12Na temelju poglavlja IV Odjeljak B, ~lanka 7a Ustava Fed-

eracije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZO PROGLA[ENJU ZAKONAO UPRAVNOM POSTUPKU

Progla{ava se Zakon o upravnom postupku koji je usvojioParlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zas-tupni~kog doma odr‘anoj 29. listopada/oktobra 1997. godine ina sjednici Doma naroda odr‘anoj 4. prosinca/decembra 1997.godine.

Broj 01-7/988. januara/sije~nja 1998. godine

Sarajevo

PredsjednikFederaciji BiH

prof. dr Ejup Gani}, s. r.

ZAKONO UPRAVNOM POSTUPKU

PRVI DIO

OP]E ODREDBE

I - OSNOVNA NA^ELA

1.Va‘enje zakona^lanak 1.

(1) Po ovom zakonu du‘ni su postupati organi uprave Feder-acije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i organiuprave kantona-‘upanije, kao i gradske i op}inske slu‘be zaupravu i drugi organi (u daljem tekstu: organi) kad u upravnimstvarima, neposredno primjenjuju}i propise, rje{avaju o pravima,obvezama ili pravnim interesima gra|ana, pravnih osoba ilidrugih stranaka.

(2) Nadle‘na tijela kantona - ‘upanija mogu donositi dopun-ska pravila upravnog postupka koja moraju biti sukladna ovomzakonu.

(3) Po ovom zakonu du‘na su postupati i poduze}a (dru{tva),ustanove i druge pravne osobe kad u obavljanju javnih ovlasti (u

daljem tekstu: institucije koje imaju javne ovlasti) koje su impovjerene zakonom ili propisom gradskog ili op}inskog vije}a,rje{avaju u upravnim stvarima.

2. Poseban postupak^lanak 2.

Pojedina pitanja postupka za odre|enu upravnu oblast moguse samo izuzetno, posebnim zakonom urediti druk~ije nego {tosu ure|ena ovim zakonom, ako je to nu‘no za druga~ije postu-panje u tim pitanjima, s tim da ne mogu biti protivna na~elimaovog zakona.

3. Supsidijarna primjena zakona ^lanak 3.

U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan posebanpostupak, postupa se po odredbama tog zakona, s tim da se poodredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisuure|ena posebnim zakonom.

4. Na~elo zakonitosti^lanak 4.

(1) Organi i institucije koje imaju javne ovlasti kada postu-paju u upravnim stvarima du‘ni su da te stvari rje{avaju naosnovu zakona i drugih propisa, kao i op}ih akata institucija kojeimaju javne ovlasti i koje one donose na osnovu javnih ovlasti.

(2) U upravnim stvarima u kojima je organ odnosno insti-tucija koja ima javne ovlasti zakonom ili na zakonu zasnovanompropisu ovla{ten da rje{ava po slobodnoj ocjeni, rje{enje morabiti doneseno u granicama ovla{tenja i u skladu s ciljem s kojimje ovla{tenje dato.

(3) Pravila postupka utvr|ena odredbama ovog zakona va‘ei za slu~ajeve u kojima je organ odnosno institucija koja imajavne ovlasti ovla{ten da u upravnim stvarima rje{ava po slobod-noj ocjeni.

5. Za{tita prava gra|ana i za{tita javnog interesa^lanak 5.

(1) Kad organi i institucije koje imaju javne ovlasti vodepostupak i rje{avaju, du‘ni su da strankama omogu}e da {to lak{eza{tite i ostvare svoja prava, vode}i pri tom ra~una da ostvari-vanje njihovih prava ne bude na {tetu prava drugih osoba niti usuprotnosti sa zakonom utvr|enim javnim interesom.

Godina V - Broj 2 Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.S A R A J E V O

Akontacija za I kvartal 1998.uklju~uju}i i pretplatu za

"Slu‘beni glasnik BiH": KM 45.-

(2) Kad slu‘bena osoba koja rje{ava neku upravnu stvar, sobzirom na postoje}e ~injeni~no stanje, sazna ili ocijeni daodre|ena stranka ima osnova za ostvarenje nekog prava, upo-zori}e je na to.

(3) Ako se na osnovu zakona strankama nala‘u kakve obveze,prema njima }e se primjenjivati one mjere predvi|ene propisimakoje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama posti‘e ciljzakona.

6. Na~elo efikasnosti^lanak 6.

Kad organi i institucije koje imaju javne ovlasti rje{avaju uupravnim stvarima, du‘ni su da osiguraju efikasno ostvarivanjeprava i interesa gra|ana, poduze}a (dru{tava), ustanova i drugihpravnih osoba, {to obuhvata dobru organizaciju na izvr{avanjuposlova od strane organa, koja osigurava brzo, potpuno ikvalitetno rje{avanje upravnih stvari u upravnom postupku uzsvestrano razmatranje tih stvari.

7. Na~elo materijalne istine^lanak 7.

U postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari, i u tom ciljumoraju se utvrditi sve ~injenice koje su od va‘nosti za dono{enjezakonitog i pravilnog rje{enja.

8. Na~elo saslu{anja stranke^lanak 8.

(1) Prije dono{enja rje{enja stranci se mora pru‘iti mogu}nostda se izjasni o svim ~injenicama i okolnostima koje su va‘ne zadono{enje rje{enja.

(2) Rje{enje se mo‘e donijeti bez prethodnog izja{njenjastranke samo u slu~ajevima kad je to zakonom dopu{teno.

9. Ocjena dokaza^lanak 9.

Koje }e ~injenice uzeti kao dokazane odlu~uje ovla{tenaslu‘bena osoba po svom uvjerenju, na osnovu savjesne i bri‘ljiveocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i naosnovu rezultata cjelokupnog postupka.

10. Samostalnost u rje{avanju^lanak 10.

(1) Organ vodi upravni postupak i donosi rje{enje samostalnou okviru ovlasti datih zakonom, drugim propisima i op}im ak-tima.

(2) Ovla{tena slu‘bena osoba organa nadle‘nog za vo|enjepostupka samostalno utvr|uje ~injenice i okolnosti, i na podloziutvr|enih ~injenica i okolnosti primjenjuje propise, odnosnoop}e akte na konkretni slu~aj.

11. Pravo ‘albe^lanak 11.

(1) Protiv rje{enja donesenog u prvom stupnju stranka imapravo ‘albe. Samo zakonom mo‘e se propisati da u pojedinimupravnim stvarima ‘alba nije dopu{tena, i to ako se na drugi na~inosigura za{tita prava i zakonitosti.

(2) Ako nema organa uprave drugog stupnja, ‘alba protivprvostupanjskog rje{enja mo‘e se izjaviti samo kad je to zak-onom predvi|eno. Tim zakonom odredit }e se i organ koji }erje{avati po ‘albi.

(3) Pod uvjetima iz ovog zakona stranka ima pravo ‘albe ikad prvostupanjski organ nije u odre|enom roku donio rje{enjeo njenom zahtjevu.

(4) Protiv rje{enja donesenog u drugom stupnju ‘alba nijedopu{tena.

12. Kona~nost rje{enja ^lanak 12.

Rje{enje protiv kojeg se ne mo‘e izjaviti redovno pravnosredstvo (‘alba) u upravnom postupku (kona~no u upravnompostupku), a kojim je stranka stekla neko pravo, odnosno kojimsu stranci odre|ene neke obveze, mo‘e se poni{titi, ukinuti iliizmijeniti samo u slu~ajevima koji su ovim ili drugim zakonompredvi|eni.

13. Pravomo}nost rje{enja^lanak 13.

Rje{enje protiv koga se ne mo‘e izjaviti ‘alba niti pokrenutiupravni spor (pravomo}no rje{enje), a kojim je stranka steklaodre|ena prava, odnosno kojim su stranci odre|ene neke obveze,mo‘e se poni{titi, ukinuti ili izmijeniti samo u slu~ajevima kojisu ovim ili drugim zakonom predvi|eni.

14. Ekonomi~nost postupka^lanak 14.

Postupak se ima voditi brzo i sa {to manje tro{kova i gubitkavremena za stranku i druge osobe koje u~estvuju u postupku, alitako da se pribavi sve {to je potrebno za pravilno utvr|ivanje~injeni~nog stanja i za dono{enje zakonitog i pravilnog rje{enja.

15. Pomo} neukoj stranci^lanak 15.

Organ koji vodi postupak starat }e se da neznanje i neukoststranke i drugih osoba koje u~estvuju u postupku ne bude na {tetuprava koja im po zakonu pripadaju.

16. Upotreba jezika i pisma^lanak 16.

(1) Upravni postupak vodi se na bosanskom jeziku i hrvat-skom jeziku, a kao sredstva komuniciranja mogu se koristiti iostali jezici.

(2) Organ koji vodi upravni postupak osigurava ravnopravnuupotrebu bosanskog jezika i hrvatskog jezika.

(3) Ako je federalnim zakonom kao slu‘beni jezik odre|en idodatni jezik, taj jezik }e se koristiti sukladno federalnom zak-onu.

(4) Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, organ kojivodi postupak du‘an je da joj omogu}i da prati tok postupka nasvom jeziku. Organ }e pou~iti stranku odnosno drugog u~esnikao mogu}nosti kori{tenja njenog jezika u postupku, a u zapisnik}e se zabilje‘iti da je stranka, odnosno drugi u~esnik pou~en otom pravu i njegova izjava u svezi sa datom poukom unijet }e seu zapisnik.

(5) Stranke i drugi u~esnici u postupku koji nisu dr‘avljaniFederacije Bosne i Hercegovine, a ne znaju jezik na kome se vodipostupak, imaju pravo da tok postupka prate preko tuma~a(prevodioca).

(6) U upravnom postupku slu‘beno pismo je latinica.

17. Upotreba izraza "organ"^lanak 17.

Pod organom koji vodi postupak odnosno rje{ava u upravnimstvarima, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se organiuprave i upravne ustanove, slu‘be i institucije iz ~lanka 1. ovogzakona, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno.

II - NADLE@NOST

1. Stvarna i mjesna nadle‘nost ^lanak 18.

(1) Stvarna nadle‘nost za rje{avanje u upravnom postupkuodre|uje se po propisima kojima se ure|uje odre|ena upravna

Broj 2 - Strana 34 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

oblast ili po propisima kojima se odre|uje nadle‘nost pojedinihorgana.

(2) Mjesna nadle‘nost se odre|uje po federalnim propisimakojima su ure|ene federalne jedinice (kantoni - ‘upanije) Feder-acije, kao i po propisima o teritorijalnoj podjeli op}ina i popropisima o organizaciji federalnih i kantonalnih-‘upanijskihorgana uprave, odnosno po gradskim i op}inskim propisima oorganizaciji gradskih i op}inskih slu‘bi za upravu.

^lanak 19.

(1) Za rje{avanje u upravnim stvarima u prvom stupnjustvarno je nadle‘an federalni i kantonalni-‘upanijski organuprave, odnosno gradska i op}inska slu‘ba za upravu, ako zak-onom ili odlukom gradskog, odnosno op}inskog vije}a nijeodre|ena nadle‘nost drugog organa.

(2) Federalni organi uprave rje{avaju u prvom stupnju u onimupravnim stvarima iz isklju~ive nadle‘nosti Federacije, i za-jedni~ke nadle‘nosti Federacije i kantona-‘upanije koje su fed-eralnim zakonom stavljene u nadle‘nost tih organa, osim pitanjakoja su federalnim zakonom prenesena na kantonalne-‘upanijskeorgane uprave, odnosno gradske i op}inske slu‘be za upravu, kaoi u upravnim stvarima iz nadle‘nosti kantona-‘upanije koje suzakonom kantona-‘upanije prenesene na federalne organeuprave.

(3) Kantonalni-‘upanijski organi uprave rje{avaju u prvomstupnju u upravnim stvarima koje su kantonalnim-‘upanijskimzakonom stavljene u nadle‘nost kantonalnih-‘upanijskih organauprave i u upravnim stvarima koje su federalnim zakonom prene-sene na kantonalne-‘upanijske organe uprave.

(4) Gradske odnosno op}inske slu‘be za upravu rje{avaju uprvom stupnju u upravnim stvarima iz oblasti uprave i samou-prave koje su statutom grada odnosno op}ine i propisom grad-skog odnosno op}inskog vije}a stavljene u nadle‘nost gradskihodnosno op}inskih slu‘bi za upravu, kao i u upravnim stvarimakoje su federalnim i kantonalnim-‘upanijskim zakonom prene-sene u nadle‘nost tih slu‘bi.

(5) Ako propisima iz st. 1. do 4. ovog ~lanka nije odre|enokoji je organ uprave stvarno nadle‘an za rje{avanje u odre|enojupravnoj stvari, a to se ne mo‘e utvrditi ni po prirodi stvari, takvastvar spada u nadle‘nost organa uprave koji je nadle‘an zaposlove uprave u Federaciji odnosno kantonu- ‘upaniji, a u gradui op}ini slu‘ba koja se odredi propisom gradskog odnosno op}in-skog vije}a.

^lanak 20.

(1) Nijedan organ ne mo‘e preuzeti odre|enu upravnu stvariz nadle‘nosti drugog organa i sam je rije{iti, osim ako je tozakonom predvi|eno i pod uvjetima propisanim tim zakonom.

(2) Organ nadle‘an za rje{avanje u odre|enoj upravnoj stvarimo‘e samo na osnovu izri~itog zakonskog ovla{tenja prenijetirje{avanje u toj stvari na drugi organ.

(3) Stvarna i mjesna nadle‘nost ne mogu se mijenjati dogo-vorom stranaka, dogovorom organa i stranaka, ni dogovoromorgana, osim ako je to zakonom druk~ije odre|eno.

^lanak 21.

(1) U okviru propisa predvi|enih u ~lanku 18. stavak 2. ovogzakona, mjesna nadle‘nost se odre|uje:

1) u stvarima koje se odnose na nepokretnost - prema mjestugdje se nepokretnost nalazi;

2) u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog organa,poduze}a (dru{tva), ustanove ili druge pravne osobe -prema mjestu njihovog sjedi{ta. U stvarima koje se odnosena djelatnost poslovnih jedinica pravnih osoba,nadle‘nost se odre|uje prema sjedi{tu poslovne jedinice;

3) u stvarima koje se odnose na vo|enje radnje ili na pro-fesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja ilise ima obavljati u odre|enom mjestu - prema sjedi{turadnje, odnosno prema mjestu gdje se djelatnost obavlja;

4) u ostalim stvarima - prema prebivali{tu stranke. Kad imavi{e stranaka, nadle‘nost se odre|uje prema stranci premakojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema prebivali{teu Federaciji, nadle‘nost se odre|uje prema mjestu njenogboravi{ta, a ako nema ni boravi{ta - prema mjestu njenogposljednjeg prebivali{ta, odnosno boravi{ta u Federaciji.

(2) Ako se mjesna nadle‘nost ne mo‘e odrediti po odredbamastavka 1. to~. 1 do 4. ovog ~lanka, ona se odre|uje prema mjestugdje je nastao povod za vo|enje postupka.

(3) U stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov, ili ukojima je povod za vo|enje postupka nastao na brodu ili zrak-oplovu, mjesna se nadle‘nost odre|uje prema mati~noj lucibroda, odnosno mati~nom pristani{tu zrakoplova.

(4) Odredbe ovog ~lanka primjenjuju se ako posebnim pro-pisima nije druga~ije odre|eno.

^lanak 22.(1) Ako bi prema odredbama ~lanka 21. ovog zakona istovre-

meno bila mjesno nadle‘na dva ili vi{e organa, nadle‘an je onajorgan koji je prvi pokrenuo postupak, ali se mjesno nadle‘niorgani mogu sporazumjeti koji }e od njih voditi postupak.

(2) Svaki mjesno nadle‘ni organ izvr{it }e na svom podru~juone radnje postupka koje ne trpe odlaganje.

^lanak 23.Organ koji je pokrenuo postupak kao mjesno nadle‘an

zadr‘ava nadle‘nost i kad u toku postupka nastupe okolnostiprema kojima bi bio mjesno nadle‘an drugi organ. Organ koji jepokrenuo postupak mo‘e ustupiti predmet organu koji je premanovim okolnostima postao mjesno nadle‘an, ako se time znatnoolak{ava postupak, naro~ito za stranku.

^lanak 24.(1) Svaki organ pazi po slu‘benoj du‘nosti u toku cijelog

postupka na svoju stvarnu i mjesnu nadle‘nost.(2) Ako organ na|e da nije nadle‘an za rad po odre|enoj

upravnoj stvari, postupi}e na na~in propisan u ~lanku 65. st.3. i4. ovog zakona.

(3) Ako je nenadle‘ni organ izvr{io koju radnju postupka,nadle‘ni organ kome je stvar ustupljena cijeni}e da li }e koju odtih radnji ponoviti.

2. Stranke sa diplomatskim imunitetom^lanak 25.

(1) Glede nadle‘nosti doma}ih organa u stvarima u kojimaje stranka stranac koji u‘iva pravo imuniteta u Federaciji, stranadr‘ava ili me|unarodna organizacija, imaju u upravnom pos-tupku polo‘aj ure|en me|unarodnim pravom, odnosnome|unarodnim ugovorima, priznatim od strane Bosne i Herce-govine i Federacije.

(2) U slu~aju sumnje o postojanju i obimu prava imuniteta,obja{njenje daje organ uprave nadle‘an za vanjske poslove Bosnei Hercegovine.

(3) Slu‘bene radnje koje se ti~u osoba koje u‘ivaju pravoimuniteta obavljaju se posredovanjem organa uprave nadle‘nogza vanjske poslove Bosne i Hercegovine.

3. Prostorno ograni~enje nadle‘nosti^lanak 26.

(1) Svaki organ vr{i slu‘beni rad u granicama svog podru~ja.(2) Ako postoji opasnost zbog odga|anja, a slu‘benu radnju

bi trebalo izvr{iti van granica podru~ja organa, organ mo‘e

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 35

izvr{iti radnju i van granica svog podru~ja. On je du‘an da o tomeodmah obavijesti organ na ~ijem je podru~ju tu radnju poduzeo.

(3) Slu‘bene radnje u zgradama ili drugim objektima u pos-jedu vojnih organa obavljaju se po prethodnoj prijavi zapovjed-niku zgrade, odnosno objekta i po sporazumu s njim.

(4) Slu‘bene radnje koje se obavljaju na eksteritorijalnompodru~ju vr{e se posredovanjem organa uprave nadle‘nog zavanjske poslove Bosne i Hercegovine.

4. Sukob nadle‘nosti^lanak 27.

Sukobe nadle‘nosti u upravnom postupku izme|u organi-zacionih jedinica federalnih organa uprave koje se nalaze vansjedi{ta federalnog organa uprave, a osnovane su sa zadatkom daobavljaju odre|ene upravne poslove iz nadle‘nosti federalnogorgana uprave, rje{ava federalni organ uprave iz ~ije nadle‘nostiobavljaju poslove te organizacione jedinice.

^lanak 28.

Sukob nadle‘nosti u upravnom postupku na nivou Federacijerje{ava:

1) izme|u federalnih organa uprave, izme|u federalnih or-gana uprave i federalnih ustanova, kao i izme|u federalnihustanova - Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (udaljem tekstu: Vlada Federacije);

2) izme|u organa uprave dva ili vi{e kantona-‘upanija -Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljemtekstu: Vrhovni sud Federacije);

3) izme|u institucija koje imaju javne ovlasti s podru~ja dvaili vi{e kantona-‘upanija, kao i sukobe nadle‘nosti izme|utih institucija i federalnih organa uprave - Vrhovni sudFederacije;

4) izme|u federalnih organa uprave i federalnih ustanova ikantonalnih-‘upanijskih organa uprave i kantonalnih-‘upanijskih ustanova, kao i federalnih i kantonalnih-‘upanijskih institucija koje imaju javne ovlasti - Vrhovnisud Federacije.

^lanak 29.Sukobe nadle‘nosti u upravnom postupku izme|u vlada dva

ili vi{e kantona-‘upanija, odnosno izme|u Vlade Federacije ivlade kantona-‘upanije, rje{ava Vrhovni sud Federacije.

^lanak 30.Sukobe nadle‘nosti u upravnom postupku izme|u federalnih

organa koji nisu predvi|eni u ~l. 27. i 28. ovog zakona i za kojenije odre|ena nadle‘nost drugog organa ili suda, rje{ava Vrhovnisud Federacije.

^lanak 31. Sukob nadle‘nosti u upravnom postupku u kantonu-‘upaniji

rje{ava: 1) izme|u kantonalnih-‘upanijskih organa uprave, izme|u

kantonalnih-‘upanijskih organa uprave i kantonalnih-‘upanijskih ustanova, kao i izme|u kantonalnih-‘upani-jskih ustanova - vlada kantona-‘upanije;

2) izme|u kantonalnih-‘upanijskih institucija koje imajujavne ovlasti i kantonalnih-‘upanijskih organa uprave ikantonalnih-‘upanijskih ustanova - najvi{i sud kantona-‘upanije.

^lanak 32. Sukob nadle‘nosti u upravnom postupku u op}ini rje{ava:1) izme|u op}inskih slu‘bi za upravu, izme|u op}inskih

slu‘bi za upravu i op}inskih ustanova, kao i izme|u op}in-skih ustanova - op}inski na~elnik;

2) izme|u op}inskih slu‘bi za upravu dvije ili vi{e op}ina -najvi{i sud kantona-‘upanije;

3) izme|u institucija koje imaju javne ovlasti s podru~jadvije ili vi{e op}ina, kao i sukobe nadle‘nosti izme|u tihinstitucija i op}inskih slu‘bi za upravu - najvi{i sud kan-tona-‘upanije;

4) izme|u op}inskih na~elnika dvije ili vi{e op}ina, odnosnoizme|u op}inskog na~elnika i vlade kantona-‘upanije -najvi{i sud kantona-‘upanije.

^lanak 33. Sukob nadle‘nosti u upravnom postupku u gradu rje{ava:1) izme|u gradskih slu‘bi za upravu, izme|u gradskih slu‘bi

za upravu i gradskih ustanova, kao i izme|u gradskihustanova - gradona~elnik;

2) izme|u gradskih slu‘bi za upravu i op}inskih slu‘bi zaupravu - najvi{i sud kantona-‘upanije;

3) izme|u gradskih institucija koje imaju javne ovlasti, kaoi sukobe nadle‘nosti izme|u tih institucija i gradskihslu‘bi za upravu i gradskih ustanova - najvi{i sud kantona-‘upanije.

^lanak 34.(1) Kada se dva organa izjasne kao nadle‘ni ili kao

nenadle‘ni za rje{avanje u istoj upravnoj stvari, prijedlog zarje{avanje sukoba nadle‘nosti podnosi organ koji je posljednjiodlu~ivao o svojoj nadle‘nosti, a mo‘e ga podnijeti i stranka.

(2) Organ koji rje{ava sukob nadle‘nosti istovremeno }eponi{titi rje{enje koje je u upravnoj stvari donio nenadle‘niorgan, odnosno poni{ti}e zaklju~ak kojim se nadle‘ni organizjasnio kao nenadle‘an i dostavit }e spise predmeta nadle‘nomorganu.

(3) Protiv rje{enja kojim se odlu~uje o sukobu nadle‘nostistranka ne mo‘e izjaviti posebnu ‘albu ni voditi poseban upravnispor.

(4) Odredbe ~lanka 22. stavak 2. ovog zakona shodno seprimjenjuje i u slu~aju sukoba nadle‘nosti.

^lanak 35.(1) Ako organ u sukobu smatra da mu je rje{enjem kojim je

odlu~eno o sukobu nadle‘nosti povrije|eno kakvo pravo, mo‘ena to rje{enje izjaviti ‘albu. Ako je o sukobu nadle‘nosti rije{ionadle‘ni sud, ‘alba nije dopu{tena.

(2) Ako organ nadle‘an za rje{avanje po ‘albi iz stavka 1.ovog ~lanka utvrdi da rje{enje o sukobu nije zasnovano napropisima, raspravit }e odnose koji su usljed toga nastali izme|uorgana koji se ‘alio i organa koji je rje{enjem o sukobunadle‘nosti ogla{en za nadle‘nog, vode}i ra~una o pravima kojapo odgovraju}im propisima pripadaju organu koji se ‘alio.Rje{enje doneseno po ‘albi smatra se prvostupanjskim rje{enjemo odnosima koji se njime rje{avaju.

(3) @alba po stavku 1. ovog ~lanka i rje{enje doneseno po toj‘albi nemaju uticaja na upravni postupak u konkretnom pred-metu, jer tu upravnu stvar rje{ava organ koji je odre|en kaonadle‘an rje{enjem donesenim o sukobu nadle‘nosti.

5. Slu‘bena osoba ovla{tena za vo|enje postupkai za rje{avanje

^lanak 36. (1) U upravnoj stvari za ~ije je rje{avanje nadle‘an organ

uprave, rje{enje u upravnom postupku donosi rukovoditelj togorgana, ako propisima o organizaciji tog organa ili drugimposebnim propisima nije druk~ije odre|eno.

(2) Rukovoditelj organa uprave mo‘e ovlastiti druguslu‘benu osobu istog organa da rje{ava u upravnim stvarima izodre|ene vrste upravnih poslova ili drugu stru~nu slu‘benu

Broj 2 - Strana 36 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

osobu za vo|enje postupka odnosno preduzimanje radnje u pos-tupku prije dono{enja rje{enja.

(3) O ovla{tenju slu‘benih osoba iz stavka 2. ovog ~lanka,rukovoditelj organa uprave du‘an je donijeti posebno rje{enjekoje sadr‘i li~ne podatke slu‘benih osoba i obim njihovihovla{tenja za rje{avanje u upravnim stvarima ( da rje{ava upravnestvari ili da vodi upravni postupak ili i jedno i drugo ).

(4) Ovla{tenje za rje{avanje obuhvata i vo|enje postupkakoje prethodi rje{avanju.

^lanak 37.Ako je za rje{avanje u upravoj stvari nadle‘na Vlada Feder-

acije ili vlada kantona-‘upanije, postupak vodi i priprema prijed-log rje{enja ovla{tena osoba ili tijelo koje svojim aktom odredete vlade, ako posebnim propisima nije druga~ije odre|eno.

^lanak 38. Ako je za rje{avanje u upravnoj stvari nadle‘an dom Parla-

menta Federacije ili zakonodavno tijelo kantona-‘upanije od-nosno gradsko ili op}insko vije}e, postupak vodi i pripremaprijedlog rje{enja ovla{tena osoba ili komisija ili drugo tijelo kojesvojim aktom odrede ti organi, ako zakonom odnosno drugimpropisom nije druk~ije odre|eno.

^lanak 39.U upravnim stvarima u kojima rje{ava institucija koja ima

javne ovlasti, rje{enje donosi rukovoditelj institucije, ako zak-onom ili drugim propisom nije druk~ije odre|eno. Rukovoditeljmo‘e ovlastiti drugu slu‘benu osobu institucije da poduzimaradnje u postupku do dono{enja rje{enja ili da rje{ava u upravnimstvarima iz nadle‘nosti te institucije, o ~emu se donosi posebnorje{enje koje sadr‘i li~ne podatke slu‘benih osoba i obimeovla{tenja za rje{avanje u upravnim stvarima.

6. Pravna pomo}^lanak 40.

(1) Za izvr{enje pojedinih radnji u postupku koje se imajupoduzeti izvan podru~ja nadle‘nog organa, ovaj }e organzamoliti organ uprave na ~ijem se podru~ju radnja ima poduzetida izvr{i te radnje.

(2) Organ nadle‘an za rje{avanje u upravnoj stvari mo‘e, radilak{eg i br‘eg obavljanja radnje ili izbjegavanja nepotrebnihtro{kova, zamoliti drugi odgovaraju}i organ ovla{ten za poduzi-manje takve radnje da izvr{i pojedinu radnju u postupku.

^lanak 41.(1) Organi, kao i institucije koje imaju javne ovlasti za

rje{avanje u upravnim stvarima, du‘ni su jedni drugima ukazivatipravnu pomo} u upravnom postupku. Ova se pomo} tra‘iposebnom molbom.

(2) Zamoljeni organi,odnosno institucije iz stavka 1. ovog~lanka, du‘ni su postupati po molbi u granicama svog podru~jai djelokruga, bez odga|anja, a najkasnije u roku od 10 dana oddana prijema molbe.

(3) Pravna pomo} za izvr{enje pojedinih radnji u postupkumo‘e se tra‘iti od sudova samo u okviru posebnih propisa.Izuzetno, organ,odnosno institucija koja ima javne ovlasti zarje{avanje u upravnim stvarima, mo‘e tra‘iti od sudova da imdostave spise koji su potrebni za vo|enje upravnog postupka.Sudovi su du‘ni postupiti po takvom tra‘enju ako se time neometa sam sudski postupak. Sud mo‘e odrediti rok u kom mu sespisi moraju vratiti.

(4) Za pravnu pomo} u odnosu sa inozemnim organima va‘eodredbe me|unarodnih ugovora, a ako ovih ugovora nema,primjenjuje se na~elo reciprociteta. Ako postoji sumnja o posto-janju reciprociteta, obja{njenje o tom pitanju zatra‘it }e se odorgana uprave nadle‘nog za vanjske poslove Bosne i Herce-govine.

(5) Doma}i organi ukazuju pravnu pomo} inozemnim or-ganima na na~in predvi|en u doma}em zakonu. Organ }e uskra-titi pravnu pomo} ako se tra‘i radnja koja je protivna doma}emzakonu. Radnja koja je predmet molbe inozemnog organa mo‘ese izvr{iti i na na~in koji zahtijeva inozemni organ, ako takavpostupak nije protivan doma}em zakonu.

(6) Ako me|unarodnim ugovorima nije predvi|enamogu}nost neposrednog kontakta sa inozemnim organima,doma}i organi kontaktiraju sa inozemnim organima preko organauprave nadle‘nog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.

7. Izuze}e ^lanak 42.

Slu‘bena osoba koja je ovla{tena da rje{ava ili da obavljapojedine radnje u postupku, izuzet }e se od rada u predmetu:

1) ako je u predmetu u kome se vodi postupak stranka,suovla{tenik, odnosno suobveznik, svjedok, vje{tak,puno-mo}nik ili zakonski zastupnik stranke;

2) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomo}nikomstranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobo~noj linijido ~etvrtog stupnja zaklju~no, bra~ni drug ili srodnik potazbini do drugog stupnja zaklju~no, pa i onda kad je brakprestao;

3) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomo}nikomstranke u odnosu staraoca, usvojioca, usvojenika ili hra-nioca;

4) ako je u prvostupanjskom postupku u~estvovalo uvo|enju postupka ili u dono{enju rje{enja.

^lanak 43.Slu‘bena osoba koja je ovla{tena da rje{ava u odre|enoj

upravnoj stvari ili da obavi koju radnju u postupku, ~im sazna dapostoji koji od razloga za izuze}e iz ~lanka 42. ovog zakona,du‘na je da prekine svaki dalji rad na predmetu i da o tomeobavijesti organ nadle‘an za rje{avanje o izuze}u (~lanak 45).Ako slu‘bena osoba smatra da postoje druge okolnosti kojeopravdavaju njeno izuze}e, obavijestit }e o tome isti organ neprekidaju}i rad.

^lanak 44.(1) Stranka mo‘e zahtijevati izuze}e slu‘bene osobe iz

razloga navedenih u ~lanku 42. ovog zakona, a i kad postojedruge okolnosti koje dovode u sumnju njenu nepristrasnost. Usvom zahtjevu stranka mora navesti okolnosti zbog kojih smatrada postoji koji od razloga za izuze}e.

(2) Slu‘bena osoba za koju je stranka zahtijevala izuze}e iznekog od razloga navedenog u ~lanku 42. ovog zakona ne mo‘e,sve do dono{enja zaklju~ka o ovom zahtjevu, obavljati nikakveradnje u postupku, osim onih koje ne trpe odga|anje.

^lanak 45.(1) O izuze}u slu‘bene osobe u federalnom organu uprave i

federalne ustanove, odnosno u kantonalnom-‘upanijskom or-ganu uprave i kantonalnoj- ‘upanijskoj ustanovi, odlu~uje ruko-voditelj koji rukovodi tim organom odnosno ustanovom.

(2) O izuze}u slu‘bene osobe u gradskoj odnosno op}inskojslu‘bi za upravu odlu~uje gradona~elnik odnosno op}inski na~el-nik.

(3) O izuze}u slu‘bene osobe organa koji se nalazi u sastavuorgana uprave odlu~uje rukovoditelj organa koji se nalazi usastavu organa uprave.

(4) O izuze}u rukovoditelja iz stavka 1. ovog ~lanka odlu~ujeVlada Federacije odnosno vlada kantona-‘upanije, a o izuze}urukovoditelja organa koji se nalazi u sastavu drugog organauprave odlu~uje rukovoditelj organa u ~ijem se sastavu nalazi tajorgan.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 37

(5) O izuze}u gradona~elnika odnosno op}inskog na~elnikaodlu~uje gradsko odnosno op}insko vije}e.

(6) O izuze}u slu‘bene osobe institucije koja ima javneovlasti odlu~uje rukovoditelj te institucije, a o izuze}u ruko-voditelja te institucije odlu~uje organ utvr|en statutom ili drugimop}im aktom institucije, ako zakonom ili propisom donesenimna osnovu zakona ili drugim posebnim propisom nije druk~ijeodre|eno.

