i nezavisnosA G@elja da rade sami >ez organizacionih sAegaHJ

I osnovni idenAiAeA GpoAre>a za osAvarenjem i zadr@avanjem idenAiAeAa ? posl? kojio>avljaj?HJ

I pr?@anje ?sl?ga dr?gima GpoAre>a da se poma@e dr?gima primjenom inAerpersonalnekompeAenAnosAi ili dr?gih veEAinaHJ

I moB2 ?Aicaj i konArola Gmo@e da >?de sasAavni dio menad@erskog cilja2 ali i odvojenHJ

I raznolikosA Govaj cilj karijere je kod oso>a kojima sve >rzo dosadiH.

( 5. H. )chein, areer *+naic# Matching indi0id"al and organi#ation need#.Reading, Ma##Addi#on8We#le+ 1', $. 1&4.

9


8/36


eni67a/ 8un7cionalna 7o9etentnost

&so>e sa ovim ciljem karijere zainAeresovane s? za Aehničk? sAran? i kompeAenAno o>avljanje posla. $jih o>ično ne zanima sam menad@menA2 jer viEe vole da primenj?j? svoje Aehničke

sposo>nosAi. &ni Be2 ipak2 >iAi spremni da pre?zm? menad@erske odgovornosAi ? svojoj o>lasAi.

)enaders7a 7o9etentnost

&so>ama koje se>i posAave ovakav cilj karijere2 primjena menad@erskih sposo>nosAi predsAavljavrh?nac karijere2 a Aehnički C?nkcionalni poslovi samo način da se do njega doe. &ve oso>eveBinom zavrEavaj? na opEAim menad@erskim poslovima i imaj? Ari klj?čne kompeAenAnosAi:analiAičk?2 za reEavanje pro>lema koje karakAeriE? nepoAp?ne inCormacije i nepoznaniceJinAerpersonaln?2 za ?Aicaj i konArol?J emocionaln? sAa>ilnosA2 ?z sposo>nosA da ih kriza sAim?liEe2a ne paraliEe.

Sigurnost i sta;ilnost

&so>ine svojsAvene oso>ama kojima je cilj karijere da >?d? spremni da rade ono EAo organizacijaod njih zahAijeva2 da >i osig?rali posao i Aren?Ane i >?d?Be korisAi koje on donosi. ko im se pr?@iiz>or2 veBina njih Be odl?čiAi da osAane ? jednoj organizaciji cijelog @ivoAa2 >ez o>zira na Ao EAoimaj? i dr?ge mog?BnosAi2 na primer2 da osAan? ? isAoj geograCskoj o>lasAi2 ali da ne rade samo za jednog poslodavca2 kao i pravljenje odvojenih Cinansijskih zaliha za >?d?BnosA. Z>og Aoga EAo ne j?re karijer? i ne Ar?de se da hijerarhijski napred?j?2 oni sa ovakvim ciljem karijere česAoosjeBaj? da nijes? ?spjeEni i AeEko prihvaAaj? sopsAveni kriAerij?m za ?spjeh ? karijeri. &va gr?pa je sklonija inAegrisanj? karijere s porodičnim @ivoAom.

+reativnost

&so>e kojima je kreaAivnosA cilj karijere2 imaj? poAre>? da izgrade neEAo novo. $jih pokreBe @eljada proEire svoje djelovanje2 da se ?klj?če ? nove pod?hvaAe i projekAe2 a mog? se opisaAi kao pred?zeAnička gr?pa. ko se njihov novi pod?hvaA preAvori ? ?nosan posao2 dosadiBe im da garade i ?glavnom Be Aaj dio posla prep?sAiAi dr?gima.

"utono9ija i neično rade sami ili ? malim Cirmama. *ons?lAanAi2 pisci i predavači s? Aipične ?loge kojeova gr?pa pre?zima.

'snovni identitet


9/36


&so>e kojima je ovo cilj karijere2 pokreBe poAre>a da osAvare i zadr@e idenAiAeA ? posl? kojio>avljaj?. &ni se najčeEBe nalaze na ni@im pozicijama ? kojima je njihova ?loga i viz?elno prikazana2 na primer nose >ed@ ili ?niCorm?. $jihova ?loga deCinisana je spolja2 a neki od njihmog? @eljeAi da se ve@? za presAi@nog poslodavca.

Pruanje usluga drugi9aPokreAačka snaga je ? ovom sl?čaj? poAre>a da se poma@e dr?gima2 česAo primjenominAerpersonalne kompeAenAnosAi ili dr?gih vjeEAina. PoAre>a je ne samo da se Aakva kompeAenAnosA primjenj?je kao krajnja sama po se>i2 veB se njena svrha ogleda ? pr?@anj? pomoBi dr?gima.6ipični primjeri s? ?čiAelji i dokAori.

)oć, uticaj i 7ontrola

&vakav cilj karijere se mo@e odvojiAi od menad@erskog cilja ili se mo@e posmaAraAi kao njegovdio. "j?di koje pokreBe ovakav cilj karijere2 mog? se >aviAi poliAikom2 predavanjem2 medicinom

ili religijom2 jer s? Ao o>lasAi ? kojima mog? da osAvare ?Aicaj i konArol? nad dr?gima.Ra


10/36


&rganizacione i individ?alne poAre>e razvoja moraj? >iAi ?sklaene i me?so>no povezane.Razvoj karijere ima značajn? ?log? ? osAvarivanj? ?k?pne sAraAegije i poslovnih planovaorganizacije2 a planiranje karijere AreAira se kao inAegralni deo poslovnog planiranja. &dnosizme? organizacionih i individ?alnih poAre>a razvoja karijere prikazan je ? slici >r. 1.

)lika 1: &dnos izme? organizacionih i individ?alnih poAre>a razvoja

Radi racionalnog o>jedinjavanja organizacionog razvoja i razvoja individ?alne karijere2 poAre>no je razviAi cjeloviA razvojni model planiranja2 ?pravljanja i razvoja lj?dskih res?rsa. 6aj model

podraz?mijeva EesA osnovnih pred?slova na kojima se Aemelji: 1H ?k?pno organizaciono planiranje2 0H proces o>ez>jeivanja poAre>nih lj?dskih poAencijala2 3H planiranje2 praBenje i?smjeravanje rasAa i razvoja2 /H proces rasAa i razvoja zaposlenih2 4H praBenje2 ?smjeravanje irazvoj individ?alne organizacione ?spjeEnosAi i 5H sisAem napredovanja i zamenjivanjazaposlenih. (o@e se zaklj?čiAi da s? organizacione i individ?alne poAre>e razvoja i planiranjadvije sArane isAog pro>lema2 a planiranje karijere prod?@eAak planiranja poslovanja.1.=. P'V&"%'S R"V'$" +"R$&R& SR"&$& PR&*!&>"

1%

*a li se iAi poAre>ni za

zadovoljavanje Aih poAre>a i prevazila@enje Aih izazova

I koliko lj?di i s kakvimkvaliCikacijama i poAencijalima

Be Are>aAi

I da li je organizacija ?mog?BnosAi da odgovori

va@nijim poAre>ama i izazovima

I ?Avrivanje poAre>a razvoja

I planiranje karijere

I saveAovanje

I razvoj programa o>razovanja i?savrEavanja

I planiranje promocije inapredovanja ? posl?


11/36


Pop?na lj?dskim res?rsima mo@e da >?de inAerna i eksAerna. U inAernom način? pop?ne2 sva?pra@njena radna mesAa iz?zev najni@ih pop?njavaj? se iz same organizacije2 a ? eksAernomnačin? pop?ne sva ?pra@njena radna mesAa pop?njavaj? se izvan organizacije. *riAerij?mirazvoja i napredovanja ? karijeri mog? >iAi različiAi ? organizacijama2 kao EAo s?: individ?alni ili

gr?pni doprinos proCiA?2 lojalnosA2 sAa@2 o>razovanje i slično. Razvoj karijere je značajno povezansa opEAom poslovnom CilozoCijom i sAraAegijom pred?zeBa. $a osnov? načina pop?ne kadrovima ikriAerij?ma razvoja i napredovanja2 ? Aeoriji ?pravljanja lj?dskim res?rsima najčeEBe se navodečeAiri modela razvoja karijere2 i Ao: akademije2 kl?>ovi2 >ejz>ol Aimovi i Avrave.

kademije s? organizacije koje s? organizovane na princip? ?n?AraEnjeg Ar@iEAa rada i razvojaindivid?alne ?speEnosAi. &ne s? sAa>ilne i sa niskom Cl?kAacijom. &vakav način razvoja karijerenajčeEBi je ? Carmace?Askoj ind?sAriji2 elekAronici2 kod proizvoača poAroEnih ro>a iAd.

*l?>ovi s? organizacije koje s? Aakoe organizovane na princip? ?n?AraEnjeg Ar@iEAa rada2 aliveB? va@nosA daj? Aimskom nego individ?alnom doprinos?. Značaj pridaj? isk?sAv?2 privr@enosAi

i ravnopravnosAi zaposlenih. +novacijama i proCiAa>ilnosAi pridaj? manje va@nosAi. &ni zadr@avaj?kadar i razvijaj? karijer?. &vakav način razvoja karijere najčeEBi je ? vojsci2 vladinimagencijama2 komercijalnim >ankama iAd.

ejz>olski Aimovi s? ?smjereni eksAernom Ar@iEA? rada i opredjelj?j? se za k?povin? AalenaAa.+nAerni izvor za pop?n? ?pra@njenih radnih mjesAa korisAe samo ?koliko posAoji kadrova kojisAalnim ?čenjem i ?savrEavanjem poveBavaj? svoj? osposo>ljenosA i radn? ?speEnosA. &vakavnačin razvoja karijere pojavlj?je se ? medicini2 razvoj? soCAvera2 prav?2 invesAicionom >ankarsAv? i slično.

6vrave s? organizacije koje s? zaok?pljene pre@ivljavanjem i nijes? zainAeresovane za

pojedince sa individ?alnim doprinosom2 veB za radnike Eirokog o>razovanja i za gr?pnidoprinos. !ezivanje zaposlenih za organizacij? je veoma sla>o. $aglasak se sAavlja na EAednj?2ograničavanje i konArolisano AroEenje. &vakav Aip karijere najčeEBe se javlja ? AeksAilnojind?sAriji2 r?darsAv?2 izdavaEAv? iAd.

2. !PR"V#$"%$& P'%"("%$&) "P'S#&%-

11


12/36


)vi radimo “pod” lj?dima2 sa lj?dima ili kao r?kovodioci “nad” lj?dima. )vak? organizacij? činelj?di2 koji ? organizacij? dolaze kao veB Cormirane ličnosAi. &rganizaciona sredina djel?je na njihi oni kroz inAerakcij? sa ovom sredinom ispoljavaj? odreeno ponaEanje. PonaEanje Are>a da >?deAakvo da o>ez>ijedi osAvarenje ciljeva organizacije i individ?alnih ciljeva zaposlenih2 jer Be se

samo na Aakav način @eljeno ponaEanje ponoviAi i ? >?d?BnosAi. Da >ismo mogli da ?pravljamoorganizacijama2 neophodno je da raz?mijemo2 da ?mijemo da predvidimo i da znamo kako da?Aičemo na ponaEanje lj?di koji A? organizacij? čine.

