Izdava: KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varadin Moslavaka 9, Varadin, tel.: 042/241-000, fax: 241-828

Za izdavaa: Mirjana Ptiek

Urednik: Vedran Martinez Naslov originala: Rich Dad Poor Dad Copyright 1997, 1998 by Robert T. Kiyosaki and

Sharon L. Lechter Prijevod: Neboja Buanovac

Lektura i korektura: Ivana Vidaek ISBN 953-236-084-0

CIP - Katalogizacija u publikacij i Nacionalna i sveuil ina knjinica - Zagreb

UDK 65.012(02.062)

KIYOSAKI, Robert T. Bogati otac, siromani o tac : to

bogati ue svoju djecu o novcu - a siromani i srednja klasa ne! / Robert T. Kiyosaki i Sharon L. Lechter ; < prijevod Neboja Buanovac>. - Varadin: Katarina Zrinski, 2005. - (Biblioteka 21. stoljee) Prijevod djela: Rich Dad Poor Dad.

ISBN 953-236-084-0 1. Lechter, Sharon L.

451018016

to bogati ue svoju djecu o novcu -a siromani i srednja klasa ne!

ROBERT T. KIYOSAKI i Sharon L Lechter, OJR

Varadin, 2006.

"Bogati otac, siromani otac nije obina knjiga o novcu... lagana je za itanje, a njezine kljune poruke, poput one da su za bogaenje potrebni koncentracija i dobri ivci, vrlo su jednostavne."

Magazin Honoluiu

"Volio bih da sam proitao ovu knjigu kad sam bio mlad, ili jo bolje, da su je proitali moji roditelji! Ovu knjigu kupite svojoj djeci, a u sluaju da dobijete unuke i njima. Ovo bi trebao biti va dar djetetu im navri 8 ili 9 godina."

Sue Brawn,

predsjednica tvrtke Tenant Chek of America

"Bogati otac, siromani otac ne govori o brzom bogaenju, ve o preuzimanju odgovornosti za svoje financijske poslove i o financijskom napretku putem ovladavanja novcem. Proitajte je elite li probuditi svoj financijski genij."

Dr. Ed Koken, predava na katedri "Financije", RMIT sveuilite, Melbourne

"Volio bih da sam proitao ovu knjigu prije 20 godina." Larison Clark, Diamond Key Homes graevinska tvrtka s najbrim rastom u Americi za 1995. po INC Magazineu

"Bogati otac, siromani otac polazna je toka za sve one koji ele stei kontrolu nad svojom financijskom budunosti."

USA TODAY

"Kako biste dospjeli na financijski vrh, morate proitati knjigu Bogati otac, siromani otac. Ona sadri zdrav razum i trino lukavstvo za vau financijsku budunost."

Zig Ziglar, svjetski poznati pisac i predava

"Ako elite saznati kako da se pametno obogatite i OSTANETE bogati, proitajte ovu knjigu! Potkupite i svoju djecu (financijski, ako je potrebno) da uine isto."

Mark Victor Hansen, suautor serijala uspjenica br. 1 iz New York Timesa "Pilea juha za duu"

POSVETA

Ova je knjiga posveena svim roditeljima svijeta.

Oni su najvaniji uitelji svoje djece.

ZAHVALE:

Kako ovjek moe rei "hvala" kad mora zahvaliti tako velikom broju ljudi? Ova je knjiga oito zahvala dvojici mojih oeva, koji su mi bili snani uzori i mojoj majci, koja me poduila ljubavi i ljubaznosti.