(7) Odredbe ovog zakona o izuze}u slu‘benih osoba shodnose primjenjuju i na izuze}e slu‘benih osoba iz ~l. 37. i 38. ovogzakona. O izuze}u tih osoba odlu~uju odgovaraju}a vlada od-nosno dom.

(8) O izuze}u se odlu~uje zaklju~kom.^lanak 46.

(1) U zaklju~ku o izuze}u odredit }e se slu‘bena osoba koja}e rje{avati, odnosno obavljati pojedine radnje u postupku u vezis predmetom u kome je izuze}e odre|eno.

(2) Protiv zaklju~ka kojim se odre|uje izuze}e nije dopu{tena‘alba.

^lanak 47.(1) Odredbe ~lanka 45. ovog zakona o izuze}u slu‘benih

osoba shodno se primjenjuju i na izuze}e zapisni~ara.(2) Zaklju~ak o izuze}u zapisni~ara donosi slu‘bena osoba

koja je ovla{tena da vodi postupak.

III - STRANKA I NJENO ZASTUPANJE

1. Stranka ^lanak 48.

Stranka je osoba po ~ijem je zahtjevu pokrenut postupak iliprotiv koje se vodi postupak, ili koja radi za{tite svojih prava ilipravnih interesa ima pravo da u~estvuje u postupku.

^lanak 49.(1) Stranka u upravnom postupku mo‘e biti svaka fizi~ka i

pravna osoba.(2) Organi uprave i drugi organ i poslovna jedinica poduze}a

(dru{tva), naselje, grupa osoba i dr. koji nemaju svojstvo pravneosobe, mogu biti stranke u postupku, ako mogu biti nosioci pravai obveza o kojima se rje{ava u upravnom postupku.

(3) Stranka mo‘e biti i sindikalna organizacija ako se upravnipostupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes slu‘benika inamje{tenika u organima uprave, kao i radnika u poduze}u(dru{tvu), ustanovi ili drugoj pravnoj osobi.

(4) Kad u vr{enju poslova iz svoje nadle‘nosti ombudsmenna|e da je kona~nim upravnim aktom povrije|eno ljudsko dos-tojanstvo prava i slobode gra|ana zajam~ene ustavom on mo‘eprisustvovati upravnom postupku do dono{enja pravomo}nesudske odluke i u postupcima vanrednih pravnih lijekova.

^lanak 50.(1) Poduze}e (dru{tvo), ustanova i druga pravna osoba,

dru{tvena organizacija i udru‘enje gra|ana koji prema svomop}em aktu imaju zadatak da {tite odre|ena prava i interese svojih~lanova, mogu, po pristanku svog ~lana, u njegovo ime da stavezahtjev koji se odnosi na takva prava i interese, kao i da stupe uve} pokrenuti postupak sa svim pravima stranke.

(2) Pravna osoba iz stavka 1. ovog ~lanka, mo‘e da zastupasvog radnika u upravnom postupku na njegov zahtjev, ako je topredvi|eno op}im aktom te pravne osobe.

^lanak 51.(1) Ako su tu‘itelj, pravobranitelj i drugi organi vlasti zak-

onom ovla{teni da u upravnom postupku zastupaju javne inter-ese, imaju u granicama svojih ovla{tenja, prava i du‘nostistranke.

(2) Organi iz stavka 1. ovog ~lanka, ne mogu u upravnompostupku imati {ira ovla{tenja nego {to ih imaju stranke, akozakonom nije druk~ije odre|eno.

2. Procesna sposobnost i zakonski zastupnik ^lanak 52.

(1) Fizi~ka osoba koja je potpuno poslovno sposobna mo‘esama obavljati radnje u postupku (procesna sposobnost).

(2) Za procesno nesposobnu fizi~ku osobu radnje u postupkuobavlja njegov zakonski zastupnik. Zakonski zastupnik seodre|uje na osnovu zakona ili aktom nadle‘nog organa done-senog na osnovu zakona.

(3) Pravna osoba obavlja radnje u postupku preko svogpredstavnika odnosno zakonskog zastupnika. Predstavnik, od-nosno zakonski zastupnik pravne osobe odre|uje se njegovimop}im aktom, ako nije odre|en zakonom ili aktom nadle‘nogorgana donesenog na osnovu zakona.

(4) Organ uprave obavlja radnje u postupku preko zakonomodre|enog predstavnika, poslovna jedinica poduze}a (dru{tva)-preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice, a naselje,odnosno grupa osoba koje nemaju svojstvo pravne osobe - prekoosobe koju oni odrede, ako posebnim propisima nije druga~ijeodre|eno.

(5) Kad organ koji vodi postupak ustanovi da zakonskizastupnik osobe pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu pa‘njuu zastupanju, obavijestit }e o tome organ starateljstva.

^lanak 53.(1) U toku cijelog postupka organ }e po slu‘benoj du‘nosti

paziti da li osoba koja se pojavljuje kao stranka mo‘e biti strankau postupku, i da li stranku zastupa njen zakonski zastupnikodnosno predstavnik.

(2) Ako u toku postupka nastupi smrt stranke, postupak semo‘e obustaviti ili nastaviti, zavisno od prirode upravne stvarikoja je predmet postupka. Ako prema prirodi stvari postupak nemo‘e da se nastavi, organ }e obustaviti postupak zaklju~komprotiv kojeg je dopu{tena posebna ‘alba.

3. Privremeni zastupnik^lanak 54.

(1) Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zas-tupnika ili se neka radnja ima poduzeti protiv osobe ~ije jeboravi{te nepoznato, a koja nema punomo}nika, organ koji vodipostupak postavit }e takvoj stranci privremenog zastupnika akoto tra‘i hitnost predmeta, a postupak se mora provesti. Organ kojivodi postupak }e odmah izvijestiti o tome organ starateljstva, aako je privremeni zastupnik postavljen osobi ~ije je boravi{tenepoznato, objavit }e svoj zaklju~ak na oglasnoj tabli ili na drugiuobi~ajen na~in.

(2) Ako poduze}e (dru{tvo), ustanova ili druga pravna osobanema zakonskog zastupnika, predstavnika ni punomo}nika, or-gan koji vodi postupak, pod uvjetima iz stavka 1. ovog ~lanka,postavit }e takvoj stranci privremenog zastupnika, po pravilu, izreda osoba iz pravne osobe , i o tome }e, bez odga|anja,obavi-jestiti tu pravnu osobu.

(3) Na na~in predvi|en u odredbama st. 1. i 2. ovog ~lanka,postavit }e se privremeni zastupnik i kad se ima izvr{iti radnjakoja se ne mo‘e odgoditi, a stranku, odnosno njenogpunomo}nika ili zastupnika nije mogu}e pravovremeno pozvati.O tome }e se stranka, punomo}nik ili zastupnik odmah obavijes-titi.

(4) Postavljena osoba je du‘na primiti se zastupanja, a zastu-panje mo‘e odbiti samo iz razloga koji su predvi|eni posebnimpropisima. Privremeni zastupnik u~estvuje samo u postupku zakoji je izri~ito postavljen i to dok se ne pojavi zakonski zastupnikili predstavnik, odnosno sama stranka ili njen punomo}nik.

Broj 2 - Strana 38 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

4. Zajedni~ki predstavnik^lanak 55.

(1) Dvije ili vi{e stranaka mogu, ako posebnim propisom nijedruga~ije odre|eno, u istom predmetu istupati zajedni~ki. One suu takvom slu~aju du‘ne nazna~iti tko }e od njih istupati kaonjihov zajedni~ki predstavnik, ili postaviti zajedni~kogpunomo}nika.

(2) Organ koji vodi postupak, mo‘e, ako to ne zabranjujeposeban propis, odrediti strankama koje u postupku u~estvuju sistovjetnim zahtjevima da u odre|enom roku nazna~e tko }e ihizme|u njih predstavljati, ili da postave zajedni~kogpunomo}nika o ~emu se donosi zaklju~ak. Ako stranke potakvom zaklju~ku ne postupe, mo‘e to odrediti sam organ kojivodi postupak, u kom slu~aju zajedni~ki predstavnik, odnosnopunomo}nik zadr‘ava to svojstvo sve dok stranke ne postavedrugog. Protiv takvog zaklju~ka stranke imaju pravo posebne‘albe, ali ‘alba ne odga|a izvr{enje zaklju~ka.

(3) I u slu~aju odre|ivanja zajedni~kog predstavnika, od-nosno punomo}nika, svaka stranka zadr‘ava pravo da istupa kaostranka u postupku, da daje izjave, da samostalno izjavljuje ‘albei koristi druga pravna sredstva.

5. Punomo}nik^lanak 56.

(1) Stranka, odnosno njen zakonski zastupnik mo‘e odreditipunomo}nika koji }e je zastupati u postupku, osim u radnjama ukojima je potrebno da sama stranka daje izjave.

(2) Radnje u postupku koje punomo}nik poduzima u grani-cama punomo}i imaju isto pravno djelovanje kao da ih jepoduzela sama stranka.

(3) I pored punomo}nika, sama stranka mo‘e davati izjave,a ove izjave se mogu od stranke i neposredno tra‘iti.

(4) Stranka koja je prisutna kad njen punomo}nik daje us-menu izjavu, mo‘e neposredno poslije date izjave, izmijeniti iliopozvati izjavu svog punomo}nika. Ako u pismenim ili usmenimizjavama koje se ti~u ~injenica postoji nesuglasnost izme|uizjava stranke i njenog punomo}nika, organ koji vodi postupakcijenit }e obje izjave u smislu ~lanka 9. ovog zakona.

^lanak 57.(1) Punomo}nik mo‘e biti svaka osoba koja je potpuno

poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvom.(2) Ako se kao punomo}nik pojavi osoba koja se bavi

nadripisarstvom, organ }e takvoj osobi uskratiti dalje zastupanjeo ~emu se donosi zaklju~ak i o tome }e odmah obavijestitistranku.

(3) Protiv zaklju~ka o uskra}ivanju zastupanja mo‘e seizjaviti posebna ‘alba, koja ne odga|a izvr{enje zaklju~ka.

^lanak 58.(1) Punomo} se mo‘e dati pismeno, ili usmeno u zapisnik

koji sa~injava slu‘bena osoba organa koji vodi postupak.(2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju da se potpi{e

stavit }e na pismenu punomo} umjesto potpisa otisak prsta. Akose punomo} izdaje osobi koja nije advokat, potrebno je i prisustvodvojice svjedoka koji }e se potpisati na punomo}.

(3) Iznimno, slu‘bena osoba koja vodi postupak ili obavljapojedine radnje u postupku mo‘e dopustiti da u ime stranke, kaonjen punomo}nik, izvr{i odre|enu radnju osoba koja nije podni-jela punomo} (~lan porodice i dr), ali }e istovremeno narediti tojosobi da naknadno u odre|enom roku podnese odgovaraju}upunomo} za tu radnju.

^lanak 59.(1) Ako je punomo} data u obliku privatne isprave, pa se

posumnja u njenu istinitost, mo‘e se narediti da se podneseovjerena punomo}.

(2) Pravilnost punomo}i ispituje se po slu‘benoj du‘nosti, anedostaci pismene punomo}i uklanjaju se shodno odredbi ~lanka67. ovog zakona, pri ~emu slu‘bena osoba, koja vodi postupakmo‘e dopustiti punomo}niku s neurednom punomo}i da izvr{ihitne radnje u postupku.

^lanak 60.(1) Za sadr‘aj i obim punomo}i mjerodavne su odredbe

punomo}i. Punomo} se mo‘e dati za cio postupak ili samo zapojedine radnje, a mo‘e se i vremenski ograni~iti.

(2) Punomo} ne prestaje smr}u stranke, gubitkom njeneprocesne sposobnosti ili promjenom njenog zakonskog zastup-nika, ali pravni sljedbenik stranke, odnosno njen novi zakonskizastupnik mo‘e opozvati raniju punomo}.

(3) Na pitanja u svezi s punomo}i koja nisu ure|ena odred-bama ovog zakona shodno }e se primjenjivati odgovaraju}eodredbe zakona kojim je ure|en parni~ni postupak.

^lanak 61.Odredbe ovog zakona koje se odnose na stranke, va‘e shodno

i za njihove zakonske zastupnike, punomo}nike, privremenezastupnike i zajedni~ke predstavnike.

^lanak 62.(1) Stranci }e se dozvoliti da u stvarima za koje se tra‘i

stru~no poznavanje pitanja u svezi s predmetom postupka dovedestru~nu osobu koja }e joj davati obavje{tenja i savjete (stru~nipomaga~). Ova osoba ne zastupa stranku.

(2) Stranka ne mo‘e dovesti kao stru~nog pomaga~a osobukoja nije poslovno sposobna ili koja se bavi nadripisarstvom.

IV - KOMUNICIRANJE ORGANA I STRANAKA

1. Podnesci ^lanak 63.

(1) Pod podnescima se podrazumijevaju zahtjevi, obrascikoji se koriste za automatsku obradu podataka, prijedlozi, pri-jave, molbe, ‘albe, prigovori i druga priop}enja kojima se pojed-inci ili pravne osobe obra}aju organima.

(2) Podnesci se, po pravilu, predaju neposredno ili {aljupo{tom pismeno, ili se usmeno priop}avaju na zapisnik kodorgana, a mogu se, ako nije druga~ije propisano, izjavljivati ifaksom ili telegrafski. Kratka i hitna priop}enja mogu se davati itelefonski, ako je to po prirodi stvari mogu}e.

^lanak 64.Podnesak se predaje organu nadle‘nom za prijem podneska,

a mo‘e se predati svakog radnog dana u toku radnog vremena.Za usmene podneske koji nisu vezani s rokom ili ina~e nisuneodlo‘ni, mo‘e se odrediti da se predaju samo u odre|ene sateu toku radnog vremena. Vrijeme za predaju ovakvih podnesakaobjavljuje svaki organ u svojim prostorijama na vidnom mjestu.

^lanak 65.(1) Organ koji je nadle‘an za prijem podneska, odnosno

usmenog priop}enja, du‘an je primiti podnesak koji mu se pre-daje, odnosno uzeti na zapisnik usmeno priop}enje.

(2) Slu‘bena osoba koja primi podnesak du‘na je poslu‘benoj du‘nosti ili na usmeno tra‘enje podnositelja datipotvrdu o prijemu podneska. Za ovu potvrdu ne pla}a se taksa.

(3) Ako organ nije nadle‘an za prijem pismenog podneska,odnosno priop}enja na zapisnik, slu‘bena osoba ovog organa }eupozoriti na to podnosioca i uputiti ga organu nadle‘nom zaprijem. Ako podnosilac i pored toga zahtijeva da se njegovpodnesak odnosno priop}enje na zapisnik primi, slu‘bena osobaje du‘na primiti takav podnesak, odnosno usmeno priop}enje.Ako organ na|e da nije nadle‘an za rad po takvom podnesku,donijet }e zaklju~ak kojim }e odbaciti podnesak zbognenadle‘nosti i zaklju~ak odmah dostaviti stranci.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 39

(4) Kad organ po{tom dobije podnesak za ~iji prijem nijenadle‘an, a poznato mu je koji je organ nadle‘an za prijem, poslat}e podnesak bez odga|anja nadle‘nom organu, odnosno sudu i otome }e obavijestiti stranku. Ako organ koji je dobio podnesakne mo‘e da utvrdi koji je organ nadle‘an za rad po podnesku,donijet }e bez odlaganja zaklju~ak kojim }e odbaciti podnesakzbog nenadle‘nosti i zaklju~ak odmah dostaviti stranci.

(5) Protiv zaklju~ka donesenog po st. 3. i 4. ovog ~lanka,dopu{tena je posebna ‘alba.

(6) Ako organ po{tom dobije tu‘bu za pokretanje upravnogspora, tu‘bu }e bez odga|anja dostaviti nadle‘nom sudu, o ~emu}e pismeno obavijestiti podnosioca tu‘be.

^lanak 66. (1) Podnesak mora biti razumljiv i sadr‘avati sve {to je

potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. Podnesak naro~itotreba da sadr‘i: ozna~enje organa kome se upu}uje, predmet nakoji se odnosi zahtjev, odnosno prijedlog, tko je zastupnik ilipunomo}nik ako ga ima, i ime i prezime i boravi{te (adresu)podnosioca odnosno zastupnika ili punomo}nika.

(2) Podnosilac je du‘an svojeru~no potpisati podnesak.Izuzetno, podnesak mo‘e umjesto podnosioca potpisati njegovbra~ni drug, jedan od njegovih roditelja, sin ili k}i, ili odvjetnikkoji je po ovla{tenju stranke sastavio podnesak. Osoba koja jepotpisala podnesak za podnosioca du‘na je da na podneskupotpi{e svoje ime i stavi svoju adresu.

(3) Ako je podnosilac nepismen ili nije u stanju da se potpi{e,potpisat }e ga druga pismena osoba, koja }e potpisati i svoje imei adresu.

^lanak 67.(1) Ako podnesak sadr‘i koji formalni nedostatak koji

sprije~ava postupanje po podnesku, ili je podnesak nerazumljivili nepotpun, ne mo‘e se samo zbog toga odbaciti. Organ koji jeprimio takav podnesak du‘an je u~initi one radnje koje }e osigu-rati da se nedostaci otklone i odredit }e podnosiocu rok u komeje du‘an da to u~ini. Ovo se mo‘e saop}iti podnosiocu pismeno,faksom ili telefonski, a i usmeno, ako se podnosilac zatekne kodorgana koji ovo saop}ava. O u~injenom saop}enju organ }esastaviti slu‘benu zabilje{ku u spisu.

(2) Ako podnosilac otkloni nedostatke u odre|enom roku,smatrat }e se da je podnesak bio od po~etka uredan. Ako pod-nosilac ne otkloni nedostatke u odre|enom roku, pa se usljed togane mo‘e po podnesku postupati, smatrat }e se da podnesak nijeni podnesen. O tome }e organ donijeti zaklju~ak protiv koga semo‘e izjaviti posebna ‘alba. Na ovu posljedicu podnosilac }e senaro~ito upozoriti u pozivu za ispravku podneska.

(3) Kad je podnesak poslan faksom, telegrafski ili je prim-ljeno telefonsko priop}enje, pa se posumnja da podnesak nijepodnijela osoba ~ije je ime ozna~eno na telegrafskom ili faxpodnesku, odnosno da ne poti~e od osobe koja je pri telefonskompriop}enju kazala svoje ime, nadle‘ni organ }e povesti postupakza utvr|ivanje ovih ~injenica, pa ako se nedostaci ne otklone,postupit }e na na~in propisan u stavku 2. ovog ~lanka.

^lanak 68.Ako podnesak sadr‘i vi{e zahtjeva koji se moraju rje{avati

odvojeno, organ koji primi podnesak uzet }e u rje{avanjezahtjeve za ~ije je rje{avanje nadle‘an, a sa ostalim zahtjevimapostupit }e u smislu ~lanka 65. stavka 4. ovog zakona.

2. Pozivanje^lanak 69.

(1) Organ koji vodi postupak ovla{ten je da poziva osobu ~ijeje prisustvo u postupku potrebno, a koje boravi na njegovompodru~ju. Po pravilu, pozivanje se ne mo‘e vr{iti radidostavljanja pismenih otpravaka rje{enja i zaklju~aka, ili radi

saop}enja koja se mogu izvr{iti po{tom i na drugi na~in pogodnijiza osobu kojoj se saop}enje ima u~initi.

(2) Izuzetno, na usmenu raspravu mo‘e biti pozvana osobakoja boravi van podru~ja organa koji vodi postupak, ako se timepostupak ubrzava ili olak{ava, a dolazak ne prouzrokuje ve}etro{kove ili ve}u dangubu za pozvanog.

(3) Pozivanje se vr{i pismenim putem, ako posebnim pro-pisima nije predvi|en drugi na~in pozivanja.

^lanak 70.

(1) U pismenom pozivu nazna~it }e se naziv organa kojipoziva, ime i prezime i adresa osobe koja se poziva, mjesto, dan,a kad je to mogu}e i sat dolaska pozvanog, predmet zbog kogase poziva i u kom svojstvu (kao stranka, svjedok, vje{tak itd.), azatim i koja pomo}na i dokazna sredstva pozvani treba da ponese.U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba du‘na da do|eli~no ili mo‘e poslati punomo}nika koji }e je zastupati, a zatim}e se upozoriti da je u slu~aju sprije~enosti da se odazove pozivudu‘na da izvijesti organ koji je izdao poziv. Pozvani }e se istotako upozoriti da mo‘e biti priveden ako se iz neopravdanihrazloga ne odazove pozivu, ili ne izvijesti da je sprije~en da do|e,odnosno da mo‘e biti nov~ano ka‘njen.

(2) U pozivu na usmenu raspravu stranka se mo‘e pozvati dapodnese pismene i druge dokaze, a mo‘e se upozoriti i da mo‘epovesti svjedoke na koje se namjerava pozvati.

(3) Kad to dopu{ta priroda stvari, mo‘e se ostaviti na voljupozvanoj osobi da umjesto li~nog dolaska preda, do odre|enogdana, potrebnu pismenu izjavu.

^lanak 71.

(1) Pri pozivanju organ }e voditi ra~una da se osoba ~ije jeprisustvo potrebno, pozove da do|e u vrijeme koje }e najmanjeometati pozvanog u obavljanju njegovog redovnog posla.

(2) Nitko ne mo‘e biti pozvan da do|e u toku no}i. Pozivanjeza dolazak no}u mo‘e se izvr{iti samo izuzetno, ako je topredvi|eno posebnim propisima i ako se radi o izvr{enju hitnihi neodgodivih mjera koje u pozivu moraju biti navedene, kao ipropis na osnovu kojeg se vr{i to pozivanje.

^lanak 72.

(1) Pozvana osoba du‘na je da se odazove pozivu.

(2) Ako je pozvana osoba zbog bolesti ili kog drugogopravdanog razloga sprije~ena da do|e, du‘na je odmah poprijemu poziva o tome izvijestiti organ koji je izdao poziv, a akoje razlog sprije~enosti nastao kasnije onda odmah poslijesaznanja tog razloga.

(3) Ako se osoba kojoj je poziv li~no dostavljen (~lanak 83.)ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda, mo‘e biti privedena,ako je njeno prisustvo potrebno, a pored toga i ka‘njenanov~anom kaznom do 50 DM. Ove }e se mjere primijeniti samoako je u pozivu bilo nazna~eno da }e se te mjere primijeniti. Akosu zbog neopravdanog izostanka pozvane osobe nastali tro{koviu postupku, mo‘e se odrediti da te tro{kove snosi osoba koja jeizostala. Zaklju~ak o privo|enju, o izricanju kazne ili o pla}anjutro{kova, donosi slu‘bena osoba koja vodi postupak u suglasnostisa slu‘benom osobom ovla{tenom za rje{avanje stvari, a kodzamoljenog organa - u suglasnosti s rukovoditeljom tog organa,odnosno sa slu‘benom osobom ovla{tenom za rje{avanje usli~nim stvarima. Protiv ovog zaklju~ka dopu{tena je posebna‘alba.

(4) Ako se pozivu nije odazvala vojna osoba ili slu‘benikpolicije, organ }e se obratiti nadle‘noj vojnoj komandi odnosnoorganu policije te osobe sa zahtjevom da se ona dovede, a mo‘ega i kazniti po stavku 3. ovog ~lanka, odnosno odrediti da snositro{kove.

Broj 2 - Strana 40 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

3. Zapisnik ^lanak 73.

(1) O usmenoj raspravi ili drugoj va‘nijoj radnji u postupku,kao i va‘nijim usmenim izjavama stranaka ili tre}ih osoba upostupku, sastavlja se zapisnik.

(2) O manje va‘nim radnjama i izjavama stranaka i tre}ihosoba koje bitno ne uti~u na rje{enje stvari, o upravljanju tokapostupka, o saop}enjima, slu‘benim opa‘anjima, usmenim uput-stvima i nalozima, kao i okolnostima, koje se ti~u samo unu-tra{njeg rada organa kod koga se vodi postupak, ne}e se, popravilu, sastavljati zapisnik ve} }e se u samom spisu sastavitislu‘bena zabilje{ka, koju potpisuje slu‘bena osoba koja ju jesastavila, uz oznaku datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni oonim usmenim zahtjevima stranke o kojima se odlu~uje poskra}enom postupku, a kojima se udovoljava.

^lanak 74.(1) U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, broj

i datum, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavljaradnja i predmet u kome se ona obavlja, imena slu‘benih osoba,prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomo}nika i drugihosoba koje su prisutne izvo|enju radnje.

(2) Zapisnik treba da sadr‘i to~no i kratko tok i sadr‘aj upostupku izvr{ene radnje i datih izjava i da se te radnje i izjaveograni~e na ono {to se ti~e same stvari koja je predmet postupka.U zapisniku se navode sve isprave koje su u bilo koju svrhuupotrijebljene pri izvo|enju radnje, a prema potrebi, ove seisprave prila‘u zapisniku.

(3) Izjave stranaka, svjedoka, vje{taka i drugih osoba kojeu~estvuju u postupku, a koje su zna~ajne za dono{enje rje{enja,upisuju se u zapisnik {to to~nije, a prema potrebi i njihovimrije~ima. U zapisnik se upisuju i svi zaklju~ci koji se u toku radnjedonesu.

(4) Ako se koje saslu{anje obavlja preko tuma~a(prevoditelja), ozna~it }e se na kom je jeziku saslu{ani govorio itko je bio tuma~ (prevoditelj).

(5) Zapisnik se vodi u toku obavljanja slu‘bene radnje. Akose radnja ne mo‘e istog dana zavr{iti, unijet }e se svakog danaposebno u isti zapisnik ono {to je tog dana ura|eno i to }e sepotpisati.

(6) Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obavitibez prekida, u zapisniku }e se nazna~iti da je bilo prekida.

(7) Ako su u toku radnje izra|eni ili pribavljeni planovi,skice, crte‘i, fotografije i tome sli~no,te akte }e svojim potpisomovjeriti slu‘bena osoba i priklju~iti zapisniku, a u zapisnikukonstatovati akte koji su uzeti.

(8) Propisima se mo‘e odrediti da se zapisnik u odre|enimstvarima mo‘e voditi u vidu knjige ili drugih sredstava eviden-cije.

^lanak 75.(1) Zapisnik mora biti vo|en uredno i u njemu se ne smije

ni{ta brisati. Mjesta koja su precrtana do zaklju~enja zapisnikamoraju ostati ~itljiva, i njih svojim potpisom ovjerava slu‘benaosoba koja rukovodi radnjom postupka.

(2) U ve} potpisanom zapisniku ne smije se ni{ta dodavati nimijenjati. Dopuna u ve} zaklju~enom zapisniku unosi se u do-datak zapisnika.

^lanak 76.(1) Prije zaklju~enja zapisnik }e se pro~itati saslu{anim oso-

bama i ostalim osobama koje u~estvuju u radnji postupka. Oveosobe imaju pravo da i same pregledaju zapisnik i da stavljajusvoje primjedbe, a slu‘bena osoba je obvezna to omogu}iti. Nakraju zapisnika navest }e se da je zapisnik pro~itan i da nisustavljene nikakve primjedbe, ili ako jesu, ukratko }e se upisatisadr‘aj datih primjedaba. Te primjedbe }e potpisati osoba koja

ih je dala.Zatim }e se pristupiti potpisivanju zapisnika na na~in{to }e se prvo potpisati osobe koje su saslu{ane, odnosno davaleizjave u postupku, a na kraju zapisnik }e ovjeriti svojim potpisomslu‘bena osoba koja je rukovodila radnjom, kao i zapisni~ar,akoga je bilo.

(2)Stranka, svjedoci, vje{taci i druge osobe koje su saslu{aneu postupku u zapisniku }e se potpisati ispod onog dijela zapisnikagdje je upisana njihova izjava.

(3) Ako su vr{ena suo~enja, dio zapisnika o tome potpisat }eosobe koje su suo~ene.

(4) Ako se zapisnik sastoji od vi{e listova, oni }e se ozna~itirednim brojevima,a svaki list }e na kraju svojim potpisom ovjeritislu‘bena osoba koja rukovodi radnjom postupka i osoba ~ija jeizjava upisana na kraju lista.

(5) Dopune ve} zaklju~enog zapisnika ponovo }e se potpisatii ovjeriti.

(6) Ako osoba koja treba da potpi{e zapisnik nije pismena,ili ne mo‘e da pi{e,potpisat }e ga jedna pismena osoba koja }estaviti i svoj potpis. Ovo ne mo‘e biti slu‘bena osoba kojarukovodi radnjom postupka, niti zapisni~ar.

(7) Ako neka osoba ne}e da potpi{e zapisnik, ili se udalji prijezaklju~enja zapisnika, to }e se upisati u zapisnik i navesti razlogzbog kog je potpis uskra}en.

^lanak 77.(1) Zapisnik sastavljen sukladno s odredbama ~lanka 76.

ovog zakona jeste javna isprava. Zapisnik je dokaz o toku isadr‘ini radnje postupka i datih izjava, osim onih dijelova zapis-nika na koje je saslu{ana osoba stavila primjedbu da nisu pravilnosastavljeni.

(2) Dozvoljeno je dokazivati neto~nost zapisnika. ^lanak 78.

(1) Kad u upravnom postupku rje{ava kolegijalni organ, ovije}anju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Kad je upostupku po ‘albi jednoglasno odlu~eno, ne mora se sastavljatizapisnik o vije}anju i glasanju, ve} se o tome mo‘e sastaviti samoslu‘bena zabilje{ka u spisu koja se ovjerava potpisom slu‘beneosobe koja predsjedava kolegijalnim organom.

(2) U zapisnik o vije}anju i glasanju upisuje se, pored po-dataka o li~nom sastavu kolegijalnog organa, ozna~enje pred-meta o kome je rije~ i kratak sadr‘aj onoga {to je rije{eno, kao iodvojena mi{ljenja ako ih je bilo. Ovaj zapisnik potpisuje osobakoja predsjedava i zapisni~ar.

(3) Kad u upravnom postupku rje{ava organ zakonodavne iliorgan izvr{ne vlasti, ne}e se voditi poseban zapisnik o vije}anjui glasanju, ve} }e se zaklju~ak donesen u upravnoj stvari unijetiu zapisnik, kao i ostali zaklju~ci tih organa.

4. Razgledanje spisa i obavje{tavanje o toku postupka ^lanak 79.

(1) Stranke imaju pravo da razgledaju spise predmeta i da osvom tro{ku prepi{u potrebne spise, a organ je obvezan toomogu}iti. Spisi se razgledaju i prepisuju pod nadzoromodre|ene slu‘bene osobe.

(2) Pravo da razgleda spise i da o svom tro{ku prepi{epojedine spise ima i svaka druga osoba koja u~ini vjerovatnimsvoj pravni interes za to, kao i dru{tvena organizacijai udru‘enjegra|ana, ako za to postoji opravdan interes.

(3) Zahtjev za razgledanje i prepisivanje spisa mo‘e se stavitii usmeno. Organ mo‘e tra‘iti od osobe iz stavka 2. ovog ~lanka,dapismeno ili usmeno na zapisnik obrazlo‘i postojanje svogpravnog interesa.

(4) Ne mogu se razgledati ni prepisivati: zapisnik o vije}anjui glasanju, slu‘beni referati i nacrti rje{enja, kao ni drugi spisikoji se vode kao povjerljivi, ako bi se time mogla osujetiti svrha

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 41

postupka, ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanominteresu jedne stranke ili tre}ih osoba.

(5) Stranka i svaka druga osoba koja u~ini vjerovatnim svojpravni interes u predmetu, kao i zainteresirani organi, imajupravo da se obavje{tavaju o toku postupka.

(6) Protiv odbijanja zahtjeva iz odredaba ovog ~lanka,dopu{tena je posebna ‘alba i kad zaklju~ak nije izdat pismeno.@alba se mo‘e izjaviti odmah.

V - DOSTAVLJANJE PISMENA

1. Na~in dostavljanja pismena^lanak 80.

(1) Dostavljanje pismena (poziva, rje{enja, zaklju~aka idrugih slu‘benih spisa) vr{i se, po pravilu, tako {to se pismenopredaje osobi kojoj je namijenjeno.

(2) Dostavljanje se vr{i preko po{te ili ga vr{i organ prekosvoje slu‘bene osobe. Osoba kojoj ima da se pismeno dostavimo‘e biti pozvana radi prijema pismena samo izuzetno, kad tozahtijeva priroda ili zna~aj pismena koje se ima uru~iti, ako jetakva dostava posebnim propisom predvi|ena.

(3) Na~in dostavljanja odre|uje organ ~ije se pismenodostavlja sukladno odredbama ovog zakona, o dostavljanju pis-mena.

^lanak 81.

(1) Dostavljanje se vr{i samo radnim danom, i to danju.(2) Organ ~ije se pismeno ima dostaviti mo‘e, izuzetno, iz

osobito va‘nih razloga odrediti da se dostavljanje izvr{i i unedjelju ili drugi neradni dan ili na dan dr‘avnog praznika.