"j?di se različiAo ponaEaj? na posl? jer s? različiAe ličnosAi. )vaka ličnosA je na neki način jedinsAvena i ? izvesnoj mjeri dosledna. $eko se iznervira z>og siAnice2 dok je dr?gi sAalo@en2miran ili pasivan. Pojedinci se ponaEaj? lj?>azno2 prijaAeljski i primereno2 dok dr?gi s? drski2ne?lj?dni i neodmjereni. $eko >rzo donosi odl?ke2 akAivan je i sklon da mnogo rizik?je2 dok jeneko dr?gi neodl?čan2 pasivan2 spor2 >oja@ljiv i ima sArah od rizika. $eko lako sA?pa ?kom?nikacij? sa dr?gim lj?dima2 oAvoren je i ?mije da procijeni lj?de2 dok je neko dr?gizaAvoren i AeEko kom?nicira sa dr?gim lj?dima. $ejednake s? i njihove ?loge i zadaci ?

organizaciji. Zaposleni nemaj? jednaka znanja2 sposo>nosAi2 poAencijale i kvaliAeAe. RazličiAo s?moAivisani za rad EAo rez?lAira različiAim rez?lAaAima ? rad?. $eko je viEe2 a neko manjezadovoljan ?slovima rada2 sisAemom nagraivanja i procesom napredovanja. Zaposleni serazlik?j? i po spoljaEnjim o>ilje@jima2 kao EAo s?: visina2 Ae@ina2 crAe lica2 >oja ko@e2 Criz?ra2način odijevanja i slično.

)ve Ae razlike izme? zaposlenih ? organizaciji ?Aič? na vrednovanje ličnosAi i veoma s?značajne za njihov radni ?činak na posl?. R?kovodiocima ne mo@e da >?de svejedno kako sezaposleni ponaEaj? i ? kojoj mjeri je njihovo ponaEanje kompaAi>ilno sa poslovnom poliAikom iciljevima organizacije. R?kovodioci se Ar?de da osmisle i deCiniE? @eljeni model ponaEanjazaposlenih. &ni najprije ?Avr?j? poAre>e i ciljeve organizacije2 karakAerisAike sredine i

mog?BnosAi i poAencijale zaposlenih. $akon Aoga se sAvara odgovaraj?Ba organizaciona sAr?kA?ra2o>ez>e?je neophodna organizaciona k?lA?ra i klima i deCiniEe @eljeni model ponaEanjazaposlenih. Ukoliko ponaEanje zaposlenih odsA?pa od modela @eljenog ponaEanja2 r?kovodioci prisA?paj? proces? promjena dominanAnog načina ponaEanja2 kako >i ga prilagodili @eljenommodel? ponaEanja2 odnosno poAre>ama inAerne sredine i zahAjevima okr?@enja. )ve se Ao čini sa@eljom da se ponaEanje zaposlenih o>lik?je na način koji Be dovesAi do najveBih rez?lAaAa ? rad?2EAo je i osnovni cilj ?pravljanja ponaEanjem zaposlenih ? organizaciji.

3. R"V'$ #A%'S +"R$&R"

12


13/36


Razvoj ličnosAi čovjeka ide paralelno sa njegovim Ajelesnim razvojem. &d najranijeg @ivoAnogdo>a pa do nasA?panja zrelosAi2 razvoj ličnosAi prolazi kroz odreene Caze i zakoniAosAi. Zaorganizaciono ponaEanje veoma je značajan Aaj period razvoja.

Prvo @ivoAno razdo>lje L djeAinjsAvo2 pri>li@no Araje do ArinaesAe godine. Za ovo razdo>lje jekrakAerisAičan sna@an psihoCozički razvoj ? kojem je pris?Aan sna@an ?Aicaj porodice2 a kasnije idr?EAva2 odnosno gr?pe vrEnjaka. $ajva@nije razdo>lje za razvoj >?d?Be ličnosAi je djeAinjsAvo2 a? njem? je od pose>nog značaja period prve i dr?ge godine @ivoAa. U zdravoj2 neopAereBenoj2Aoploj2 vedroj2 opAimisAičkoj2 zaEAiAničkoj i AoleranAnoj sredini djeca se razvijaj? ? zdrave2kom?nikaAivne2 dr?EAvene i solidarne ličnosAi2 koje se >rzo ?klapaj? ? nov? sredin? i koje lakEe prihvaAaj? nova pravila ponaEanja. Djeca koja rasA? ? porodicama ? kojima ne posAoji Aakvaharmonija i Aakav sklad odnosa2 po pravil?2 s? nekom?nikaAivna2 depresivna2 neprilagodljiva inesig?rna ? se>e i svoje mog?BnosAi. UAvreno je Aakoe2 da se mlaa djeca2 po pravil?2 razvijaj?? sna@nije2 sig?rnije i nezavisnije ličnosAi od sAarije >raBe i sesAara. 6e karakAerisAike sezadr@avaj? i ? kasnijem @ivoA?2 z>og čega se ? voenj? kadrovske poliAike ? vodeBim sveAskim

kompanijama sve viEe vodi rač?na2 pose>no pri oda>ir? kandidaAa za pop?njavanje klj?čnihmjesAa ? organizaciji.

Dr?go @ivoAno razdo>lje2 koje je Aakoe veoma značajno2 jesAe razdo>lje mladosAi. &vo razdo>lje proAe@e se do ranih dvadeseAih godina @ivoAa. U ovom period? @ivoAa karakAerisAičan je sna@anAjelesni razvoj2 polno sazrijevanje i >?enje nekih novih inAeresovanja. Pojavlj?je se poAre>a zasamosAalnoEB? i oApor ?Aicaja rodiAelja i a?AoriAeAa. U ovom period? dolazi do p?nog Cizičkog2inAelekA?alnog i socijalnog sazrijevanja. ZavrEeAkom razdo>lja mladosAi2 zavrEava se razvojinAeligencije i ?čvrEB?je odnos prema >?d?Bem zanimanj?2 opEAim dr?EAvenim vrijednosAima2moral?2 k?lA?ri2 i dr?go.

Razdo>lje zrelosAi je najd?@i period ? @ivoA? čoveka i proAe@e se do EezdeseAih godina. U prvimgodinama zrelosAi čovjek se o>ično deCiniAivno opredelj?je za zanimanje2 osniva porodic?2 do>ijadjec? i Cormira ?o>ičajeni sAil @ivoAa. U dr?gom dijel? razdo>lja zrelosAi dolazi do značajnijegopadanja2 prvensAveno Cizičkih sposo>nosAi2 pa se ? sklad? sa Aim promjenama mijenjaj?inAeresovanja i način @ivoAa.

Razdo>lje sAarosAi o>ilje@ava dalje opadanje Cizičkih i menAalnih sposo>nosAi. &padanjemenAalnih sposo>nosAi je znaAno ?sporenije od opadanja Ajelesnih sposo>nosAi. Za ovaj periodkarakAerisAično je povlačenje ? se>e i osjeBanje s?viEnosAi2 EAo zavisi od preAhodne pripremljenosAi čovjeka za ovo do>a i od odnosa sredine prema njem?.

3.1. %"PR&*'V"%$& "P'S#&%-!eoma značajan moAivacioni CakAor je napredovanje zaposlenih. $apredovanje zaposlenih jekoncenArisano ka posAizanj? opAimalne ?sklaenosAi zahAjeva posla sa mog?BnosAima izvrEilaca.(oAivacioni elemenAi ne le@e samo ? posAizanj? zadovoljsAva z>og o>avljanja odreene radneakAivnosAi2 veB i z>og sAaA?sa koji odreeni2 viEi posao ima2 z>og praAeBih priznanja2 po@eljnije?loge i slično. Z>og Aoga je mog?BnosA napredovanja označena kao vrlo sna@an moAivaAor.Pravilnim ?smeravanjem i razvojem zaposlenih ?Aiče se i na njihovo ponaEanje.

13


14/36


Priroda posla kojim se lj?di >ave nepresAano se mijenja2 kao i karakAerisAike organizacija.Posledica ovih nepresAalnih promjena s? promjene ? karijerama lj?di. "j?di po pravil? imaj? viEeod jednog posla ? Aok? svog radnog vijeka. )AaAisAička analiza ?kaz?je da ? najrazvijenijimzemljama zaposleni rade na viEe od osam različiAih poslova ? Aok? svog radnog vijeka.

*oncepAom karijere sve viEe se zamjenj?je koncepA posla2 vezanog za neko radno mesAo.)avremene organizacije sve viEe pridaj? značaja karijeri zaposlenih i njihovom razvoj?. Posao jekraAkoročna vremenska perspekAiva kojeg odre?je organizacija ? cilj? zadovoljenjaorganizacijskih poAre>a2 dok je karijera d?goročna G@ivoAnaH vremenska perspekAiva koj?odre?je pojedinac i koja ? se>i ?jedinj?je individ?alne i organizacijske inAerese i poAre>e.*arijera i njen razvoj značajni s? ne samo za zaposlene veB i za organizacij?.

PerspekAiva razvoja karijere ?mjesAo perspekAive posla osig?rava organizaciji kvaliAeAnije isposo>nije kadrove EAo doprinosi poveBanj? konk?renAske sposo>nosAi organizacije. *oncepAkarijere od organizacije zahAijeva da se viEe >avi individ?alnim inAeresima i ciljevima zaposlenih

radi osAvarenja organizacione ?speEnosAi i razvoja.

3.2. "& ! R"V'$! +"R$&R&

*ao EAo lj?di od najranijih dana pa do sAarosAi mijenjaj? svoja osnovna @ivoAna inAeresovanja2Aako dolazi i do promjena ? karijeri. !eoma je va@no poznavaAi Caze karijere zaAo EAo različiAeCaze zahAijevaj? različiAe akAivnosAi podrEke i pomoBi organizacije2 kao i različiAe posA?pke?sklaivanja individ?alnih i organizacionih poAre>a. U Aok? razvoja karijere lj?di mijenjaj? svojainAeresovanja2 ciljeve2 poAre>e2 kao EAo se mijenjaj? i mog?BnosAi za zadovoljenje isAih. #ednasiA?acija je na počeAk? karijere2 dr?ga na njenoj sredini2 a AreBa na kraj? karijere. Radni i @ivoAniciljevi na sredini karijere2 ?mnogome se razlik?j? od Aakvih ciljeva na počeAk? karijere.

Zaposleni mog? karijer? mijenjaAi na nekoliko načina: verAikalno kreAanje G?z organizacion?hijerarhij?H2 horizonAalno kreAanje GrazličiAi polo@aji na isAom organizacionom nivo?H i radijalnokreAanje Gpri>li@avanje ili ?daljavanje od ?n?AraEnjeg kr?ga moBi ? organizacijiH. ilo je viEe pok?Eaja izdvajanja idealnih Caza ?spjeEne karijere prema sAarosnim granicama za svak? Caz?.Poznavanje Caza ? razvoj? karijere daje korisAan okvir za raz?mijevanje isk?sAava Aokom karijere.RazličiAe Caze zahAijevaj? različiA? podrEk? menad@menAa organizacije i različiAe načine?sklaivanja individ?alnih i organizacionih poAre>a. 'ajn G)chein2 1N=;H izdvaja deveA Cazacikl?sa karijere. -rinha?s i *alanan G-reenha?s and allanan2 1NN/H izdvajaj? peA Caza ?karijeri2 i Ao: iz>or zanimanja Gpriprema za posaoHJ ?lazak ? organizacij?J rana karijera GpočeAak iosAvarenjaH2 srednja karijera i kasna karijera. ?Aori se najčeEBe opredelj?j? za čeAiri Caze ?

razvoj? karijere: 1H Caza isAra@ivanja i ?sposAavljanja karijere2 0H Caza napredovanja ? karijeri2 3HCaza odr@avanja karijere i /H Caza kasne karijere.