No, od ljudi koji su najzasluniji za pretvaranje ove knjige u stvarnost, tu je moja supruga Kim, koja mi ivot ini potpunim. Kim je moja partnerica u braku, poslu i ivotu. Bez nje bio bih izgubljen. Zahvaljujem i njezinim roditeljima, Winnie i Billu Meyeru to su odgojili tako sjajnu ker. Zahvaljujem Sharon Lechter to je izvadila dijelove ove knjige iz mog raunala iz sastavila ih, njezinom suprugu Mikeu, koji je sjajan odvjetnik za intelektualno vlasnitvo i njihovoj djeci Phillipu, Shelly i Ricku na sudjelovanju i suradnji. Zahvaljujem Keithu Cunninghamu na financijskoj mudrosti i nadahnuu, Larryju i Lisi Clark na prijateljstvu i poticaju, Rolfu Parti na tehnikom geniju, Anne Nevin, Bobbi DePorter i Joeu Chapon na uvide u vezi uenja. Zahvaljujem DC i Johnu Harrisonu, Jannie Tay, Sandy Khoo, Richardu i Veronici Tan, Peteru Johnstonu i Suzi Dafnis, Jacqueline Seow, Nyhl Henson, Michaelu i Monette Hamlin, Edwinu i Camilli Khoo, K.C. See i Jessici See na profesionalnoj podrci, Kevinu i Sari iz InSynca na briljantnoj grafici, Johnu i Shari Burley, Billu i Cindy Shopoff, Vanu Tharpu, Diane Kennedy, C.W. Allenu, Marilu Deignan, Kim Arries i Tomu Weisenbornu na financijskoj inteligenciji. Zahvaljujem Samu Georgesu, Anthonyju Robbinsu, Enid Vien, Lawrenceu i Jayne Taylor-West, Alanu Wrightu i

Zigu Ziglaru na jasnoi, J.W. Wilsonu, Martyju Weberu, Randyju Craftu, Donu Muelleru, Bradu Walkeru, Blair i Eileen Singer, Wayneu i Lynn Morgan, Mimi Brennan, Jeromeu Summersu, dr. Peteru Powersu, Willu Hepburnu, dr. Enriqueu Teuscheru, dr. Robertu Marinu, Joi Jitahide, Jeffu Bassetu, dr. Tomu Burnsu i Billu Gavinu to su bili sjajni prijatelji i potpora projektima. Zahvaljujem voditeljima centara i desetinama tisua polaznika kola "Novac i vi" i "Poslovne kole za poduzetnike", te Franku Crerieu, Clintu Milleru, Thomasu Allenu i Normanu Longu na odlinoj suradnji.

SADRAJ

POTREBA POSTOJI 9

LEKCIJE

Prvo poglavlje Bogati otac, siromani otac 21 Drugo poglavlje Prva lekcija

Bogati ne rade za novac 31 Tree poglavlje Druga lekcija

Zato poduavati financijsku pismenost? 67

etvrto poglavlje Trea lekcija Gledajte svoja posla 99

Peto poglavlje etvrta lekcija Povijest poreza i mo udruga . . . 111

esto poglavlje Peta lekcija Bogati stvaraju novac 125

Sedmo poglavlje esta lekcija Radite da bi uili -ne radite za novac 149

POECI

Osmo poglavlje Savladavanje prepreka 165 Deveto poglavlje Poetak 185 Deseto poglavlje elite li jo? 209 Epilog Edukacija na fakultetu za 7.000 $ . 215

UVOD

Potreba postoji

Priprema li kola djecu za stvarni svijet? "Marljivo ui, imaj dobre ocjene i dobit e dobro plaen posao sa sjajnim beneficijima", govorili su moji roditelji. Njihov cilj u ivotu bio je omoguiti visokokolsko obrazovanje mojoj starijoj sestri i meni, kako bismo imali najvee mogue izglede za uspjeh u ivotu. Kad sam napokon dobila diplomu iz raunovodstva 1976. kao odlina studentica, pri vrhu svoje klase na Dravnom sveuilitu u Floridi, moji su roditelji ispunili svoj cilj. Bilo je to vrhunsko postignue u njihovim ivotima. U skladu s "Velikim planom" zaposlila me raunovodstvena tvrtka "Big 8" te sam se mogla nadati uspjenoj karijeri i ranoj mirovini.