(3) Dostavljanje po{tom mo‘e se vr{iti i u dane iz stavka 2.ovog ~lanka.

^lanak 82.(1) Dostavljanje se vr{i, po pravilu, u stanu ili na radnom

mjestu gdje je zaposlena osoba kojoj se dostavljanje ima izvr{iti,a odvjetniku u njegovom odvjetni~kom uredu.

(2) Dostavljanje se mo‘e izvr{iti i van prostorija navedenihu stavku 1. ovog ~lanka, ako osoba kojoj se dostavljanje vr{ipristane primiti pismeno koje se dostavlja, a ako tih prostorijanema, mo‘e se takvoj osobi izvr{iti dostavljanje gdje god se onazatekne.

2. Obvezno osobno dostavljanje pismena^lanak 83.

(1) Dostavljanje se mora izvr{iti li~no osobi kojoj je pismenonamijenjeno kad je takvo dostavljanje odre|eno ovim zakonomili drugim propisom, kad od dana dostavljanja po~inje te}i rokkoji se po zakonu ne mo‘e produ‘avati, ili kad to odredi organkoji je naredio dostavljanje. Smatra se da je izvr{eno osobnodostavljanje odvjetniku i predajom pismena osobi zaposlenoj uodvjetni~kom uredu.

(2) Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima osobno izvr{iti nezatekne u stanu, odnosno na radnom mjestu, ili se u odvjetni~komuredu ne zatekne ni osoba koja je u njoj zaposlena, dostavlja~ }ese obavijestiti kad i na kom mjestu ga mo‘e na}i, pa }e mu kodkoje od osoba navedenih u ~lanku 84. ovog zakona, ostavitipismeno obavje{tenje da odre|eni dan i sat bude u svom stanu,odnosno na radnom mjestu, radi primanja pismena. Ako i poslijetoga dostavlja~ ne zatekne osobu kojoj se dostavljanje imaizvr{iti, dostavlja~ }e postupiti na na~in propisan u ~lanku 86.ovog zakona, i tada se smatra da je dostavljanje izvr{eno.

(3) Dostavljanjem pismena zakonskom zastupniku,punomo}niku ili punomo}niku za primanje pismena (~lanak 88),smatra se da je dostavljanje izvr{eno samoj stranci.

3. Posredno dostavljanje pismena^lanak 84.

(1) Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima izvr{iti, ne zatekneu svom stanu, dostavljanje se vr{i predajom pismena nekom ododraslih ~lanova njegovog doma}instva, a ako se ni oni nezateknu u stanu, pismeno se mo‘e predati susjedu, ako on na topristane.

(2) Ako se dostavljanje vr{i na radnom mjestu osobe kojoj sepismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostavljanjese mo‘e izvr{iti osobi koja je na istom mjestu zaposlena, ako onapristane da primi pismeno. Dostavljanje odvjetniku mo‘e seizvr{iti i predajom pismena osobi zaposlenoj u odvjetni~komuredu.

(3) Dostavljanje po st. 1. i 2. ovog ~lanka ne mo‘e se izvr{itiosobi koja u istom postupku u~estvuje sa suprotnim interesom.

^lanak 85.(1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvr{iti

odsutna i da joj osoba navedena u ~lanku 84. ovog zakona nemo‘e pismeno na vrijeme predati, pismeno }e se vratiti organukoji ga je izdao, uz nazna~enje gdje se odsutna osoba nalazi.

(2) Ako je boravi{te osobe kojoj se dostavljanje ima izvr{itii pored istra‘ivanja, ostalo nepoznato, organ koji je izdao pis-meno postavit }e toj osobi privremenog zastupnika u smislu~lanka 54. ovog zakona i njemu }e predati pismeno.

^lanak 86.(1) Ako se dostavljanje ne mo‘e izvr{iti ni na na~in propisan

u ~lanku 84. ovog zakona, a nije utvr|eno da je osoba kojoj sedostavljanje ima izvr{iti odsutna, dostavlja~ }e predati pismenonadle‘nom organu op}ine na ~ijem se podru~ju nalazi boravi{teosobe kojoj se dostavljanje vr{i, ili po{ti u mjestu njegovogboravi{ta, ako se dostavljanje vr{i preko po{te. Na vratima stanaosobe kojoj se dostavljanje ima izvr{iti, dostavlja~ }e pribitipismeno saop}enje u kojem je nazna~eno gdje se pismeno nalazi.Na saop}enju i na samom pismenu koje se imalo dostaviti,dostavlja~ }e nazna~iti razlog ovakvog dostavljanja, kao i datumkad je saop}enje u kojem je nazna~eno pribio na vrata, i stavitisvoj potpis.

(2) Dostavljanje se smatra izvr{enim kad je saop}enje pribi-jeno na vrata s tim da o{te}enje ili uni{tenje ovog saop}enjaizvr{eno nakon pribijanja na vratima nema uticaja na valjanostdostavljanja.

(3) O dostavljanju izvr{enom na na~in propisan u stavku 1.ovog ~lanka, obavijestit }e se organ koji je naredio dostavljanje.

4. Posebni slu~ajevi dostavljanja pismena

a) Dostavljanje pismena zakonskom zastupniku i punomo}niku

^lanak 87. (1) Dostavljanje zakonskom zastupniku ili punomo}niku,

ako ih stranka ima, vr{i se na na~in propisan u ~l. 80. do 86. ovogzakona.

(2) Ako vi{e stranaka imaju zajedni~kog zakonskog zastup-nika ili punomo}nika u istom predmetu, dostavljanje se za svenjih vr{i tom zakonskom zastupniku, odnosno punomo}niku.Ako stranka ima vi{e punomo}nika, dovoljno je da sedostavljanje izvr{i samo jednom od njih.

b) Dostavljanje pismena punomo}niku za primanje pismena

^lanak 88.(1) Stranka mo‘e ovlastiti odre|enu osobu kojoj se imaju

vr{iti sva dostavljanja za nju. Kad stranka pismeno obavijesti otom ovla{tenju organ koji vodi postupak, taj organ je obvezansva dostavljanja vr{iti ovom punomo}niku (punomo}nik za pri-manje pismena).

Broj 2 - Strana 42 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

(2) Punomo}nik za primanje pismena du‘an je svaki akt bezodga|anja poslati stranci.

(3) Ako bi neposredno dostavljanje stranci, punomo}niku ilizakonskom zastupniku znatno odugovla~ilo postupak, slu‘benaosoba koja vodi postupak mo‘e nalo‘iti stranci da po odre|enompredmetu, a u odre|enom roku postavi u sjedi{tu organapunomo}nika za primanje pismena. Ako stranka ne postupi poovom nalogu, organ mo‘e postupiti shodno ~lanku 54. ovogzakona.

(4) Kad se stranka ili njen zakonski zastupnik nalaze uinozemstvu, a nemaju ponomo}nika u Federaciji, pozvat }e se pridostavljanju prvog pismena da u odre|enom roku postavepunomo}nika ili punomo}nika za primanje pismena, i upozorit}e se da }e im se, ako u ostavljenom roku ne postavepunomo}nika, postaviti po slu‘benoj du‘nosti punomo}nik zaprimanje pismena, odnosno privremeni zastupnik.

(5) Dostavljanjem pismena punomo}niku za primanje pis-mena smatra se da je dostavljanje izvr{eno stranci kojoj je pis-meno imalo biti dostavljeno.

^lanak 89.(1) Kad vi{e stranaka koje u postupku zajedni~ki u~estvuju s

istovjetnim zahtjevima nemaju zajedni~kog punomo}nika, du‘nesu pri prvoj radnji u postupku prijaviti organu zajedni~kogpunomo}nika za primanje pismena, po mogu}stvu takvog kojistanuje u sjedi{tu organa. Dok ne prijave zajedni~kogpunomo}nika za primanje pismena, smatrat }e se za takvogpunomo}nika ona stranka izme|u njih koja je na prvom za-jedni~kom podnesku prva potpisana ili ozna~ena. Ako se na takavna~in ne mo‘e odrediti punomo}nik, slu‘bena osoba koja vodipostupak mo‘e odrediti za punomo}nika bilo koju od tihstranaka. Ako je broj stranaka velik ili su iz raznih mjesta, mogustranke prijaviti, a i sama slu‘bena osoba mo‘e odrediti i vi{etakvih punomo}nika i ozna~iti koju }e od stranaka svaki od njihzastupati.

(2) Zajedni~ki punomo}nik za primanje pismena du‘an je bezodga|anja obavijestiti sve stranke o pismenu koje je za njihprimio i omogu}iti im da pregledaju, prepi{u i ovjere pismenokoje, po pravilu, on treba da ~uva.

(3) U pismenu koje se dostavlja punomo}niku za primanjepismena ozna~it }e se sve osobe za koje se dostavljanje vr{i.

c) Dostavljanje pismena organima vlasti, poduze}ima(dru{tvima), ustanovama i drugim pravnim osobama

^lanak 90. (1) Dostavljanje pismena organima vlasti, poduze}ima

(dru{tvima), ustanovama i drugim pravnim osobama vr{i sepredajom pismena slu‘benoj osobi odnosno osobi odre|enoj zaprimanje pismena, tih organa odnosno pravnih osoba, ako zapojedine slu~ajeve nije druk~ije propisano.

(2) Ako u postupku u~estvuju poslovne jedinice, naselja,grupe osoba i dr. (~lanak 49. stavak 2.) dostavljanje se vr{ipredajom pismena osobi koju su oni odredili za primanje pismena(~lanak 52. stavak 4.).

(3) Ako dostavlja~ u tijeku radnog vremena ne na|e osobuodre|enu za primanje pismena, predaju pismena mo‘e izvr{iti makojoj osobi zaposlenoj u tom organu, odnosno pravnoj osobi,koja se zatekne u njihovim prostorijama.

d) Dostavljanje pismena ostalim osobama

^lanak 91.(1) Fizi~kim osobama i pravnim osobama u inozemstvu, kao

i stranim dr‘avama, me|unarodnim organizacijama i osobama uFederaciji koje u‘ivaju diplomatski imunitet, dostavljanje pis-mena se obavlja preko organa uprave nadle‘nog za vanjske

poslove Bosne i Hercegovine, ako me|unarodnim ugovorimanije druk~ije odre|eno.

(2) Dr‘avljanima Federacije koji se nalaze u inozemstvu,dostavljanje izvoda iz mati~nih knjiga, svjedod‘aba, diploma,uvjerenja, potvrda i drugih pismena izdatih na zahtjev stranke,mo‘e se obavljati neposredno. Dostavljanje ovih i drugih pis-mena mo‘e se obavljati i preko diplomatskih i konzularnih pred-stavni{tava Bosne i Hercegovine u inozemstvu.

(3) Vojnim osobama, pripadnicima policije, osobamazaposlenim u suhozemnom, rije~nom, pomorskom i zra~nomsaobra}aju, dostavljanje pismena se mo‘e vr{iti i preko njihovekomande, odnosno organa ili pravne osobe u kojima su zaposleni.(4) Osobama koje su li{ene slobode dostavljanje pismena se vr{ipreko uprave ustanove u kojoj se nalaze.

e) Dostavljanje pismena javnim priop}enjem

^lanak 92.Ako se radi o osobi ili vi{e osoba koje organu nisu poznate

ili koje se ne mogu odrediti, dostavljanje pismena }e se izvr{itijavnim priop}enjem na oglasnoj tabli organa koji je pismenoizdao. Smatra se da je dostavljanje pismena izvr{eno poslijeisteka 15 dana od dana isticanja priop}enja na oglasnoj tabli, akoorgan koji je pismeno izdao ne odredi du‘i rok. Pored objavlji-vanja na oglasnoj tabli, organ mo‘e objaviti priop}enje u novi-nama, odnosno drugim sredstvima javnog informiranja ili na kojidrugi uobi~ajeni na~in.

f) Odbijanje prijema pismena

^lanak 93.(1) Ako osoba kojoj je pismeno upu}eno, odnosno odrasli

~lan njegovog doma}instva bez zakonskog razloga odbije daprimi pismeno, ili to u~ini osoba zaposlena u organu, poduze}u(dru{tvu), ustanovi ili drugoj pravnoj osobi ili u odvjetni~komuredu, odnosno ako to u~ini osoba koju su za prijem pismenaodredili naselje, grupa osoba i dr. (~lanak 49. stavak 2.),dostavlja~ }e pismeno ostaviti u stanu ili radnom mjestu gdje jeta osoba zaposlena ili }e pismeno pribiti na vrata stana ili pros-torije gdje je zaposlena.

(2) Kad je dostavljanje pismena izvr{eno na na~in predvi|enu stavku 1. ovog ~lanka, dostavlja~ }e zabilje‘iti na dostavnicidatum, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pis-meno ostavio, i time se smatra da je dostavljanje izvr{eno.

g) Promjena stana

^lanak 94.(1) Kad stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka

promijene svoje prebivali{te ili stan, du‘ni su da o tome odmahobavijeste organ koji vodi postupak.

(2) Ako oni to ne u~ine, a dostavlja~ i pored istra‘ivanja nemo‘e saznati kuda su se odselili, organ }e odrediti da se sva daljadostavljanja pismena u postupku za tu stranku vr{e pribijanjempismena na oglasnoj tabli organa koji vodi postupak.

(3) Dostavljanje se smatra izvr{enim poslije isteka 15 danaod dana pribijanja pismena na oglasnoj tabli organa koji vodipostupak.

(4) Kad punomo}nik, odnosno punomo}nik za primanjepismena u toku postupka promijeni svoje prebivali{te ili stan, ane obavijesti o tome organ koji vodi postupak, dostavljanje }e seizvr{iti kao da punomo}nik nije ni postavljen.

5. Dostavnica ^lanak 95.

(1) Dokaz za izvr{eno dostavljanje pismena predstavljapotvrda o dostavljanju (dostavnica).

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 43

(2) Dostavnica sadr‘i. naziv organa koji dostavlja, broj idatum, naziv pismena koje se dostavlja, ime stranke odnosnoosobe kojoj se pismeno dostavlja i njena adresa.

(3) Na dostavnici se upisuje datum dostavljanja i potpisuje jeprimalac i dostavlja~. Primalac }e na dostavnici sam slovimanazna~iti datum prijema.

(4) Ako je primalac nepismen ili ne mo‘e da se potpi{e,dostavlja~ }e na dostavnici nazna~iti njegovo ime i datum predajei stavit }e napomenu za{to primalac nije stavio svoj potpis.

(5) Ako primalac odbije da potpi{e dostavnicu, dostavlja~ }eto zabilje‘iti na dostavnici i ispisati slovima datum predaje, i timese smatra da je dostavljanje izvr{eno.

6. Gre{ke u dostavljanju pismena^lanak 96.

(1) Ako pri dostavljanju pismena bude u~injena gre{ka kojase odnosi na datum dostavljanja ili osobu kojoj je pismenopredato, organ o ~ijem se pismenu radi du‘an je sprovesti postu-pak radi utvr|ivanja tih ~injenica. Smatrat }e se da je dostavljanjeizvr{eno onog datuma za koji se u postupku utvrdi da je osobakojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno.

(2) Ako je dostavnica nestala, izvr{eno dostavljanje pismenamo‘e se dokazivati i drugim sredstvima {to se utvr|uje u pos-tupku, sukladno odredbi stavka 1. ovog ~lanka.

VI - ROKOVI

^lanak 97.

(1) Za poduzimanje pojedinih radnji u postupku mogu bitiodre|eni rokovi.

(2) Ako rokovi nisu odre|eni zakonom ili drugim propisom,odre|uje ih, s obzirom na okolnosti slu~aja, slu‘bena osoba kojavodi postupak.

(3) Rok koji je odredila slu‘bena osoba koja vodi postupak,kao i rok odre|en propisima za koji je predvi|ena mogu}nostprodu‘enja, mo‘e se produ‘iti na molbu zainteresirane osobekoja se podnese prije isteka roka ili tri dana po isteku roka, akopostoje opravdani razlozi za produ‘enje, o ~emu se sa~injavaslu‘bena zabilje{ka u spisu.

^lanak 98.

(1) Rokovi se odre|uju na dane, mjesece i godine.(2) Kad je rok odre|en po danima, dan u koji je dostavljanje

ili priop}enje izvr{eno, odnosno u koji pada doga|aj od kogatreba ra~unati trajanje roka, ne ura~unava se u rok, ve} se zapo~etak roka uzima prvi naredni dan. Rok koji je odre|en pomjesecima, odnosno po godinama zavr{ava se istekom onogdana, mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovaradanu kad je dostavljanje ili priop}enje izvr{eno, odnosno danu ukoji pada doga|aj od koga se ra~una trajanje roka. Ako nema togdana u posljednjem mjesecu, rok isti~e posljednjeg dana togmjeseca.

(3) Svr{etak roka mo‘e se ozna~iti i izvjesnim kalendarskimdatumom.

^lanak 99.(1) Po~etak i tok rokova ne sprije~avaju nedjeljni dani od-

nosno dani kada se ne radi i dani dr‘avnih praznika.(2) Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan

dr‘avnog praznika, ili u neki drugi dan kad organ kod koga seradnja postupka ima poduzeti, ne radi, rok isti~e istekom prvognarednog radnog dana.

^lanak 100.

(1) Podnesak je podnesen u roku ako je prije nego {to rokistekne stigao organu kome je imao biti predat.

(2) Kad je podnesak upu}en po{tom preporu~eno ili telegraf-ski, dan predaje po{ti smatra se danom predaje organu kome jeupu}en.

(3) Za osobe koje se nalaze u vojsci Federacije, dan predajepodneska vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi ili {tabu,smatra se danom predaje organu kome je upu}en.

(4) Za osobe li{ene slobode, dan predaje podneska upraviustanove u kojoj se te osobe nalaze, smatra se danom predajeorganu kome je upu}en.

(5) Ako je nadle‘ni organ odredio dan kad }e se raspravljatio podnesku koji je stranka du‘na da podnese, pa pozvao strankuda podnesak dostavi do odre|enog dana, organ je du‘an uzeti urazmatranje podnesak koji je primljen prije po~etkaraspravljanja.

VII - POVRAT U PRE\A[NJE STANJE^lanak 101.

(1) Stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u rokuizvr{i neku radnju postupka, pa je usljed tog propu{tanja isk-lju~ena od vr{enja ove radnje, dozvolit }e se, po njenom prijed-logu, povrat u pre|a{nje stanje.

(2) Na prijedlog stranke koja je propustila da u roku predapodnesak, dozvolit }e joj se povrat u pre|a{nje stanje i kad je onaiz neznanja ili o~iglednom oma{kom podnesak pravovremenoposlala po{tom ili neposredno predala nenadle‘nom organu.

(3) Povrat u pre|a{nje stanje dozvolit }e se i u slu~aju kad jestranka o~iglednom oma{kom prekora~ila rok, ali je podnesakipak primljen od nadle‘nog organa najkasnije za tri dana poslijeisteka roka, ako bi stranka zbog zaka{njenja izgubila neko pravo.

^lanak 102.(1) Stranka je du‘na da u prijedlogu za povrat u pre|a{nje

stanje iznese okolnosti zbog kojih je bila sprije~ena da u rokuizvr{i propu{tenu radnju i da te okolnosti u~ini bar vjerovatnim(~lanak 160.).

(2) Prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje ne mo‘e se zasnivatina okolnosti koju je organ ve} ranije ocijenio nedovoljnom zaprodu‘enje roka ili odga|anje rasprave.

(3) Ako se povrat u pre|a{nje stanje tra‘i zbog toga {to jepropu{teno da se podnese kakav podnesak, prijedlogu trebaprilo‘iti i taj podnesak.

^lanak 103.(1) Prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje podnosi se u roku

od osam dana ra~unaju}i od dana kad je prestao razlog koji jeprouzrokovao propu{tanje, a ako je stranka tek kasnije saznala zapropu{tanje, onda od dana kad je to saznala.

(2) Poslije isteka tri mjeseca od dana propu{tanja ne mo‘e setra‘iti povrat u pre|a{nje stanje.

(3) Ako se propusti rok iz st. 1. i 2. ovog ~lanka za tra‘enjepovrata, ne mo‘e se tra‘iti povrat zbog propu{tanja ovog roka.

^lanak 104.(1) Prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje podnosi se organu

kod koga je trebalo izvr{iti propu{tenu radnju.(2) O prijedlogu odlu~uje zaklju~kom organ kod koga je

trebalo izvr{iti propu{tenu radnju.(3) Nepravovremeno podnesen prijedlog odbacit }e se bez

daljeg postupka.(4) Ako su ~injenice na kojima se prijedlog zasniva op}e

poznate, nadle‘ni organ mo‘e odlu~iti o prijedlogu bezizja{njenja protivne stranke.

^lanak 105.(1) Protiv zaklju~ka kojim se dozvoljava povrat u pre|a{nje

stanje nije dopu{tena ‘alba, osim ako je povrat dozvoljen po

Broj 2 - Strana 44 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

prijedlogu koji je nepravovremeno podnesen ili je nedopu{ten(~lanak 103. stavak 3.).

(2) Protiv zaklju~ka kojim je odbijen prijedlog za povrat upre|a{nje stanje dopu{tena je posebna ‘alba samo ako je zak-lju~ak donio prvostupanjski organ.

(3) @alba nije dopu{tena protiv zaklju~ka o prijedlogu zapovrat u pre|a{nje stanje koji je donio organ nadle‘an zarje{avanje u drugom stupnju o glavnoj stvari.

(4) Protiv zaklju~ka kojim je kao nepravovremen odba~enprijedlog za povrat u pre|a{nje stanje dopu{tena je posebna ‘albasamo kad je zaklju~ak donio prvostupanjski organ.

^lanak 106.(1) Prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje ne zaustavlja tok

postupka, ali organ nadle‘an za odlu~ivanje o prijedlogu mo‘eprivremeno prekinuti postupak dok zaklju~ak o prijedlogu kojimje rije{eno o povratu ne postane kona~an.

(2) Kad je povrat u pre|a{nje stanje dozvoljen, postupak sevra}a u ono stanje u kome se nalazio prije propu{tanja, aponi{tavaju se sva rje{enja i zaklju~ci koje je organ donio u svezis propu{tanjem.

VIII - ODR@AVANJE REDA^lanak 107.

(1) Slu‘bena osoba koja rukovodi radnjom postupka du‘naje da se stara o odr‘avanju reda pri radu.

(2) S tim ciljem slu‘bena osoba je ovla{tena da opominjeosobe koje smetaju rad organa i da odre|uje mjere potrebne dase red odr‘i o ~emu se u spisu sa~injava slu‘bena zabilje{ka.

(3) Osoba koja prisustvuje kakvoj radnji postupka ne smijenositi oru‘je ili opasno oru|e.

^lanak 108.(1) Osoba koja i pored opomene ometa rad ili u~ini nepristo-

jnost pri vr{enju radnje postupka ili ne}e da odlo‘i oru‘je od-nosno oru|e, mo‘e biti udaljena. Osoba koja u~estvuje u radnjipostupka mo‘e biti udaljena tek po{to je prethodno bilaopomenuta da }e biti udaljena i po{to su joj bile predo~ene pravneposljedice takve mjere. Udaljenje zbog naru{avanja reda ili zbognepristojnosti ili no{enja oru‘ja ili opasnog oru|a,izri~e slu‘benaosoba koja rukovodi radnjom postupka.

(2) Ako na osnovu odredbe stavka 1. ovog ~lanka, budeudaljena stranka koja nema punomo}nika, ili ako bude udaljenpunomo}nik ~iji vlastodavac nije prisutan, slu‘bena osoba kojarukovodi radnjom postupka pozvat }e osobu koja se udaljava dapostavi svog punomo}nika. Ako pozvana osoba to ne u~ini,slu‘bena osoba mo‘e odgoditi radnju na tro{ak osobe koja jeodbila da postavi svog punomo}nika, a mo‘e mu i sama postavitipunomo}nika, ako je to potrebno. Ovakav punomo}nik mo‘ezastupati samo u onoj radnji postupka s koje je stranka udaljena.

(3) O udaljenju iz st. 1. i 2. ovog ~lanka donosi se zaklju~ak.Protiv zaklju~ka donesenog po stavku 2. ovog ~lanka, mo‘e seizjaviti posebna ‘alba.

^lanak 109.(1) Tko u radnji postupka te‘e naru{i red ili u~ini krupniju

nepristojnost, mo‘e se, pored udaljenja, kazniti nov~anomkaznom do 50 DM.

(2) Ova kazna ne isklju~uje krivi~nu ili disciplinsku odgo-vornost.

(3) Kaznom iz stavka 1. ovog ~lanka mo‘e biti ka‘njena iosoba koja svojim podneskom grubo povrijedi obi~aje pona{anjaprema organu ili slu‘benoj osobi koja vodi postupak.

^lanak 110.(1) Nov~ane kazne, zbog radnji predvi|enih u ~lanku 109.

stavak 1. ovog zakona, izri~e slu‘bena osoba koja rukovodi

radnjom postupka, a zbog radnji predvi|enih u ~lanku 109.stavak 3. - organ koji vodi postupak.

(2) Protiv zaklju~ka o kazni mo‘e se izjaviti posebna ‘alba.@alba protiv zaklju~ka o nov~anoj kazni zbog naru{avanja redane odga|a izvr{enje te kazne.

IX - TRO[KOVI POSTUPKA

1. Tro{kovi organa i stranaka^lanak 111.

(1) Izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak, kao{to su: putni tro{kovi slu‘benih osoba, izdaci za svjedoke,vje{take, tuma~e, uvi|aj, oglase i sl., a koji su nastali provo|en-jem postupka po nekoj upravnoj stvari, padaju, po pravilu, nateret onoga koji je cio postupak vodio.

(2) Kad osoba koja u~estvuje u postupku prouzrokuje svojomkrivicom ili obije{}u tro{kove pojedinih radnji u postupku, du‘naje da snosi te tro{kove.

(3) Kad je postupak koji je pokrenut po slu‘benoj du‘nostiokon~an povoljno po stranku, tro{kove postupka snosi organ kojije postupak pokrenuo.

^lanak 112.

(1) Svaka stranka snosi, po pravilu, sama svoje tro{koveprouzrokovane postupkom, kao {to su tro{kovi dola‘enja, dan-guba, izdaci na takse, za pravno zastupanje i stru~no pomaganje.

(2) Kad u postupku u~estvuju dvije ili vi{e stranaka sasuprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na ~ijuje {tetu postupak okon~an, du‘na je da protivnoj stranci naknadiopravdane tro{kove koji su toj stranci nastali u~estvovanjem upostupku. Ako je u takvom slu~aju koja od stranaka djelimi~nouspjela sa svojim zahtjevom, ona je du‘na da naknadi protivnojstranci tro{kove srazmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nijeuspjela. Stranka koja je obije{}u prouzrokovala protivnoj strancitro{kove u postupku, du‘na je da toj stranci te tro{kove naknadi.

(3) Tro{kovi za pravno zastupanje nakna|uju se samo uslu~ajevima kad je takvo zastupanje bilo nu‘no i opravdano.

(4) Zahtjev za naknadu tro{kova po odredbama st. 2. i 3. ovog~lanka, mora biti stavljen prije dono{enja rje{enja kojim serje{ava upravna stvar, na vrijeme, tako da organ koji vodi postu-pak mo‘e o njemu odlu~iti u rje{enju. U protivnom, stranka gubipravo na naknadu tro{kova. Slu‘bena osoba koja vodi postupakdu‘na je da na ovo blagovremeno upozori stranku.

(5) Svaka stranka snosi svoje tro{kove postupka koji jezavr{en poravnanjem, ako u poravnanju nije druk~ije odre|eno.

(6) Tro{kovi stranke i druge osobe u postupku prouzrok-ovane postupkom pokrenutim po slu‘benoj du‘nosti ili u javnominteresu, a koje stranka, odnosno druga osoba u postupku nijeizazvala svojim pona{anjem, snosi organ koji je pokrenuo pos-tupak.

^lanak 113.

Tro{kove postupka u svezi s izvr{enjem snosi izvr{enik. Akose ovi tro{kovi od njega ne mogu naplatiti, snosi ih stranka po~ijem je prijedlogu izvr{enje provedeno.

^lanak 114.

Ako se postupak pokre}e po zahtjevu stranke, a sa sigurno{}use mo‘e predvidjeti da }e izazvati izdatke u gotovom novcu (usvezi s uvi|ajem, vje{ta~enjem, dolaskom svjedoka i sl.), organkoji vodi postupak mo‘e zaklju~kom odrediti da stranka unapri-jed polo‘i potreban iznos za pokri}e tih tro{kova. Ako stranka nepolo‘i taj iznos u odre|enom roku, organ mo‘e odustati odizvo|enja tih dokaza ili obustaviti postupak, osim ako seprodu‘enje postupka mora nastaviti zbog javnog interesa.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 45

^lanak 115.(1) U rje{enju kojim se postupak zavr{ava, organ koji donosi

rje{enje odre|uje tko snosi tro{kove postupka, njihov iznos ikome se i u kom roku imaju isplatiti.

(2) U rje{enju se mora posebno navesti da li }e onaj koji snositro{kove imati da naknadi tro{kove drugoj stranci (~lanak 112.st. 2. i 3.).

(3) Ako tro{kove postupka snosi vi{e osoba, tro{kovi }e seizme|u njih razdijeliti na jednake dijelove, odnosno uodgovaraju}oj srazmjeri.

(4) Ako organ u rje{enju ne odlu~i o tro{kovima, navest }ese da }e se o tro{kovima donijeti poseban zaklju~ak.

^lanak 116.(1) Svjedoci, vje{taci, tuma~i (prevoditelji) i slu‘bene osobe

imaju pravo na naknadu tro{kova putovanja i izdataka izazvanihboravljenjem u mjestu radi izvr{enja tih radnji, s tim da timosobama pripada i naknada izgubljene zarade, ako za to vrijemene ostvaruju zaradu temeljem radnog odnosa u organu vlasti ilipravnoj osobi ili drugoj osobi odnosno instituciji u kojima suzaposlene. Pored naknade, vje{taci i tuma~i imaju pravo i naposebnu nagradu.

(2) Zahtjev za naknadu odnosno nagradu du‘ni su svjedoci,vje{taci i tuma~i postaviti pri saslu{anju, tuma~enju(prevo|enju), odnosno davanju vje{takovog mi{ljenja. Uprotivnom, gube to pravo. Slu‘bena osoba koja vodi postupakdu‘na je da na ovo upozori svjedoka, vje{taka ili tuma~a(prevoditelja).

(3) Iznos naknada utvr|uje posebnim zaklju~kom organ kojivodi postupak, odre|uju}i tko je du‘an da ih plati i u kom roku.Protiv ovog zaklju~ka dopu{tena je posebna ‘alba. Ovaj zak-lju~ak predstavlja osnov za izvr{enje.

^lanak 117.(1) Naknade tro{kova, izdataka i izgubljene zarade svjedo-

cima, vje{tacima i tuma~ima, odnosno posebne nagradevje{tacima i tuma~ima, na~in naplate i isplate tih naknada inagrada, kao i oslobo|enje od pla}anja tro{kova, reguli{e sepropisom Vlade Federacije za tro{kove pred federalnim or-ganima na prijedlog federalnog ministra pravde, a propisomvlade kantona-‘upanije za tro{kove pred kantonalnim-‘upani-jskim organima i op}inskim i gradskim slu‘bama za upravu naprijedlog rukovoditelja kantonalnog-‘upanijskog organa upravenadle‘nog za op}u upravu.

(2) U pogledu naknade slu‘benim osobama va‘e propisi onaknadama za slu‘bene osobe koje utvrde organi iz stavka 1.ovog ~lanka.

2. Osloba|anje od pla}anja tro{kova^lanak 118.

(1) Organ koji vodi postupak mo‘e osloboditi strankusno{enja tro{kova u cijelosti ili djelomi~no, ako na|e da ona nemo‘e podnijeti tro{kove bez {tete po nu‘no izdr‘avanje svoje isvoje porodice. Organ donosi zaklju~ak o tome po prijedlogustranke, na osnovu uvjerenja o njenom imovnom stanju kojeizdaje nadle‘ni organ.

(2) Osloba|anje od sno{enja tro{kova odnosi se na os-loba|anje od taksa, izdataka organa koji vodi postupak, kao {tosu putni tro{kovi slu‘benih osoba, izdaci za svjedoke, vje{take,tuma~e, uvi|aj, oglase i sl., kao i na osloba|anje od polaganjaosiguranja za tro{kove.

(3) Strani dr‘avljani oslobodit }e se sno{enja tro{kova samopod uvjetom reciprociteta. U slu~aju sumnje o postojanju recip-rociteta, obja{njenje daje organ uprave nadle‘an za vanjske pos-love Bosne i Hercegovine. Za tra‘enje obja{njenja va‘i odredba~lanka 41. stavak 4. ovog zakona.

^lanak 119.Organ koji vodi postupak mo‘e u toku postupka ukinuti

zaklju~ak o osloba|anju od sno{enja tro{kova ako utvrdi da vi{ene postoje razlozi zbog kojih je stranka bila oslobo|ena sno{enjatro{kova.

^lanak 120.Protiv zaklju~ka kojim se odbija zahtjev stranke za os-

loba|anje sno{enja tro{kova, kao i protiv zaklju~ka iz ~lanka 119.ovog zakona, stranka mo‘e izjaviti posebnu ‘albu.