1C a


15/36


&va Caza se odnosi na period izme? 1;. i 04. godina @ivoAa i počinje sa ?laskom pojedinca ?organizacij? i do>ijanjem prvog posla. Riječ je o Cazi ?voenja ? posao2 navikavanja na nov?radn? sredin? i organizacij?2 sAicanja poAre>nih znanja i vjeEAina2 ?poznavanja svojih sposo>nosAii mog?BnosAi2 ?poznavanja svojih kolega i r?kovodilaca i slično. U njoj dolazi do preispiAivanjasvojih ciljeva i svojih mog?BnosAi2 socijalizacije i orijenAacije2 ?čenja i prilagoavanja. Rez?lAaAi

dosadaEnjih isAra@ivanja ?p?B?j? na zaklj?čak da preko polovine novozaposlenih svoj? karijer?ne započinje poslom koji se @eli i oček?je2 z>og čega ne Are>a da č?di EAo je Cl?kA?acija radnesnage najizra@enija ?pravo ? prvoj Cazi razvoja karijere. Procenj?je se da od Aren?Akaopredeljivanja za odreen? karijer? do njenog ?sposAavljanja2 proAekne izme? EesA i osamgodina2 EAo se smaAra d?gim periodom. U Aoj Cazi2 pojedinac je ?glavnom nesamosAalan2 posA?pa po savjeAima i smjernicama dr?gih2 pok?Eava da doka@e svoje sposo>nosAi i da konačno naesvoje mesAo ? organizaciji.

2C ailizovao karijer?2 opredijelio se za odreeni posao2 dokazao svoje mog?BnosAi2 sAekao poAre>n? sig?rnosA i osposo>io se za samosAalan rad. !remenom posAaje vidljiv i njegovnapredak ? posl?. ZadovoljsAvo poslom i karijerom poveBava oseBaj kompeAenAnosAi i privr@enosAi organizaciji2 a nezadovoljsAvo posAign?Aim podsAiče na evenA?alno Ara@enje dr?gihmog?BnosAi2 nerijeAko i izvan organizacije. &rganizacije ? ovoj Cazi najčeEBe daj? najveB? podrEk? zaposlenima koji imaj? visoke ciljeve i za koje smaAraj? da mog? >iAi ?klj?čeni ? programe >rzog kreAanja. Zaposlenom nije AeEko da procijeni da li je na pravom p?A? osAvarenjasvojih proCesionalnih ciljeva. $a njem? je da se opredijeli da li Be daAi prednosA posl? ili porodici2 proCesionalnim ili porodičnim o>avezama. Riječ je o najdramaAičnijem inajkreaAivnijem period? proCesionalnog razvoja i najoseAljivijem razdo>lj? porodičnog @ivoAa. Prikraj? Aog perioda2 mo@e se pojaviAi kriza vezana za OOsredin? karijereOO2 poznaAa po inAenzivnom preispiAivanj? osAvarenih i neosAvarenih proCesionalnih @elja i am>icija.

3C aično počinje izme? /7. i /4. godine i Araje do 47. ili 44. godine @ivoAa. Zaposleni ?njoj ima sAa>ilan2 poAvren i priznaA polo@aj ? organizaciji2 provjerena znanja2 poAvrenesposo>nosAi i nesporne rez?lAaAe rada. +ako se o>ično naziva Cazom odr@avanja karijere2 ? njoj sečesAo odigravaj? velike promjene: mo@e se nasAaviAi njen dalji rasA2 odr@avaAi posAojeBe sAanje ilizapočeAi period opadanja. + pored Aoga2 veBina zaposlenih ? njoj ima sAa>iln? karijer?2 sAa>ilan posao i do>ar proCesionalan sAaA?s koji @eli da odr@i. U isAo vreme2 rasAe privr@enosA organizaciji idolazi do sna@nijeg poisAoveBivanja s njenim ciljevima.6o je Caza ? kojoj se svode proCesionalnirač?ni i preispiA?je EAa je ?raeno2 a EAa prop?EAeno da se ?radi na proCesionalnom plan?. $anjenom počeAk? mo@e doBi i do preispiAivanja @ivoAnog sAila i @ivoAnih vrijednosAi2 pose>no ?sl?čaj? neosAvarivanja proCesionalnih i @ivoAnih ciljeva. Pojedinci se ? Aom period? opredjelj?j?za nove izazove i nova zadovoljsAva2 promjen? posla2 promjen? @ivoAnog sap?Anika i slično.(e?Aim2 ? period? izme? /7. i /4. godine @ivoAa2 proces valorizacije ?spjeha i preispiAivanjaciljeva karijere viEe p?Aa se o>navlja. ilnim razvojem i polo@ajem koji @ele odr@aAi2 dr?gi s neisp?njenim

1&


16/36


nadama i očekivanjima2 oseBajem g?>ljenja mladosAi i perspekAivom ?>rzanog sAarenja2 a AreBi pok?Eavaj? promjenama o>ez>ijediAi p?A za dalje napredovanje i dalji razvoj karijere.

4C ai2 kao i njihovaCizička energija. $asAaje vrijeme s?očavanja sa činjenicama da s? ? svojoj karijeri osAvarili svojmaksim?m ili shvaAanje realnosAi da nikada neBe osAvariAi svoje proCesionalne snove. Radnici ?ovoj Cazi mog? da >?d? @rAve negaAivnih sAereoAipa ili predras?da. U organizaciji njih smaAraj? das? manje prod?kAivni2 manje eCikasni2 manje moAivisani i manje sposo>ni za rad.

Pojedini a?Aori navode i peA? Caz? ? razvoj? karijere koja se sasAoji od podCaze odr@avanjakarijere i podCaze povlačenja i pripremanja za penzij?. U ovom period? zaposleni s? isp?njenimin?lim radom2 prenose sAečeno znanje na mlae kolege i vrEe psihičke pripreme za odlazak ? penzij?. PiAanje nasljednika je veoma va@no2 kako za pojedinca koji odlazi ? penzij?2 Aako i za

organizacij?. D?goročno gledano2 za svak? organizacij? je va@no da ima kvaliAeAne i AalenAovanenasljednike. #edan od najpop?larnijih načina odreivanja nasljednika2 pose>no za najviEa mjesAar?kovodilaca2 jesAe da zaposleni koji odlazi nae nasljednika i pomogne m? kao menAor da se onrazvije. "j?di različiAo podnose presAanak karijere. 9injenic? da odlaze ? penzij? naročiAo AeEko prihvaAaj? oni kojima s? posao i karijera >ili sAil @ivoAa. )avremene organizacije ?viaj? ove pro>leme i zaposlenima na razne načine pr?@aj? pomoB da se spremno s?oče s odlaskom ? penzij?.

*ao poslednji čin ?pravljanja karijerom smaAra se priprema za penzionerski @ivoA. Program pripreme za penzionerski @ivoA najčeEBe o>?hvaAa: o>jaEnjenje penzijskih >eniCicija2 načinkoriEBenja slo>odnog vremena2 savjeAovanje iz o>lasAi zdravsAva2 promjen? načina @ivoAa2mog?BnosA razvoja nove karijere izvan organizacije ili ? organizaciji i slično.

$ajveBi značaj ? planiranj? i razvoj? karijere svakog pojedinca imaj? organizacija ? kojojzaposleni radi2 r?kovodilac koji r?kovodi pojedincima i svaki pojedinac individ?alno.

3.3. !#'" 'R"%"$& ! P#"%R"%$! R"V'$! +"R$&R&

&rganizacija ima veoma va@n? ?log? ? razvoj? proCesionalne karijere. &sAvar?je je prekooperaAivnih r?kovodilaca i zaposlenih ? sl?@>i za lj?dske res?rse. &rganizacija poma@e pojedinc?? planiranj? i razvoj? karijere iako je ?pravljanje karijerom prije svega odgovornosA pojedinca.PomoB pojedinc? se osAvar?je kroz razmaAranje karijere2 posAavljanje ciljeva karijere2 planiranje

akcija i pr?@anje povraAnih inCormacija ? vezi sa karijerom.

Za ?speEno ?pravljanje karijerom poAre>ne s? Ari vrsAe inCormacija:

14


17/36


I opEAe inCormacije o misiji i ciljevima organizacijeJ

I inCormacije o zaposlenima i njihovim poAencijalimaJ

I inCormacije o zahAevima posla i mog?BnosAima napredovanja.UosAalom2 ?sklaivanje individ?alnih i organizacionih ciljeva velikim dijelom odvija se krozrazmjen? inCormacija2 podsAicanje razvoja2 savjeAovanje2 ?smjeravanje i slično. + pored Aoga2konačn? odl?k? o smjer? i razvoj? karijere donosi pojedinac.

Za organizacij? je veoma va@no da o>ez>ijedi do>ar sisAem procenjivanja radne ?speEnosAizaposlenih. Procjenama Are>a o>?hvaAiAi i razvojni poAencijal zaposlenog2 njegov? spremnosA zasAalno ?čenje i ?savrEavanje i njegove proCesionalne am>icije. +d?Bi ? s?sreA Aakvim poAre>ama2mnoge organizacije2 jednom godiEnje2 prisA?paj? proces? procjenjivanja poAencijala zanapredovanje2 idenAiCikovanj? AalenaAa za klj?čne pozicije i pronala@enj? kandidaAa za pop?n?

dr?gih va@nijih mjesAa ? organizaciji.Dragocjenim izvorom inCormacija o poAencijalima i karijeri zaposlenih2 smaAraj? se personalnidosijei. U njima se nalaze podaci o znanjima2 sposo>nosAima2 vjeEAinama2 inAeresovanjima2mog?BnosAima i rez?lAaAima rada zaposlenih. +nCormacije o zaposlenima i njihovim poAencijalimao>ez>je?j? se i iz dr?gih izvora. Po@eljno je da Aakvih izvora >?de EAo viEe.

)avremene organizacije izra?j? p?Aanje i mre@e karijere koje predsAavljaj? niz radnih ?loga i pozicija odreenih sadr@ajem posla ili zahAijevanim sposo>nosAima kojima se pojedinac mo@ekreAaAi. P?Aanje i mre@e karijere moraj? odra@avaAi sAvarnosA2 a ne idealn? slik? po@eljnog razvojakarijere.

)voj? ?log? ? razvoj? karijere organizacija osAvar?je preko sl?@>e za lj?dske res?rse. )l?@>a zalj?dske res?rse mora da o>ez>ijedi poAp?ne inCormacije o organizacionim ciljevima2 planovimarazvoja2 radnim mjesAima koja Be >iAi slo>odna2 mog?BnosAima i opcijama razvoja karijere i ?činiih dosA?pnim zaposlenima. U vojnoj proCesiji Ao s? modeli predvidive vojne karijere.