Moj suprug Michael, slijedio je slian put. Oboje smo potekli iz vrijednih obitelji skromne imovine, ali vrste radne etike. I Michael je diplomirao s odlinim i to dvaput: prvi put na strojarstvu, a drugi na pravu. Ubrzo ga je zaposlila prestina odvjetnika tvrtka iz Washington D.C-a koja se specijalizirala za zakon o patentima. Oekivala ga je svijetla budunost, uspjena karijera i rana mirovina.

Iako smo oboje bili uspjeni, to nije bilo kao to smo oekivali. Nekoliko smo puta mijenjali poslove, iz pravih razloga, ali nisu nas ekali nikakvi mirovinski planovi koje netko drugi radi u nae ime. Nai su mirovinski fondovi rasli iskljuivo kroz nae osobne doprinose.

Michael i ja imamo divan brak i troje prekrasne djece. Sad kad ovo piem, dvoje ih je na fakultetu, a najmlae upravo kree u srednju kolu. Potroili smo pravo bogatstvo kako bi

9

naa djeca dobila najbolje mogue obrazovanje. Jednog dana 1996. jedno od moje djece vratilo se kui iz

kole lieno iluzija. Uenje mu je dosadilo i izmorilo ga. "Zato bih gubio vrijeme uei predmete koji mi nikada nee trebati?" bunio se.

Bez razmiljanja, odgovorila sam: "Zato to, ako ne dobije dobre ocjene, nee upasti na fakultet."

"Bez obzira iao ja na fakultet ili ne", odgovorio je, "bit u bogat."

"Ako ne diplomira, nee dobiti dobar posao", odgovorila sam sa zrncem panike i majinske brige. "A ako ne dobije dobar posao, kako se planira obogatiti?"

Moj sin je mirnuo i polako odmahnuo glavom pokazujui da mu je pomalo dosadno. Mnogo smo puta vodili ovaj razgovor. Spustio je glavu i preokrenuo oima. Moje mudre majinske rijei ponovo su ga ivcirale.

Iako je bio pametan i tvrdoglav, oduvijek je bio i ljubazan mladi pun potovanja.

"Mama", zapoeo je, a ja sam shvatila da je doao red na mene da posluam lekciju, "kreni u korak s vremenom! Osvrni se, najbogatiji se nisu obogatili zahvaljujui svojem obrazo-vanju. Pogledaj Michaela Jordana i Madonnu, a ak je i Bill Gates, osniva Microsofta, ispao s Harvarda, a sada je najbogatiji ovjek u Americi, s tim da je tek u svojim 30-tim. Postoji baca lopte u bejzbolu koji zarauje vie od 4 milijuna dolara godinje iako su ga proglasili 'mentalno retardiranim'."

Meu nama je zavladala duga tiina. Shvatila sam da svom sinu dajem isti savjet koji su moji roditelji dali meni. Svijet oko nas se promijenio, ali savjet nije.

Dobro obrazovanje i dobre ocjene vie nisu osiguravali uspjeh, a inilo se da to nije primijetio nitko osim nae djece.

"Mama", nastavio je, "ne elim raditi ovako naporno kao ti i tata. Vi zaraujete mnogo i mi ivimo u velikoj kui s mnogo igraaka. Kad bih slijedio tvoj savjet, zavrio bih poput vas, radei sve vie i vie kako bih plaao sve vee poreze i zavrio u dugovima. Vie nema sigurnog posla - znam sve o krizi i

10

otkazima. Znam i to da studenti koji zavre fakultet danas zarauju manje no to ste zaraivali vi kad ste diplomirali. Pogledaj lijenike. Ne zarauju ni priblino onoliko koliko su nekada zaraivali. Znam da se ne mogu osloniti na dravno ili kompanijsko mirovinsko osiguranje kada se umirovim. Trebam nove odgovore."

Bio je u pravu. On je trebao nove odgovore, a trebala sam ih i ja. Savjet mojih roditelja moda je funkcionirao za ljude roene prije 1945., ali mogao je biti katastrofalan za nas koji smo roeni u svijetu brzih promjena. Vie nisam mogla jednostavno rei svojoj djeci: "Idite u kolu, dobijte dobre ocjene i potraite siguran posao."