DRUGI DIO

PRVOSTUPANJSKI POSTUPAK

X - POKRETANJE POSTUPKA I ZAHTJEVI STRANAKA

1. Pokretanje postupka^lanak 121.

Upravni postupak pokre}e nadle‘ni organ po slu‘benojdu‘nosti ili povodom zahtjeva stranke.

^lanak 122.(1) Nadle‘ni organ }e pokrenuti postupak po slu‘benoj

du‘nosti kad to odre|uje zakon ili na zakonu zasnovan propis ilikad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postoje}e ~injeni~no stanje,treba radi za{tite javnog interesa, pokrenuti upravni postupak.

(2) Pri pokretanju upravnog postupka po slu‘benoj du‘nostinadle‘ni organ uzima u obzir i eventualne predstavke gra|ana ipravnih osoba i upozorenje organa.

^lanak 123.(1) Upravni postupak je pokrenut ~im je nadle‘ni organ

izvr{io ma koju radnju radi vo|enja postupka.(2) Ako nadle‘ni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke

na|e da po va‘e}im propisima nema uvjeta za pokretanje pos-tupka, donijet }e o tome zaklju~ak,kojim }e se podneseni zahtjevodbaciti kao preuranjen. Protiv tog zaklju~ka dopu{tena je pose-bna ‘alba.

^lanak 124.U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za

pokretanje i vo|enje upravnog postupka potreban zahtjevstranke, nadle‘ni organ mo‘e pokrenuti i voditi postupak samoako postoji takav zahtjev.

2. Spajanje stvari u jedan postupak^lanak 125.

(1) Ako se prava ili obveze stranaka zasnivaju na istom ilisli~nom ~injeni~nom stanju i na istom pravnom osnovu i ako jeorgan koji vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarnonadle‘an, mo‘e se pokrenuti i voditi jedan postupak i onda kadje rije~ o pravima i obvezama vi{e stranaka.

(2) Pod istim uvjetima, jedna ili vi{e stranaka mogu u jednompostupku ostvarivati i vi{e razli~itih zahtjeva.

(3) O vo|enju jednog postupka u ovakvim slu~ajevimanadle‘ni organ }e donijeti poseban zaklju~ak, protiv koga semo‘e izjaviti ‘alba, osim ako je zaklju~ak donio drugostupanjskiorgan.

^lanak 126.Nadle‘ni organ mo‘e javnim priop}enjem pokrenuti upravni

postupak prema ve}em broju osoba koje organu nisu poznate ilise ne mogu odrediti, a koja u postupku mogu imati polo‘ajstranke, ako je rije~ o bitno istom zahtjevu prema svim timosobama.

Broj 2 - Strana 46 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

^lanak 127.

(1) Kad se u smislu ~lanka 125. ovog zakona vodi jedanpostupak ili kad je postupak pokrenut javnim priop}enjem usmislu ~lanka 126. ovog zakona, svaka stranka istupa u postupkusamostalno.

(2) U zaklju~cima kojima se u takvom postupku poduzimajuizvjesne mjere prema strankama, mora se odrediti koja se od tihmjera odnosi na koju od stranaka, osim ako je rije~ o strankamakoje u postupku zajedni~ki u~estvuju s istovjetnim zahtjevima,ili ako zakonom nije druk~ije propisano.

3. Izmjena zahtjeva^lanak 128.

(1) Po{to je postupak pokrenut, stranka mo‘e do dono{enjarje{enja u prvom stupnju pro{iriti stavljeni zahtjev, ili umjestoranijeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira da li se pro{ireni iliizmjenjeni zahtjev zasniva na istom pravnom osnovu, pod uvje-tom da se takav zahtjev zasniva na bitno istom ~injeni~nomstanju.

(2) Ako organ koji vodi postupak ne dozvoli pro{irenje iliizmjenu zahtjeva, donijet }e o tome zaklju~ak. Protiv takvogzaklju~ka dopu{tena je posebna ‘alba.

4. Odustanak od zahtjeva^lanak 129.

(1) Stranka mo‘e odustati od svog zahtjeva u toku cijelogpostupka.

(2) Kad je postupak pokrenut povodom zahtjeva stranke, astranka odustane od svog zahtjeva, organ koji vodi postupakdonijet }e zaklju~ak kojim se postupak obustavlja. O tome }e bitiobavije{tena protivna stranka, ako je ima.

(3) Ako je dalje vo|enje postupka potrebno u javnom inter-esu, ili ako to zahtijeva protivna stranka, nadle‘ni organ }eprodu‘iti vo|enje postupka.

(4) Kad je postupak pokrenut po slu‘benoj du‘nosti, organmo‘e obustaviti postupak. Ako je postupak u istoj stvari mogaobiti pokrenut i po zahtjevu stranke, postupak }e se nastaviti, akostranka to zahtijeva.

(5) Protiv zaklju~ka kojim se obustavlja postupak dopu{tenaje posebna ‘alba.

^lanak 130.

(1) Stranka odustaje od svog zahtjeva podno{enjem pismeneizjave koju daje organu koji vodi postupak ili usmeno na zapis-nik. Dok organ koji vodi postupak ne donese zaklju~ak o obus-tavljanju postupka i ne dostavi ga stranci, stranka mo‘e opozvatisvoj odustanak od zahtjeva.

(2) Pojedina radnja ili propu{tanje stranke mo‘e se smatratinjenim odustankom od zahtjeva samo kad je to zakonomodre|eno.

(3) Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslijedono{enja prvostupanjskog rje{enja, a prije isteka roka za ‘albu,zaklju~kom o obustavi postupka poni{tava se prvostupanjskorje{enje, ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomi~nopozitivno rije{en. Ako je stranka odustala od svog zahtjevaposlije izjavljene ‘albe, a prije nego {to joj je dostavljano rje{enjedoneseno povodom ‘albe, zaklju~kom o obustavi postupkaponi{tava se prvostupanjsko rje{enje kojim je zahtjev stranke biousvojen, bilo u cijelosti bilo djelomi~no, ako je stranka u cijelostiodustala od svog zahtjeva.

^lanak 131.

Stranka koja je odustala od zahtjeva du‘na je da snosi svetro{kove koji su nastali do obustavljanja postupka, osim akoposebnim propisima nije druga~ije propisano.

5. Poravnanje^lanak 132.

(1) Ako u postupku u~estvuju dvije ili vi{e stranka sa suprot-nim zahtjevima, slu‘bena osoba koja vodi postupak nastojat }e utoku cijelog postupka da se stranke poravnaju, potpuno ili bar upojedinim spornim to~kama.

(2) Poravnanje mora biti uvijek jasno i odre|eno, i ne smijebiti na {tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesatre}ih osoba. Slu‘bena osoba koja vodi postupak mora na to pazitipo slu‘benoj du‘nosti. Ako se utvrdi da bi poravnanje bilo na{tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa tre}ihosoba, organ koji vodi postupak ne}e prihvatiti da se zaklju~iporavnanje, i o tome }e donijeti poseban zaklju~ak.

(3) Poravnanje se upisuje u zapisnik. Poravnanje je zak-lju~eno kad stranke poslije pro~itanog zapisnika o poravnanjupotpi{u zapisnik. Ovjeren prepis zapisnika predat }e se strankamaako ga tra‘e.

(4) Poravnanje ima snagu izvr{nog rje{enja donesenog uupravnom postupku.

(5) Organ pred kojim je zaklju~eno poravnanje donijet }ezaklju~ak kojim }e prema potrebi postupak obustaviti u cijelostiili djelomi~no.

(6) Ako zaklju~ak o obustavljanju, odnosno o nastavljanjupostupka nije u skladu sa zaklju~enim poravnanjem, protiv zak-lju~ka je dopu{tena posebna ‘alba.

XI - POSTUPAK DO DONO[ENJA RJE[ENJA

A. OP]A NA^ELA

1. Zajedni~ke odredbe^lanak 133.

(1) Prije dono{enja rje{enja imaju se utvrditi sve ~injenice iokolnosti koje su zna~ajne za rje{enje i strankama omogu}iti daostvare i za{tite svoja prava i pravne interese o ~emu se staraslu‘bena osoba koja vodi postupak.

(2) Ovo se mo‘e izvr{iti u skra}enom postupku ili uposebnom ispitnom postupku.

^lanak 134.(1) Slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e u toku cijelog

postupka upotpunjavati ~injeni~no stanje i izvoditi dokaze i oonim ~injenicama koje ranije u postupku nisu bile iznesene ili jo{nisu utvr|ene.

(2) Slu‘bena osoba koja vodi postupak naredit }e poslu‘benoj du‘nosti izvo|enje svakog dokaza ako na|e da je topotrebno radi razja{njenja stvari.

(3) Slu‘bena osoba koja vodi postupak obvezna je pribavitipo slu‘benoj du‘nosti podatke o ~injenicama o kojima slu‘benuevidenciju vodi organ nadle‘an za rje{avanje. Na isti na~in pos-tupit }e slu‘bena osoba u pogledu ~injenica o kojima slu‘benuevidenciju vodi drugi organ, odnosno poduze}e (dru{tvo), us-tanova ili druga pravna osoba.

^lanak 135.(1) ^injeni~no stanje na kom zasniva svoj zahtjev, stranka je

du‘na da iznese to~no, istinito i odre|eno.(2) Ako nije rije~ o ~injenicama koje su op}e poznate, stranka

je du‘na da za svoje navode ponudi dokaze i da ih po mogu}nostipodnese. Ako sama stranka tako ne postupi, slu‘bena osoba kojavodi postupak pozvat }e je da to u~ini. Od stranke se ne}e tra‘itida pribavi i podnese dokaze koje br‘e i lak{e mo‘e pribaviti organkoji vodi postupak, niti da podnosi takva uvjerenja koja organinisu du‘ni izdavati po ~lanku 170. ovog zakona.

(3) Ako stranka nije u naknadno odre|enom roku podnijeladokaze, organ ne mo‘e zbog toga odbaciti zahtjev kao da nije

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 47

podnesen (~lanak 65. stavak 2.), nego je du‘an da nastavi postu-pak i da, u skladu s pravilima postupka i prema materijalnompropisu, rije{i upravnu stvar.

^lanak 136. (1) Stranka u tijeku postupka daje svoju izjavu, po pravilu,

usmeno,a mo‘e je dati i pismeno.(2) Kad je rije~ o slo‘enoj stvari ili kad su potrebna op{irnija

stru~na obja{njenja, slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘enalo‘iti stranci da podnese pismenu izjavu, odre|uju}i joj do-voljan rok za to. U takvom slu~aju i stranka ima pravo da tra‘ida joj se dopusti davanje pismene izjave.

(3) Ako je stranci nalo‘eno ili dopu{teno da podnese pismenuizjavu, ne mo‘e joj se usljed toga oduzeti pravo da svoju izjavuda usmeno.

^lanak 137.Ako se u toku postupka pojavi osoba koja do tada nije

u~estvovala u postupku kao stranka, pa zahtjeva da u~estvuje upostupku kao stranka, slu‘bena osoba koja vodi postupak ispitat}e njeno pravo da bude stranka i o tome }e donijeti zaklju~ak.Protiv zaklju~ka kojim se ne priznaje to svojstvo dopu{tena jeposebna ‘alba.

^lanak 138.Slu‘bena osoba koja vodi postupak du‘na je da, po potrebi,

upozori stranku na njena prava u postupku i da joj ukazuje napravne posljedice njenih radnji ili propu{tanja u postupku.

2. Skra}eni postupak^lanak 139.

(1) Organ mo‘e po skra}enom postupku rije{iti stvar nepos-redno:

1) ako je stranka u svom zahtjevu navela ~injenice ili podni-jela dokaze na podlozi kojih se mo‘e utvrditi stanje stvari,ili ako se to stanje mo‘e utvrditi na podlozi op}epoznatih~injenica ili ~injenica koje su organu poznate;

2) ako se stanje stvari mo‘e utvrditi na podlozi slu‘benihpodataka kojima organ raspola‘e, a nije potrebno posebnosaslu{anje stranke radi za{tite njenih prava, odnosnopravnih interesa;

3) u slu~aju kad je propisom predvi|eno da se stvar mo‘erije{iti na podlozi ~injenica ili okolnosti koje nisu potpunodokazane ili se dokazima samo posredno utvr|uju, ali su~injenice ili okolnosti u~injene vjerovatnim, a iz svihokolnosti proizilazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti;

4) kad je rije~ o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjerakoje se ne mogu odga|ati, a ~injenice na kojima rje{enjetreba da bude zasnovano su utvr|ene ili bar u~injenevjerovatnim.

(2) Rje{enja iz to~. 1. i 2. stavka 1. ovog ~lanka, mogu seizra|ivati elektronskim ra~unarima.

3. Poseban ispitni postupak^lanak 140.

(1) Poseban ispitni postupak se provodi kad je to potrebnoradi utvr|ivanja ~injenica i okolnosti koje su zna~ajne zarazja{njenje stvari ili radi davanja strankama mogu}nosti daostvare i za{tite svoja prava i pravne interese.

(2) Tok ispitnog postupka odre|uje, prema okolnostima po-jedinog slu~aja, slu‘bena osoba koja vodi postupak,pridr‘avaju}i se odredaba ovog zakona i propisa koji se odnosena stvar o kojoj je rije~.

(3) U ovim granicama slu‘bena osoba koja vodi postupaknaro~ito:odre|uje koje se radnje u postupku imaju izvr{iti i izdajenare|enja za njihovo izvr{enje; odre|uje red kojim }e se pojedineradnje vr{iti i rokove u kojima }e se izvr{iti, ako oni nisu

propisani zakonom; odre|uje usmene rasprave i saslu{anja, kaoi sve {to je potrebno za njihovo odr‘avanje; odlu~uje koji sedokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstvima, i odlu~uje osvim prijedlozima i izjavama.

(4) Slu‘bena osoba koja vodi postupak odlu~uje da li }e seraspravljanje i dokazivanje vr{iti odvojeno o pojedinim spornimpitanjima ili zajedno za cio predmet.

^lanak 141.

(1) Stranka ima pravo da u~estvuje u ispitnom postupku i,radi ostvarenja cilja postupka, da daje potrebne podatke i branisvoja prava i zakonom za{ti}ene interese, a slu‘bena osoba jeobvezna to omogu}iti.

(2) Stranka mo‘e iznositi ~injenice koje mogu uticati narje{enje stvari i pobijati to~nost navoda koji se ne sla‘u s njenimnavodima. Ona ima pravo da sve do dono{enja rje{enja dopunjujei obja{njava svoja tvr|enja, a ako to ~ini poslije odr‘ane usmenerasprave, du‘na je da opravda zbog ~ega to nije u~inila naraspravi.

(3) Slu‘bena osoba koja vodi postupak du‘na je da pru‘imogu}nost stranci: da se izjasni o svim okolnostima i ~injeni-cama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima iponu|enim dokazima, da u~estvuje u izvo|enju dokaza i dapostavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vje{tacimapreko slu‘bene osobe koja vodi postupak, a s njenom dozvolomi neposredno, kao i da se upozna s rezultatom izvo|enja dokazai da se o tome izjasni. Nadle‘ni organ ne mo‘e donijeti rje{enjeprije nego {to stranci pru‘i mogu}nost da se izjasni o ~injenicamai okolnostima na kojima treba da se zasniva rje{enje, a o kojimastranci nije bila data mogu}nost da se izjasni.

4. Prethodno pitanje^lanak 142.

(1) Ako organ koji vodi postupak nai|e na pitanje bez ~ijegse rje{enja ne mo‘e rije{iti sama stvar, a to pitanje ~ini samostalnupravnu cjelinu za ~ije je rje{enje nadle‘an sud ili koji drugi organ(prethodno pitanje), on mo‘e, pod uvjetima iz ovog zakona, samraspraviti to pitanje, ili postupak prekinuti dok nadle‘ni organ topitanje ne rije{i. O prekidu postupka donosi se zaklju~ak, protivkog je dopu{tena posebna ‘alba, osim ako je zaklju~ak doniodrugostupanjski organ.

(2) Ako je organ raspravio prethodno pitanje, rje{enje takvogpitanja ima pravno djelovanjesamo u stvari u kojoj je to pitanjerije{eno.

(3) U pitanju postojanja krivi~nog djela i krivi~ne odgovor-nosti u~inioca, organ koji vodi postupak vezan je pravomo}nompresudom krivi~nog suda kojom je optu‘eni ogla{en krivim.

^lanak 143.

(1) Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kad seprethodno pitanje odnosi na postojanje krivi~nog djela, na pos-tojanje braka, utvr|ivanje o~instva, ili kad je to zakonomodre|eno.

(2) Kad se prethodno pitanje odnosi na krivi~no djelo, a nemamogu}nosti za krivi~no gonjenje, organ koji vodi postupakraspravit }e i to pitanje.

^lanak 144.

U slu~aju kad se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinutipostupak po ~lanku 143. stavak 2. ovog zakona, organ koji vodipostupak mo‘e sam uzeti u pretres prethodno pitanje i raspravitiga kao sastavni dio stvari, i na toj osnovi rije{iti samu stvar.

^lanak 145.

(1) Ako organ koji vodi upravni postupak ne uzme prethodnopitanje u pretres u smislu ~lanka 144. ovog zakona, a postupakza rje{enje prethodnog pitanja koji se mo‘e voditi samo po

Broj 2 - Strana 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

slu‘benoj du‘nosti jo{ nije pokrenut kod nadle‘nog organa, on}e tra‘iti da nadle‘ni organ pokrene postupak o tom pitanju.

(2) U stvari u kojoj se postupak za rje{enje prethodnog pitanjapokre}e povodom zahtjeva stranke, organ koji vodi upravnipostupak mo‘e zaklju~kom nalo‘iti jednoj od stranaka da radirje{enja prethodnog pitanja tra‘i od nadle‘nog organa pokretanjepostupka, odre|uju}i joj rok u kom je du‘na da to u~ini, i da muo podnesenom tra‘enju podnese dokaz. Pri tom }e organ koji vodiupravni postupak upozoriti stranku na posljedice propu{tanja.Rok za tra‘enje pokretanja postupka za rje{enje prethodnogpitanja po~inje te}i od dana kona~nosti zaklju~ka.

(3) Ako stranka ne podnese u odre|enom roku dokaz da jeod nadle‘nog organa tra‘ila pokretanje postupka o prethodnompitanju, smatrat }e se da je stranka koja je postavila zahtjevodustala od njega, a organ koji vodi upravni postupak obustavit}e postupak. Ako to nije u~inila protivna stranka, organ }enastaviti postupak i sam }e raspraviti prethodno pitanje.

(4) Protiv zaklju~ka donesenog po stavku 2. ovog ~lanka,dopu{tena je posebna ‘alba.

^lanak 146.(1) Postupak prekinut zbog rje{avanja prethodnog pitanja

kod nadle‘nog organa, nastavit }e se po{to rje{enje doneseno otom pitanju postane kona~no.

(2) Postupak se mo‘e nastaviti po slu‘benoj du‘nosti i uslu~aju kad se ocijeni da vi{e nema razloga da se ~eka na kona~norje{enje prethodnog pitanja kod nadle‘nog organa, osim u slu~ajuiz stavka 1. ~lanka 143. ovog zakona.

5. Usmena rasprava ^lanak 147.

Slu‘bena osoba koja vodi postupak odre|uje, na svoju inici-jativu ili na prijedlog stranke, usmenu raspravu u svakom slu~ajukad je to korisno za razja{njenje stvari, a mora je odrediti:

1) u stvarima u kojima u~estvuju dvije ili vi{e stranaka sprotivnim interesima, ili

2) kad se ima izvr{iti uvi|aj ili saslu{anje svjedoka ilivje{taka.

^lanak 148.(1) Usmena rasprava je javna.(2) Slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e isklju~iti

javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njen dio:1) ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti,2) ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja us-

mene rasprave,3) ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji,

4) ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljajuslu‘benu, poslovnu, profesionalnu, nau~nu ili umjetni~kutajnu.

(3) Prijedlog za isklju~enje javnosti mo‘e staviti i zainter-esirana osoba.

(4) O isklju~enju javnosti donosi se zaklju~ak koji mora bitiobrazlo‘en i javno objavljen.

(5) Pri priop}avanju rje{enja javnost se ne mo‘e isklju~iti. ^lanak 149.

(1) Isklju~enje javnosti ne odnosi se na stranke, njihovepunomo}nike i stru~ne pomaga~e.

(2) Slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e dopustiti dausmenoj raspravi s koje je javnost isklju~ena prisustvuju pojedineslu‘bene osobe, nau~ni i javni radnici, ako je to od interesa zanjihovu slu‘bu, odnosno nau~ni rad. Slu‘bena osoba koja vodipostupak upozorit }e ove osobe da su du‘ne da ~uvaju kao tajnuono {to budu na raspravi saznale.

^lanak 150.(1) Organ koji vodi postupak du‘an je da poduzima sve {to

je potrebno da se usmena rasprava obavi bez odugovla~enja i pomogu}nosti bez prekidanja i odlaganja.

(2) Osobama koje se pozivaju na usmenu raspravu mora seostaviti dovoljno vremena da se pripreme za raspravu i da na njudo|u na vrijeme i bez vanrednih tro{kova. Pozvanim osobamaostavit }e se, po pravilu, osam dana od dostavljanja poziva dodana rasprave.

^lanak 151.Kad je raspravljanje na usmenoj raspravi potrebno je izvr{iti

uvid u odre|ene planove, spise ili druge predmete, ove predmetetreba staviti na uvid pozvanim osobama istovremeno sodre|ivanjem rasprave, a u pozivu za raspravu nazna~iti vrijemei mjesto, kad i gdje se oni mogu razgledati.

^lanak 152.(1) Organ koji vodi postupak du‘an je da i javno objavi

odre|ivanje usmene rasprave: kad postoji opasnost da se pojed-ina~ni pozivi ne}e mo}i na vrijeme dostaviti, kad postojivjerovatno}a da ima zainteresiranih osoba koje se jo{ nisu po-javile kao stranke, ili kad to nala‘u drugi sli~ni razlozi.

(2) Javna objava usmene rasprave treba da sadr‘i sve podatkekoji moraju biti navedeni u pojedina~nom pozivu, kao i poziv dana raspravu do|e svako ko smatra da se stvar ti~e njegovih pravnoza{ti}enih interesa. Ova se objava priop}ava na na~in propisan u~lanku 92. ovog zakona.

^lanak 153.Usmena rasprava odr‘at }e se, po pravilu, u sjedi{tu organa

koji vodi postupak. Ako je potreban uvi|aj u mjestu van sjedi{tatog organa, usmena rasprava se mo‘e odr‘ati na mjestu uvi|aja.Organ koji vodi postupak mo‘e odrediti za usmenu raspravu idrugo mjesto kad je to potrebno zbog znatnog smanjenja tro{kovai zbog temeljnijeg, br‘eg ili jednostavnijeg raspravljanja stvari.

^lanak 154.(1) Slu‘bena osoba koja vodi postupak du‘na je da na

po~etku usmene rasprave utvrdi koje su od pozvanih osobaprisutne, a za odsutne, da provjeri da li su im pozivi pravilnodostavljeni.

(2) Ako neka od stranaka koja jo{ nije saslu{ana nije do{lana raspravu, a nije utvr|eno da joj je poziv pravilno dostavljen,slu‘bena osoba koja vodi postupak odgodit }e raspravu, osim uslu~aju kad je usmena rasprava na vrijeme objavljena javnomobjavom.

(3) Ako na usmenu raspravu ne do|e stranka po ~ijem jezahtjevu postupak pokrenut, mada je uredno pozvana, a izcjelokupnog stanja stvari se mo‘e pretpostaviti da je strankazahtjev povukla, slu‘bena osoba koja vodi postupak obustavit }epostupak. Protiv zaklju~ka o tome dopu{tena je posebna ‘alba.Ako se ne mo‘e pretpostaviti da je stranka sama povukla zahtjev,ili ako bi se postupak u javnom interesu morao nastaviti poslu‘benoj du‘nosti, slu‘bena osoba }e prema okolnostimaslu~aja, provesti raspravu bez te osobe ili }e je odgoditi.

(4) Ako stranka protiv koje je pokrenut postupak neo-pravdano izostane mada je uredno pozvana, slu‘bena osoba kojavodi postupak mo‘e provesti raspravu i bez nje, a mo‘e na njentro{ak i odgoditi usmenu raspravu, ako je to potrebno radi pravil-nog rje{enja stvari.

^lanak 155.(1) Ako prisutna stranka, i pored upozorenja na posljedice ne

stavi u toku same rasprave primjedbu na rad koji se na raspraviobavlja, smatrat }e se da nema primjedbi. Ako ta stranka kasnijestavi primjedbu na rad obavljen na raspravi, organ koji rje{ava ostvari cijenit }e tu primjedbu, ako ona mo‘e imati uticaj na

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 49

rje{avanje stvari, i ako nije data poslije rasprave da bi se odu-govla~io postupak.

(2) Ako stranka koja je pozvana javnim priop}enjem pozivanije do{la na raspravu, a primjedbe na rad obavljen na raspravistavi poslije rasprave, ove }e se primjedbe uzeti u obzir poduvjetom iz stavka 1. ovog ~lanka.

^lanak 156.

(1) Na usmenoj raspravi treba da se pretrese i utvrdi ono {toje predmet ispitnog postupka.

(2) Ako se predmet ne mo‘e pretresti na jednoj raspravi,slu‘bena osoba koja vodi postupak prekinut }e raspravu i zakazati{to prije njen nastavak. Za ovaj nastavak slu‘bena osoba }epoduzeti sve mjere koje su propisane za odre|ivanje usmenerasprave, a prisutnim osobama mo‘e usmeno priop}iti te mjere,kao i vrijeme i mjesto nastavka rasprave. Pri nastavku usmenerasprave slu‘bena osoba koja vodi postupak iznijet }e u glavnimcrtama tok dotada{nje rasprave.

(3) Za izvo|enje pismenih dokaza koji se naknadno podnesune mora se ponovo odre|ivati usmena rasprava, ali }e se strancidati mogu}nost da se o izvedenim dokazima izjasni.

B. DOKAZIVANJE

1. Op}e odredbe^lanak 157.

(1) ^injenice na podlozi kojih se donosi rje{enje utvr|uju sedokazima.

(2) Kao dokazno sredstvo upotrijebit }e se sve {to je podesnoza utvr|ivanje stanja stvari i {to odgovara pojedinom slu~aju, kao{to su: isprave, odnosno mikrofilmska kopija isprave ili repro-dukcija te kopije, svjedoci, izjava stranke, vje{taci, uvi|aj.

^lanak 158.

(1) Da li neku ~injenicu treba dokazivati ili ne, odlu~ujeslu‘bena osoba koja vodi postupak, ovisno od toga da li ta~injenica mo‘e imati uticaja na rje{avanje stvari. Dokazi se, popravilu, izvode po{to se utvrdi {ta je u ~injeni~nom pogledusporno ili {ta treba dokazivati.

(2) Ne treba dokazivati ~injenice koje su op}e poznate.(3) Isto tako, ne treba dokazivati ~injenice ~ije postojanje

zakon pretpostavlja, ali je dopu{teno dokazivati nepostojanje tih~injenica, ako zakonom nije druk~ije odre|eno.

^lanak 159.

Ako je dokazivanje pred organom koji vodi postupak neiz-vodljivo ili skop~ano s nesrazmjernim tro{kovima ili s velikimgubitkom vremena, dokazivanje ili pojedini dokazi mogu seizvoditi pred zamoljenim organom.

^lanak 160.

Kad je propisom predvi|eno da se stvar mo‘e rije{iti napodlozi ~injenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili sedokazima samo posredno utvr|uju (~injenice i okolnosti koje suu~injene vjerovatnim) ne moraju se izvoditi posebni dokazi radiutvr|ivanja tih ~injenica predvi|eni odredbama ovog zakona oizvo|enju dokaza.

^lanak 161.

(1) Ako organu koji rje{ava o stvari nije poznato pravo kojeva‘i u stranoj dr‘avi, mo‘e se obavijestiti o tome kod federalnogorgana uprave nadle‘nog za poslove pravosu|a i uprave.

(2) Organ koji rje{ava o stvari mo‘e od stranke zatra‘iti dapodnese javnu ispravu koju je izdao nadle‘ni inozemni organkojom se potvr|uje koje pravo va‘i u stranoj dr‘avi. Dopu{tenoje dokazivanje stranog prava protivno ovakvoj javnoj ispravi,akome|unarodnim ugovorom nije druk~ije predvi|eno.

2. Isprave^lanak 162.

(1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ u grani-cama svoje nadle‘nosti, a koja mo‘e biti prilago|ena elektron-skoj obradi podataka, kao i isprava koju je u takvom obliku izdalainstitucija koja ima javne ovlasti odnosno druga pravna osoba(javna isprava), dokazuje ono {to se u njoj potvr|uje ili odre|uje.

(2) U postupku dokazivanja, mikrofilmska kopija isprave,odnosno reprodukcija te kopije, izjedna~ava se s ispravom izstavka 1. ovog ~lanka, ako je takvu mikrofilmsku kopiju, od-nosno reprodukciju te kopije, izdao organ u granicama svojenadle‘nosti, odnosno institucija koja ima javne ovlasti ili drugapravna osoba.

(3) Dopu{teno je dokazivati da su u takvoj ispravi, odnosnomikrofilmskoj kopiji isprave ili reprodukciji te kopije, ~injeniceneistinito potvr|ene ili da je sama isprava, odnosno mikrofilmskakopija isprave ili reprodukcija te kopije, neispravno sastavljena.

(4) Dopu{teno je dokazivati da mikrofilmska kopija, odnosnoreprodukcija te kopije nije vjerna originalu.

^lanak 163.

Ako je na ispravi ne{to precrtano, ostrugano, ili ina~e izbri-sano, umetnuto, ili ako na ispravi postoje kakvi drugi vanjskinedostaci, slu‘bena osoba koja vodi postupak ocijenit }e premasvim okolnostima da li je time i u kojoj mjeri umanjena dokaznavrijednost isprave ili je isprava potpuno izgubila dokaznu vrijed-nost za rje{avanje stvari o kojoj se vodi postupak.

^lanak 164.

(1) Isprave koje slu‘e kao dokaz podnose stranke ili ihpribavlja slu‘bena osoba koja vodi postupak. Stranka podnosiispravu u originalu, mikrofilmskoj kopiji isprave ili reprodukcijite kopije ili u ovjerenom prepisu ili ovjerenoj fotokopiji, a mo‘eje podnijeti i u prostom prepisu. Kad stranka podnese ispravu uovjerenom prijepisu slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘etra‘iti da stranka poka‘e originalnu ispravu, a kad podnese is-pravu u prostom prepisu, slu‘bena osoba }e utvrditi da li je prostprepis vjeran originalu. Mikrofilmska kopija isprave ili repro-dukcija te kopije koju je na propisan na~in izdao organ u grani-cama svoje nadle‘nosti ili institucija koja ima javneovlasti,odnosno druga pravna osoba,ima u upravnom postupkudokaznu vrijednost originalne isprave, u smislu ~lanka 162.stavak 1. ovog zakona, za rje{avanje stvari o kojoj se vodipostupak.

(2) Ako je neke ~injenice ili okolnosti organ koji je za to bionadle‘an ve} utvrdio ili su posvjedo~ene u javnoj ispravi (kaoosobna karta, izvod iz mati~ne knjige i dr), organ koji vodipostupak uzet }e ove ~injenice i okolnosti za dokazane. Kad je upitanju sticanje ili gubljenje prava, a postoji vjerovatno}a da suse te ~injenice i okolnosti naknadno izmijenile, ili ih na osnovuposebnih propisa treba posebno dokazati, slu‘bena osoba }etra‘iti da stranka podnese posebne dokaze o tim ~injenicama iokolnostima, ili }e ih organ sam pribaviti.

^lanak 165.

(1) Slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e pozvati strankukoja se poziva na kakvu ispravu da je podnese, ako njomraspola‘e ili ako je mo‘e pribaviti.

(2) Ako se isprava nalazi kod protivne stranke, a ta strankane}e dobrovoljno da je podnese ili poka‘e, slu‘bena osoba kojavodi postupak pozvat }e tu stranku da podnese ili poka‘e ispravuna raspravi, da bi se druge stranke mogle o njoj izjasniti.

(3) Ako stranka koja je pozvana da podnese, odnosno poka‘eispravu ne postupi po pozivu, slu‘bena osoba koja vodi postupakcijenit }e, s obzirom na sve okolnosti slu~aja, od kakvog je touticaja za rje{avanje stvari.

Broj 2 - Strana 50 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

^lanak 166. Ako se isprava koja se ima upotrijebiti kao dokaz u postupku

nalazi kod organa ili institucije koja ima javne ovlasti odnosnodruge pravne osobe, a stranka koja se pozvala na tu ispravu nijeuspjela da je pribavi, organ koji vodi postupak pribavit }e ovuispravu po slu‘benoj du‘nosti. Ti organi, institucije i pravneosobe du‘ni su postupiti po tra‘enju nadle‘nog organa.