*lj?čn? ?log? za planiranje i razvoj karijere ima sl?@>a za lj?dske res?rse. &na Are>a da dajesavjeAe o iz>or? i razvoj? karijere svakog pojedinca EAo doprinosi ?k?pnom poveBanj?organizacione ?spjeEnposAi. )ve akAivnosAi i inCormacije ? vezi s razvojem i planiranjemindivid?alne karijere ? organizaciji Are>a o>likovaAi Aako da daj? jasan i koncizan pregled preAhodnog i >?d?Beg razvoja i akAivnosAi.

kAivnim odnosom organizacije prema karijeri i njenom razvoj? osAvar?je se:

19


18/36


I čvrEBe povezivanje individ?alnih i organizacionih planovaJ

I čvrEBe povezivanje individ?alnog i organizacionog razvojaJ

I značajnije poveBanje radne moAivacijeJI veBe poisAoveBivanje zaposlenih sa organizacijom.

3.4. !#'" R!+'V'*#"" ! P#"%R"%$! R"V'$! +"R$&R&

PodrEka r?kovodioca je va@na ? razvoj? karijere zaposlenih. R?kovodioci moraj? dao>jaEnjavaj? organizacion? sAraAegij?2 praAe razvojne poAencijale zaposlenih i poma@?zaposlenima da svoj? karijer? ?sklade sa svojim i organizacionim mog?BnosAima. &ni s? klj?čniCakAor ? idenAiCikaciji i povezivanj? individ?alnih poAre>a2 inAeresovanja i am>icija ? vezi srazvojem karijere i organizacionih poAre>a2 i mog?BnosAi koje orgaizacija pr?@a zaposlenima.

R?kovodioci česAo nedovoljno podr@avaj? razvoj karijere zaposlenih voeni sopsAveniminAeresima da zadr@e do>re radnike2 a ne da podsAič? njihov razvoj na dr?gom mesA?. U proces? planiranja i razvoja karijera zaposlenih r?kovodioci s? ? ?logama Arenera i saIveAnika.

)avremeni r?kovodioci sve viEe s? Areneri2 a sve manje nalogodavci i konArolori. 6akva ?logaizisk?je sposo>nosA za ?speEno kom?niciranje i spremnosA za pa@ljivo sl?Eanje svojihsagovornika. U o>lasAi planiranja i razvoja karijere2 ona se osAvar?je kroz rasprave i p?Aem?smeravanja. &sim veEAine kom?niciranja2 od r?kovodioca se zahAeva i do>ro poznavanjeAehnike samoocjenjivanja individ?alnih poAencijala2 kako >i mogli da pomogn? zaposlenima dasami procjenj?j? svoje sposo>nosAi2 vjeEAine2 proCesionalne vrijednosAi2 inAerese i planove ?o>lasAi proCesionalnog razvoja. Da >i se ? Aome ?spjelo2 sa zaposlenim se mora razgovaraAi o

razvoj? njegove karijere2 njegovim proCesionalnim planovima i njegovim am>icijama. Uporedo sAim2 Are>a m? pomoBi i da se sAalno o>raz?je i sAr?čno ?savrEava.

Poma@?Bi zaposlenom ? planiranj? i razvoj? karijere2 r?kovodilac mora da vodi rač?na i oorganizacionim poAre>ama i inAeresima. U Aom konAeksA?2 on prenosi i o>jaEnjava misij?2sAraAegij? i ciljeve organizacije i ?poznaje zaposlenog s >?d?Bim poAre>ama i pravcima njenograzvoja. +nCormacije o radnoj ?spjeEnosAi i do>rim i loEim sAranama radnog ponaEanja va@an s?način ?smeravanja. &>jaEnjavanje sAvarnih očekivanja i kriAerij?ma ?spjeEnosAi i pr?@anje pomoBi ? njihovom osAvarivanj?2 smaAraj? se značajnim preAposAavkama za procenjivanjeindivid?alnih rez?lAaAa i odreivanje pravca daljeg razvoja i ?savrEavanja.

R?kovodilac Are>a da poma@e zaposlenima ? Corm?lisanj? realnog plana razvoja karijere. Da li je plan razvoja karijere realan i da li sadr@i sve >iAne karakAerisAike mo@e se ?AvrdiAi kroz jedan kraBi?piAnik.

1


19/36


+R"+ !P%+ " "%"#! P#"%" +"R$&R&

Da li je plan ?Aemeljen na realnom cilj? s odgovaraj?Bim rokovima D $%

Da li s? odreeni merljivi pokazaAelji za svak? akcij? D $%

Da li ciljevi i rokovi sAim?liE? i moAiviE? ili plaEe zaposlenog D $%

#es? li akAivnosAi speciCične2 povezane i ? odgovaraj?Bem redosled? D $%

+ma li svaka akcija svoj klj?čni daA?m za iniciranje i zavrEavanje D $%

#es? li jasno odreeni svi poAre>ni konAakAi i res?rsi D $%

Uklj?č?je li plan različiAe razvojne akAivnosAi2 a ne samo časove Areninga D $%

Za ?spjeEan razvoj individ?alne karijere veoma je va@no da plan >?de kvaliAeAan i realan2 a pose>no ? sCeri sAicanja dodaAnih znanja i vjeEAina. R?kovodilac je Aaj koji procjenj?jeindivid?alne mog?BnosAi2 ?spjeEnosA i individ?alni poAencijal za razvoj. )avremene organizacije jednom godiEnje ocjenj?j? razvojne poAencijale zaposlenih i ?Avr?j? lisA? pojedinaca koji imaj?iz?zeAan poAencijal i mog? >rzo napredovaAi. (e?Aim2 za napredovanje ? karijeri nije dovoljnasamo radna ?spjeEnosA2 veB i rep?Aacija koj? zaposleni ima ? organizaciji. Rep?Aacij? zaposlenog? organizaciji ? najveBoj meri Eiri r?kovodilac2 ali i dr?gi zaposleni koji govore o oso>i2njegovim sposo>nosAima i opcijama karijere. )ve Ao ? odreenoj mjeri ?Aiče i na planiranje i narazvoj karijere svakog pojedinca.

$edosAaAak prave kom?nikacije i oAvorene rasprave o posAign?Aim rez?lAaAima i individ?alnomrazvoj? česA s? ?zrok nerealnih očekivanja2 pojedinačnih Cr?sAracija i oseBaja >lokiranosAirazvoja. "j?di se2 ne znaj?Bi EAa dr?gi od njih oček?j?2 ponaEaj? ? sklad? sa sopsAvenom predsAavom o Aome2 EAo je nerijeAko sasvim pogreEno. #ednosAavan način za sprečavanje mog?Bihnesporaz?ma i nezadovoljsAava je ?Avrivanje i >li@a spoznaja sAvarnih očekivanja.

Pogodan način za Ao2 >ar za počeAak2 je da r?kovodilac i zaposleni napiE? Ao EAo oček?j? ili misleda se od njih oček?je. &snova za rasprav? mo@e >iAi OOrazmena očekivanjaOO2 odnosno pisana

1'


20/36


izjava o različiAim aspekAima očekivanja2 koj? nezavisno i samosAalno ispis?j? i r?kovodilac izaposleni.

&-%+& " R")$&%! 'A&+V"%$"

Zapsleni (enad@er

“(oj menad@er @eli da radim viEe...” “ih se pripremiAi za pre?zimanje >rigeo...” “6re>aAe se pripremiAi za pre?zimanje >rigeo...”)lika 0: Primjer izjave o Frazmjeni očekivanja“ izme? menad@era i zaposlenog G. arren2 (. Qo?ng2 6he

(anagers Role in areer DevelopmenA2 07702 p. NNH.

naliza daAih odgovora ?p?B?je na zaklj?čak da posAoje velike razlike ? očekivanjima2 z>og čega je za ?spjeEan razvoj proCesionalne karijere poAre>na oAvorena i sAalna kom?nikacija ome?so>nim očekivanjima2 ciljevima2 posAign?Aim rez?lAaAima i pravcima daljeg ?savrEavanja.UAvrivanje i sAalno o>jaEnjavanje pravila napredovanja i kriAerij?ma razvoja karijere2 moraj? >iAiArajna o>aveza menad@era. 6akvo posA?panje ? inAeres? je i organizacije i zaposlenih.

Uloga savjeAnika ? planiranj? i razvoj? proCesionalne karijere smaAra se jednom od najznačajnijih?loga r?kovodioca. R?kovodilac kao savjeAnik ? iz>or? i razvoj? karijere poma@e zaposlenimada ?pozna organizacion? sredin? ? kojoj radi2 Arendove2 rez?lAaAe i realne mog?BnosAi za razvojindivid?alne karijere. &ni zaposlene ?poznaj? o Cormalnoj i neCormalnoj organizaciji2 njenojsAr?kA?ri2 zahAjevima posla2 organizacionim mog?BnosAima i ograničenjima. Do>rim poznavanjem organizacije r?kovodioci Are>a da ?kaz?j? zaposlenima na mog?Be alAernaAivne p?Aeve ? razvoj? karijere.

*valiAeA savjeAodavne ?loge r?kovodioca zavisi od poznavanja organizacije2 njenih mog?BnosAi ? pr?@anj? pomoBi ? razvoj? karijere i do>rog poznavanja razvojnih poAencijala zaposlenih. Da >i

2%


21/36


r?kovodilac posAao ?spjeEan savjeAnik ? proces? planiranja i razvoja individ?alne karijere morase pridr@avaAi sledeBih pravila i principa:

I poEAovanje poverljivosAi i privaAnosAiJ

I ?sposAavljanje do>rih odnosa sa zaposlenimaJI pa@ljivo sl?Eanje zaposlenihJ

I analiziranje Eireg iz>ora i razvoja karijereJ

I pri>avljanje i davanje relevanAnih inCormacijaJ

I pr?@anje pomoBi ? odreivanj? ciljeva i slično.

PosAoje i dr?gi o>lici pomoBi ? oAkrivanj? mog?BnosAi ? karijeri2 kao EAo s?:5

I radionice karijere GnajčeEBe se vode van organizacije i n?de se kao privaAni programi pomoBiHJ :

I ?p?AsAva za samosAalno ?čenje GpredsAavljaj? alAernaAiv? radionicamaHJ

I cenAri za karijer? Gn?de organizacione i spoljaEnje inCormacije ? vezi s karijeromHJ

I cenAri procjene i razvoja G? ovim cenArima procjenj?j? se snaga i sla>osA pojedinaca idaj? povraAne inCormacijeH.