Znala sam da moram potraiti nove puteve za obrazovanje svoje djece.

Kao majka i kao raunovotkinja, bila sam zabrinuta zbog nedostatka financijskog obrazovanja u kolama. Danas mnogi mladi ljudi imaju kreditne kartice prije no to zavre srednju kolu, ali nikada nisu imali predmet koji bi govorio o novcu ili o ulaganju, a kamoli neki koji bi im objasnio kako kamate djeluju na kreditne kartice. Jednostavno reeno, bez financijske pismenosti i spoznaje o tome kako svijet funkcionira, djeca nisu spremna za suoavanje sa svijetom koji ih eka, u kojem se troenje potie mnogo vie od tednje.

Kad je moj najstariji sin upao u velike dugove na prvoj godini fakulteta, ne samo da sam mu pomogla unititi kreditne kartice, ve sam krenula u potragu za programom koji bi mi pomogao da obrazujem djecu na planu financija.

Jednoga dana, suprug me nazvao iz ureda. "Ovdje je netko koga treba upoznati", rekao je, "zove se Robert Kiyosaki. Poslovni je ovjek i ulaga i prijavio je patent za edukativni proizvod. Mislim da je to ono to si traila."

Upravo ono to sam traila Moj suprug Mike bio je tako impresioniran PROTOKOM

NOVCA, novim edukativnim proizvodom kojeg je razvio Robert Kiyosaki, da je dogovorio s njim da oboje sudjelujemo u

11

testiranju prototipa. Budui da se radilo o edukativnoj igri, zamolila sam i svoju 19-godinju ker, koja je bila na prvoj godini lokalnog sveuilita, da sudjeluje i ona je pristala.

U testiranju je sudjelovalo petnaestak osoba, podijeljenih u tri skupine.

Mike je bio u pravu. Bio je to edukativni proizvod kakav sam traila. No, bio je specifian: izgledao je poput arene ploe za Monopoly s divovskim, dobro odjevenim, takorom u sredini. Meutim, za razliku od Monopolyja, postojale su dvije staze: jedna unutranja i jedna vanjska. Cilj igre bio je izlazak iz unutranje staze - koju je Robert zvao "Utrka takora" - i doi na vanjsku, "Brzu stazu". Robert je rekao da "Brza staza" simulira nain na koji bogatai igraju u stvarnom ivotu.

Robert nam je zatim definirao "Utrku takora". "Pogledajte ivot prosjeno obrazovane, vrijedne osobe.

Dijete se rodi i poe u kolu. Roditelji su sretni jer je dijete uspjeno, dobiva vrlo dobre i odline ocjene, a uspjelo se i upisati na fakultet. Dijete diplomira, a zatim postupa onako kako je programirano: trai siguran posao i karijeru. Pronalazi taj posao, moda kao lijenik ili odvjetnik ili pristupi vojsci ili dravnoj slubi. Uglavnom, pone zaraivati, kreditne kartice poinju pristizati u gomilama i tada, ako ne ve i prije, poinje kupnja.

Budui da ima novca, mlada osoba kree na mjesta gdje izlaze druge mlade osobe poput nje, upoznaje se s njima, izlazi, a moda se i vjena. ivot izgleda odlino, jer oboje rade, a dva su prihoda pravi blagoslov. Osjeaju se uspjenima, sa svjetlom budunosti te odlue kupiti kuu, automobil, televiziju, krenuti na putovanja i imati djecu. Stie i mali smotuljak sree, a potreba za novcem postaje sve vea. Sretni par zakljui da su im karijere od ivotne vanosti pa poinju raditi sve vie, traei napredovanja i poviice. Poviica stie, ali i jo jedno dijete i potreba za veom kuom. Rade sve vie, postaju bolji radnici i jo vie posveeni poslu. Vraaju se u kolu i stjeu specijalizirana znanja i vjetine kako bi mogli zaraditi jo vie novca. Moda pronau i drugi posao. Prihodi im rastu, ali raste

12

i porezni razred u kojem se nalaze, kao i porez na njihovu novu kuu, na socijalno osiguranje, kao i svi drugi porezi. Dobivaju velike plae, a pitaju se kamo je novac nestao. Kupuju neke uzajamne fondove, a kreditnim karticama namirnice. Djeca su narasla i sada imaju 5 ili 6 godina. Potreba tednje za njihovo kolovanje raste, kao i potreba tednje za mirovinu.