^lanak 167.(1) Ako se isprava nalazi kod tre}e osobe, a ta osoba ne}e

dobrovoljno da je poka‘e, organ koji vodi postupak pozvat }ezaklju~kom tu osobu da poka‘e ispravu na raspravi, da bi sestranke mogle o njoj izjasniti.

(2) Tre}a osoba mo‘e uskratiti pokazivanje isprave iz istihrazloga, kao i svjedok svjedo~enje.

(3) Protiv tre}e osobe koja bez opravdanog razloga, odbijeda poka‘e ispravu postupit }e se kao protiv onoga koji odbije dasvjedo~i.

(4) Protiv zaklju~ka kojim mu se nare|uje pokazivanjeisprave, kao i protiv zaklju~ka o kazni zbog nepokazivanja is-prave, tre}a osoba ima pravo ‘albe, koja odga|a izvr{enje zak-lju~ka.

(5) Stranka koja se poziva na ispravu koja se nalazi kod tre}eosobe du‘na je naknaditi tro{kove koje je ta osoba imala u svezisa pokazivanjem isprave.

^lanak 168.(1) Sukladno Ustavu Federacije stranka ima pravo da podnosi

isprave na jeziku iz ~lanak 16. ovog zakona.(2) Isprave koje su izdate na stranom jeziku podnose se u

ovjerenom prevodu, ako je to potrebno.(3) Isprave koje je izdao inozemni organ, koje u mjestu gdje

su izdate va‘e kao javne isprave, imaju pod uvjetima recipro-citeta, istu dokaznu snagu kao i doma}e javne isprave, ako supropisno ovjerene.

3. Uvjerenja^lanak 169.

(1) Organi su du‘ni izdavati uvjerenja, odnosno druge isprave(certifikate, potvrde i dr.) o ~injenicama o kojima vode slu‘benuevidenciju.

(2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovog ~lanka, institucije kojeimaju javne ovlasti, kao i druge pravne osobe i institucije, izdajuuvjerenja, odnosno druge isprave o ~injenicama u svezi sa pos-lovima koje sukladno zakonu obavljaju te institucije odnosnopravne osobe i institucije.

(3) Uvjerenja i druge isprave o ~injenicama o kojima se vodislu‘bena evidencija moraju se izdavati sukladno s podacimaslu‘bene evidencije. Takva uvjerenja, odnosno druge ispraveimaju zna~aj javne isprave.

(4) Pod slu‘benom evidencijom podrazumijevaju se eviden-cije koje su ustanovlje ne zakonom ili drugim propisom, ili op}imaktom institucije koja ima javne ovlasti odnosno druge pravneosobe i institucije.

(5) Uvjerenje i druge isprave o ~injenicama o kojima se vodislu‘bena evidencija izdaju se stranci na usmeni zahtjev, popravilu, istog dana kada je stranka zatra‘ila izdavanje uvjerenjaodnosno druge isprave, a najkasnije u roku od pet dana, akopropisom iz stavka 4. ovog ~lanka, kojim je ustanovljenaslu‘bena evidencija, nije druk~ije odre|eno.

(6) Ako organi, pravne osobe i institucije iz st. 1. i 2. ovog~lanka, odbiju zahtjev za izdavanje uvjerenja, odnosno drugeisprave du‘ni su da o tome donesu posebno rje{enje. Ako u rokuod pet dana od dana podno{enja zahtjeva ne izdaju uvjerenje,odnosno drugu ispravu, niti donesu i dostave stranci rje{enje oodbijanju zahtjeva, smatra se da je zahtjev odbijen.

(7) Ako stranka, na osnovu dokaza kojima raspola‘e, smatrada joj uvjerenje, odnosno druga isprava nije izdata u skladu spodacima iz slu‘bene evidencije, mo‘e zahtijevati izmjenu uvjer-enja, odnosno druge isprave. Organ, odnosno pravna osoba iinstitucije du‘an da donese posebno rje{enje, ako odbije zahtjevstranke da joj izmijeni, odnosno izda novo uvjerenje ili druguispravu. I u tom slu~aju va‘i rok od pet dana od dana podno{enjazahtjeva za izdavanje novog uvjerenja, odnosno druge isprave, aako to ne bude u~injeno u tom roku, smatra se da je zahtjevodbijen.

^lanak 170.(1) Organi, odnosno poduze}a (dru{tva), ustanove i druge

pravne osobe du‘ni su izdavati uvjerenja, odnosno druge ispravei o ~injenicama o kojima ne vode slu‘benu evidenciju, ako je tozakonom odre|eno. U tom slu~aju ~injenice se utvr|uju vo|en-jem postupka propisanog odredbama ove glave o dokazivanju.

(2) Uvjerenje, odnosno druga isprava izdata na na~inpredvi|en u stavku 1. ovog ~lanka, ne vezuje organ kome jepodnesena kao dokaz i koji treba da rje{ava o stvari. Ako organne prihvati to uvjerenje odnosno drugu ispravu kao dokaz, u tomslu~aju on }e sam pristupiti utvr|ivanju ~injenica navedenih uuvjerenju.

(3) Uvjerenje, odnosno druga isprava stranci se izdaje od-nosno rje{enje o odbijanju zahtjeva donosi i stranci dostavlja uroku od osam dana od dana podno{enja zahtjeva, a ako se takone postupi, smatra se da je zahtjev stranke odbijen.

4. Svjedoci^lanak 171.

(1) Svjedok mo‘e biti svaka fizi~ka osoba koja je bilasposobna da opazi ~injenicu o kojoj ima da svjedo~i i koja je ustanju da to svoje opa‘anje saop}i.

(2) Osoba koja u postupku u~estvuje u svojstvu slu‘beneosobe ne mo‘e biti svjedok.

^lanak 172.Svaka osoba koja se kao svjedok poziva du‘na je da se

odazove pozivu, a i da svjedo~i, ako ovim zakonom nije druk~ijeodre|eno.

^lanak 173.Ne mo‘e se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom

povrijedila du‘nost ~uvanja slu‘bene, dr‘avne ili vojne tajne, dokga nadle‘ni organ ne oslobodi te du‘nosti.

^lanak 174.(1) Svjedok mo‘e uskratiti svjedo~enje:1) na pojedina pitanja na koja bi odgovor izlo‘io te{koj

sramoti, znatnoj imovinskoj {teti ili krivi~nom gonjenju,njega, njegovog srodnika po krvi u pravoj liniji, a upobo~noj liniji do tre}eg stupnja zaklju~no, njegovogbra~nog druga ili srodnika po tazbini, do drugog stupnjazaklju~no i onda kad je brak prestao, kao i njegovogstaraoca ili starinika, usvojioca ili usvojenika;

2) na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti, a dane povrijedi obvezu,da ~uva poslovnu, profesionalnu,umjetni~ku ili znanstvenu tajnu;

3) o onome {to je stranka povjerila svjedoku kao svompunomo}niku;

4) o onome o ~emu se stranka ili druga osoba ispovijedalasvjedoku, kao vjerskom ispovjedniku.

(2) Svjedok se mo‘e osloboditi du‘nosti svjedo~enja i opojedinim drugim ~injenicama kad iznese va‘ne razloge za to.Ako je potrebno, on treba te razloge da u~ini vjerovatnim.

(3) Svjedok ne mo‘e zbog opasnosti od kakve imovinske{tete uskratiti svjedo~enje o pravnim poslovima pri kojima je bio

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 51

prisutan kao svjedok, pisar ili posrednik, o radnjama koje je usvezi sa spornim pitanjem poduzeo kao pravni prethodnik ilizastupnik jedne od stranaka, kao i o svakoj onoj radnji o kojoj jena osnovu posebnih propisa du‘an podnijeti prijavu ili datiizjavu.

^lanak 175.(1) Svjedoci se saslu{avaju pojedina~no, bez prisustva onih

svjedoka koji }e se kasnije saslu{ati.(2) Saslu{ani svjedok ne smije se udaljiti bez dozvole

slu‘bene osobe koja vodi postupak.(3) Slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e ve} saslu{anog

svjedoka ponovo saslu{ati, a svjedoke ~iji se iskazi ne sla‘u mo‘esuo~iti

(4) Osoba koja zbog bolesti ili tjelesne nesposobnosti nemo‘e do}i po pozivu, ispitat }e se u svom stanu.

^lanak 176.(1) Svjedok }e se prethodno upozoriti da je du‘an da govori

istinu, da ne smije ni{ta pre{utjeti i da mo‘e na svoj iskaz bitizaklet, pa }e mu se predo~iti i posljedice davanja la‘nog iskaza.

(2) Od svjedoka }e se zatim uzeti op}i osobni podaci ovimredom: ime i prezime, zanimanje, boravi{te, mjesto ro|enja,godine ‘ivota i bra~no stanje. Ako je potrebno, svjedok }e bitiispitan i o okolnostima koje se ti~u njegove vjerodostojnosti kaosvjedoka u predmetu o kom je rije~, a osobito o njegovimsrodni~kim odnosima prema strankama.

(3) Slu‘bena osoba koja vodi postupak ukazat }e svjedokuna koja pitanja mo‘e uskratiti svjedo~enje.

(4) Nakon toga svjedoku }e se postavljati pitanja o samompredmetu i pozivat }e se da iznese {ta mu je o tome poznato

(5) Nije dopu{teno postavljati takva pitanja koja ukazuju nato kako bi se imalo odgovoriti.

(6) Svjedok }e se uvijek pitati otkuda mu je poznato ono {tosvjedo~i.

^lanak 177.(1) Ako svjedok ne zna jezik na kom se vodi postupak, ispitat

}e se preko tuma~a (prevoditelja).(2) Ako je svjedok gluh, pitanja }e mu se postavljati pismeno,

a ako je nijem pozvat }e se da pismeno odgovora. Ako seispitivanje ne mo‘e izvr{iti na ovaj na~in, pozvat }e se kao tuma~osoba koja se sa svjedokom mo‘e sporazumjeti.

^lanak 178.(1) Po{to saslu{a svjedoka, slu‘bena osoba koja vodi postu-

pak mo‘e odlu~iti da svjedok polo‘i zakletvu na svoj iskaz. Ne}ese zaklinjati svjedok koji je maloljetan ili koji ne mo‘e dovoljnoda shvati zna~aj zakletve.

(2) Zakletva se pola‘e usmeno izgovaranjem ovih rije~i:"Zaklinjem se da sam o svemu o ~emu sam ovdje pitan govorioistinu i da ni{ta {to o ovoj stvari znam nisam pre}utao".

(3) Nijemi svjedoci koji znaju ~itati i pisati zaklinju se na tajna~in {to potpisuju tekst zakletve, a gluhi svjedoci }e pro~itatitekst zakletve. Ako nijemi ili gluhi svjedoci ne znaju ~itati nipisati, zaklet }e se preko tuma~a.

^lanak 179.(1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne do|e, a izostanak

ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji samjesta gdje treba da bude saslu{an, organ koji vodi postupakmo‘e narediti da se prisilno dovede i da snosi tro{kovedovo|enja, a mo‘e ga i kazniti nov~ano do 50 DM.

(2) Ako svjedok do|e, pa bez opravdanog razloga odbije dasvjedo~i i ako je upozoren na posljedice odbijanja, mo‘e sekazniti nov~ano do 50 DM, a ako i poslije toga odbije da svjedo~i,mo‘e se jo{ jedanput kazniti do 50 DM. Zaklju~ak o izricanjunov~ane kazne donosi slu‘bena osoba koja vodi postupak u

suglasnosti sa slu‘benom osobom ovla{tenom za rje{avanjestvari, a kod zamoljenog organa - u suglasnosti s rukovoditeljemtog organa, odnosno sa slu‘benom osobom ovla{tenom zarje{avanje u sli~nim stvarima.

(3) Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, slu‘benaosoba koja vodi postupak poni{tit }e zaklju~ak o kazni ilitro{kovima. Ako svjedok naknadno pristane da svjedo~i,slu‘bena osoba mo‘e poni{titi zaklju~ak o kazni.

(4) Slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e odlu~iti dasvjedok naknadi tro{kove koje je prouzrokovala svojimizostankom ili odbijanjem da svjedo~i.

(5) Protiv zaklju~ka o tro{kovima ili nov~anoj kazni done-senog na temelju ovog ~lanka, dopu{tena je posebna ‘alba.

5. Izjava stranke^lanak 180.

(1) Ako za utvr|ivanje odre|ene ~injenice ne postoji nepos-redan dokaz, ili se takva ~injenica ne mo‘e utvrditi na podlozidrugih dokaznih sredstava, za utvr|ivanje te ~injenice mo‘e sekao dokazno sredstvo uzeti i usmeno data izjava stranke. Izjavastranke mo‘e se uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malogzna~aja ako bi se odre|ena ~injenica imala utvr|ivati saslu{anjemsvjedoka koji ‘ivi u mjestu udaljenom od sjedi{ta organa, ili biina~e, usljed pribavljanja drugih dokaza, bilo ote‘ano ostvari-vanje prava stranke. Izjava se unosi u zapisnik.

(2) Zakonom se mo‘e propisati da se i u slu~ajevima, osimonih iz stavka 1. ovog ~lanka, odre|ene ~injenice mogu dokazi-vati izjavom stranke.

(3) Vjerodostojnost izjave stranke cijeni se po na~elu pro-pisanom u ~lanku 8. ovog zakona.

(4) Prije uzimanja izjave stranke slu‘bena osoba koja vodipostupak du‘na je upozoriti stranku na krivi~nu i materijalnuodgovornost za davanje la‘ne izjave.

6. Vje{taci ^lanak 181.

Kad je za utvr|ivanje ili ocjenu neke ~injenice va‘ne zarje{avanje stvari potrebno stru~no znanje kojim ne raspola‘eslu‘bena osoba koja vodi postupak, izvest }e se dokaz vje{ta~en-jem.

^lanak 182.(1) Ako bi dokazivanje vje{ta~enjem bilo nesrazmjerno

skupo prema zna~aju ili vrijednosti predmeta, stvar }e se rije{itina temelju drugih dokaznih sredstava.

(2) U slu~aju iz stavka 1. ovog ~lanka, vje{ta~enje }e seizvr{iti ako stranka to zahtijeva i pristane da snosi tro{kove.

^lanak 183.(1) Radi izvo|enja dokaza vje{ta~enjem, slu‘bena osoba koja

vodi postupak, odre|uje, po slu‘benoj du‘nosti ili na prijedlogstranke, jednog vje{taka, a kad ocijeni da je vje{ta~enje slo‘enomo‘e odrediti dva ili vi{e vje{taka.

(2) Za vje{take }e se odrediti osobe koje su stru~ne, i toprvenstveno one koje imaju posebno ovla{tenje za davanjestru~nog mi{ljenja o pitanjima iz odgovoraju}e struke, ako jetakvo ovla{tenje predvi|eno propisima.

(3) Stranka }e se, po pravilu, prethodno saslu{ati o li~nostivje{taka.

(4) Za vje{taka se ne mo‘e odrediti osoba koja ne mo‘e bitisvjedok.

^lanak 184.(1) Svako ko ima potrebnu stru~nu spremu mora se primiti

du‘nosti vje{taka, osim ako ga slu‘bena osoba koja vodi postu-pak od toga oslobodi iz opravdanih razloga, kao {to su preop-tere}enost vje{ta~enjima, drugim poslovima i sli~no.

Broj 2 - Strana 52 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

(2) Osloba|anje od du‘nosti vje{ta~enja mo‘e tra‘iti i ruko-voditelj organa ili pravne osobe gdje je vje{tak zaposlen, akopostoje opravdani razlozi.

^lanak 185.(1) Vje{tak mo‘e uskratiti vje{ta~enje iz istih razloga iz kojih

svjedok svjedo~enje.(2) Osobe zaposlene u organu }e biti oslobo|ene du‘nosti

vje{ta~enja kad je posebnim propisom predvi|eno njihovo os-loba|anje od te du‘nosti.

^lanak 186.(1) U pogledu izuze}a vje{taka, na odgovaraju}i na~in }e se

primjenjivati odredbe ovog zakona,o izuze}u slu‘benih osoba.(2) Stranka mo‘e tra‘iti izuze}e vje{taka i ako u~ini vjerovat-

nim okolnosti koje dovode u pitanje njegovo stru~no znanje.(3) O izuze}u vje{taka odlu~uje zaklju~kom slu‘bena osoba

koja vodi postupak.^lanak 187.

(1) Prije po~etka vje{ta~enja, vje{taka treba upozoriti da jedu‘an da predmet vje{ta~enja bri‘ljivo razmotri i u svojem pis-menom nalazu to~no navede {to zapazi i na|e, kao i da svojeobrazlo‘eno stru~no mi{ljenje iznese nepristrasno i sukladno spravilima znanosti i vje{tine.

(2) Slu‘bena osoba koja vodi postupak zatim pokazujevje{taku predmet koji ovaj ima da razmotri.

(3) Kad vje{tak izlo‘i svoj nalaz i mi{ljenje, slu‘bena osobakoja vodi postupak, kao i stranke, mogu mu postavljati pitanja itra‘iti obja{njenja u pogledu datog nalaza i mi{ljenja. Nalaz imi{ljenje daje se pismeno.

(4) U pogledu saslu{avanja vje{taka na odgovaraju}i na~in}e se primjenjivati odredbe ~lanka 176. ovog zakona.

(5) Vje{tak ne pola‘e zakletvu. ^lanak 188.

(1) Vje{taku se mo‘e nalo‘iti da izvr{i vje{ta~enje i izvanusmene rasprave. U tom slu~aju mo‘e se tra‘iti da vje{tak nausmenoj raspravi obrazlo‘i svoj pismeni nalaz i mi{ljenje.

(2) Ako je postavljeno vi{e vje{taka, oni mogu svoj nalaz imi{ljenje dati zajedni~ki. Ako se ne sla‘u, svaki }e od njihodvojeno izlo‘iti svoj nalaz i mi{ljenje.

^lanak 189.(1) Ako nalaz i mi{ljenje vje{taka nisu jasni ili potpuni, ili

ako se nalazi i mi{ljenje vje{taka bitno razlikuju, ili ako mi{ljenjenije dovoljno obrazlo‘eno, ili se pojavi osnovana sumnja uto~nost datog mi{ljenja, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti niponovnim saslu{avanjem vje{taka, obnovit }e se vje{ta~enje sistim ili drugim vje{tacima, a mo‘e se zatra‘iti i mi{ljenje od kojeznanstvene ili stru~ne ustanove.

(2) Mi{ljenje od znanstvene ili stru~ne ustanove mo‘e setra‘iti onda kad se zbog slo‘enosti slu~aja ili zbog potrebe vr{enjaanalize mo‘e opravdano pretpostaviti da }e se na taj na~in do}ido to~nijeg mi{ljenja.

^lanak 190.(1) Ako vje{tak koji je uredno pozvan ne do|e, a izostanak

ne opravda, ili do|e ali odbije da vje{ta~i, ili kad u ostavljenomroku ne podnese svoj pismeni nalaz i mi{ljenje, mo‘e se kaznitinov~ano do 50 DM. Ako su usljed neopravdanog izostankavje{taka, usljed njegovog odbijanja da vje{ta~i, ili usljedpropu{tanja da podnose pismeni nalazi i mi{ljenje, nastalitro{kovi u postupku, mo‘e se odrediti da te tro{kove snosivje{tak.

(2) Zaklju~ak o nov~anoj kazni ili o pla}anju tro{kova donosislu‘bena osoba koja vodi postupak u suglasnosti sa slu‘benomosobom ovla{tenom za rje{avanje stvari, a kod zamoljenog or-

gana - u suglasnosti s rukovoditeljem tog organa, odnosno saslu‘benom osobom ovla{tenom za rje{avanje u sli~nim stvarima.

(3) Ako vje{tak naknadno opravda svoj izostanak, ilinaknadno opravda {to svoj pismeni nalaz i mi{ljenje nije podniona vrijeme, slu‘bena osoba koja vodi postupak, poni{tit }e zak-lju~ak o nov~anoj kazni ili o tro{kovima, a ako vje{tak naknadnopristane da vje{ta~i, slu‘bena osoba mo‘e poni{titi zaklju~ak onov~anoj kazni.

(4) Protiv zaklju~ka o tro{kovima ili o nov~anoj kaznidonosenog na temelju st. 1. ili 2. ovog ~lanka, dopu{tena jeposebna ‘alba.

7. Tuma~i (prevoditelji)^lanak 191.

(1) Tuma~ je osoba koja se odre|uje radi sporazumjevanja sau~esnikom u postupku koji je gluh ili nijem, a ~ije se saslu{anjene mo‘e izvr{iti pismenim putem.

(2) Ako u postupku u~estvuje osoba koja ne poznaje jezik nakojem se vodi postupak, toj osobi se odre|uje prevoditelj kojipoznaje jezik te osobe.

(3) Glede obveze odre|ivanja tuma~a, odnosno prevoditelja,osloba|anja od te du‘nosti, prava uskra}ivanja tuma~enja od-nosno prevo|enja, izuze}a i druga pitanja na odgovaraju}i na~inse mijenjaju odredbe ovog zakona koje se odnose na vje{taka.

8. Uvi|aj^lanak 192.

Uvi|aj se vr{i kad je za utvr|ivanje neke ~injenice ili zarazja{njenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opa‘anjeslu‘bene osobe koja vodi postupak.

^lanak 193.

(1) Stranke imaju pravo da prisustvuju uvi|aju. Koje }e osobeosim, stranaka, prisustvovati uvi|aju odre|uje slu‘bena osobakoja vodi postupak.

(2) Uvi|aj se mo‘e izvr{iti i uz sudjelovanje vje{taka.

^lanak 194.

Uvi|aj stvari koja se bez te{ko}e mo‘e donijeti na mjesto gdjese postupak vodi, izvr{it }e se na tom mjestu, a ina~e uvi|aj sevr{i na mjestu gdje se stvar nalazi.

^lanak 195.

(1) Vlasnik ili dr‘alac stvari, prostorija ili zemlji{te koja seimaju razgledati, ili u kojima, odnosno na kojima se nalaze stvariuvi|aja, ili preko kojih je potrebno prije}i, du‘an je dopustiti dase uvi|aj izvr{i.

(2) Ako vlasnik ili dr‘alac ne dopusti da se izvr{i uvi|aj, naodgovaraju}i na~in }e se primijeniti odredbe ovog zakona ouskra}ivanju svjedo~enja.

(3) Prema vlasniku ili dr‘aocu koji bez opravdanog razlogane dopusti da se uvi|aj izvr{i, mogu se primijeniti iste mjere kojese primjenuju prema svjedoku koji odbije da svjedo~i (~lanak179. st. 2., 3. i 4.).

(4) [teta koja je nanesena prilikom obavljanja uvi|aja spadau tro{kove postupka (~lanak 111. stavak 1.) i naknadit }e sevlasniku ili dr‘aocu. O tome donosi zaklju~ak slu‘bena osobakoja vodi postupak. Protiv tog zaklju~ka dopu{tena je posebna‘alba.

^lanak 196.

Slu‘bena osoba koja rukovodi uvi|ajem pazit }e da uvi|ajne bude zloupotrijebljen i da ne bude povrije|ena ni~ija pos-lovna, profesionalna, znanstvena ili umjetni~ka tajna.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 53

9. Osiguranje dokaza ^lanak 197.

(1) Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz ne}emo}i kasnije izvesti ili da }e njegovo izvo|enje biti ote‘ano,mo‘e se, radi osiguranja dokaza u svakom stanju postupka, pa iprije nego {to je postupak pokrenut, taj dokaz izvesti.

(2) Osiguranje dokaza vr{i se po slu‘benoj du‘nosti ili poprijedlogu stranke, odnosno osobe koja ima pravni interes.

^lanak 198.(1) Za osiguranje dokaza u toku postupka nadle‘an je organ

koji vodi postupak.(2) Za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadle‘an

je organ na ~ijem se podru~ju nalaze stvari koje treba razgledati,odnosno na ~ijem podru~ju borave osobe koje treba saslu{ati.

^lanak 199.(1) O osiguranju dokaza donosi se poseban zaklju~ak.(2) Protiv zaklju~ka kojim se odbija prijedlog za osiguranje

dokaza dopu{tena je posebna ‘alba, koja ne prekida tok postupka.

XII - RJE[ENJE

1. Organ koji donosi rje{enje^lanak 200.

(1) Na podlozi ~injenica utvr|enih u postupku, organnadle‘an za rje{avanje donosi rje{enje o stvari koja je predmetpostupka.

(2) Kad o stvari rje{ava kolegijalni organ, on mo‘e rje{avatikad je prisutno vi{e od polovine njegovih ~lanova, a rje{enjedonosi ve}inom glasova prisutnih ~lanova, ako zakonom ilidrugim propisima nije odre|ena naro~ita ve}ina.

(3) Glede rje{avanja upravne stvari od strane organa izvr{nevlasti, primjenjuju se odredbe ovog zakona, ako posebnim pro-pisima koji ure|uju ta pitanja o kojima rje{enje donosi organizvr{ne vlasti nije druk~ije odre|eno.

^lanak 201.Kad je zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu

odre|eno da o jednoj stvari rje{avaju dva ili vi{e organa, svaki jeod njih du‘an da rije{i o toj stvari. Ovi }e se organi sporazumjetikoji }e od njih izdati rje{enje, i u tom rje{enju mora biti navedenakt drugog organa.

^lanak 202.(1) Kad je u zakonu ili na zakonu utemeljenom propisu

odre|eno da rje{enje donosi jedan organ u suglasnosti sa drugimorganom, organ koji donosi rje{enje sastavlja rje{enje i {alje gasa spisima predmeta na suglasnost drugom organu, koji mo‘e datisuglasnost potvrdom na samom rje{enju ili posebnim aktom. Utakvom slu~aju rje{enje je doneseno kad je drugi organ daosuglasnost, a smatra se aktom organa koji je donio rje{enje.

(2) U slu~aju iz stavka 1. ovog ~lanka,organ koji donosirje{enje sastavlja i {alje ga sa spisima predmeta na suglasnostdrugom organu, koji mo‘e dati suglasnost potvrdom na samomrje{enju ili posebnima aktom. U takvom slu~aju rje{enje je done-seno kad je drugi organ dao suglasnost, a smatra se aktom organakoji je donio rje{enje.

(3) Odredba stavka 2. ovog ~lanka va‘i i za slu~aj kad je uzakonu propisano da rje{enje donosi jedan organ uz potvrdu iliodobrenje drugog organa.

(4) Kad je zakonom ili drugim propisom odre|eno da jenadle‘ni organ du‘an da prije dono{enja rje{enja pribavimi{ljenje drugog organa, rje{enje se mo‘e donijeti samo poslijepribavljenog mi{ljenja.

(5) Organ ~ija je suglasnost ili mi{ljenje,odnosno potvrda iliodobrenje potrebno za dono{enje rje{enja, du‘an je suglasnost ilimi{ljenje, odnosno potvrdu ili odobrenje dati u roku od 15 dana

od dana kada mu je zatra‘eno, ako posebnim propisima nijeodre|en drugi rok. Ako taj organ u tom roku ne izda svoj akt i nedostavi ga organu koji donosi rje{enje, kojim daje ili odbijasuglasnost, potvrdu ili odobrenje,odnosno mi{ljenje, smatra seda je dao suglasnost, potvrdu ili odobrenje, odnosno mi{ljenje, aako ne da nikakvo izja{njenje, nadle‘ni organ mo‘e donijetirje{enje i bez pribavljene suglasnosti ili mi{ljenja, odnosnopotvrde ili odobrenja,ako posebnim propisima nije druga~ijeodre|eno.

^lanak 203.Ako slu‘bena osoba koja je vodila postupak nije ovla{tena

da donosi rje{enje, du‘na je da podnese nacrt rje{enja organu kojidonosi rje{enje. Ova slu‘bena osoba potpisuje nacrt rje{enja(~lanak 36. st. 2. i 3.).

2. Oblik i sastavni dijelovi rje{enja^lanak 204.

(1) Svako rje{enje mora se kao takvo ozna~iti. Iznimno, akoje to nu‘no posebnim propisima mo‘e se predvidjeti da serje{enju mo‘e dati i drugi naziv.

(2) Rje{enje se donosi pismeno. Iznimno, u slu~ajevimapredvi|enim ovim zakonom, rje{enje se mo‘e donijeti i usmeno.

(3) Pismeno rje{enje sadr‘i:naziv organa, broj i datum, uvod,dispozitiv (izreku), obrazlo‘enje, uputstvo o pravnom lijeku,potpis ovla{tene slu‘bene osobe i pe~at organa. U slu~ajevimapredvi|enim zakonom ili propisom donesenim na temelju zak-ona, rje{enje ne mora sadr‘avati pojedine od ovih dijelova. Akose rje{enje obra|uje mehanografski, umjesto potpisa, mo‘e dasadr‘i faksimil ovla{tene slu‘bene osobe.

(4) I kad se rje{enje objavi usmeno, mora se izdati napismeno,sukladno ovom zakonu.

(5) Rje{enje se mora dostaviti stranci u originalu ili u ovjer-enom prepisu.

^lanak 205.(1) Uvod rje{enja sadr‘i: naziv organa koji donosi rje{enje,

propis o nadle‘nosti tog organa, ime stranke i njenog zakonskogzastupnika ili punomo}nika ako ga ima i kratko ozna~enje pred-meta postupka.

(2) Ako su rje{enje donijela dva ili vi{e organa, ili je done-seno uz suglasnost, potvrdu, odobrenje ili po pribavljenommi{ljenju drugog organa, to se ima navesti u uvodu, a ako je stvarrije{io kolegijalni organ, u uvodu se ozna~ava dan sjednicekolegijalnog organa na kojoj je stvar rije{ena. Ako se rje{enjedonosi po slu‘benoj du‘nosti, to se navodi u uvodu rje{enja.

^lanak 206.(1) Dispozitivom se rje{ava o predmetu postupka u cijelosti

i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka nijeposebno rije{eno.

(2) Dispozitiv mora biti kratak i odre|en, a kad je potrebnomo‘e se podijeliti i na vi{e to~aka.

(3) Dispozitivom se mo‘e rije{iti i o tro{kovima postupka,ako ih je bilo, odre|uju}i njihov iznos, tko ih je du‘an platiti,kome i u kom roku. Ako se u dispozitivu ne rje{ava o tro{kovima,navest }e se da }e se o njima donijeti poseban zaklju~ak.

(4) Ako se rje{enjem nala‘e izvr{enje kakve radnje, u dispoz-itivu }e se odrediti i rok u kome se ta radnja ima izvr{iti.

(5) Kad je propisano da ‘alba ne odga|a izvr{enje rje{enja,to mora biti navedeno u dispozitivu.

^lanak 207.(1) U jednostavnim stvarima u kojima u~estvuje samo jedna

stranka, kao i u jednostavnim stvarima u kojima u postupkusudjeluju dvije ili vi{e stranaka, ali ni jedna ne prigovarapostavljenom zahtjevu, a zahtjev se uva‘ava, obrazlo‘enjerje{enja mo‘e sadr‘avati samo kratko izlaganje zahtjeva stranke

Broj 2 - Strana 54 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

i pozivanje na pravne propise na temelju kojih je stvar rije{ena.U ovakvim stvarima rje{enje se mo‘e izdati i na propisanomobrascu.

(2) U ostalim stvarima obrazlo‘enje rje{enja sadr‘i: kratkoizlaganje zahtjeva stranaka,izvedene dokaze i utvr|eno ~in-jeni~no stanje,razloge koji su bili odlu~uju}i pri ocjeni dokaza,razloge zbog kojih nije uva‘en koji od zahtjeva stranaka, razlogekoji s obzirom na utvr|eno ~injeni~no stanje upu}uju na onakvorje{enje kako je dato u dispozitivu i pravne propise na osnovukojih je rije{ena upravna stvar. Ako ‘alba ne odga|a izvr{enjerje{enja, obrazlo‘enje sadr‘i i pozivanje na propis koji topredvi|a. U obrazlo‘enju rje{enja moraju biti obrazlo‘eni i onizaklju~ci protiv kojih nije dopu{tena posebna ‘alba.

(3) Kad je nadle‘ni organ zakonom ili drugim propisomutemeljenim na zakonu ovla{ten da rije{i stvar po slobodnojocjeni, du‘an je da u obrazlo‘enju, pored podataka iz stavka 2.ovog ~lanka, navede propis u kojem je predvi|eno rje{avanje poslobodnoj ocjeni i da izlo‘i razloge kojima se pri dono{enjurje{enja rukovodio. Ovi se razlozi ne moraju navesti kad je to ujavnom interesu zakonom ili drugim propisom izri~itopredvi|eno.

(4) Ako je zakonom ili drugim propisom posebno predvi|enoda se u rje{enju donesenom po slobodnoj ocjeni ne moraju navestirazlozi kojima se organ pri dono{enju rje{enja rukovodio, uobrazlo‘enju rje{enja navode se podaci iz stavka 2. ovog~lanka,propis kojim je organ ovla{ten da rije{i stvar po slobodnojocjeni i propis kojim je ovla{ten da ne mora navesti razlogekojima se pri dono{enju rje{enja rukovodio.

^lanak 208.

(1) Uputstvom o pravnom lijeku stranka se obavje{tava da liprotiv rje{enja mo‘e izjaviti ‘albu ili pokrenuti upravni spor ilidrugi postupak pred sudom.