R?kovodioci moraj? moAivisaAi zaposlene za razvoj individ?alne karijere. 6a moAivacija serealiz?je kroz niz akAivnosAi koje Are>a da poziAivno djel?j? na zaposlene prilikom iz>ora i

razvoja karijere. $ajznačajnije akAivnosAi s?: 1H ?>la@iAi “Eok realnosAi”2 0H dodijeliAi izazovan posao2 3H predsAaviAi realn? slik? posla2 /H omog?BiAi periodično roAiranje o>avljanja poslova2 4H povezaAi procjen? ?spjeEnosAi s razvojem karijere2 5H podsAicaAi planiranje karijere2 =H posAavljaAivisoke zahAjeve i očekivanja.=

1C !;laiti D?o7 realnostiE

*riAično razdo>lje ? razvoj? karijere jesAe razdo>lje prvog zaposlenja. 6ada se zaposleni?poznaje sa radnim mjesAom2 kolegama2 ?saglaEava sa preAposAavljenim2 ?poznaje se sazadacima2 prihvaAa odgovornosA iAd. U ovom period? zaposleni se s?očava sa realnoBE?organizacijskog i radnog @ivoAa i ličnih znanja2 poAre>a i očekivanja. 9esAo je počeAnienA?zijazam s?očen sa dr?gačijom realnoEB?. !isoka očekivanja zaposlenog2 sa jedne sArane2nas?proA dosadnom i neizazovnom posl?2 loEim me?lj?dskim odnosima2 različiAims?prosAavljenim gr?pama2 sa dr?ge sArane2 dovode do pojave “Eoka realnosAi”. Da >i se ove

4 *. orrington, =. Hall, ). a+lor, >$. cit, ?tr. (&&

9 G. *e##ler, Per#onnel @ H"an re#o"rce Manageent, &th ed., 5ngle6ood li#,N!, Prentice Hall, 2%%1, $. &((.

21


22/36


neprijaAnosAi iz>jegle ili ?manjile2 organizacija mora da ima razraen pripravnički program2 kao irazraene planove savjeAovanja2 ?smjeravanja i voenja novozaposlenih od sArane preAposAavljenih.

2C *odijeliti iroj organizacija o Aomevrlo malo vode rač?na2 čime ? sAarA? g?>e na kvaliAeA? kadra.

3C Predstaviti realnu sli7u osla

&rganizacije prilikom regr?Aovanja kadrova za svoje poAre>e česAo ne predsAavljaj? realn? slik?organizacije i posla koji oček?j? Ae kadrove. 9esAo je Ao idealizirana slika i organizacije i posla2sa nerealnim inCormacijama. 6a nerealnosA dovodi do “Eoka realnosAi” kod novozaposlenih EAonegaAivno djel?je na njihov? d?goročn? ?spjeEnosA. )amo realne inCormacije o posl? doprinoseosAank? i ?spjeEnosAi o>avljanja poslova ? organizaciji.

4C '9ogućiti eriodi6no rotiranje o;avljanja oslova

RoAiranjem zaposlenih na poslove ? različiAim specijalisAičkim podr?čjima oni provjeravaj? se>e2 procjenj?j? svoje sposo>nosAi i ?Avr?j? svoja “?poriEAa ? karijeri”. $a Aaj način organizacijado>ija zaposlene koji s? svesAraniji i sa Eirim pogledom na organizacij? i njeno ?k?pno poslovanje.

5C PoveinajviEe odgovarali zaposlenom.

=C Podsticati laniranje 7arijere

)avremene organizacije ? cilj? podsAicaja planiranja i razvoja individ?alne karijere zaposleniho>?čavaj? zaposlene ? planiranj? karijere2 procjenjivanj? sposo>nosAi2 ?Avrivanj? realnih ciljevai razvijaj? programe moAivacije proCesionalnog razvoja.

FC Postavljati viso7e n? podrEk?. 6o s? klj?čni pred?slovi za ?spjeEnosA i razvoj podreenih. PosAoji jedna Avrdnja koja se odnosi nanovozaposlene i njihov razvoj2 a Ao je da počeAni r?kovodioci novozapolsenih moraj? >iAi naj>olji? organizaciji.;

J. ). =i0ing#ton, P+galion in Manageent, Har0ard B"#ine## Re0ie6, (9 (C,1''', $.

22


23/36


(e?Aim2 praksa pokaz?je da novozaposleni mladi sAr?čnjaci najčeEBe rade pod r?kovodsAvomneisk?snih ni@ih r?kovodilaca2 koji s? >ez poAre>nog isk?sAva2 znanja i volje da ?lo@emaksimalni napor ? razvoj novozaposlenih. 6ako nepovoljni ?slovi rada ? kojima mladisAr?čnjaci započinj? karijer? dovodi do sAvaranja negaAivnih sAavova prema posl?2 organizaciji ikarijeri.

U Cazi ?sposAavljanja i počeAnog razvoja karijere najveBi ?Aicaj na novozapolsenog imaj?očekivanja r?kovodilaca. Za ponaEanje i ?spjeEnosA svakog pojedinca veoma s? va@na lj?dska?vjerenja i očekivanja. %CekaA djelovanja očekivanja na ?spjeEnosA2 ? Aeoriji2 se naziva i“samoisp?njavaj?Bim proročansAvom”. !isoka očekivanja od sArane r?kovodilaca pojedincima podi@? samopo?zdanje i vodi Aome da oni sami za se>e ? kasnijem razvoj? karijere posAavljaj?visoke ciljeve i očekivanja. (o@e se zaklj?čiAi da ?spjeh raa ?spjeh.

3.5. !#'" P'$&*%"" ! P#"%R"%$! R"V'$! +"R$&R&

Uloga pojedinca ? ?pravljanj? karijerom i njenim razvojem veoma je značajna i po mnogo čem?nezamjenljiva. +ndivid?alno ?pravljanje karijerom posAaje sve akA?elnije s o>zirom na Ao da se

pojedinac sve manje AreAira kao insAr?menA za osAvarivanje organizacionih ciljeva. $a njem? je daorganizacij? ?pozna sa svojim proCesionalnim planovima i am>icijama i da od nje zahAijevasAvaranje ?slova za njihovo osAvarivanje. Razvoj karijere ne podraz?mijeva Arajn? vezanosA samoza jedn? organizacij?. ProEla s? vremena kada se pojedinac vezivao za organizacij? ? kojoj je počeo da radi i njoj prep?EAao >rig? o vlasAiAoj karijeri. Danas organizacije sve viEe posAaj?insAr?menA za razvoj lične karijere. )avremene organizacije sve viEe poma@? zadovoljavanjeindivid?alnih poAre>a i razvoj karijere zaposlenih. Pojedinac mora akAivno ?pravljaAi svojomkarijerom2 o>ez>je?j?Bi sAaln? konk?renAnosA i zapoEljavaAi se na sve slo@enije i odgovornije poslove. &dreena isAra@ivanja koja s? vrEena pokazala s? da veBina lj?di ne pravi planoverazvoja svoje karijereN. +ndivid?alno2 kao i organizaciono planiranje razvoja karijere ima AriCaze:1H dijagnosAika sAanja2 0H ?Avrivanje misije i ciljeva i 3H razvijanje sAraAegije i planiranje

akAivnosAi za posAizanje ciljeva. $eophodno je da organizacije organiz?j? i sprovodeosposo>ljavanje pojedinaca za ?spjeEno ?pravljanje karijerom.

)vaki pojedinac koji @eli da ?spjeEno ?pravlja svojom karijerom poAre>no je da pred?zme čeAirikoraka ili akAivnosAi: 1H analiza i ?Avrivanje ličnih poAencijala i inAeresovanja2 0H analiza i?Avrivanje opcija razvoja karijere2 3H ?Avrivanje ciljeva razvoja karijere i /H ?AvrivanjesAraAegije razvoja karijere.

1C "naliine2 poAencijale2vrijednosAi i inAeresovanja. Pojedinac mora da >?de svjesAan svojih sla>osAi2 prednosAi i EAa @eli

posAiBi ? @ivoA? i ? karijeri. Prvi korak ? ?pravljanj? karijerom je lična analiza i samoocenjivanjekoja se sasAoji od:

' Pringl i Gold Pringle and Gold, 1''C #" na "Dork" od &% "#$!eEnih enadžera,"Ekaraca i žena, "t0rdili da #ao Fet0rtina n!ih !e iala $lano0e Da b"d";no#t, ao#tali #" kao raDlog #0og "na$reen!a na0eli #re;" ili Fin!enic" da #" bili na $ra0o!e#t" " $ra0o 0ri!ee.

23


24/36


I analize i ?Avrivanja ličnih vjeEAina2 snaga i sla>osAiJ

I ?Avrivanja proCesionalnih vrijednosAi i inAeresovanjaJ

I ?Avrivanje koncepcije idealnog posla i podr?čja razvoja karijere.

2C "nali?d?Be Arendove i poAre>e2 i da na osnov? Aoga napravikraAkoročne i d?goročne planove za razvoj karijere i akAivnosAi koje je poAre>no pred?zeAi zarealizacij? Aih planova.

)avremene organizacije s? ? neprekidnim razvojnim promjenama EAo zahAijeva ? karijeramazaposlenih sAaln? pokreAljivosA i Cleksi>ilnosA. Danas zaposleni moraj? neprekidno da se

?savrEavaj? kako >i >ili spremni da se pre?smjere i zadr@e korak s promjenama. )ve viEe serazvija koncepcija zaposlenih2 ? Aeoriji poznaAa kao “elasAična”2 odnosno Cleksi>ilna “porAa>l”karijera. &sim EAo ?pravljaj? i >rin? se o vlasAiAoj karijeri2 oni moraj? da doprinose i ?spjeh?organizacije.

no praAiAiArendove i zahAjeve okoline izvan organizacije i mog?BnosAi koje se pr?@aj?. U Aom cilj? poAre>no je neprekidno razvijaAi kom?nikacij? izvan organizacije p?Aem raznih proCesionalnih ?dr?@enja2sAr?čnih sk?pova2 poslovnih časopisa i slično.

3C !tvrGivanje ciljeva ra?d? d?goročni i kraAkoročni. D?goročni ciljevi s? najčeEBe Eirii poAre>no ih je operacionalizovaAi kroz viEe konkreAnih i vremenski odreenih ciljeva i koraka.

Zaposleni mora ?AvrdiAi sledeBe:

I najva@nije ciljeve koje @eli posAiBi ? razvoj? karijereJ

I res?rse kojima raspola@eJ

I prepreke i pro>leme koji se mog? javiAiJ

I sredsAva za posAizanje ciljeva i

I mog?Be alAernaAive ? posAizanj? ciljeva.

4C !tvrGivanje strategije ranih sposo>nosAi i isk?sAava koji s? poAre>ni za karijer? ? organizacijiJ viEečasovni rad na posl? i kod k?BeJ samoisAicanje i samoprezenAacij?J zahAjev od isk?snije oso>e za ?smjeravanjemili menAorsAvomJ razvijanje konAakAa ?n?Aar organizacije ili van nje ? cilj? do>ijanja inCormacijaJ

2(


25/36


i izgradnj? veza sa prvim r?kovodiocem koji Be ?AicaAi na dalje napredovanje ? karijeri pojedinca. U ličnom konAeksA? sAraAegije razvoja karijere pojedinac mora da: >?de ?poznaA saAr@iEnim zahAjevimaJ prepozna poAre>na znanja i vjeEAine i predvidi >?d?Be poAre>eJ realno procijeni sopsAvene snage i sla>osAiJ izradi plan za po>oljEanje svojih rez?lAaAaJ >rzo se prilagoava novonasAalim zahAjevimaJ i nap?sAi akA?elnog poslodavca ? pravo vrijeme. Za

planiranje razvoja lične karijere poAre>no je izradiAi precizan plan akAivnosAi koje je poAre>no pred?zeAi. Plan akAivnosAi najčeEBe sadr@i: akAivnosAi za sAicanje znanja i vjeEAina2 oAklanjanjesla>osAi i nedosAaAaka2 razvoj poAre>nih znanja i sAicanje novih znanja. Do@ivoAno o>razovanje iCleksi>ilnosA s? imperaAiv ? razvoj? svake karijere.