Taj sretan par ima 35 godina i sada je ulovljen u "Utrku takora" do kraja svog radnog vijeka. Rade za vlasnike svoje tvrtke, plaaju poreze dravi, a banci otplauju hipoteku i kreditne kartice.

Zatim savjetuju svojoj djeci da 'marljivo ue, dobivaju dobre ocjene i pronau siguran posao.' Nisu nauili nita o novcu, osim od onih koji profitiraju od njihove naivnosti, a naporno rade cijeli ivot. Proces se ponavlja na sljedeoj generaciji vrijednih radnika. To je 'Utrka takora'."

Jedini nain da izaete iz "Utrke takora" jest da dokaete svoju strunost u raunovodstvu i investiranju, to su moda dvije najtee znanosti. Kao ovlatena javna raunovotkinja (OJR) koja je nekada radila za tvrtku "Big 8", iznenadila sam se kako je Robert uinio uenje ta dva predmeta zabavnim i uzbudljivim. Proces je bio tako sjajno maskiran da smo zaboravili da uimo, dok smo se vrijedno trudili izai iz "Utrke takora."

Uskoro se testiranje proizvoda pretvorilo u zabavno poslijepodne s mojom keri. Razgovarale smo o stvarima o kojima nikada prije nismo. Budui da sam po zanimanju raunovotkinja, bilo mi je lako igrati igru koja zahtijeva izvjee o prihodu i bilanci. Imala sam vremena pomagati keri i drugim igraima za svojim stolom s konceptima koje nisu razumjeli. Bila sam prva i jedina osoba u cijeloj testnoj skupini koja je tog dana izala iz "Utrke takora" i to nakon samo 50 minuta iako se igra nastavila gotovo tri sata.

Za mojim stolom bili su bankar, vlasnik tvrtke i raunalni programer. Ono to me jako uznemirilo bila je injenica da ti ljudi znaju jako malo o raunovodstvu i ulaganju, a to su stvari koje su jako vane za njihove ivote. Pitala sam se kako

13

rukovode svojim financijskim poslovima u stvarnom ivotu. Mogla sam shvatiti da to ne razumije moja 19-godinja ker, ali ovo su bile odrasle osobe, barem dvostruko starije od nje.

Nakon to sam izala iz "Utrke takora", sljedea dva sata promatrala sam svoju ker i te obrazovane, uspjene odrasle osobe kako bacaju kocke i pomiu svoje figurice. Iako mi je bilo drago to toliko ue, bila sam uznemirena zbog injenice da ti ljudi nisu imali pojma o osnovama raunovodstva i ulaganja. Imali su potekoa s razumijevanjem veze izmeu izvjea o prihodu i bilance. Dok su kupovali i prodavali aktivu, nisu se mogli sjetiti da svaka transakcija moe utjecati na njihov mjeseni protok novca. Pomislila sam, koliko milijuna ljudi u stvarnom ivotu ima financijske probleme samo zato to nikada nisu uili ove predmete?

Hvala Bogu to su se zabavljali i to im je panju odvlaila elja da pobijede. Nakon to je Robert dao znak za kraj igre, pustio nas je da petnaest minuta razgovaramo o PROTOKU NOVCA.

Vlasnik tvrtke koji je sjedio za mojim stolom nije bio sretan. Igra mu se nije svidjela. "Ja ne moram ovo znati", ree on glasno, "zapoljavam raunovoe, bankare i odvjetnike da to rade za mene."