(2) Kad se protiv rje{enja mo‘e izjaviti ‘alba, u uputstvu senavodi naziv organa kome se ‘alba izjavljuje, naziv organa komese, u kom roku i s kolikom taksom ‘alba predaje, s tim da senavede i da se ‘alba mo‘e izjaviti i na zapisnik kod organa kojije donio rje{enje.

(3) Kad se protiv rje{enja mo‘e pokrenuti upravni spor, uuputstvu se navodi naziv i sjedi{te suda kom se tu‘ba podnosi, ukom roku i s kolikom taksom, a kad se mo‘e pokrenuti drugipostupak pred sudom, navodi se sud kome se mo‘e obratiti i ukom roku.

(4) Kad je u rje{enju dato pogre{no uputstvo, stranka mo‘epostupiti po va‘e}im propisima ili po uputstvu. Stranka kojapostupi po pogre{nom uputstvu, ne mo‘e zbog toga imati {tetnihposljedica.

(5) Kad u rje{enju nije dato nikakvo uputstvo ili je uputstvonepotpuno, stranka mo‘e postupiti po va‘e}im propisima, a mo‘eu roku od osam dana tra‘iti od organa koji je rje{enje donio dadopuni rje{enje. U takvom slu~aju rok za ‘albu, odnosno sudskutu‘bu te~e od dana dostavljanja dopunjenog rje{enja.

(6) Kad je protiv rje{enja mogu}e izjaviti ‘albu, a stranka jepogre{no upu}ena da protiv toga rje{enja nema mjesta ‘albi ili dase protiv njega mo‘e pokrenuti upravni spor, rok za ‘albu te~e oddana dostavljanja rje{enja suda kojim je tu‘ba odba~ena kaonedopu{tena, ako stranka nije ve} prije toga podnijela ‘albunadle‘nom organu.

(7) Kad protiv rje{enja nije mogu}e izjaviti ‘albu, a strankaje pogre{no upu}ena da se protiv tog rje{enja mo‘e ‘aliti, pa jeizjavila ‘albu i zbog toga propustila rok za pokretanje upravnogspora, ovaj rok joj te~e od dana dostavljanja rje{enja kojim joj je‘alba odba~ena, ako stranka nije ve} prije toga pokrenula upravnispor.

(8) Uputstvo o pravnom lijeku, kao poseban sastavni diorje{enja, stavlja se poslije obrazlo‘enja.

^lanak 209.

(1) Rje{enje potpisuje slu‘bena osoba koja je ovla{tena dadonosi rje{enje (~lanak 36).

(2) Rje{enje koje je donio kolegijalni organ potpisujepredsjedavaju}i, ako ovim zakonom ili posebnim propisom nijedruga~ije odre|eno.

(3) Kad je kolegijalni organ donio potpuno rje{enje,strankama se izdaje ovjeren prepis rje{enja, a kad je stvar rije{iozaklju~kom, rje{enje se izra|uje u skladu sa tim zaklju~kom, iovjeren prepis takvog rje{enja izdaje se strankama.

^lanak 210.

(1) Kad je rije~ o stvari koja se ti~e ve}eg broja odre|enihosoba, mo‘e se za sve te osobe donijeti jedno rje{enje, ali onemoraju biti imenovane u dispozitivu, a u obrazlo‘enju rje{enjamoraju biti izlo‘eni razlozi koji se na svaku od njih odnose.Ovakvo rje{enje mora se dostaviti svakoj od tih osoba, osim uslu~aju predvi|enom u ~lanku 87. ovog zakona.

(2) Ako je rije~ o stvari koja se ti~e ve}eg broja osoba kojeorganu nisu poznate, mo‘e se za sve njih donijeti jedno rje{enje,ali ono mora sadr‘avati takve podatke da se iz njih mo‘e lakoutvrditi na koje se osobe rje{enje odnosi (npr. stanovnici ilivlasnici imanja u odre|enoj ulici ili stranci iz jedne zgrade i sl).

^lanak 211.

(1) U stvarima manjeg zna~aja u kojima se udovoljavazahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes niti interes drugeosobe, rje{enje se mo‘e sastojati samo od dispozitiva u oblikuslu‘bene zabilje{ke u spisu, ako su razlozi za takvo rje{enjeo~igledni i ako nije druga~ije propisano.

(2) Takvo se rje{enje, po pravilu, priop}ava stranci usmeno,a napismeno joj se mora izdati ako ona to tra‘i.

(3) Takvo rje{enje, po pravilu, ne sadr‘i obrazlo‘enje, osimako je ono po prirodi stvari potrebno. Ovakvo rje{enje mo‘e seizdati na propisanom obrascu.

^lanak 212.

Kad je rije~ o poduzimanju iznimno hitnih mjera u ciljuosiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja nepos-redne opasnosti po ‘ivot i zdravlje ljudi ili imovine, nadle‘niorgan, odnosno ovla{tena slu‘bena osoba nadle‘nog organa (~la-nak 36.), mo‘e donijeti rje{enje i usmeno i narediti njegovoizvr{enje bez odga|anja, s tim {to je du‘an donijeti pismenorje{enje najkasnije u roku od osam dana od dana dono{enjausmenog rje{enja. Sadr‘aj pismenog rje{enja mora odgovaratisadr‘aju usmenog rje{enja.

3. Djelimi~no, dopunsko i privremeno rje{enje^lanak 213.

(1) Kad se o jednoj stvari rje{ava u vi{e to~aka, a samo suneke od njih dozrele za rje{avanje, i kad se poka‘e svrsishodnimda se o tim to~kama rije{i posebnim rje{enjem, nadle‘ni organmo‘e donijeti rje{enje samo o tim to~kama (djelimi~no rje{enje).

(2) Djelimi~no rje{enje smatra se u pogledu pravnih lijekovai izvr{enja, kao samostalno rje{enje.

^lanak 214.

(1) Ako nadle‘ni organ nije rje{enjem odlu~io o svim pitan-jima koja su bila predmet postupka, on mo‘e, po prijedlogustranke ili po slu‘benoj du‘nosti, donijeti posebno rje{enje opitanjima koja ve} donesenim rje{enjem nisu obuhva}ena(dopunsko rje{enje). Ako prijedlog stranke za dono{enje dopun-skog rje{enja bude odbijen, protiv zaklju~ka o tome dopu{tena jeposebna ‘alba.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 55

(2) Ako je predmet ve} dovoljno raspravljen dopunskorje{enje mo‘e se donijeti bez ponovnog provo|enja ispitnogpostupka.

(3) Dopunsko rje{enje smatra se u pogledu pravnih lijekovai izvr{enja, samostalnim rje{enjem.

^lanak 215.

(1) Ako je prema okolnostima slu~aja neophodno prijeokon~anja postupka donijeti rje{enje kojim se privremenoure|uju sporna pitanja ili odnosi, takvo se rje{enje donosi napodlozi podataka koji postoje u ~asu njegovog dono{enja. Utakvom rje{enju mora biti izri~no nazna~eno da je privremeno.

(2) Dono{enje privremenog rje{enja po prijedlogu strankenadle‘ni organ mo‘e uvjetovati davanjem osiguranja za {tetukoja bi mogla usljed izvr{enja tog rje{enja nastati za protivnustranku u slu~aju da osnovni zahtjev predlaga~a ne bude uva‘en.

(3) Rje{enjem o glavnoj stvari koje se donosi nakonokon~anja postupka, ukida se privremeno rje{enje donijeto u tokupostupka.

(4) Privremeno rje{enje smatra se u pogledu pravnih lijekovai izvr{enja, kao samostalno rje{enje.

4. Rok za izdavanje rje{enja^lanak 216.

(1) Kad se postupak pokre}e povodom zahtjeva stranke,odnosno po slu‘benoj du‘nosti ako je to u interesu stranke, a prijedono{enja rje{enja nije potrebno provoditi poseban ispitni pos-tupak, niti postoje drugi razlozi zbog kojih se ne mo‘e donijetirje{enje bez odgode (rje{avanje prethodnog pitanja i dr.),nadle‘ni organ je du‘an donijeti rje{enje i dostaviti ga stranci {toprije, a najkasnije u roku od 30 dana ra~unaju}i od dana predajeurednog zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka poslu‘benoj du‘nosti, ako posebnim propisom nije odre|en kra}irok.

(2) U ostalim slu~ajevima kad se postupak pokre}e povodomzahtjeva stranke, odnosno po slu‘benoj du‘nosti ako je to uinteresu stranke, nadle‘ni organ je du‘an donijeti rje{enje i dosta-viti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana, ako posebnimpropisom nije odre|en kra}i rok.

(3) Ako nadle‘ni organ protiv ~ijeg je rje{enja dopu{tena‘alba ne donese rje{enje i ne dostavi ga stranci u roku iz st. 1. i2. ovog ~lanka,stranka ima pravo izjaviti ‘albu nadle‘nom or-ganu,kao da je njen zahtjev odbijen.

(4) Kad se u postupku radi o slu~ajevima iz ~lanka 139. ovogzakona, nadle‘ni organ je du‘an rje{enje po zahtjevu strankedonijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.

5. Ispravljanje gre{aka u rje{enju^lanak 217.

(1) Organ koji je donio rje{enje, odnosno slu‘bena osoba kojaje potpisala ili izdala rje{enje, mo‘e u svako vrijeme da ispravigre{ke u imenima ili brojevima, pisanju ili ra~unanju, kao i drugeo~igledne neto~nosti u rje{enju ili njegovim ovjerenimprepisima. Ispravka gre{ke proizvodi pravni u~inak od dana odkoga proizvodi pravni u~inak rje{enje koje se ispravlja.

(2) O ispravci se donosi poseban zaklju~ak koji se prila‘eizvorniku rje{enja i ~ini njegov sastavi dio. Ovjeren prijepiszaklju~ka dostavlja se i strankama kojima je dostavljeno rje{enje.Zaklju~ak potpisuje slu‘bena osoba koja je potpisala rje{enje.Zaklju~ak obvezno sadr‘i broj i datum rje{enja koje se ispravlja.

(3) Protiv zaklju~ka kojim se ve} doneseno rje{enje ispravljaili kojim se odbija prijedlog za ispravljanje, dopu{tena je posebna‘alba.

XIII - ZAKLJU^AK ^lanak 218.

(1) Zaklju~kom se odlu~uje o pitanjima koja se ti~u postupka.(2) Zaklju~kom se odlu~uje o onim pitanjima u kojima je

ovim zakonom predvi|eno da se donosi zaklju~ak, kao i drugimpitanjima u svezi s provo|enjem postupka, a koja se ne rje{avajurje{enjem.

^lanak 219.(1) Zaklju~ak donosi slu‘bena osoba koja obavlja onu radnju

postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaklju~ka,ako ovim zakonom ili drugim propisima nije druga~ije odre|eno.

(2) Ako se zaklju~kom nala‘e izvr{enje neke radnje, odredit}e se i rok u kome se ta radnja ima izvr{iti.

(3) Zaklju~ak se sa~injava u vidu slu‘bene zabilje{ke u spisui priop}ava zainteresiranim osobama usmeno, a napismeno seizdaje kada se protiv zaklju~ka mo‘e izjaviti posebna ‘alba, ilikad se mo‘e odmah tra‘iti izvr{enje zaklju~ka.

(4) Zaklju~ak koji se izdaje pismeno sadr‘i uvod, dispozitiv,obrazlo‘enje i pouku o pravnom lijeku.

^lanak 220.(1) Protiv zaklju~ka mo‘e se izjaviti posebna ‘alba samo kad

je to ovim ili drugim zakonom izri~ito predvi|eno.(2) @alba se izjavljuje u istom roku, na isti na~in i istom

organu, kao i ‘alba protiv rje{enja.(3) Zaklju~ke protiv kojih nije dopu{tena posebna ‘alba

mogu zainteresirane osobe pobijati ‘albom protiv rje{enja, osimako je ‘alba protiv zaklju~ka ovim zakonom isklju~ena.

(4) @alba ne odga|a izvr{enje zaklju~ka, osim ako je ovim ilidrugim zakonom ili samim zaklju~kom druga~ije odre|eno.

TRE]I DIO

PRAVNI LIJEKOVI

A) REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

XIV - @ALBA

1. Pravo ‘albe^lanak 221.

(1) Protiv rje{enja donesenog u prvom stupnju stranka imapravo ‘albe.

(2) Tu‘itelj, pravobranitelj i drugi organi, kad su zakonomovla{teni, mogu izjaviti ‘albu protiv rje{enja kojim je povrije|enzakon u korist pojedinaca ili pravne osobe, a na {tetu javnoginteresa.

^lanak 222.(1) Pravo ‘albe protiv prvostupanjskih rje{enja federalnih

organa uprave i federalnih ustanova, ure|uje se federalnim zak-onom iz odgovaraju}e upravne oblasti.

(2) Pravo ‘albe protiv prvostupanjskih rje{enja kantonalnih-‘upanijskih organa uprave i ustanova koja se donose na temeljuzakona kantona- ‘upanije, ure|uje se zakonom kantona-‘upanijeiz odgovaraju}e upravne oblasti.

(3) Pri odlu~ivanju o pravu na ‘albu protiv rje{enja iz st. 1. i2. ovog ~lanka, treba voditi ra~una da se, po pravilu, protiv svihprvostupanjskih rje{enja predvidi ‘alba i da se time osiguraprincip dvostupanjskog rje{avanja u upravnom postupku, a da se‘alba mo‘e isklju~iti samo iz naro~ito opravdanih razloga.

(4) Zakonima iz st. 1. i 2. ovog ~lanka odre|uje se i organkoji }e rje{avati po ‘albi.

Broj 2 - Strana 56 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

(5) Protiv rje{enja domova Parlamenta Federacije i zakono-davnog tijela kantona-‘upanije odnosno gradskog i op}inskogvije}a, kao i rje{enja Vlade Federacije i vlade kantona-‘upanijedonesenog u prvom stupnju ne mo‘e se izjaviti ‘alba.

(6) Ako protiv prvostupanjskih rje{enja iz ovog ~lanka ‘albanije dopu{tena, neposredno se mo‘e pokrenuti upravni spor kodnadle‘nog suda.

(7) @alba mora biti dozvoljena protiv svih prvostupanjskihrje{enja u kojima je zakonom isklju~en upravni spor.

2. Nadle‘nost organa za rje{avanje o ‘albi^lanak 223.

(1) Ako je u prvostupanjskom upravnom postupku rje{avanona temelju statuta ili propisa op}inskog vije}a, u okviru isk-lju~ivih prava i du‘nosti op}ine, o ‘albi protiv tih rje{enja udrugom stupnju, rje{ava op}inski organ odre|en statutom op}ineodnosno organ odre|en propisom op}inskog vije}a.

(2) Ako je u prvostupanjskom upravnom postupku rje{avanona temelju statuta ili propisa gradskog vije}a, u okviru isklju~ivihprava i obveza grada, u drugom stupnju protiv tih rje{enja rje{avagradski organ iz odgovaraju}e upravne oblasti odre|en statutomgrada odnosno organ odre|en propisom gradskog vije}a.

(3) Protiv prvostupanjskih rje{enja op}inskog na~elnika igradona~elnika odnosno op}inskih i gradskih slu‘bi za upravu,koja su u upravnom postupku donesena na temelju kantonalnog-‘upanijskog zakona ili drugog kantonalnog- ‘upanijskog pro-pisa, u drugom stupnju rje{ava nadle‘ni kantonalni-‘upanijskiorgan iz odgovaraju}e upravne oblasti, ako kantonalnim-‘upani-jskim zakonom nije utvr|ena nadle‘nost drugog organa.

(4) Protiv prvostupanjskih rje{enja op}inskog na~elnika igradona~elnika odnosno op}inskih i gradskih slu‘bi za upravu,koja su u upravnom postupku donesena na temelju federalnogzakona ili drugog federalnog propisa, u drugom stupnju rje{avanadle‘ni federalni organ uprave iz odgovaraju}e upravne oblasti,ako federalnim zakonom nije utvr|ena nadle‘nost drugog or-gana.

^lanak 224.(1) O ‘albi protiv prvostupanjskih rje{enja kantonalnih-

‘upanijskih organa uprave i ustanova donesenih na temelju zak-ona i drugih propisa kantona- ‘upanije, rje{ava nadle‘ni organkantona-‘upanije odre|en zakonom kantona-‘upanije.

(2) O ‘albi protiv prvostupanjskih rje{enja kantonalne-‘upanijske uprave odnosno kantonalne-‘upanijske ustanove kojese nalaze u sustavu kantonalnog-‘upanijskog organa upraverje{ava kantonalni-‘upanijski organ uprave u ~ijem se sustavunalazi ta uprava odnosno ustanova.

(3) O ‘albi protiv prvostupanjskih rje{enja organizacionihjedinica kantonalnih-‘upanijskih organa uprave i kantonalnih-‘upanijskih ustanova, koje su osnovane van sjedi{ta kantonal-nog-‘upanijskog organa uprave i kantonalne-‘upanijskeustanove, sa zadatkom da obavljaju odre|ene upravne poslove iznadle‘nosti kantonalnog-‘upanijskog organa uprave i kan-tonalne-‘upanijske ustanove, rje{ava kantonalni-‘upanijskih or-gan uprave i kantonalna-‘upanijska ustanova kojoj pripada taorganizaciona jedinica.

(4) O ‘albi protiv prvostupanjskih rje{enja kantonalnih-‘upanijskih organa uprave i kantonalnih-‘upanijskih ustanovadonesenih na temelju federalnih zakona i drugih federalnih pro-pisa, rje{ava nadle‘ni federalni organ uprave odnosno federalnaustanova iz odgovaraju}e upravne oblasti.

(5) O ‘albi protiv prvostupanjskih rje{enja federalne upraveodnosno federalne ustanove koje se nalaze u sastavu federalnogorgana uprave, rje{ava federalni organ uprave u ~ijem se sastavunalazi ta uprava odnosno ustanova.

(6) O ‘albi protiv prvostupanjskih rje{enja organizacionihjedinica federalnih organa uprave i federalnih ustanova, koje suosnovane van sjedi{ta federalnog organa uprave i federalne us-tanove, s zadatkom da obavljaju odre|ene upravne poslove iznadle‘nosti federalnog organa uprave i federalne ustanove,rje{ava federalni organ uprave i federalna ustanova kome pripadata organizaciona jedinica.

(7) O ‘albi protiv prvostupanjskih rje{enja federalnih organauprave i federalne ustanove, rje{ava federalni organ odre|enfederalnim zakonom.

^lanak 225. (1) O ‘albi protiv rje{enja donesenog na osnovu ~lanka 201.

ili 202. ovog zakona, rje{ava organ koji je nadle‘an za rje{avanjepo ‘albi protiv rje{enja organa koji je izdao (~lanak 201), od-nosno donio (~lanak 202.) pobijano rje{enje, ako posebnim pro-pisom nije odre|eno da o ‘albi rje{ava drugi organ.U ovimslu~ajevima drugostupanjski organ mo‘e samo poni{titi pobijanorje{enje, a ne mo‘e ga izmijeniti.

(2) Ako je organ koji je prema stavku 1. ovog ~lanka imaoda rje{ava o ‘albi dao suglasnost, odobrenje ili potvrdu na prvos-tupanjsko rje{enje, o ‘albi rje{ava organ odre|en zakonom, a akotakav organ nije odre|en, protiv ovakvog rje{enja mo‘e se ne-posredno pokrenuti upravni spor kod nadle‘nog suda.

^lanak 226.(1) O ‘albi protiv prvostupanjskog rje{enja koje donosi

poduze}e (dru{tvo), ustanova ili druga pravna osoba rje{avaorgan odre|en statutom odnosno drugim op}im aktom tihpravnih osoba, ako zakonom nije propisano da o ‘albi rje{avadrugi organ.

(2) O ‘albi protiv prvostupanjskog rje{enja institucije kojaima javne ovlasti, rje{ava organ odre|en statutom te institucije,ako zakonom kojim je data javna ovlast nije propisano da o ‘albirje{ava organ uprave odnosno drugi organ.

(3) Ako za rje{avanje o ‘albi nije odre|en organ u smisluodredaba st. 1. i 2. ovog ~lanka, o ‘albi rje{ava organ upravenadle‘an za odgovaraju}u upravnu oblast.

3. Rok za ‘albu^lanak 227.

(1) @alba protiv rje{enja se podnosi u roku od 15 dana, akozakonom nije druga~ije odre|eno.

(2) Rok za ‘albu za svaku osobu i za svaki organ kojima serje{enje dostavlja ra~una se od dana dostavljanja rje{enja.

^lanak 228.(1) U toku roka za ‘albu rje{enje se ne mo‘e izvr{iti. Kad je

‘alba propisno izjavljena, rje{enje se ne mo‘e izvr{iti sve dok serje{enje koje je doneseno po ‘albi ne dostavi stranci.

(2) Iznimno, rje{enje se mo‘e izvr{iti u ‘albenom roku, kaoi po{to je ‘alba izjavljena, ako je to zakonom predvi|eno ili akoje rije~ o poduzimanju hitnih mjera (~lanak 139. stavak 1. to~ka4.), ili ako bi usljed odga|anja izvr{enja bila nanesena kojojstranci {teta koja se ne bi mogla popraviti. U posljednjem slu~ajumo‘e se tra‘iti odgovaraju}e osiguranje od stranke u ~ijem seinteresu provodi izvr{enje i ovim osiguranjem uvjetovatiizvr{enje.

4. Sadr‘aj ‘albe^lanak 229.

(1) U ‘albi se mora navesti rje{enje koje se pobija, ozna~uju}inaziv organa koji ga je donio, i broj i datum rje{enja. Dovoljnoje da ‘alilac izlo‘i u ‘albi u kom je pogledu nezadovoljan rje{en-jem, ali ‘albu ne mora posebno obrazlo‘iti.

(2) U ‘albi se mogu iznositi nove ~injenice i novi dokazi, alije ‘alilac du‘an da obrazlo‘i zbog ~ega ih nije iznio u prvostu-panjskom postupku.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 57

(3) Ako su u ‘albi iznesene nove ~injenice i novi dokazi, a upostupku sudjeluju dvije ili vi{e stranaka sa suprotnim inter-esima, ‘albi se prila‘e jo{ i onoliko prepisa ‘albi koliko imatakvih stranaka. U takvom slu~aju organ dostavlja svakoj takvojstranci prepis ‘albe i ostavlja joj rok da se o novim ~injenicamai dokazima izjasni. Ovaj rok ne mo‘e biti kra}i od osam, ni du‘iod 15 dana.

5. Predavanje ‘albe^lanak 230.

(1) @alba se neposredno predaje ili {alje po{tom organu kojije donio prvostupanjsko rje{enje.

(2) Ako je ‘alba predata ili poslata neposredno drugostupan-jskom organu, on je odmah {alje organu prvog stupnja.

(3) @alba predata ili poslata neposredno drugostupanjskomorganu u pogledu roka, smatra se kao da je predata prvostupan-jskom organu.

6. Rad prvostupanjskog organa po ‘albi^lanak 231.

(1) Organ prvog stupnja ispituje da li je ‘alba dopu{tena,pravovremena i izjavljena od ovla{tene osobe.

(2) Nedopu{tenu, nepravovremenu ili od neovla{tene osobeizjavljenu ‘albu organ prvog stupnja, odbacit }e svojim rje{en-jem.

(3) Pravovremenost ‘albe koja je predata ili poslata nepos-redno drugostupanjskom organu, organ prvog stupnja cijeniprema danu kad je predata, odnosno poslata drugostupanjskomorganu.

(4) Protiv rje{enja kojim je ‘alba odba~ena na osnovu stavka2. ovog ~lanka, stranka ima pravo ‘albe. Ako organ koji rje{avao ‘albi na|e da je ‘alba opravdana rije{it }e ujedno i o ‘albi kojaje bila odba~ena.

^lanak 232.(1) Ako organ prvog stupnja koji je donio rje{enje na|e da je

‘alba opravdana, a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak,mo‘e stvar rije{iti druga~ije i novim rje{enjem zamijeniti rje{enjekoje se ‘albom pobija.

(2) Protiv novog rje{enja stranka ima pravo ‘albe.^lanak 233.

(1) Ako organ koji je donio rje{enje na|e povodom ‘albe daje provedeni postupak bio nepotpun, a da je to moglo uticati narje{avanje stvari, on je du‘an postupak upotpuniti u skladu sodredbama ovog zakona.

(2) Organ koji je donio rje{enje upotpunit }e postupak i ondakad ‘alilac iznese u ‘albi takve ~injenice i dokaze koji bi mogliuticati na druga~ije rje{enje stvari, ako je ‘aliocu morala biti datamogu}nost da sudjeluje u postupku koji je prethodio dono{enjurje{enja, a ta mu mogu}nost nije bila data, ili mu je bila data, aon je propustio da je koristi, ali je u ‘albi opravdao to propu{tanje.

(3) Prema rezultatu dopunjenog postupka, organ koji je doniorje{enje mo‘e u granicama zahtjeva stranke stvar rije{iti druga~ijei novim rje{enjem zamijeniti rje{enje koje se ‘albom pobija.

(4) Protiv novog rje{enja stranka ima pravo ‘albe. ^lanak 234.

Kad je rje{enje doneseno bez prethodno provedenogposebnog ispitnog postupka koji je bio obvezan, ili kad je done-seno po ~lanku 139. stavak 1. to~. 1., 2. i 3. ovog zakona, alistranci nije bila data mgu}nost da se izjasni o ~injenicama iokolnostima koje su od va‘nosti za dono{enje rje{enja, a strankau ‘albi tra‘i da se ispitni postupak provede, odnosno da joj sepru‘i mogu}nost da se izjasni o takvim ~injenicama i okol-nostima, prvostupanjski organ je du‘an da provede taj postupak.

Nakon provo|enja postupka prvostupanjski organ mo‘e uva‘itizahtjev iz ‘albe i donijeti novo rje{enje.

^lanak 235.(1) Kad organ koji je donio rje{enje na|e da je podnesena

‘alba dopu{tena, pravovremena i izjavljena od ovla{tene osobe,a nije sukladno odredbama ~l. 232. do 234. ovog zakona novimrje{enjem zamijenio rje{enje koje se ‘albom pobija, du‘an je, bezodga|anja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema‘albe, poslati ‘albu organu nadle‘nom za rje{avanje o ‘albi.

(2) Uz ‘albu je du‘an prilo‘iti sve spise koji se odnose napredmet.

7. Rje{avanje drugostupanjskog organa o ‘albi^lanak 236.

(1) Ako je ‘alba nedopu{tena, nepravovremena ili izjavljenaod neovla{tene osobe, a prvostupanjski organ je propustio da jezbog toga odbaci, odbacit }e je rje{enjem organ koji je nadle‘anza rje{avanje o ‘albi.

(2) Ako ‘albu ne odbaci, drugostupanjski organ uzima pred-met u rje{avanje.

(3) Drugostupanjski organ mo‘e odbiti ‘albu, poni{titirje{enje u cijelosti ili djelimi~no, ili ga izmijeniti.

^lanak 237.(1) Drugostupanjski organ }e odbiti ‘albu kad utvrdi da je

postupak koji je rje{enju prethodio pravilno proveden i da jerje{enje pravilno i na zakonu zasnovano, a ‘alba neosnovana.

(2) Drugostupanjski organ }e odbiti ‘albu i kad na|e da je uprvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvida nisu mogli uticati na rje{enje stvari.

(3) Kad drugostupanjski organ na|e da je prvostupanjskorje{enje na zakonu zasnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbogonih koji su u rje{enju navedeni, on }e u svom rje{enju izlo‘iti terazloge, a ‘albu odbiti.

^lanak 238. (1) Ako drugostupanjski organ utvrdi da je u prvostupan-

jskom postupku u~injena nepravilnost koja ~ini rje{enje ni{tavim(~lanak 264.) proglasit }e takvo rje{enje ni{tavim, kao i onaj diopostupka koji je obavljen poslije te nepravilnosti.

(2) Ako drugostupanjski organ utvrdi da je prvostupanjskorje{enje donio nenadle‘an organ, poni{tit }e to rje{enje poslu‘benoj du‘nosti i dostaviti predmet nadle‘nom organu narje{avanje.

^lanak 239.(1) Ako drugostupanjski organ utvrdi da su u prvostupan-

jskom postupku ~injenice nepotpuno ili pogre{no utvr|ene, da seu postupku nije vodilo ra~una o pravilima postupka koja bi bilaod uticaja na rje{enje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rje{enjanejasan ili je u protivrje~nosti s obrazlo‘enjem, on }e upotpunitipostupak i otkloniti izlo‘ene nedostatke bilo sam, bilo prekoprvostupanjskog organa ili kog drugog zamoljenog organa, a tiorgani su du‘ni postupiti po tra‘enju drugostupanjskog organa.Ako drugostupanjski organ na|e da se na podlozi ~injenicautvr|enih u upotpunjenom postupku stvar mora rije{iti druga~ijenego {to je rije{ena prvostupanjskim rje{enjem, on }e svojimrje{enjem poni{titi prvostupanjsko rje{enje i sam rije{iti stvar.

(2) Ako drugostupanjski organ na|e da }e nedostatke prvos-tupanjskog postupka br‘e i ekonomi~nije otkloniti prvostupan-jski organ, on }e svojim rje{enjem poni{titi prvostupanjskorje{enje i vratiti predmet prvostupanjskom organu na ponovnipostupak. U tom slu~aju drugostupanjski organ je du‘an svojimrje{enjem da uka‘e prvostupanjskom organu u kom pogledutreba upotpuniti postupak, a prvostupanjski organ je du‘an usvemu da postupi po drugostupanjskom rje{enju i bez odga|anja,a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema predmeta, da

Broj 2 - Strana 58 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

donese novo rje{enje. Protiv novog rje{enja stranka ima pravo‘albe.

^lanak 240. (1) Ako drugostupanjski organ utvrdi da su u prvostupan-

jskom rje{enju pogre{no ocijenjeni dokazi, da je iz utvr|enih~injenica izveden pogre{an zaklju~ak glede ~injeni~nog stanja,da je pogre{no primijenjen pravni propis na temelju koga serje{ava stvar, da je u istoj upravnoj stvari ve} jednom poni{tenoprvostupanjsko rje{enje, a posebno ako prvostupanjski organ nijeu svemu postupio po drugostupanjskom rje{enju ili ako na|e daje na temelju slobodne ocjene trebalo donijeti druga~ije rje{enje,on }e svojim rje{enjem poni{titi prvostupanjsko rje{enje i samrije{iti stvar.

(2) Ako drugostupanjski organ utvrdi da je rje{enje pravilnoglede utvr|enih ~injenica i u pogledu primjene zakona, ali da secilj zbog koga je rje{enje doneseno mo‘e posti}i i drugim sred-stvima povoljnijim za stranku, izmijenit }e prvostupanjskorje{enje u tom smislu.

^lanak 241.

(1) Radi pravilnog rje{enja stvari drugostupanjski organmo‘e povodom ‘albe izmijeniti prvostupanjsko rje{enje u korist‘alioca i mimo zahtjeva postavljenog u ‘albi, a u okviru zahtjevapostavljenog u prvostupanjskom postupku, ako se tim ne vrije|apravo druge osobe.

(2) S istim ciljem drugostupanjski organ mo‘e povodom‘albe izmijeniti prvostupanjsko rje{enje na {tetu ‘alioca, ali samoiz nekog od razloga predvi|enih u ~l. 260., 263. i 264. ovogzakona.

^lanak 242.(1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na rje{enje, suk-

ladno se primjenjuju i na rje{enja koja se donose po ‘albi.(2) U obrazlo‘enju drugostupanjskog rje{enja moraju se oci-

jeniti i svi navodi ‘albe. Ako je ve} prvostupanjski organ uobrazlo‘enju svog rje{enja pravilno ocijenio navode koji se u‘albi iznose, drugostupanjski organ se mo‘e u svom rje{enjusamo pozvati na razloge iznesene u prvostupanjskom rje{enju.

8. @alba kad prvostupanjsko rje{enje nije doneseno uzakonskom roku

^lanak 243.

(1) Ako je ‘albu izjavila stranka po ~ijem zahtjevu prvostu-panjski organ nije donio rje{enje u zakonskom roku(~lanak 216.st. 1. i 2), drugostupanjski organ je du‘an odmah, a najkasnije uroku od tri dana od prijema ‘albe tra‘iti da mu prvostupanjskiorgan odmah dostavi sve spise predmeta i da pismeno izneserazloge zbog kojih rje{enje nije doneseno u roku. Prvostupanjskiorgan je obvezan postupiti po tom tra‘enju u roku koji odredidrugostupanjski organ s tim da taj rok ne mo‘e biti du‘i od petdana. Ako drugostupanjski organ na|e da rje{enje nije donesenou roku zbog opravdanih razloga, ili zbog krivice stranke, odredit}e prvostupanjskom organu rok za dono{enje rje{enja, koji nemo‘e biti du‘i od 15 dana i vratiti mu sve spise predmeta narje{avanje.