$a razvoj karijere pojedinca ?Aiče mnogo CakAora o>jekAivne i s?>jekAivne prirode. Pojedinacsvojim ponaEanjem i svojim sposo>nosAima s?EAinski ?Aiče na ?pravljanje vlasAiAom karijerom.PočeAni iz>or organizacije ima d?goročni ?Aicaj na mog?BnosAi i mog?Be pravce ? karijeri. &sim pravilnog iz>ora organizacije poAre>no je iza>raAi prvi posao koji Be >iAi izazovan i koji Be imaAiznačajan ?Aicaj za kasniji razvoj karijere. $ije dovoljno samo posAizaAi do>re rez?lAaAe ? rad? koji poveBavaj? ?gled svakog pojedinca2 veB je neophodno razvijaAi i proCesionaln? mo>ilnosA koja ječesAo klj?čna za ?spjeh i razvoj karijere.

&sim planiranja vlasAiAe karijere poAre>no je zajednički planiraAi i karijer? >račnog dr?ga2?koliko o>a s?pr?@nika rade. *ada o>a s?pr?@nika rade izvan k?Be2 pravi je izazov ?sposAaviAiravnoAe@? izme? poAre>a posla i poAre>a porodice2 a pose>no ?koliko s? djeca mala ili Ekolskog?zrasAa. &dreena isAra@ivanja s? pokazala da konClikAi izme? porodice imaj? ogromannegaAivan ?Aicaj na zadovoljsAvo lj?di kako radom Aako i porodičnim @ivoAom. )ve Ao ima za posledic? veB? depresij?2 manji radni ?činak2 nezadovoljsAvo ? porodici i pad ?k?pnogzadovoljsAva @ivoAom.

(noge organizacije ?viaj? značaj ?sklaenosAi poAre>a posla i poAre>a porodice i pok?Eavaj? narazne načine da reEavaj? ove pro>leme. $eki od načina za reEavanje ovih pro>lema s?: programi

sa Cleksi>ilnim GkliznimH radnim vremenom2 programi porodičnog ods?sAva2 pogodnosAi za >rig?o djeci2 pr?@anje lične podrEke i zajednički posao za s?pr?@nike. &rganizacije koje vodeodgovorn? poliAik? prema porodici imaj? viEesAr?k? korisA od Aoga.

)avjeAi i pomoB ? ?pravljanj? karijerom od sArane sAr?čnjaka za odreena podr?čja ? organizacijivrlo česAo s? neophodna. +z>or ? karijeri pravi se čiAav radni vijek2 a ne samo nakon zavrEeAkaEkole. U savremenim ?slovima @ivoAa i rada nema ?spjeha ? razvoj? karijere >ez neprekidnog?savrEavanja znanja i vjeEAina ? sklad? sa zahAevima organizacije i Ar@iEAa rada. Pojedinac morada o>ez>ijedi da svojim znanjima i sposo>nosAima posAane neophodan organizaciji i Ara@en naAr@iEA? rada.

PosAoje odreena pravila kojih se poAre>no pridr@avaAi ? Aok? napredovanja ? organizaciji2 i Ao:

planiraAi viEe opcija za razvoj karijereJ provjeravaAi da li s? p?Aevi prema gore oAvoreniJ posAaAineophodan saradnik mo>ilnog EeCaJ ?vek nasAojaAi poveBaAi izlo@enosA i vidljivosAJ ne Are>a čekaAida EeC odredi opcije ? razvoj? karijereJ ko odl?či da nap?sAi organizacij? onda Ao Are>a da ?radikada je ? prednosAiJ prije nego EAo nap?sAiAe organizacij? poAre>no je do>ro razmisliAiJ praAiAi zakojim sposo>nosAima i vjeEAinama je poAra@nja ? odreenim organizacijama i nedop?sAiAi da?speh ograniči opcije2 odnosdno provesAi radni vijek ? koloAečini.

2&


26/36


3.=. )&%"*H&RS+" +"R$&R"

(enad@erska karijera je najprivlačniji i najperspekAivniji pravac proCesionalnog razvoja.Pojedinac prije nego EAo odl?či da posAane menad@er mora da posjed?je poAre>ne sposo>nosAi ioso>ine za menad@erski posao2 a zaAim da planira kako da osAvari ?spjeEn? menad@ersk?karijer?. Da >i odl?čio da posAane menad@er pojedinac Are>a da >?de moAivisan za Aaj posao. #ak?moAivisanosA za menad@erski posao čine: @elja za Aakmičenjem2 poziAivni sAavovi premaa?AoriAeA?2 @elja za primjenom moBi2 isAicanjem2 odskakanjem od gr?pe i oseBaj odgovornosAi.

(nogi isAra@ivači s? nasAojali da ?Avrde koje o>razovanje2 vjeEAine2 socioekonomske i dr?geoso>ine Are>a da ima pojedinac da >i >io ?spjeEan menad@er. U Aom konAeksA? vrEeno je jednoisAra@ivanje koje se odnosilo na piAanje iz kojih sekAora ili zanimanja se najčeEBe regr?A?j?generalni direkAori. +spiAivanje 1777 direkAora vodeBih američkih kompanija2 pokazalo je da je0/S njih preAhodno radilo ? o>lasAi Cinansija i rač?novodsAva2 07S ? o>lasAi Argovine imarkeAinga2 1NS ? o>lasAi Aehnike i Aehnologije2 ;24S ? o>lasAi proizvodnje2 5S ? o>lasAi prava2

42=S ? o>lasAi adminisAracije iAd.17

Proveravanjem o>razovanja koje imaj? generalni direkAori isposAavilo se da N0S analiziranihima visoko o>razovanje. &d Aoga je 43S zavrEilo Aehničke ili prirodne na?ke2 a 35S dr?EAvenoIh?manisAičke na?ke. PrivaAne Cak?lAeAe i ?niverziAeAe je pohaalo 4=S ankeAiranih direkAora2 a posAdiplomske sA?dije njih oko /3S. Podaci pokazj?j? da s? direkAori vodeBih američkihkompanija zavrEili ?glavnom naj>olje Cak?lAeAe2 a mnogi od njih i poslediplomsko o>razovanje.!eBina generalnih direkAora2 njih oko =5S radili s? ? organizacijama kojima ?pravljaj? i pre posAavljenja na mjesAo generalnog direkAora. &sAali s? regr?Aovani izvan organizacije.

Prepoznavanj? i praBenj? menad@era visokih poAencijala savremene organizacije pridaj? veomamnogo značaja. !isoko poAencijalni menad@eri s? menad@eri za koje se vjer?je da s? sposo>ni zamenad@erske pozicije najviEih nivoa. &rganizacija2 nakon EAo ih prepozna2 ?klj?č?je ih ? programe ?>rzanog razvoja. 6i programi sadr@e o>razovanje2 menad@ersko menAorsAvo2Areniranje i roAacij? kroz poslovna zad?@enja.

iljevi programa ?>rzanog razvoja s?:

I razvijanje menad@era sa ni@ih na viEe nivoeJ

I jačanje konk?renAske prednosAi organizacije ? privlačenj? i regr?Aovanj? AalenAovanihmenad@era i

I zadr@avanje menad@erskih AalenaAa ? organizaciji.

Razvoj menad@era visokih poAencijala sprovodi se kroz Ari Caze. U prvoj Cazi prepoznaje se veliki >roj menad@era sa visokim poAencijalima2 ali se Aaj >roj vremenom smanj?je z>og Cl?kAacije2sla>ih rez?lAaAa ili lične odl?ke da se od>ije radno mjesAo na viEem nivo?. Za prepoznavanje onih

1% G.G. Alkander, areer Path# to or$orate =eader#hi$ in Aerica, areerManageent, l"#trati0e ##"e, 2%%1, $. 12@1.

24


27/36


koji s? izvanredno ?spjeEni2 osim njihovih izvanrednih rez?lAaAa2 zavrEenih eliAnih akademskih programa2 korisAe se i psiholoEki AesAovi ? cenArima za procjen?.

U dr?goj Cazi ?speEnima se smaAraj? oni koji nasAave i dalje sa do>rim rez?lAaAima i koji s?spremni na @rAvovanje za organizacij?. &ni moraj? posjedovaAi do>re vjeEAine ? govornoj i pisanoj kom?nikaciji2 do>re me?lj?dske veze i da imaj? AalenaA za vosAvo.

Pojedinci za koje menad@menA smaAra da s? ?sklaeni s k?lA?rom organizacije i da imaj?karakAerisAike poAre>ne za ?spjeEno predsAavljanje organizacije2 prelaze ? AreB? Caz?. U ovoj Cazigeneralni direkAor se akAivno ?klj?č?je ? razvoj ovih menad@era i ?poznaje ih sa klj?čnimoso>ljem i omog?Bava im >olje raz?mevanje k?lA?re organizacije. &vi menad@eri imaj? poAencijal za za?zimanje vrhovnih pozicija ? organizaciji. Razvoj visoko poAencijalnihmenad@era je spor proces2 a dosezanje AreBe Caze mo@e ArajaAi od 14 do 07 godina.

(enad@eri koji s? nesposo>ni za rad ? Aim?2 agresivni2 aroganAni2 koji s? nesposo>ni da se prilagode promjenama i da ?pravljaj? konClikAima2 AeEko Be moBi da moAiviE? podreene i imaBemalo izgleda da napre?j? ? >?d?BnosAi. 6o s? menad@eri sa disC?nkcionalnim ponaEanjem.

&rganizacija Are>a da prepozna menad@ere sa navedenim ponaEanjem i da im pr?@i odreen? pomoB kako >i promijenili svoje disC?nkcionalno ponaEanje. *ao pomoB organizacije o>ično sekorisAi kom>inacija procjene2 o>?ke i savjeAovanja.

Prvi korak je prik?pljanje inCormacija o oso>inama2 vjeEAinama i inAeresima menad@era. Za procjen? da li zaisAa menad@er mo@e promijeniAi svoje ponaEanje korisAe se prik?pljeneinCormacije i rez?lAaAi psiholoEkih AesAova. ko se ?Avrdi da menad@er mo@e promijeniAi svoje ponaEanje2 prisA?pa se izradi pose>nih razvojnih ciljeva ? sklad? sa njegovim poAre>ama. Dr?gikorak je ?česAvovanje menad@era ? o>?ci za promjen? ponaEanja. 6reBi korak je psiholoEkosavjeAovanje menad@era radi isAinskog ?svajanja @eljenog ponaEanja. )provoenje ovih akAivnosAimora da >?de praBeno pr?@anjem povraAnih inCormacija o osAvarenim rez?lAaAima ? pr?@anj? pomoBi.