Robert je na to odgovorio: "Niste li primijetili da postoji mnogo raunovoa koji nisu bogati? A isto vrijedi i za bankare, odvjetnike, brokere i prodavae nekretnina. Oni mnogo znaju i uglavnom su pametni ljudi, ali veina njih nije bogata. Budui da nae kole ne poduavaju ljude onome to znaju bogatai, savjete moramo traiti upravo od njih. No, ako jednoga dana, na autocesti, zaglavljeni u guvi, a urite na posao, pogledate udesno i ugledate svog raunovou i svog bankara u istoj prometnoj guvi to bi vam trebalo neto rei."

Niti raunalni programer nije bio impresioniran igrom: "Mogu kupiti program koji e me poduiti ovome."

No, bankar je bio osupnut. "Uio sam u koli ovaj raunovodstveni dio, ali nikada nisam znao to primijeniti u stvarnom ivotu. Sada znam. Moram izai iz "Utrke takora."

14

Mene je najvie dirnuo komentar moje keri: "Zabavila sam se uei", rekla je, "nauila sam mnogo o tome kako novac stvarno funkcionira i kako isplativo ulagati."

Zatim je dodala: "Sada znam da mogu izabrati posao kojim se elim baviti, a to ne mora biti zbog sigurnosti, beneficija ili zarade. Ako nauim ono emu poduava ova igra, mogu raditi i uiti ono to mi srce eli, a ne neto to bih uila samo zato to tvrtke trae odreene radne vjetine. Ako nauim ovo, neu morati brinuti o sigurnom poslu i socijalnom osiguranju, kao to brine veina mojih kolega iz razreda."

Nisam mogla ostati i porazgovarati s Robertom nakon to smo odigrali igru, ali sloili smo se da se kasnije naemo kako bismo porazgovarali o projektu. Znala sam da je htio upotrijebiti igru kako bi pomogao ljudima da razviju financijske vjetine i htjela sam uti vie o njegovim planovima.

Otkrili smo da imamo mnogo zajednikog. Razgovarali smo o svemu i svaemu, od sportova i kazalita do restorana i socioekonomskih pitanja. Razgovarali smo o mijenjanju svijeta. Proveli smo mnogo vremena raspravljajui o tome kako veina Amerikanaca za mirovinu nije utedjela gotovo nita, kao i o socijalnom i zdravstvenom osiguranju koji se nalaze blizu bankrota. Hoe li moja djeca morati plaati mirovinu za 75 milijuna pripadnika populacijske eksplozije? Pitali smo se shvaaju li ljudi koliko je rizino zavisiti o mirovinskom planu.

Roberta je najvie brinuo sve vei jaz izmeu onih koji imaju i onih koji nemaju u Americi i diljem svijeta. Kao samouki poduzetnik koji je stvorio sam sebe i proputovao svijet ulaui, Robert se umirovio u dobi od 47 godina. Vratio se u posao samo zato to ga je brinulo isto ono to i mene. Zna da se svijet promijenio, ali da se obrazovanje nije mijenjalo zajedno sa svijetom. Prema Robertu, djeca provode godine u zastarjelom obrazovnom sustavu, uei predmete koji im nikada nee trebati, pripremajui se za svijet koji vie ne postoji.

"Danas je najopasniji savjet koji moete dati djetetu neka ide u kolu, ima dobre ocjene i potrai siguran posao'. To je stari savjet, ali lo. Kad biste vidjeli to se dogaa u Aziji, Europi,

15

Junoj Americi, bili biste zabrinuti kao i ja." On smatra da je to lo savjet jer ako elite da vam djeca

imaju financijski osiguranu budunost, ona ne mogu igrati po starim pravilima budui da je to prerizino."

Pitala sam ga to misli pod tim "stara pravila"? "Ljudi poput mene igraju po drugim pravilima od pravila po

kojima igrate vi", rekao je, "to se dogaa kad korporacija objavi da smanjuje broj radnika?"

"Ljudi bivaju otputeni", rekla sam, "obitelji su pogoene, a nezaposlenost raste."