(2) Ako drugostupanjski organ na|e da razlozi zbog kojihrje{enje nije doneseno u roku nisu opravdani, on }e rije{iti stvarprema spisima predmeta i donijet }e svoje rje{enje, ako je tomogu}e, a ako se stvar ne mo‘e rije{iti prema spisima predmeta,sam }e provesti postupak i svojim rje{enjem rije{iti stvar.Izuzetno, ako drugostupanjski organ na|e da }e postupak br‘e iekonomi~nije provesti prvostupanjski organ, nalo‘it }e tom or-ganu da to u~ini i da mu prikupljene podatke dostavi u odre|enomroku koji ne mo‘e biti du‘i od osam dana, a prvostupanjski organje obvezan postupiti po tom tra‘enju. Nakon {to prvostupanjskiorgan dostavi tra‘ene podatke i dokaze, drugostupanjski organ

}e odmah rije{iti stvar. Rje{enje drugostupanjskog organa done-seno po ovoj odredbi je kona~no.

9. Rok za dono{enje rje{enja po ‘albi^lanak 244.

(1) Rje{enje po ‘albi mora se donijeti i dostaviti stranci {toprije, a najkasnije u roku od 30 dana ra~unaju}i od dana predaje‘albe, ako posebnim propisom nije odre|en kra}i rok.

(2) Ako stranka odustane od ‘albe, postupak po ‘albi obus-tavlja se zaklju~kom.

10. Dostavljanje drugostupanjskog rje{enja ^lanak 245.

Organ koji je rije{io stvar u drugom stupnju {alje, po pravilu,svoje rje{enje sa spisima predmeta prvostupanjskom organu, kojije du‘an da rje{enje dostavi strankama u roku od pet dana od danaprijema spisa.

B) IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

XV - OBNOVA POSTUPKA

1. Pokretanje obnove postupka ^lanak 246.

Postupak okon~an rje{enjem ili zaklju~kom protiv koganema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku (kona~nou upravnom postupku) obnovit }e se:

1) ako se sazna za nove ~injenice, ili se na|e ili steknemogu}nost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili usvezi s ve} izvedenim i upotrijebljenim dokazima, moglidovesti do druga~ijeg rje{enja, da su te ~injenice, odnosnodokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem postupku;

2) ako je rje{enje doneseno na podlozi la‘ne isprave ilila‘nog iskaza svjedoka ili vje{taka, ili ako je do{lo kaoposljedica kakvog djela ka‘njivog po kaznenom zakonu;

3) ako se rje{enje temelji na presudi donesenoj u kaznenompostupku ili u postupku o privrednom prestupu, a tapresuda je pravomo}no ukinuta;

4) ako je rje{enje povoljno za stranku doneseno na temeljuneistinitih navoda stranke kojima je organ koji je vodiopostupak bio doveden u zabludu;

5) ako se rje{enje organa koji je vodio postupak temelji nanekom prethodnom pitanju, a nadle‘ni organ je to pitanjekasnije rije{io u bitnim to~kama druga~ije;

6) ako je u dono{enju rje{enja u~estvovala slu‘bena osobakoja je po zakonu morala biti izuzeta;

7) ako je rje{enje donijela slu‘bena osoba nadle‘nog organakoja nije bila ovla{tena za njegovo dono{enje;

8) ako kolegijalni organ koji je donio rje{enje nije rje{avaou sastavu predvi|enom va‘e}im propisima ili ako zarje{enje nije glasala propisana ve}ina;

9) ako osobi koja je trebala da sudjeluje u svojstvu strankenije bila data mogu}nost da sudjeluje u postupku;

10) ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik, a pozakonu je trebalo da je zastupa;

11) ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila datamogu}nost da se pod uvjetima iz ~lanka 16. ovog zakonaslu‘i svojim jezikom.

^lanak 247.(1) Obnovu upravnog postupka mo‘e tra‘iti stranka, a organ

koji je donio rje{enje kojim je postupak okon~an, mo‘e pokrenutiobnovu postupka po slu‘benoj du‘nosti.

(2) Zbog okolnosti navedenih u ~lanku 246. to~. 1, 6, 7, 8. i11. ovog zakona, stranka mo‘e tra‘iti obnovu postupka samo ako

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 59

bez svoje krivice nije bila u stanju da u ranijem postupku izneseokolnosti zbog kojih tra‘i obnovu.

(3) Iz razloga navedenih u ~lanku 246. to~. 6. do 11. ovogzakona, stranka ne mo‘e tra‘iti obnovu postupka, ako je taj razlogbio bez uspjeha iznesen u ranijem postupku.

(4) Tu‘ilac mo‘e tra‘iti obnovu postupka pod istim uvjetimakao i stranka.

^lanak 248.Ako je rje{enje po kome se tra‘i obnova upravnog postupka

bilo predmet upravnog spora, obnova se mo‘e dozvoliti samozbog onih ~injenica koje je organ utvrdio u ranijem upravnompostupku, a ne i zbog ~injenica koje je utvrdio sud u svompostupku.

^lanak 249.(1) Stranka mo‘e tra‘iti obnovu postupka u roku od 30 dana,

i to:1) u slu~aju iz ~lanka 246. to~ka 1. - od dana kad je stranka

mogla iznijeti nove ~injenice, odnosno upotrijebiti novedokaze;

2) u slu~aju iz ~lanka 246. to~. 2. i 3. - od dana kad je strankasaznala za pravomo}nu presudu u kaznenom postupku, iliu postupku o privrednom prestupu, a ako se postupak nemo‘e provesti, od dana kad je saznala za obustavu togpostupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne mo‘epokrenuti, odnosno za okolnosti zbog kojih nemamogu}nosti za kazneno gonjenje, odnosno za gonjenje zaprivredni prijestup;

3) u slu~aju iz ~lanka 246. to~ka 5. - od dana kad je strankamogla upotrijebiti novi akt (presudu, rje{enje);

4) u slu~aju iz ~lanka 246. to~. 4, 6, 7. i 8. - od dana kad jestranka saznala za razlog obnove;

5) u slu~aju iz ~lanka 246. to~. 9, 10. i 11. - od dana kad jerje{enje dostavljeno stranci.

(2) Ako bi rok odre|en u stavku 1. ovog ~lanka, po~eo te}iprije nego {to je rje{enje postalo kona~no u upravnom postupku,taj }e se rok ra~unati od dana kad rje{enje postane kona~no,odnosno od dostavljanja kona~nog rje{enja nadle‘nog organa.

(3) Nakon proteka roka od pet godina od dostavljanjakona~nog rje{enja stranci obnova se ne mo‘e tra‘iti niti se mo‘epokrenuti po slu‘benoj du‘nosti.

(4) Iznimno, i poslije roka od pet godina, obnova se mo‘etra‘iti, odnosno pokrenuti samo iz razloga navedenih u ~lanku246. to~. 2, 3. i 5. ovog zakona.

^lanak 250. (1) Upravni postupak mo‘e se obnoviti iz razloga navedenih

u ~lanku 246. to~ka 2. ovog zakona i ako se kazneni postupak nemo‘e provesti, ili ako postoje okolnosti zbog kojih se postupakne mo‘e pokrenuti.

(2) Prije dono{enja zaklju~ka o obnovi upravnog postupka izrazloga navedenih u ~lanku 246. to~ka 2. ovog zakona, slu‘benaosoba }e od organa nadle‘nog za kazneno gonjenje zatra‘itiobavje{tenje o tome da li je kazneni postupak obustavljen, od-nosno da li postoje okolnosti zbog kojih se postupak ne mo‘epokrenuti. Slu‘bena osoba ne mora zatra‘iti takvo obavje{tenjeako je nastupila zastarjelost kaznenog gonjenja ili ako je nastupilasmrt lica na ~iju se kaznenu odgovornost ukazuje u zahtjevu zaobnovu upravnog postupka, odnosno ako okolnosti zbog kojihse postupak ne mo‘e pokrenuti sama slu‘bena osoba mo‘e sasigurno{}u utvrditi.

^lanak 251.Stranka je du‘na u prijedlogu za obnovu postupka u~initi

vjerojatnim okolnosti na kojim temelji prijedlog, kao i okolnostda je prijedlog stavljen u zakonskom roku.

2. Rje{avanje o obnovi postupka^lanak 252.

(1) Prijedlog za obnovu postupka stranka predaje ili {aljeorganu koji je o predmetu rje{avao u prvom stupnju ili organukoji je donio rje{enje kojim je postupak okon~an.

(2) O prijedlogu za obnovu postupka rje{ava onaj organ kojije donio rje{enje kojim je postupak okon~an.

(3) Kad se obnova tra‘i po rje{enju koje je doneseno udrugom stupnju, prvostupanjski organ koji primi prijedlog zaobnovu priklju~it }e spise predmeta prijedlogu i poslat }e organukoji je rje{avao u drugom stupnju odmah, a najkasnije u roku odtri dana od dana prijema prijedloga.

^lanak 253.

(1) Kad organ koji je nadle‘an za rje{avnaje o prijedlogu zaobnovu primi prijedlog, du‘an je da ispita da li je prijedlogpravovremen i izjavljen od strane ovla{tene osobe i da li jeokolnost na kojoj se prijedlog temelji u~injena vjerovatnom.

(2) Ako uvjeti iz stavka 1. ovog ~lanka nisu ispunjeni,nadle‘ni organ }e svojim zaklju~kom odbaciti prijedlog.

(3) Ako su uvjeti iz stavka 1. ovog ~lanka ispunjeni, nadle‘niorgan }e ispitati da li su okolnosti, odnosno dokazi koji se iznosekao razlog za obnovu takvi da bi mogli dovesti do druga~ijegrje{enja, pa ako utvrdi da nisu, odbit }e prijedlog svojim rje{en-jem.

^lanak 254.

(1) Ako nadle‘ni organ ne odbaci niti odbije prijedlog zaobnovu na temelju ~lanka 253. ovog zakona, donijet }e zaklju~akda se obnova postupka dozvoljava i odredit }e u kome }e seopsegu postupak obnoviti. Ako se obnova postupka pokre}e poslu‘benoj du‘nosti, nadle‘ni organ donijet }e zaklju~ak kojim seobnova dozvoljava, ako prethodno utvrdi da su za obnovu ispun-jeni zakonski uvjeti. Ranije radnje u postupku na koje ne utje~urazlozi obnove ne}e se ponavljati.

(2) Kad je to prema okolnostima slu~aja mogu}e, a u interesuje ubrzanja postupka, nadle‘ni organ mo‘e, ~im utvrdi postojanjeuvjeta za obnovu, prije}i na one radnje postupka koje se imajuobnoviti ne donose}i poseban zaklju~ak kojim se obnova doz-voljava.

(3) Kad o prijedlogu za obnovu odlu~uje drugostupanjskiorgan, on }e sam izvr{iti potrebne radnje u obnovljenom pos-tupku, a izninmo, ako na|e da }e te radnje br‘e i ekonomi~nijeizvr{iti prvostupanjski organ, nalo‘it }e mu da to u~ini i da mumaterijal o tome dostavi u odre|enom roku koji ne mo‘e biti du‘iod osam dana. Prvostupanjski organ je obvezan postupiti ponalogu drugostupanjskog organa.

^lanak 255.

Na podlozi podataka pribavljenih u prija{njem i u ob-novljenom u pravnom postupku, nadle‘ni organ donosi rje{enjeo stvari koja je bila predmet obnove postupka, i njime mo‘eprija{nje rje{enje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi iliga zamijeniti novim rje{enjem. U ovom drugom slu~aju, a sobzirom na sve okolnosti pojedinog slu~aja, organ mo‘e prija{njerje{enje poni{titi ili ukinuti.

^lanak 256.

(1) Protiv zaklju~ka donesenog o prijedlogu za obnovu pos-tupka, kao i protiv rje{enja donesenog u obnovljenom postupku,mo‘e se izjaviti ‘alba samo kad je taj zaklju~ak, odnosno rje{enjedonio prvostupanjski organ.

(2) Ako je zaklju~ak ili rje{enje u obnovi postupka doniodrugostupanjski organ, protiv tog zaklju~ka odnosno rje{enjamo‘e se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadle‘nog suda.

Broj 2 - Strana 60 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

^lanak 257.

(1) Prijedlog za obnovu postupka, po pravilu, ne odga|aizvr{enje rje{enja po kome se obnova tra‘i, ali organ koji jenadle‘an za odlu~ivanje o prijedlogu za obnovu postupka,akosmatra da }e prijedlog za obnovu biti uva‘en, mo‘e po slu‘benojdu‘nosti ili na zahtjev stranke rije{iti da se odgodi izvr{enje dokse ne odlu~i o pitanju obnove postupka.

(2) Zaklju~ak kojim se dopu{ta obnova postupka odga|aizvr{enje rje{enja protiv koga je obnova dozvoljena.

XVI - OSOBITI SLU^AJEVI PONI[TAVANJA, UKIDANJAI MIJENJANJA RJE[ENJA

1. Mijenjanje i poni{tavanje rje{enja u svezi s upravnimsporom

^lanak 258.

(1) Organ protiv ~ijeg je rje{enja pravovremeno pokrenutupravni spor mo‘e do okon~anja spora, ako uva‘ava sve zahtjevetu‘be, poni{titi ili izmijeniti svoje rje{enje iz onih razloga iz kojihbi sud mogao poni{titi takvo rje{enje, ako se time ne vrije|a pravostranke u upravnom postupku ili tre}e osobe.

(2) Rje{enje o poni{tavanju ili izmjeni rje{enja sukladnoodredbi stavka 1. ovog ~lanka, organ donosi po slu‘benojdu‘nosti u momentu kad iz tu‘be koju mu je sud dostavio naodgovor i uvidom u cijeli spis utvrdi da je tu‘ba osnovana.

(3) Rje{enje doneseno po odredbi stavka 2. ovog ~lankadostavlja se stranci i sudu kod kojeg je pokrenut upravni spor.Rje{enje se donosi u roku koji je sud odredio za davanje odgovorana tu‘bu, odnosno prije nego se okon~a upravni spor.

2. Zahtjev za za{titu zakonitosti^lanak 259.

(1) Protiv pravomo}nog rje{enja donesenog u stvari u kojojse ne mo‘e voditi upravni spor, a sudska za{tita nije osigurana niizvan upravnog spora, tu‘ilac ima pravo da podigne zahtjev zaza{titu zakonitosti, ako smatra da je rje{enjem povrije|en zakon.

(2) Zahtjev za za{titu zakonitosti po odredbi stavka 1. ovog~lanka mo‘e se podi}i u roku od 30 dana od dana kad je rje{enjedostavljeno tu‘itelju, a ako mu nije dostavljeno - u roku od trimjeseca od dana dostavljanja stranci.

(3) Zahtjev za za{titu zakonitosti podi‘e federalni tu‘itelj kado zahtjevu rje{ava federalni organ, a kantonalni-‘upanijskitu‘itelj - kad o zahtjevu rje{ava kantonalni-‘upanijski organodnosno gradska ili op}inska slu‘ba za upravu.

(4) O zahtjevu za za{titu zakonitosti protiv rje{enja koje je uupravnom postupku donio federalni organ uprave ili federalnaustanova, rje{ava federalni organ uprave koji je nadle‘an zarje{avanje po ‘albi protiv pobijanog rje{enja,a ako takvog organauprave nema - Vlada Federacije.

(5) O zahtjevu za za{titu zakonitosti protiv rje{enja koje je uupravnom postupku donio kantonalno-‘upanijski organ upraveili ustanova, odnosno gradska ili op}inska slu‘ba za upravu, ozahtjevu za za{titu zakonitosti kantonalni-‘upanijski organuprave koji je nadle‘an za rje{avanje po ‘albi protiv pobijanogrje{enja,a ako takvog organa uprave nema - vlada kantona-‘upanije.

(6) Povodom zahtjeva za za{titu zakonitosti nadle‘ni organmo‘e ukinuti pobijano rje{enje ili odbiti zahtjev. Protiv rje{enjadonesenog po zahtjevu za za{titu zakonitosti ‘alba nijedopu{tena.

(7) Inicijativu nadle‘nom tu‘iocu za podno{enje zahtjeva zaza{titu zakonitosti mo‘e podnijeti i stranka i druga zainteresiranaosoba.

3. Poni{tavanje i ukidanje rje{enja po pravu nadzora^lanak 260.

(1) Rje{enje koje je kona~no u upravnom postupku nadle‘ni}e organ poni{titi po pravu nadzora:

1) ako je rje{enje donio stvarno nenadle‘ni organ, a nije rije~o slu~aju predvi|enom u ~lanku 264. to~ka 1. ovog zak-ona;

2) ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomo}no rje{enjekojim je ta upravna stvar druga~ije rije{ena;

3) ako je rje{enje donio jedan organ bez suglasnosti,potvrde,odobrenja ili mi{ljenja drugog organa, a ovo je potrebnopo zakonu ili drugom propisu utemeljenom na zakonu;

4) ako je rje{enje donio mjesno nenadle‘an organ;

5) ako je rje{enje doneseno kao posljedica prisile, iznude,ucjene, pritiska ili druge nedopu{tene radnje.

(2) Rje{enje koje je kona~no u upravnom postupku mo‘e seukinuti po pravu nadzora ako je njime o~igledno povrije|enmaterijalni zakon. U stvarima u kojima sudjeluju dvije ili vi{estranaka sa suprotnim interesima, rje{enje se mo‘e ukinuti samopo pristanku zainteresiranih stranaka.

(3) Ako je za dono{enje rje{enja nadle‘an organ upraveodnosno gradska ili op}inska slu‘ba za upravu, a rje{enje jedonijelo zakonodavno tijelo ili organ izvr{ne vlasti Federacije ilikantona-‘upanije ili op}ine odnosno grada, takvo se rje{enje nemo‘e poni{titi na osnovu odredbe to~ke 1. stavka 1. ovog ~lanka,zbog toga {to ga nije donio nadle‘ni organ.

^lanak 261.

(1) Rje{enje mo‘e poni{titi ili ukinuti po pravu nadzoradrugostupanjski organ. Ako nema drugostupanjskog organa,rje{enje mo‘e poni{titi ili ukinuti Vlada Federacije, ako se radi orje{enju federalnog organa uprave ili federalne ustanove, od-nosno vlada kantona-‘upanije ako se radi o rje{enju kantonalnog-‘upanijskog organa uprave ili kantonalne - ‘upanijske ustanove,kao i o rje{enju op}inskog na~elnika ili gradona~elnika, odnosnoop}inske ili gradske slu‘be za upravu.

(2) Nadle‘an organ donosi rje{enje o poni{tenju rje{enja poslu‘benoj du‘nosti, na zahtjev stranke, tu‘ioca ili ombudsmana,a rje{enje o ukidanju po slu‘benoj du‘nosti ili na zahtjev tu‘iocaili ombudsmana.

(3) Rje{enje o poni{tenju na temelju to~. 1, 2. i 3. stavka 1.~lanka 260. ovog zakona, mo‘e se donijeti u roku od pet godina,a na temelju to~ke 4. stavka 1. tog ~lanka - u roku od jedne godineod dana kad je rje{enje postalo kona~no u upravnom postupku.

(4) Rje{enje o poni{tenju rje{enja na temelju ~lanka 260.stavak 1. to~ka 5. ovog zakona, mo‘e se donijeti bez obzira narokove utvr|ene u stavku 3. ovog ~lanka.

(5) Rje{enje o ukidanju na temelju stavka 2. ~lanka 260. ovogzakona mo‘e se donijeti u roku od jedne godine od dana kad jerje{enje postalo kona~no u upravnom postupku.

(6) Protiv rje{enja donesenog na osnovu ~lanka 260. ovogzakona,nije dopu{tena ‘alba, ve} se protiv njega mo‘e nepos-redno pokrenuti upravni spor kod nadle‘nog suda.

4. Ukidanje i mijenjanje pravomo}nog rje{enja uzpristanak ili na zahtjev stranke

^lanak 262.

(1) Ako je pravomo}nim rje{enjem stranka stekla neko pravo,a organ koji je donio to rje{enje smatra da je u tom rje{enjunepravilno primijenjen materijalni zakon, mo‘e rje{enje ukinutiili izmijeniti radi njegovog uskla|ivanja sa zakonom samo akostranka koja je na temelju tog rje{enja stekla pravo na to pristanei ako se time ne vrije|a pravo tre}e osobe. Pristanak stranke je

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 61

obvezan i za izmjenu na {tetu stranke pravomo}nog rje{enjakojim je stranci odre|ena obveza.

(2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovog ~lanka, a na zahtjevstranke, mo‘e se ukinuti ili izmijeniti i pravomo}no rje{enje kojeje nepovoljno po stranku. Ako organ na|e da nema potrebe da serje{enje ukine ili izmijeni, du‘an je da o tome obavijesti stranku.

(3) Izmjena rje{enja na temelju ovog ~lanka djeluje samoubudu}e.

(4) Rje{enje na osnovu st. 1. i 2. ovog ~lanka, donosi prvos-tupanjski organ koji je donio rje{enje, a drugostupanjski organsamo kad je svojim rje{enjem odlu~io o stvari. Ako je taj organukinut ili je prestao biti nadle‘an u stvari o kakvoj je rije~, rje{enjedonosi organ koji je za tu stvar nadle‘an u vrijeme dono{enjarje{enja.

(5) @alba protiv novog rje{enja donesenog na osnovu ovog~lana dopu{tena je samo ako je to rje{enje donio prvostupanjskiorgan. Ako je rje{enje donio drugostupanjski organ, odnosno akoje rje{enje prvostupanjskog organa kona~no, protiv tog rje{enjamo‘e se pokrenuti upravni spor.

5. Izvanredno ukidanje rje{enja^lanak 263.

(1) Izvr{no rje{enje mo‘e se ukinuti ako je to potrebno radiotklanjanja te{ke i neposredne opasnosti po ‘ivot i zdravlje ljudi,javnu sigurnost, javni mir i poredak ili javni moral, ili radiotklanjanja poreme}aja u privredi, ako se to ne bi moglo uspje{nootkloniti drugim sredstvima, kojima bi se manje diralo u ste~enaprava. Rje{enje se mo‘e ukinuti i samo djelimi~no, u opsegukoliko je neophodno da se opasnost otkloni ili za{tite navedenijavni interesi.

(2) Ako je rje{enje donio prvostupanjski organ, to rje{enjemo‘e, u smislu stavka 1. ovog ~lanka, ukinuti drugostupanjskiorgan,a ako drugostupanjskog organa nema - odgovaraju}i organiz stavka 1. ~lanka 261. ovog zakona.

(3) Protiv rje{enja kojim se izvr{no rje{enje ukida dopu{tenaje ‘alba samo kad je to rje{enje donio prvostupanjski organ. Uprotivnom protiv takvog rje{enja mo‘e se neposredno pokrenutiupravni spor kod nadle‘nog suda.

(4) Stranka koja usljed ukidanja rje{enja trpi {tetu ima pravona naknadu samo stvarne {tete. Za rje{avanje o zahtjevu zanaknadu {tete nadle‘an je u prvom stepenu sud koji bi po Zakonuo upravnim sporovima bio nadle‘an za rje{avnje upravnog sporaprotiv rje{enja donesenog na temelju ovog ~lanka. O visininaknade {tete ovaj sud rje{ava po op}im pravilima o naknadi {teteuzimaju}i u obzir sve okolnosti slu~aja.

6. Ogla{avanje rje{enja ni{tavim^lanak 264.

Ni{tavim se ogla{ava rje{enje:1) koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske

nadle‘nosti ili u stvari o kojoj se uop}e ne mo‘e rje{avatiu upravnom postupku;

2) koje bi svojim izvr{enjem moglo prouzrokovati nekodjelo ka‘njivo po kaznenom zakonu;

3) ~ije izvr{enje uop}e nije mogu}e;4) koje je donio organ bez prethodnog zahtjeva stranke

(~lanak 124.), a na koje rje{enje stranka nije naknadnoizri~ito ili pre}utno pristala;

5) koje sadr‘i nepravilnost koja je po nekoj izri~itoj zakon-skoj odredbi predvi|ena kao razlog ni{tavosti.

^lanak 265.(1) Rje{enje se mo‘e u svako doba oglasiti ni{tavim po

slu‘benoj du‘nosti ili po prijedlogu stranke ili tu‘ioca ili om-budsmana.

(2) Rje{enje se mo‘e oglasiti ni{tavim u cijelosti ilidjelimi~no.

(3) Rje{enje ogla{ava ni{tavim organ koji ga je donio ilidrugostupanjski organ, a ako drugostupanjskog organa nema -odgovaraju}i organ iz stavka 1. ~lanka 261. ovog zakona.

(4) Protiv rje{enja kojim se neko rje{enje ogla{ava ni{tavimili se odbija prijedlog stranke ili tu‘ioca ili ombudsmana zaogla{avanje rje{enja ni{tavim, dopu{tena je ‘alba. Ako nemaorgana koji rje{ava o ‘albi, protiv takvog rje{enja mo‘e se nepos-redno pokrenuti upravni spor kod nadle‘nog suda.

7. Pravne posljedice poni{tavanja i ukidanja^lanak 266.

(1) Poni{tavanjem rje{enja i ogla{avanjem rje{enja ni{tavim,poni{tavaju se i pravne posljedice koje je takvo rje{enje proiz-velo.

(2) Ukidanjem rje{enja ne poni{tavaju se pravne posljedicekoje je rje{enje ve} proizvelo do dana ukidanja, ali seonemogu}ava daljnje proizvo|enje pravnih posljedica ukinutogrje{enja.

(3) Organ koji sazna za rje{enje kojim je povrije|en zakon,a povreda mo‘e biti razlog za obnovu postupka, odnosno zaponi{tavanje, ukidanje ili mijenjanje rje{enja, du‘an je bezodga|anja da o tome obavijesti organ nadle‘an za pokretanjepostupka i dono{enje rje{enja.

^ETVRTI DIO

XVII - IZVR[ENJE RJE[ENJA I ZAKLJU^AKA

1. Op}e odredbe^lanak 267.

(1) Rje{enje doneseno u upravnom postupku izvr{uje sepo{to postane izvr{no.

(2) Prvostupanjsko rje{enje postaje izvr{no:1) istekom roka za ‘albu, ako ‘alba nije izjavljena;2) dostavom stranci, ako ‘alba nije dopu{tena;3) dostavom stranci, ako ‘alba ne odga|a izvr{enje;4) dostavom stranci rje{enja kojim se ‘alba odbacuje ili

odbija.(3) Drugostupanjsko rje{enje kojim je izmijenjeno prvostu-

panjsko rje{enje postaje izvr{no kad se dostavi stranci.(4) Ako je u rje{enju odre|eno da se radnja koja je predmet

izvr{enja mo‘e izvr{iti u ostavljenom roku, rje{enje postajeizvr{no istekom tog roka. Ako rje{enjem nije odre|en rok zaizvr{enje radnje, rje{enje postaje izvr{no u roku od 15 dana oddana dono{enja rje{enja. Rje{enjem ostavljeni rok za izvr{enjerje{enja, odnosno propisani rok od 15 dana za izvr{enje po~injeda te~e od dana kad rje{enje, u smislu st. 2. i 3. ovog ~lanka,postane izvr{no.

(5) Izvr{enje se mo‘e provesti i na temelju zaklju~enogporavnanja, ali samo protiv osobe koja je u~estvovala u zak-lju~ivanju poravnanja.

(6) Ako se rje{enje odnosi na dvije ili vi{e stranaka koje upostupku u~estvuju sa istovjetnim zahtjevima, ‘alba koju pod-nese bilo koja od tih stranaka, spre~ava izvr{nost rje{enja.

(7) Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rje{enjepostalo izvr{no, ne mo‘e se tra‘iti njegovo izvr{enje.

^lanak 268.(1) Zaklju~ak donesen u upravnom postupku izvr{uje se

po{to postane izvr{an.

Broj 2 - Strana 62 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

(2) Zaklju~ak protiv koga se ne mo‘e izjaviti posebna ‘alba,kao i onaj zaklju~ak protiv koga se mo‘e izjaviti posebna ‘albakoja ne odga|a izvr{enje zaklju~ka, postaje izvr{an priop}enjem,odnosno dostavom stranci.

(3) Kad je zakonom ili samim zaklju~kom odre|eno da ‘albaodga|a izvr{enje zaklju~ka, zaklju~ak postaje izvr{an istekomroka za ‘albu, ako ‘alba nije izjavljena, a ako je izjavljena -dostavljanjem stranci rje{enja kojim se ‘alba odbacuje ili odbija.

(4) U ostalim slu~ajevima zaklju~ak postaje izvr{an poduvjetima propisanim za izvr{nost rje{enja u ~lanku 267. st. 3, 4.i 6. ovog zakona.

(5) Odredbe ovog zakona o izvr{enju rje{enja va‘e i zaizvr{enje zaklju~ka.

^lanak 269.Izvr{enje rje{enja donesenog u upravnom postupku provodi

se radi ostvarivanja nov~anih potra‘ivanja ili nenov~anih obveza.^lanak 270.

(1) Kad postoji mugu}nost da se izvr{enje provede na vi{ena~ina i primjenom raznih sredstava, izvr{enje }e se provesti naonaj na~in i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja, a kojeje po izvr{enika najbla‘e.

(2) Nedjeljom i u dane praznika kada se ne radi, kao i no}u,radnje izvr{enja mogu se provoditi samo iznimno i to ako postojiopasnost od nastanka znatne {tete i ako je organ koji provodiizvr{enje izdao za to pismeni nalog.

^lanak 271.(1) Izvr{enje se provodi protiv osobe koja je obvezna da

ispuni obvezu (izvr{enik), odnosno njegovih nasljednika ilipravnih slijednika.

(2) Izvr{enje se provodi po slu‘benoj du‘nosti ili na prijedlogstranke.

(3) Po slu‘benoj du‘nosti izvr{enje se provodi kad to nala‘ejavni interes. Izvr{enje koje je u interesu stranke provodi se naprijedlog stranke (tra‘ilac izvr{enja).

^lanak 272. (1) Izvr{enje rje{enja provodi se administrativnim putem

(administrativno izvr{enje), a u slu~ajevima predvi|enim ovimzakonom- sudskim putem (sudsko izvr{enje).

(2) Administrativno izvr{enje provode organi uprave poodredbama ovog, odnosno posebnog zakona, a sudsko izvr{enje- nadle‘ni sud po propisima koji va‘e za sudsko izvr{enje.

^lanak 273.(1) Izvr{enje radi ispunjenja nenov~anih obveza izvr{enika

provodi se administrativnim putem.(2) Izvr{enje radi ispunjenja nov~anih potra‘ivanja provodi

se sudskim putem. Izuzetno, izvr{enje radi ispunjenja nov~anihpotra‘ivanja iz primanja na temelju radnog odnosa mo‘e seprovesti administrativnim putem po pristanku izvr{enika.

^lanak 274.(1) Administrativno izvr{enje provodi organ uprave koji je o

stvari rje{avao u prvom stupnju, ako posebnim propisom nije zato odre|en drugi organ.

(2) Ako je propisano da administrativno izvr{enje ne mo‘eprovoditi organ uprave koji je o stvari rje{avao u prvom stupnju,a posebnim propisima nije odre|en organ koji je za to ovla{ten,izvr{enje provodi op}inska odnosno gradska slu‘ba za upravunadle‘na za poslove op}e uprave na ~ijem se podru~ju nalaziprebivali{te, odnosno boravi{te izvr{enika, ako federalnim od-nosno kantonalnim-‘upanijskim zakonom nije odre|enanadle‘nost drugog organa.

(3) Administrativno izvr{enje rje{enja koja donose institucijekoje imaju javne ovlasti, koje nisu zakonom ovla{tene da sameizvr{uju svoja rje{enja, dozvoljava i provodi op}inska odnosno

gradska slu‘ba za upravu nadle‘na za poslove op}e uprave na~ijem podru~ju se nalazi prebivali{te, odnosno boravi{teizvr{enika, ako federalnim odnosno kantonalnim-‘upanijskimzakonom nije odre|ena nadle‘nost drugog organa.

(4) Organi unutarnjih poslova du‘ni su da organu nadle‘nomza provo|enje izvr{enja, na njegov zahtjev, pru‘e pomo} uprovo|enju izvr{enja.

^lanak 275.(1) Da bi se moglo pristupiti izvr{enju rje{enja potrebno je

da organ nadle‘an za provo|enje administrativnog izvr{enjadonese po slu‘benoj du‘nosti ili na zahtjev tra‘ioca izvr{enjazaklju~ak o dozvoli izvr{enja. Zaklju~kom se utvr|uje da jerje{enje koje se ima izvr{iti postalo izvr{no i odre|uje na~inizvr{enja. Protiv ovog zaklju~ka dopu{tena je ‘alba nadle‘nomdrugostupanjskom organu.

(2) Zaklju~ak o dozvoli izvr{enja rje{enja koje je donesenou upravnoj stvari po slu‘benoj du‘nosti, organ nadle‘an zaprovo|enje administrativnog izvr{enja du‘an je da donese bezodga|anja kad je takvo rje{enje postalo izvr{no, a najkasnije uroku od 30 dana, od dana kad je rje{enje postalo izvr{no, akoposebnim propisima nije druga~ije odre|eno s tim da se taj rokmo‘e produ‘iti jo{ do 30 dana.