4. R"V'$ +"R$&R&

6radicionalno se ova reč karijera odnosila samo na oso>e koje o>avljaj? menad@erske ili proCesionalne poslove2 ali se sada sve viEe korisAi ? opEAem smisl?2 da >i se opisale radne ?logezaposlenih. Reč karijera je Aakoe koriEBena da označi kreAanje naviEe i napredovanje ? radnim?logama. *ao EAo smo veB napomen?li2 ? mnogim organizacijama se viEe ne n?di Aradicionalnakarijera ili se ona n?di samo nekolicini oda>ranih. Prin?dna oAp?EAanja2 ravnije sAr?kA?re2kraAkoročni ?govori2 mog?BnosA rada na nep?no radno vreme2 a ne ?vek s p?nim radnimvremenom2 sve Ao ?Aiče na raz>ijanje idealizovanog imid@a karijere. Danas prepoznajemodr?gačji vid legiAimnog kreAanja razvoja karijere2 ?klj?č?j?Bi razvoj i proEirenja ? okvir? samog posla2 laAeralna kreAanja i razvoj rada na osnov? porAColija. *arijera se mo@e i Eire deCinisaAi kao“razvoj pojedinca ? ?čenj? i rad? Aokom @ivoAa “ Gollin i TaAAs 1NN5H2 i sAoga podraz?meva ivolonAerski rad2 kao i dr?ga @ivoAna isk?sAva. damson eA al. G1NN;H čak govore da do>ra >iograCija Gciric?l?m viAaeH nije viEe ona sa impresivnom lisAom AiA?la koje govore onapredovanj?2 veB ona koja je >ogaAa Gnpr. ona koja sadr@i mnoEAvo poslovnih akAivnosAi2 kao ionih koje nis? ? vezi s poslomH.

29


28/36


*arijere m?Ekaraca sve viEe posAaj? slične Aradicionalnoj CragmenAiranoj Cormi karijera @enaG-oCCe i $icholson 1NN/H2 i veBina m?Ekaraca je danas viEe zainAeresovana za razvoj karijere koji podraz?meva i porodične i lične poAre>e2 ?klj?č?j?Bi Ekolovanje dece2 karijer? parAnera i kvaliAeA@ivoAa. Razvoj karijere Gcareer developmenAH se viEe ne posmaAra zase>no2 veB se sagledava ?konAeksA? @ivoAa i razvoja ličnosAi ? poAp?nosAi2 a ne samo ličnosAi kao radnika.

Uz prioriAeA koji dajemo pojedinc?2 ipak valja pomen?Ai i opEA? korisA koj? razvoj karijere pr?@aorganizaciji:

I čini da organizacija >?de aArakAivnija za poAencijalne radnikeJ

I jača imid@ organizacije Aime EAo pokaz?je da ?mije da prepozna poAre>e zaposlenihJ

I velika je vjerovaAnoBa da Be podsAaBi posveBenosA zaposlenih i smanjiAi o>rA oso>ljaJ

I velika je verovaAnoBa da Be podsAaBi moAivacij? i po>oljEaAi rez?lAaAe rada jer s? i zaposleni ?mog?BnosAi da vide kreAanje i napredovanje ? svom posl?2 i EAo je verovaAno najva@nijeJ

I izvlači sav poAencijal radne snage.PosAoji mnogo dokaza o Aome da @ene i rasne manjine ograničavaj? svoj iz>or karijere2 EAosvjesno2 EAo nesvjesno2 iz razloga koji nemaj? veze sa njihovim snovnim sposo>nosAima imoAivima ? karijeri. Pripadanje odreenoj dr?EAvenoj klasi mo@e imaAi isAi ?Aicaj. Poslodavci2 ?najmanj? r?k?2 moraj? >iAi svjesni Aoga i ? idealnom sl?čaj? >i Are>alo da preispiAaj? Aakve prepreke zajedno sa zaposlenima2 kako >i podsAakli poAp?no iskoriEBavanje individ?alnog poAencijala.

PrihvaAanje idealizovanih Caza razvoja karijere2 koje smo preAhodno opisali2 pogoAovo ? eriinAenziviranja posla2 osAavlja malo prosAora za piAanja porodice i osAala piAanja ? razvoj? karijere2a doskora2 ? razvoj? i razmaAranj? karijere nije >ilo mjesAa za one koji se nijes? ?klapali ?navedene Caze. )ve je čeEBe miEljenje da se iz>ori karijere i @ivoAni iz>ori moraj? posmaAraAizajedno. Pa@nja se posveB?je i komercijalnom okr?@enj? i ?Aicaj? koje ono ima na Caze razvojakarijere mnogih pojedinaca. 6ren?Ano se mnogo pa@nje posveB?je osAvarivanj? ravnoAe@e narelaciji posaoI@ivoA GconcepA oC orkIliCe >alanceH2 pri čem? se aspekAi radne Cleksi>ilnosAi posmaAraj? ? odnos? na osAale odgovornosAi i inAerese koje zaposleni mo@e da ima.

Poslovni razlog le@i ? prod?kAivnosAi koja je posljedica veBe moAivisanosAi i posvijeBenosAi oso>e?koliko se i lične okolnosAi Ae oso>e ?zm? ? o>zir. Dr?go2 Aakav pisA?p smaAra se va@nim zaregr?Aovanje i zadr@avanje radnika. U okvir? Aog koncepAa se izvesna pa@nja posveB?je karijeri2iako Ao ? mnogim Eemama nije ekspliciAno. RazmoAriBemo ?kraAko Ari glavna ?Aicaja na iz>or karijere: rodiAeljsAvo2 karijera parAnera i @ivoAne vrijednosAi.

Roditeljstvo i staranje

RodiAeljsAvo GperenAingH ima jak ?Aicaj2 naročiAo2 mada ne i izričiAo2 na karijere @ena. RodiAeljsAvomo@e >iAi razlog viEegodiEnjeg ods?sAovanja s poslaJ razlog da se poAisk?je @elja zanapredovanjem dok s? djeca malaJ ili razlog da se prihvaAi karijera koja se mo@e eCikasnijekom>inovaAi s podizanjem djeAeAa.

2


29/36


Ringle i -old G1N;NH isAič? da se prekid karijere kod @ena česAo deCiniEe kao jedan od razloga EAoone imaj? ni@i sAaA?s i manje nadokande na menad@erskim pozicijama. Za @ene koje imaj? djec?ili se >irn? o njima2 česAo se misli da nis? zainAeresovane za razvoj karijere. U sledeBem ciAaA?2koji prenose "eis i ooper G1N;NH2 @ena koja je ovlaEBeni rač?novoa ka@e: FUkoliko @eliAe dase na ov? proCesij? vraAiAe sa /7 godina2 nemaAe mnogo Eansi. Pro>lem je ? Aome EAo se vrijemekad Are>a da podi@eAe djec? poklapa s godinama kada Are>a da gradiAe karijer?. $a primer2 @enikoja nije radila peA do deseA godina2 >iBe iz?zeAno AeEko da se vraAi na posao. &na Be svakakoosAaAi >ez posla“.

PoziAivnija akcija >i >ila da se njihova kriva razvoja karijere posmaAra kao kriva dr?gačijeg2 ali jednako legiAimnog o>lika. riga GcaringH za sAare ili >olesne roake se sporo prihvaAa2 ali sedanas Aome ipak pridaje viEe značaja. *ao i kod rodiAeljsAva2 posAoje dokazi da Aakve ?loge?glavnom pre?zimaj? @ene.

+arijera artnera

+z>ori ? karijeri se sve viEe razmaAraj? zajedno sa parAnerovim iz>orom karijere2 iako AereA prilagoavanja i ?klapanje sopsAvene karijere prema parAnerovoj joE ?vek nose ?glavnom @ene.6radicionalni o>lik Ara@enja posla parova gde posAoje dvije karijere Gd?alIcareer co?plesH sasAojise ? Aome da prvo m?Ekarac nae posao. "eis i ooper G1N;NH oAkrivaj? niz dr?gih mog?BnosAi2?klj?č?j?Bi i o>rn?A sl?čaj preAhodno navedenog. )AraAegije koje viEe propagiraj? jednakosAGmore egaliAarian sAraAegiesH podraz?mijevaj? da:

I parAneri odvojeno Aragaj? za mog?BnosAima2 i >iraj? opcij? koja je naj>olja za o>ojeJ

I o>a parAnera @ele da zajedno rade ? isAoj organizacijiJ

I o>a parAnera dijele isAi posaoJI svaki parAner >ira naj>olj? mog?BnosA za o>oje2 a ako je radno mjesAo daleko od k?Be2 jedan od parnAera @ivi van doma Aokom radne nedelje.

6akve sAraAegije s? sve čeEBe2 odl?ke o karijeri posAaj? slo@enije i organizacije moraj? ?lo@iAinapor da >i ih raz?mele i radile ? sklad? sa novim ?Aicajima. -eograCska mo>ilnosA posAajegeneralno Ae@a2 a %vans G1N;5H isAiče da zaposleni sve Ae@e Ao prihvaAaj?.

Pro9jena ivotni vrijednosti

$a počeAk? 01. vijeka sve s? vidljiviji dokazi o Aome da se vrijednosAi rada mijenjaj?.&smadeseAih godina se smaAralo da je “pa?za za r?čak za lenjivce i sla>iBe”2 dok sada dolazi do pomjeranja2 koje je verovaAno podsAakn?Ao inAenziviranim radom i priAiskom2 ka vrednovanj?laganijeg i pa@ljivijeg rada2 koji viEe prosAora daje ličnim inAeresima2 okr?@enj? i porodici.“Promjena @ivoAnog sAila” ili ?sporavanje2 opis?je se kao zamjena @ivoAa koji je ? poAp?nosAi podreen posl? i mog?Bim visokim priznanjima za manje zahAjevne poslove2 na nep?no radnovrijeme ili samozaposlenje2 ili pak kom>inacij? Ao Aroje. !odiči za promjen? @ivoAnog sAilao>avljaj? se ? sve veBim >roj?2 a pojedincima poma@? da procjene koja je naj>olja opcija za njih2isAič?Bi kako do>re Aako i loEe sArane. 6o pomjeranje o>jaEnjava nedosAaAak Aradicionalnih

2'


30/36


mog?BnosAi ? karijeri i poAre>? da se razvija karijera p?Aem porAColija2 a proAagonisAi daj? prilično?>jedljive razloge za Aakv? promjen? po sopsAvenom iz>or?.

Sa9ostalno uravljanje 7arijero9

Ukoliko karijer? posmaAramo kao vlasniEAvo pojedinca2 onda i odgovornosA za ?pravljanje njome

snosi pojedinac2 koji >i Are>alo da odredi ciljeve karijere2 ?svoji sAraAegij? koja Be ih podr@avaAi irazvije planove za osAvarenje Aih ciljeva.

Pringle i -old G1N;NH2 s?2 na primer2 Aakav nedosAaAak planiranja karijere ?sAanovili na ?zork? od47 “?speEnih” m?Ekaraca i @ena menad@era. )amo čeAvrAina njih imala je planove za >?d?BnosA2dok je veliki >roj naveo kao razlog svog ?napreenja sreB?2 mog?BnosA ili činjenic? da s? >ili na pravom mjesA? ? pravo vrijeme. ,arlan i Teiss G1N;0H nalaze da s? i m?Ekarci i @ene dolazili do pozicija sasvim sl?čajno.

)maAramo da je planiranje osnovni dio samosAalnog ?pravljanja karijerom2 čak i ako samo dajeokvire za donoEenje odl?ka o mog?BnosAima koje se javljaj? kad deCiniEemo prioriAeAeA. 'Ao viEe pojedinac pok?Eava da ?pravlja svojom karijerom2 Ao je veBa vjerovaAnoBa da Be se Aakvemog?BnosAi javiAi i da Be on >iAi sposo>an da ?radi neEAo konsAr?kAivno sa njima.