(3) Kad administrativno izvr{enje ne provodi organ koji jerje{avao u prvom stupnju,ve} drugi organ odre|en posebnimpropisom, tra‘ilac izvr{enja podnosi prijedlog za izvr{enje tomorganu ili instituciji koja ima javne ovlasti, ako je ta institucijadonijela rje{enje koje se ima izvr{iti. Ako je rje{enje postaloizvr{no, ovaj organ odnosno institucija stavlja na rje{enjepotvrdu da je postalo izvr{no (potvrda izvr{nosti) i dostavlja garadi izvr{enja organu nadle‘nom za izvr{enje s tim {to obveznoistovremeno mora predlo‘iti i na~in izvr{enja.

(4) Kad se po slu‘benoj du‘nosti ima provesti izvr{enjerje{enja organa odnosno institucije koje imaju javne ovlasti, anisu ovla{teni za provo|enje izvr{enja, oni se radi izvr{enjaobra}aju organu nadle‘nom za izvr{enje na na~in propisan ustavku 3. ovog ~lanka.

^lanak 276.(1) Administrativno izvr{enje koje provodi organ, koji je o

stvari rje{avao u prvom stupnju, provodi se na temelju rje{enjakoje je postalo izvr{no i zaklju~ka o dozvoli izvr{enja.

(2) Administrativno izvr{enje koje provodi koji drugi organprovodi se na temelju rje{enja na kom je stavljena potvrdaizvr{nosti i donesen zaklju~ak o dozvoli izvr{enja.

^lanak 277.(1) U postupku administrativnog izvr{enja mo‘e se izjaviti

‘alba koja se odnosi samo na izvr{enje, a njome se ne mo‘epobijati pravilnost rje{enja koje se izvr{uje.

(2) @alba se izjavljuje nadle‘nom drugostupanjskom organu.@alba ne odga|a zapo~eto izvr{enje. U pogledu roka za ‘albu iorgana nadle‘nog za rje{avanje o ‘albi primjenjuju se odredbe ~l.223. do 228. ovog zakona.

^lanak 278.(1) Organ nadle‘an za administrativno izvr{enje obvezan je

po slu‘benoj du‘nosti obustaviti zapo~eto izvr{enje i provedeneradnje poni{titi, ako se utvrdi da je obveza izvr{ena, da izvr{enjenije bilo uop}e dopu{teno, da je bilo provedeno prema osobi kojanije u obvezi, ili ako tra‘ilac izvr{enja odustane od svog zahtjeva,odnosno ako je izvr{no rje{enje poni{teno ili ukinuto.

(2) Administrativno izvr{enje }e se odgoditi ako se utvrdi daje u pogledu izvr{enja obveze dozvoljen po~ek, ili je umjestoprivremenog rje{enja koje se izvr{uje doneseno rje{enje o glavnojstvari koje se razlikuje od privremenog rje{enja. Odga|anjeizvr{enja odobrava organ koji je donio zaklju~ak o dozvoliizvr{enja.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 63

^lanak 279.(1) Nov~ane kazne izre~ene po ovom zakonu izvr{uju organi

nadle‘ni za izvr{enje nov~anih kazni izre~enih za prekr{aje.(2) Nov~ana kazna napla}uje se u korist Federacije ili kan-

tona-‘upanije ili op}ine odnosno grada, zavisno od toga ~iji jeorgan izrekao kaznu.

^lanak 280.(1) Kad se ima provesti sudsko izvr{enje rje{enja donesenog

u upravnom postupku, organ ~ije se rje{enje ima izvr{iti stavljana rje{enje potvrdu izvr{nosti (~lanak 275. stavak 3. ) i dostavljaga radi izvr{enja sudu nadle‘nom za izvr{enje.

(2) Rje{enje doneseno u upravnom postupku koje sadr‘ipotvrdu izvr{nosti jeste temelj za sudsko izvr{enje. To izvr{enjeprovodi se po propisima koji va‘e za sudsko izvr{enje.

(3) Neosnovanu potvrdu izvr{nosti ukinut }e rje{enjem organkoji je potvrdu stavio i to rje{enje odmah dostaviti sudunadle‘nom za izvr{enje.

2. Izvr{enje nenov~anih obveza^lanak 281.

Izvr{enje radi ostvarenja nenov~anih obveza izvr{enika pro-vodi se preko drugih osoba ili prinudom.

a) Izvr{enje preko drugih osoba

^lanak 282. (1) Ako se izvr{enikova obveza sastoji u izvr{enju radnje

koju mo‘e izvr{iti i druga osoba, a izvr{enik je ne izvr{i uop}e ilije ne izvr{i u cijelosti, ova radnja }e se izvr{iti preko druge osobe,na tro{ak izvr{enika. Izvr{enik mora biti na to prethodno pismenoopomenut.

(2) U takvom slu~aju organ koji provodi izvr{enje mo‘ezaklju~kom nalo‘iti izvr{eniku da unaprijed polo‘i iznos koji jepotreban za podmirenje tro{kova izvr{enja, a da se obra~unnaknadno izvr{i. Zaklju~ak o polaganju ovog iznosa je izvr{an.

b) Izvr{enje prisilom

^lanak 283.(1) Ako je izvr{enik du‘an da ne{to dopusti ili da trpi, pa

postupa protivno toj obvezi, ili ako je predmet izvr{enjaizvr{enikova radnja koju ne mo‘e umjesto njega da izvr{i drugaosoba, organ koji provodi izvr{enje prisilit }e izvr{enika naispunjavanje obveze izricanjem nov~anih kazni.

(2) Organ koji provodi izvr{enje najprije }e zaprijetitiizvr{eniku primjenom prisilnog sredstva ako svoju obvezu neizvr{i u ostavljenom roku. Ako izvr{enik u toku tog rokapoduzme koju radnju protivno svojoj obvezi, ili ako ostavljenirok bezuspje{no prote~e, zaprije~eno prisilno sredstvo }e seodmah izvr{iti, a ujedno }e se odrediti novi rok za izvr{enje radnjei zaprijetiti novom, stro‘ijom prisilnom mjerom.

(3) Prisilna nov~ana kazna koja se na osnovu stavka 2. ovog~lanka izri~e prvi put ne mo‘e biti ve}a od 50 DM. Svaka kasnijaprisilna nov~ana kazna mo‘e biti ponovo izre~ena u istom iznosu.

(4) Napla}ena nov~ana kazna se ne vra}a.^lanak 284.

Ako se izvr{enje nenov~ane obveze ne mo‘e uop}e ili nemo‘e pravovremeno provesti primjenom sredstava predvi|enihu ~l. 282. i 283. ovog zakona, izvr{enje se, prema prirodi obveze,mo‘e provesti i neposrednom prisilom, ukoliko propisima nijedruga~ije odre|eno.

^lanak 285.(1) Kad je na temelju rje{enja provedeno izvr{enje, a to

rje{enje se kasnije poni{ti ili izmijeni, izvr{enik ima pravo da tra‘i

da mu se vrati ono {to mu je oduzeto, odnosno da se vrati u stanjekoje proizilazi iz novog rje{enja.

(2) O tra‘enju izvr{enika iz stavka 1. ovog ~lanka rje{avaorgan koji je donio zaklju~ak o dozvoli izvr{enja.

3. Izvr{enje radi osiguranja i privremeni zaklju~ak

a) Izvr{enje radi osiguranja

^lanak 286.(1) Radi osiguranja izvr{enja mo‘e se zaklju~kom dopustiti

izvr{enje rje{enja i prije nego {to je ono postalo izvr{no, ako bibez toga moglo biti osuje}eno ili znatno ote‘ano izvr{enje nakon{to rje{enje postane izvr{no.

(2) Ako je rije~ o obvezama koje se prisilno izvr{uju samona prijedlog stranke, predlaga~ mora opasnost od spre~avanja iliote‘avanja ispunjenja u~initi vjerojatnim, a organ mo‘e izvr{enjeiz stavka 1. ovog ~lanka uvjetovati davanjem osiguranja prema~lanku 215. stavku 2. ovog zakona.

(3) Protiv zaklju~ka donesenog na prijedlog stranke zaizvr{enje radi osiguranja, kao i protiv zaklju~ka donesenog poslu‘benoj du‘nosti, dopu{tena je posebna ‘alba. @alba protivzaklju~ka kojim je odre|eno izvr{enje radi osiguranja ne odga|aprovo|enje izvr{enja.

^lanak 287.(1) Izvr{enje radi osiguranja mo‘e se provoditi administra-

tivnim ili sudskim putem.(2) Kad se izvr{enje radi osiguranja provodi sudskim putem,

sud postupa po propisima koji va‘e za sudsko izvr{enje.^lanak 288.

Izvr{enje privremenog rje{enja (~lanak 215.) mo‘e se pro-voditi samo u onom opsegu i u onim slu~ajevima ukoliko jedopu{teno izvr{enje radi osiguranja (~l. 286. i 287.).

b) Privremeni zaklju~ak o osiguranju

^lanak 289.(1) Ako postoji ili je u~injena bar vjerojatnom obveza

stranke, a postoji opasnost da }e obvezana stranka raspolaganjemimovine, dogovorom s tre}im osobama ili na drugi na~in osujetitiili znatno ote‘ati izvr{enje te obveze, organ nadle‘an zadono{enje rje{enja o obvezi stranke mo‘e prije dono{enjarje{enja o toj obvezi donijeti privremeni zaklju~ak radi osigu-ranja izvr{enja obveze. Pri dono{enju privremenog zaklju~kanadle‘ni organ du‘an je voditi ra~una o odredbi ~lanka 270. ovogzakona i obrazlo‘iti zaklju~ak.

(2) Dono{enje privremenog zaklju~ka mo‘e se uvjetovatidavanjem osiguranja predvi|enog u ~lanku 215. stavku 2. ovogzakona.

(3) Glede privremenog zaklju~ka donesenog na temeljustavka 1. ovog ~lanka, primjenjivat }e se odredbe ~lanka 286.stavak 3. i ~lanka 287. ovog zakona.

^lanak 290.(1) Ako je pravomo}nim rje{enjem utvr|eno da pravno ne

postoji obveza stranke za ~ije je osiguranje bio donesen privre-meni zaklju~ak, ili je na drugi na~in utvr|eno da je zahtjev zadono{enje privremenog zaklju~ka bio neopravdan, predlaga~ u~iju je korist privremeni zaklju~ak donesen naknadit }e protivnojstranci {tetu koja joj je uzrokovana donesenim zaklju~kom.

(2) O naknadi {tete iz stavka 1. ovog ~lanka rje{ava organkoji je donio privremeni zaklju~ak.

(3) Ako je u slu~aju iz stavka 1. ovog ~lanka o~ito da jeprivremeni zaklju~ak bio isposlovan iz obijesti, predlaga~ }e sekazniti nov~anom kaznom do 50 DM. Protiv zaklju~ka o kaznidopu{tena je posebna ‘alba koja odga|a izvr{enje zaklju~ka.

Broj 2 - Strana 64 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

PETI DIO

PROVO\ENJE ZAKONA I PRIJELAZNE IZAVR[NE ODREDBE

XVIII - MJERE ZA PROVO\ENJE ZAKONA^lanak 291.

(1) Institucije koje imaju javne ovlasti ne mogu u upravnompostupku koje one vode same primjenjivati prisilne mjereprivo|enja ili dovo|enja predvi|ene u ~lanku 72. st. 3. i 4., ~lanku167. stavak 3. i ~lanku 179. st. 1. i 2. ovog zakona.

(2) Ako se u tijeku postupka koji vodi institucija koja imajavne ovlasti utvrdi da se postupak ne mo‘e provesti uop}e ili sene mo‘e pravilno provesti bez primjene prisilnih mjerapredvi|enih u odredbama stavka 1. ovog ~lanka, ta institucija }ese obratiti kantonalnom - ‘upanijskom organu uprave nadle‘nomza poslove op}e uprave, radi primjene te prinudne mjere, akofederalnim odnosno kantonalnim-‘upanijskim zakonom nijeodre|en drugi organ. Na tra‘enje institucije koja ima javneovlasti,taj kantonalno- ‘upanijski organ je ovla{ten da primijenipredvi|enu prisilnu mjeru privo|enja odnosno dovo|enja, ako seutvrdi da je to neophodno radi provo|enja postupka.

(3) Ako kantonalni-‘upanijski organ uprave kome se insti-tucija koja ima javne ovlasti obratila u smislu stavka 2. ovog~lanka, ne donese u roku od pet dana zaklju~ak o primjeniprinudne mjere, du‘an je odmah obavijestiti tu instituciju, zbog~ega smatra da ne treba primijeniti tra‘enu prinudnu mjeruprivo|enja odnosno dovo|enja.

(4) U slu~aju, da organ iz stavka 3. ovog ~lanka, ne donese uroku zaklju~ak o primjeni prinudne mjere ili ne obavijesti insti-tuciju u propisanom roku o razlozima neprimjenjivanja prinudnemjere, institucija koja ima javne ovlasti mo‘e u roku od osamdana od isteka roka iz stavka 3. ovog ~lanka, ulo‘iti prigovorFederalnom ministarstvu pravde. Ovaj organ du‘an je odlu~iti oprigovoru u roku od tri dana od prijema prigovora.

^lanak 292.(1) U organima uprave, kao i u institucijama koje imaju javne

ovlasti, ako zakonom nije druga~ije odre|eno, ovla{tenje zapoduzimanje radnji u upravnom postupku i ovla{tenje zarje{avanje u upravnim stvarima (~lanak 36.) mo‘e se dati samoosobi koja ima zakonom propisanu odgovaraju}u stru~nuspremu, radno iskustvo i polo‘en stru~ni ispit.

(2) Osobe iz stavka 1. ovog ~lanka, pola‘u stru~ni ispit premafederalnim propisima koji se odnose na polaganje stru~nog ispitaslu‘benika federalnih organa uprave.

^lanak 293. (1) Rukovoditelji federalnih i kantonalnih-‘upanijskih or-

gana uprave, a u gradu - gradona~elnik i u op}ini - op}inskina~elnik odnosno rukovoditelji institucija koje imaju javneovlasti, odgovorni su za pravilnu i dosljednu primjenu ovogzakona, a naro~ito su odgovorni da se upravne stvari rje{avaju uzakonom propisanim rokovima. U cilju pravilnog i efikasnogrje{avanja stvari u upravnom postupku, te odgovorne osobe suobvezne poduzimati mjere da se kontinuirano osigurava i provodistru~no usavr{avanje slu‘benika i drugih osoba koje rade narje{avanju upravnih stvari.

(2) Slu‘bena osoba koja je ovla{tena za poduzimanje radnjiu upravnom postupku odnosno koja je ovla{tena za rje{avanje uupravnim stvarima, du‘na je da u roku od tri dana od dana istekaroka za rje{avanje iz ~l. 216. i 244. ovog zakona, obavijestipismeno stranku o razlozima zbog kojih rje{enje, odnosno zak-lju~ak nije donesen i o tome koje }e radnje poduzeti radidono{enja rje{enja odnosno zaklju~ka i pou~iti stranku koja

pravna sredstva mo‘e koristiti. To obavje{tenje se istovremenomora da dostavi i odgovornim osobama iz stavka 1. ovog ~lankaradi poduzimanja mjera da se rje{enje odnosno zaklju~ak donesebez odlaganja.

(3) Slu‘bena osoba iz stavka 2. ovog ~lanka koja jeovla{tenada vodi upravni postupak odnosno da rje{ava upravne stvari ~inite‘u povredu radne du‘nosti,ako je njenom krivicom do{lo doneizvr{enja odre|enih procesnih radnji u upravnom postupku,radi kojih se rje{enje odnosno zaklju~ak nije mogao donijeti uzakonskom roku.

(4) Nadle‘na upravna inspekcija ima pravo da zahtijevapokretanje postupka odgovornosti kod nadle‘nog organa protivrukovoditelja organa uprave odnosno rukovoditelja institucijekoja ima javne ovlasti,koji propuste vr{enje du‘nosti iz stavka 1.ovog ~lanka, kao i onog koji, protivno ~lanku 292. ovog zakona,ovlasti slu‘benu osobu za poduzimanje radnji u postupku ili zarje{avanje u upravnim stvarima koja ne ispunjava propisaneuvjete, kao i disciplinski postupak protiv osoba iz stavka 3. ovog~lanka.

^lanak 294.(1) U gradu - gradona~elnik, a u op}ini - op}inski na~elnik,

obvezni su jedanput godi{nje podnijeti pismeni izvje{taj grad-skom odnosno op}inskom vije}u o rje{avanju upravnih stvari uupravnom postupku od strane svih gradskih odnosno op}inskihslu‘bi za upravu.

(2) Primjerak izvje{taja iz stavka 1. ovog ~lanka, istovremenose dostavlja i kantonalnom-‘upanijskom organu upravenadle‘nom za op}u upravu.

(3) Kantonalni-‘upanijski organi uprave i upravne ustanoveobvezni su da godi{nji izvje{taj o rje{avanju upravnih stvari uupravnom postupku iz svoje nadle‘nosti podnesu kantonalno-‘upanijskoj vladi, a federalni organ uprave i federalne ustanoveizvje{taj podnoseVladi Federacije.

(4) Kantonalni-‘upanijski i federalni organi uprave obveznisu primjerak izvje{taja iz stavka 3. ovog ~lanka, dostaviti iFederalnom ministarstvu pravde, a kantonalni-‘upanijski organiuprave svoj izvje{taj dostavljaju i kantonalnom-‘upanijskomorganu uprave nadle‘nom za op}u upravu.

(5) Kantonalni-‘upanijski organ uprave nadle‘an za posloveop}e uprave, odnosno Federalno ministarstvo pravde, izvje{taj izstavka 2. odnosno stavka 4. ovog ~lanka, koristi za poduzimanjeodgovaraju}ih mjera putem upravne inspekcije i drugih mjera zakoje su zakonom ovla{teni radi pravilne i dosljedne primjeneodredaba ovog zakona.

(6) Izvje{taj iz stavka 1. odnosno stavka 3. ovog ~lanka sadr‘inaro~ito slijede}e podatke:broj podnesenih zahtjeva od stranaka,broj pokrenutih upravnih postupaka po slu‘benoj du‘nosti, na~ini rokove rje{avanja upravnih stvari u prvostupanjskom i drugos-tupanjskom upravnom postupku, broj poni{tenih odnosno ukinu-tih upravnih akata, broj odba~enih zahtjeva, odnosnoobustavljenih upravnih postupaka, broj i vrste primijenjenih pris-ilnih mjera odnosno izre~enih nov~anih kazni i broj nerije{enihupravnih predmeta.

^lanak 295.(1) Na~in iskazivanja podataka u izvje{tajima iz stavka 1.

odnosno izvje{tajima iz stavka 3. ~lanka 294. ovog zakona, zagradske, op}inske i kantonalne-‘upanijske organe uprave iupravne ustanove propisuje rukovoditelj kantonalnog-‘upani-jskog organa uprave nadle‘nog za op}u upravu, a za izvje{tajfederalnih organa uprave i federalnih ustanova - federalni minis-tar pravde.

(2) Federalni ministar pravde propisuje, po potrebi, obrasceza pozive, dostavnice, nare|enja za privo|enje odnosnodovo|enje, zapisnike, zapisnike u vidu knjiga, rje{enja iz ~lanka

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 65

207. stavak 1. i ~lanka 211. i uvjerenja iz ~lanka 118. stavak 1.ovog zakona, kao i za druge akte u upravnom postupku za potrebefederalnih organa uprave i federalnih ustanova i federalnih insti-tucija koje imaju javne ovlasti.

(3) Rukovoditelj kantonalnog-‘upanijskog organa upravenadle‘nog za op}u upravu, propisuje, po potrebi, obrasce izstavka 2. ovog ~lanka, za potrebe kantonalnih-‘upanijskih organauprave i upravnih ustanova,kantonalnih- ‘upanijskih institucijakoje imaju javne ovlasti i za gradske i op}inske slu‘be za upravu.

^lanak 296.(1) Na tra‘enje gra|ana, organa uprave, institucija koje imaju

javne ovlasti, kao i drugih organa i institucija, Federalno minis-tarstvo pravde du‘no je davati obja{njenja o primjeni odredabaovog zakona.

(2) Obja{njenja o primjeni odredaba ovog zakona, Federalnoministarstvo pravde mo‘e davati i po slu‘benoj du‘nosti radiosiguranja jedinstvene primjene ovog zakona.

XIX- NADZOR NAD PROVO\ENJEM OVOG ZAKONA

^lanak 297.(1) Nadzor nad provo|enjem ovog zakona u federalnim

organima uprave i federalnim ustanovama i drugim federalnimorganima, u federalnim institucijama koje imaju javne ovlasti i ukantonalnim-‘upanijskim organima uprave i gradskim i op}in-skim slu‘bama za upravu, u pitanjima u kojima ti organi, slu‘bei institucije u upravnom postupku rje{avaju o upravnim stvarimana temelju federalnog zakona ili drugog federalnog propisa, vr{iFederalno ministarstvo pravde.

(2) Nadzor nad provo|enjem ovog zakona u kantonalnim-‘upanijskim organima uprave i kantonalnim-‘upanijskim us-tanovama, i drugim kantonalnim-‘upanijskim organima, ugradskim i op}inskim slu‘bama za upravu, kao i institucijamakoje vr{e javne ovlasti na temelju kantonalnog-‘upanijskog zak-ona, u pitanjima u kojima organi, slu‘be i institucije u upravnompostupku rje{avaju o upravnim stvarima na temelju kantonalnog-‘upanijskog zakona i drugog kantonalnog-‘upanijskog propisa,kao i propisa op}inskog i gradskog vije}a, vr{i kantonalni-‘upanijski organ uprave nadle‘an za poslove pravosu|a.

(3) Federalno ministarstvo pravde i kantonalni-‘upanijskiorgan uprave nadle‘an za poslove pravosu|a, nadzor iz st. 1. i 2.ovog ~lanka, nad provo|enjem ovog zakona ostvaruju prven-stveno putem upravne inspekcije, kao i na drugi zakonom doz-voljen na~in.

(4) Organi, slu‘be i institucije iz st. 1. i 2. ovog ~lanka, du‘nisu omogu}iti ostvarivanje uvida u upravno rje{avanje i postupatipo nalozima upravne inspekcije koja vr{i nadzor i na tra‘enje teinspekcije dostavljati .

XX - KAZNENE ODREDBE^lanak 298.

(1) Nov~anom kaznom od 2.000 do 8.000 KM kaznit }e seza prekr{aj institucija koja ima javne ovlasti:

1) ako za rje{avanje u upravnim stvarima, odnosno za poduz-imanje radnji u postupku odredi osobu koja ne ispunjavapropisane uvjete (~lanak 36. stavak 2, u svezi ~lanka 292.stavak 1),

2) ako odbije da primi pismeni podnesak stranke ili usmenopriop}enje u zapisnik, odnosno ne izda potvrdu o prijemupodneska (~lanak 65. st. 1, 2. i 3),

3) ako izvr{i pozivanje no}u suprotno odredbi ~lanka 71.stavak 2. ovog zakona,

4) ako se pozvana osoba prinudno privede, a u pozivu nijebila nazna~ena primjena te mjere (~lanak 72. stavak 3),

5) ako se po slu‘benoj du‘nosti ne pribavljaju podaci o~injenicama o kojima se vodi slu‘bena evidencija ili akose od stranke tra‘i da pribavi i podnese dokaze koje br‘ei lak{e mo‘e pribaviti organ koji vodi postupak ili ako tra‘ida stranka podnese uvjerenja koja organi nisu du‘niizdavati (~lanak 134. stavak 3. i ~lanak 135. stavak 2),

6) ako nije data mogu}nost stranci da se izjasni o ~injenicamai okolnostima na kojima se zasniva rje{enje,odnosno dau~estvuje u izvo|enju dokaza ili je done{eno rje{enje prijenego {to se stranci pru‘i mogu}nost da se izjasni o ~in-jenicama i okolnostima (~lanak 141. stavak 3),

7) ako na zahtjev stranke ne}e da izda uvjerenje ili druguispravu o ~injenicama o kojima vodi slu‘benu evidencijuili ako uvjerenje ili drugu ispravu ne izda u propisanomroku ili ne donese rje{enje o odbijanju zahtjeva zaizdavanje uvjerenja (~lanak 169. st. 1. 2, 5. i 6),

8) ako ne postupi po zahtjevu nadle‘nog organa u vezidavanja isprave (~lanak 166),

9) ako po zahtjevu stranke ne donese rje{enje i ne dostavi gastranci u propisanom roku (~lanak 216),

10) ako ‘albu sa spisima ne dostavi drugostupanjskom or-ganu u propisanom roku (~lanak 235),

11) ako ne postupi po tra‘enju drugostupanjskog organa iliako u svemu ne postupi po drugostupanjskom rje{enju iliako rje{enje ne donese u propisanom roku (~lanak 239),

12) ako na zahtjev drugostupanjskog organa ne dostavi uroku tra‘eno obavje{tenje ili ako po nalogu drugostupan-jskog organa ne donese rje{enje u propisanom roku ili akona zahtjev drugostupanjskog organa ne prikupi tra‘enepodatke i ne dostavi ih u propisanom roku (~lanak 243),

13) ako ne donese rje{enje po ‘albi u propisanom roku(~lanak 244),

14) ako ne postupi po nalogu drugostupanjskog organa ilitra‘eni materijal ne dostavi u roku (~lanak 254. stavak 3),

15) ako onemogu}ava uvid u upravno rje{avanje ili ako nepostupi po nalozima nadle‘nog organa, odnosno upravneinspekcije koja vr{i nadzor ili ne}e da dostavi potrebnepodatke, spise i obavje{tenja na zahtjev organa odnosnoupravne inspekcije (~lanak 297. stavak 4).

(2) Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka, kaznit }e senov~anom kaznom od 300 do 1.200 KM i odgovorna osoba uinstituciji koja ima javne ovlasti, kao i odgovorna osoba u organuuprave, odnosno u slu‘bi za upravu.

^lanak 299.

(1) Nov~anom kaznom od 1.500 do 6.000 KM kaznit }e seza prekr{aj institucija koja ima javne ovlasti:

1) ako ne pru‘i zatra‘enu pravnu pomo} ili ako ne postupipo molbi za pomo} u odre|enom roku (~lanak 41. st. 1. i2),

2) ako saslu{anim osobama ne pro~ita zapisnik ili akoonemogu}i da saslu{ane osobe pregledaju zapisnik (~la-nak 76. stavak 1),

3) ako stranci ili drugoj osobi onemogu}i razgledanje spisaili da prepi{u potrebne spise (~lanak 79. st. 1. i 2),

4) ako se ne sprovodi obvezno li~no dostavljanje uslu~ajevima predvi|enim u odredbi ~lanka 83. stavak 1.ovog zakona,

5) ako na zahtjev stranke ne}e da izda uvjerenje odnosno nedonese rje{enje o odbijanju zahtjeva u propisanom roku(~lanak 170. st. 1. i 3),

Broj 2 - Strana 66 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

6) ako ispita kao svjedoka osobu koja bi svojim iskazompovrijedila du‘nost ~uvanja slu‘bene, dr‘avne ili vojnetajne (~lanak 173),

7) ako ne izda pismeno rje{enje u propisanom roku (~lanak212),

8) ako izvr{i prisilno privo|enje ili dovo|enje suprotno~lanku 291. stavak 1. ovog zakona,odnosno ako u roku nedonese zaklju~ak o primjeni prinudne mjere ili u roku neodlu~i o prigovoru (~lanak 291. st. 3. i 4),

9) ako ne poduzima mjere za kontinuirano stru~noosposobljavanje i usavr{avanje slu‘benih osoba koje suovla{tene za rje{avanje u upravnim stvarima odnosno zapoduzimanje radnji u postupku ili ako ne osiguravarje{avanje upravnih stvari u propisanim rokovima ili akou propisanom roku ne obavijesti stranku o razlozima zbogkojih rje{enje odnosno zaklju~ak nije donesen (~lanak293. st. 1. i 2).

(2) Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }e senov~anom kaznom u iznosu od 200 do 800 KM i odgovornaosoba u instituciji koja ima javne ovlasti, kao i odgovorna osobau organu uprave, odnosno u slu‘bi za upravu.

^lanak 300.

(1) Nov~anom kaznom od 1.000 do 4.000 KM kaznit }e seza prekr{aj institucija koja ima javne ovlasti:

1) ako ne izuzme slu‘benu osobu kada su ispunjeni uvjeti zaizuze}e (~l. 42. i 43),

2) ako ne dozvoli stranci da se koristi stru~nim pomaga~em(~lanak 62. stavak 1),

3) ako se pozivanje osobe radi prijema pismena vr{i suprotnoodredbi ~lanka 80. stavak 2. ovog zakona,

4) ako se pismeno ne dostavlja punomo}niku za primanjepismena (~lanak 88. stavak 1),

5) ako ne pou~i svjedoka na koja pitanja mo‘e uskratitisvjedo~enje, odnosno o kojim pitanjima vje{tak mo‘euskratiti vje{ta~enje (~lanak 176. stavak 3 i ~lanak 185.stavak 1).

(2) Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka, kaznit }e senov~anom kaznom u iznosu od 150 do 600 KM i odgovornaosoba u instituciji koja ima javne ovlasti, kao i odgovorna osobau organu uprave, odnosno u slu‘bi za upravu.

^lanak 301.

Do pu{tanja u opticaj KM, nov~ane kazne predvi|ene uodredbama ~l. 298. do 300. ovog zakona mogu se pla}ati u DEMili u protuvrijednosti valuta koje se koriste u Platnom prometuFederacije BiH po srednjem te~aju koje objavljuje nadle‘nafinancijska institucija na dan pla}anja.

^lanak 302.

(1) Odgovornom osobom u organu uprave, odnosno u slu‘biza upravu, u smislu odredbe ~lanka 298. stavak 2, ~lanka 299.stavak 2. i ~lanka 300. stavak 2. ovog zakona, smatra se ruko-voditelj organa uprave, za gradske slu‘be za upravu - gradona~el-nik, a u op}inskim slu‘bama za upravu - op}inski na~elnik, kaoi slu‘benik u tim organima i slu‘bama koji je ovla{ten zarje{avanje u upravnim stvarima ili ovla{ten za poduzimanje rad-nji u upravnom postupku, odnosno drugi slu‘benik koji jezadu‘en da neposredno izvr{i odre|eni posao, a nije izvr{io tajposao ili je izvr{io radnju protivno datoj obvezi.

(2) Odgovornom osobom u instituciji koja ima javne ovlastiu smislu odredaba ~lanka 298. stavak 2, ~lanka 299. stavak 2. i~lanka 300. stavak 2. ovog zakona, smatra se rukovoditelj insti-tucije i druge osobe odre|ene statutom te institucije.

XXI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lanak 303.

Upravni predmeti koji ne budu rije{eni do dana stupanja nasnagu ovog zakona, rije{it }e se po odredbama ovog zakona.

^lanak 304.(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena

zakona o op}em upravnom postupku i drugih propisa oupravnom postupku koji se primjenjuju na teritoriji Federacijedo dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Ovaj zakon uskladit }e se sa odredbama odgovaraju}egzakona kojeg donese Parlamentarna skup{tina Bosne i Herce-govine u roku koji bude odre|en tim zakonom.

^lanak 305.Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja

u "Slu‘benim novinama Federacije BiH".PredsjedateljDoma naroda

Parlamenta Federacije BiHMariofil Ljubi}, v. r.

PredsjedateljZastupni~kog doma

Parlamenta Federacije BiHEnver Kreso, v. r.

13Na temelju poglavlja IV Odjeljak B, ~lanka 7a Ustava Fed-

eracije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA

O VANPARNI^NOM POSTUPKU

Progla{ava se Zakon o vanparni~nom postupku koji je usvo-jio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zas-tupni~kog doma odr‘anoj 29. listopada/oktobra 1997. godine ina sjednici Doma naroda odr‘anoj 4. prosinca/decembra 1997.godine.

Broj 01-8/988. januara/sije~nja 1998. godine

Sarajevo

PredsjednikFederacije BiH

prof. dr Ejup Gani}, s. r.

ZAKONO VANPARNI^NOM POSTUPKU

I - OP]E ODREDBE

^lanak 1.Ovim zakonom utvr|uju se pravila po kojima sudovi postu-

paju i odlu~uju o osobnim, obiteljskim, imovinskim i drugimpravima i pravnim interesima, koji se po zakonu rje{avaju uvanparni~nom postupku.

Odredbe ovog zakona primjenjuju se i u drugim pravnimstvarima iz nadle‘nosti sudova za koje zakonom nije izri~itoodre|eno da se rje{avaju u vanparni~nom postupku, a ne odnosese na za{titu povrje|enog ili ugro‘enog prava, niti se zbogkaraktera pravne stvari ili svojstva stranake u postupku moguprimijeniti odredbe zakona kojim je ure|en prani~ni postupak (udaljem tekstu: Zakon o prani~nom postupku).

^lanak 2.Op}e odredbe ovog zakona primjenjuju se i u posebnim

vanparni~nim postupcima sadr‘anim u ovom zakonu ako nijedruga~ije odre|eno, kao i u drugim vanparni~nim stvarima zakoje posebnim zakonom nisu ure|ena pravila postupanja.

U vanparni~nom postupku shodno se primjenjuju odredbeZakona o parni~nom postupku, ako zakonom nije druga~ijeodre|eno.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 67