(aVo smaAra da je prilikom deCinisanja cilja karijere pojedinc? veoma AeEko da odredi krajnji ciljG?lAimaAe goalH svoje karijere. dekvaAnije je da se ciljevi karijere smjesAe ? period od 17 do 14godina2 koji za mlae lj?de mo@e da >?de i kraBi.

ilj karijere je speciCičan za svakog pojedinca L na primjer2 da posAane viEi kons?lAanA ?organizaciji do 34. godine. $iz sAraAegija koje pojedinac mo@e ?svojiAi Aokom osAvarivanja svogcilja mo@e >iAi opisan i ? gr?pama. "isAa koj? navodimo opis?je Aip sAraAegija2 a pre?zeAa je izliAeraA?re koj? daj? -o?ld i PenleV G1N;/H.

Stvaranje 9ogućnostiPodraz?mijeva graenje odgovaraj?Bih sposo>nosAi i isk?sAva koji s? poAre>ni za karijer? ?organizaciji. Razvoj Aih sposo>nosAi koje s?pervizor i odeljenje smaAraj? osnovnim2 veoma je >iAan2 kao i prakAikovanje lidersAva ? o>lasAima gdje ga Aren?Ano nema.

Veće e.

atev


31/36


Podraz?mijeva Ara@enje isk?snije oso>e ? organizaciji ili van nje2 kao i zahAjev za ?smeravanjemi sponzorsAvom. *oriEBenje menAorskih odnosa spada ? ov? kaAegorij?.

Stvaranje 9ree

Podraz?mijeva razvijanje konAakaAa ?n?Aar organizacije i van nje2 ? cilj? do>ijanja inCormacija.

nterersnalne veez o>zira na Ao da li se karijere n?deinAerno ili se promoviEe mog?BnosA zapoEljavanja2 mada A? posAoje razlike. &rganizacije mog? pomoBi pojedinc? ?:

I razmaAranj? karijere L pr?@aj?Bi sredsAva i pomoB ? preispiAivanj? pojedinca io>ez>je?j?Bi organiazcione inCormacije.

I posAavljanj? ciljeva karijere L daj?Bi jasn? perspekAiv? mog?BnosAi ? karijeri koje s?osAvarive ? poslovnoj organizaciji i n?deBi veBi >roj mog?BnosAi za osAvarivanje prioriAeAa? karijeri.

I sAraAegiji karijere i planiranj? akcija L o>ez>je?j?Bi iCnormacije i podrEk? GEAa ?organizaciji C?nkcioniEe i EAa se mo@e realno očekivaAiH.

I pr?@anj? povraAnih inCormacija ? vezi s karijerom L davanjem realnih procjenaakA?elnih rez?lAaAa rada i poAencijala koji je ? vezi sa karijerom.

31


32/36


5. P!"%$& )R&H& +"R$&R&

P?Aanja karijere Gcareer paAhH je niz radnih ?loga i pozicija odreenih sadr@ajem posla ilizahAijevanim sposo>nosAima2 a kojom se pojedinac mo@e kreAaAi. #avno prikazane p?Aanje mog?lj?dima pomoBi da oAkrij? realne ciljeve karijere ? okvir? organizacije. 6radicionalne p?AanjeGAradiAional paAhaVsH se o>ično prikaz?j? kao verAikalne ljesAvice karijere2 kojima se naglaEava?napreenje ? okvir? organizacione cjeline sa smjerom naviEe2 sa Cormalnim ili neCormalnimograničenjima po piAanj? sAarosAi i Cormalnih kvaliCikacija za sAicanje odreenih pozicija. PrisA?p p?Aanji koji je dr?gačiji od ?o>ičajenog2 Aj. pod pravim ?glom2 veoma je Ae@ak. kcenaA na pomjeranj? naviEe podraz?mijevao je da je napredovanje ? karijeri za veBin? >ilo ograničeno veBna samom počeAk?. )Aarosna do> i kvaliCikacija značile s? da s? p?Aanje >ile rezervisane za onesa ”idealnim” proCilom razvoja karijere2 ali s? isklj?čivale oso>e koji s? imale prekide ? karijeriili s? imale značajno isk?sAvo2 ali ne i Cormalne kvaliCikacije. 6akva neCleksi>ilnosA je g?Eila

?nakrsno C?nkcionalna pomjeranja Gpomeranja me? organizacionim cjelinamaH i naglaEavalanapredovanje p?Aem menad@menAa2 a ne razvojem Aehničkih eksperAiza.

Danas se sve viEe korisAe dr?gačiji prisA?pi2 česAo dijaznirani ? Cormi mre@aGgridsH2 sa opcijamana svakom nivo?2 Aako da se mog? praviAi pomjeranja naviEe2 laAeralno2 dijagnonalno2 pa čak inani@e G?pard2 laAeral2 dijagonal and donardsH. &ve mre@e se Aakoe mog? povezaAi samre@ama iz dr?gih djelova poslovne organizacije2 čime se omog?Bavaj? ?nakrsno C?nkcionalna pomjeranja. U idealnm sl?čaj?2 pozicije se opis?j? ? smisl? odnosa2 idenAiCikovanjem vjeEAina2znanja i sAavova koji se na Aoj poziciji zahAijevaj?2 a ne zahAjevom za odreenim kvaliCikacijama ili očekivanim sAarosnimgranicama.

P?Aanje i mre@e karijere Are>a da >?d? pa@ljivo prenijeAe zaposlenima2 i moraj? odra@avaAisAvarnosA2 a ne da samo predsAave idealn? slik? po@eljnog razvoja karijere. (enad@eri koji BeimenovanAi oso>lje moraj? >iAi ? poAp?nosAi inCormisani o CilozoCiji razvoja karijere i Aipovima pomjeranja koje organizacija @eli da podsAakne. &rganizacija podsAiče laAeralna kreAanjarazvijanjem plaAnog sisAema kojim se nagra?je razvoj sposo>nosAi2 a ne samo nivo ?organizaciji.

=. R"*'%& +"R$&R&

Radionice karijere Gcareer orkshopsH o>ično se2 mada ne ?vjek2 vode van organizacije i n?de

kao privaAni programi koji poma@? pojedincima ? procjeni sopsAvenih snaga i sla>osAi2vrijednosAi i inAeresa2 ? oAkrivanj? mog?BnosAi ? karijeri2 posAavljanj? ličnih ciljeva ? vezi sakarijerom i na počeAk? razvoja sAraAegije i akcionih planova.

iljevi karijere nijes? n?@no ograničeni samo na organizacij? koja Aren?Ano zapoEljava L a jedanod ciljeva radionica koji se česAo javlja jesAe proEirenje perspekAiva karijere. Radionice mog?ArajaAi 0I3 dana i o>ično podraz?mijevaj? pojedinačne jednosAavne vje@>e2 za koje s? poAre>nisamo papir i olovka2 gr?pne disk?sije2 disk?sije jedan na jedan i privaAna predavanja. $ekim

32


33/36


lj?dima Ao mo@e predsAavljaAi Ara?maAično isk?sAvo jer ono podraz?mijeva iznoEenje cijelog@ivoAa2 česAo i onih deAalja koji s? davno za>oravljeni i poAisn?Ai ? haos? svakodnevnog @ivoAa.(nogima je najAe@e da nakon Aakvih dogaaja odr@e elan i nasAave da planiraj? akcije i procjenj?j? sopsAveni napredak.

F. &%R " +"R$&R! +"R$&R%' S"V$&'V"%$&U cenArima za karijer? Gcareer cenAresH mog? se do>iAi organizacione i spoljaEnje inCormacije ?vezi s karijerom. enAar mo@e imaAi >i>lioAek? sa liAeraA?rom o iz>orima i kreAanjima ? karijeri2inCormacije o organizacionim ljesAvicama i mre@ama karijere2 akA?elnim mog?BnosAima2 Aj. prilikama koje Are>a iskorisAiAi2 ?p?AsAva za samosAalno ?čenje i rač?narske pakeAe.

"j?di česAo primeB?j? da s? im procjene rekle ono EAo s? veB znali ili joE gore da rez?lAaAi procjena ?kaz?j? da >i Are>alo da oda>er? zanimanje koje ih vrlo malo zanima. *arijernosavjeAovanje o>?hvaAa vrEenje procjena radi razjaEnjavanja planova vezanih za o>razovanje ikarijer? i veBini adolescenaAa je poAre>na raznolika karijerna pomoB. Danas prolazimo kroz

redeCinisanje karijernog savjeAovanja i ? smisl? prirode karijernog savjeAovanja i ? smisl?razvojnih nivoa lj?di koji Ara@e pomoB savjeAnika za karijer?. )aveAnici za karijer? ?klj?č?j?različiAe inAervencije ? svoj rad s klijenAima. (nogi lj?di se korisAe ?sl?gama karijernogsavjeAovanja mnogo nakon svoje adolescencije ili rane mladosAi.

*arijerno savjeAovanje se deCiniEe kao proces ? kome savjeAnik radi ? saradnji s klijenAom kako >i m? pomogao da razjasni2 precizira2 primijeni i prilagodi se odl?kama vezanim za posao.*arijerno saveAovanje se >avi inAerakcijom rada i dr?gih @ivoAnih ?loga i o>?hvaAa p?n spekAar @ivoAnih isk?sAava klijenaAa. Pomaganje klijenAima da se holisAički poza>ave svojim >rigama okarijeri zahAijeva visok nivo savjeAodavne sAr?čnosAi. )avjeAnici za karijer? moraj? da posjed?j?m?lAik?lA?raln? kompeAencij?. *arijerno saveAovanje je slo@ena akAivnosA koja o>?hvaAa p?n

spekAar @ivoAnih isk?sAava klijenAa. $acionalno ?dr?@enje za razvoj karijere G$aAional !ocaAional -?idance ssociaAion $DH?sAanovljeno 1N13 godine pr?@a smjernice ? kojima karijerni savjeAnici ?česAv?j? a oneo>?hvaAaj? sledeBe:

I ? saradnji sa klijenAima primjenjivanje Cormalnih i neCormalnih načina procjene iA?mačenje rez?lAaAa kako >i se klijenAima razjasnile i pojasnile njihove relevanAne odlikeGkao EAo s? vrijednosAi2 inAeresovanja i sposo>nosAiHJ

I podsAicanje isAra@ivačkih akAivnosAi zasnovanih na isk?sAv? Gkao EAo s? praksa iinCormaAivni inAervj?iHJ

I koriEBenje sisAema za planiranje karijere i sisAema za inCormisanje o zanimanjima radi pomaganja pojedincima da >olje raz?mij? svijeA radaJ

I pr?@anje mog?BnosAi za ?napreivanje vjeEAina donoEenja odl?kaJ

I pomaganje ? razvoj? individ?alnih planova karijereJ

33


34/36


I pod?čavanje sAraAegijama Ara@enja posla2 vjeEAinama za inAervj?e i pomaganje ? pisanj? >iograCijeJ

I pomaganje ? razreEavanj? poAencijalnih ličnih s?ko>a na posl?2 kroz vje@>? razvijanjarelevanAnih me?lj?dskih vjeEAinaJ

I pomaganje ? raz?mijevanj? inAegracije posla ? dr?ge @ivoAne ?logeJ

I pr?@anje podrEke oso>ama koje do@ivljavaj? sAres na posl?2 g?>iAak posla ili promen?karijere.

?d?Bi da je lj?dski razvoj do@ivo

diplomski rad- cile

Documents