"Da, ali to se dogaa tvrtki, osobito javnoj, na burzi dionica?"

"Cijena dionica obino raste kad se najavi smanjivanje broja radnika", rekoh ja, "trite voli kad tvrtka smanjuje trokove rada, bilo zbog automatizacije ili zbog konsolidacije radne snage openito."

"Tono", rekao je, "a kada cijene dionica porastu ljudi poput mene, dioniari, postaju bogatiji. Zaposlenici gube, vlasnici i ulagai dobivaju."

Robert je opisivao ne samo razliku izmeu zaposlenika i poslodavca, ve i razliku izmeu kontrole nad vlastitom sudbinom i davanja te kontrole nekom drugome.

"No, veini je ljudi teko shvatiti zato se to dogaa", rekoh ja, "misle da to nije poteno."

"Zato je glupo rei djetetu jednostavno: 'Dobro se obrazuj'", rekao je, "glupo je pretpostaviti da e obrazovanje koje daje kolski sustav pripremiti djecu za svijet u kojem e se nai nakon diplome. Svakom djetetu potrebno je jo obrazovanja i to drugaijeg. Djeca moraju poznavati pravila koja su drukija.

"Postoje pravila novca po kojima igraju bogati i pravila po kojima igra ostalih 95% stanovnitva", rekao je, "a tih 95% ui ta pravila kod kue i u koli. Zato je danas rizino rei djetetu: 'Vrijedno ui i potrai posao'. Dijete danas treba sofisticiranije obrazovanje, a postojei sustav ga ne prua. Nije mi vano koliko raunala kola ima u uionicama niti koliko novca troi. Kako obrazovni sustav moe poduavati djecu stvarima koje

16

nisu poznate ni njemu samom?" Kako onda roditelji poduavaju djecu onome emu ih ne

poduava kola? Kako moete dijete nauiti neto o raunovodstvu? Nee li mu to dosaditi? A kako djecu nauiti ulagati ako se i vi sami bojite rizika? Umjesto da nauimo djecu da igraju na sigurno, odluio sam da je najbolje nauiti ih da igraju pametno.

"Kako ete nauiti djecu o novcu i svim drugim stvarima o kojima smo razgovarali?" pitala sam Roberta, "i kako moemo olakati roditeljima, osobito ako to ni sami ne razumiju?"

"Napisao sam knjigu o tome", rekao je. "Gdje je?" "U mojem raunalu. Ve je godinama tamo, u dijelovima.

Povremeno radim na njoj, ali nikad je nisam uspio sastaviti. Poeo sam je pisati nakon to je moja druga knjiga postala uspjenica, ali nisam dovrio. U dijelovima je."

I bila je u dijelovima. Nakon to sam proitala razbacana poglavlja, zakljuila sam da je knjiga dobra i da znanje iz nje treba podijeliti, osobito u ovim vremenima koja donose velike promjene. Sloili smo se da zajedno dovrimo Robertovu knjigu.

Pitala sam ga to misli o tome koliko je djetetu potrebno znanja o financijama, a odgovor je glasio da to zavisi o djetetu. Robert je u ranoj dobi znao da eli uspjeti i bio je sretan to ima oca koji je bio bogat i spreman da ga poduava. "Obrazovanje je temelj uspjeha", rekao je Robert, "akademske vjetine su od vitalne vanosti, a isto vrijedi i za financijske i komunikacijske".

Slijedi pria o dva Robertova oca, bogatom i siromanom ocu, gdje se govori i o vjetinama koje je on razvio tijekom ivota. Vano je uvidjeti razliku izmeu oeva. Ja sam knjigu sastavila i uredila. Ako neki raunovoa ita ovu knjigu, trebao bi staviti svoje akademsko znanje u drugi plan i otvoriti um teorijama koje Robert predstavlja. Iako mnoge od njih stavljaju u pitanje same temelje opeprihvaenih principa raunovodstva, omoguavaju vrijedan uvid u nain na koji pravi ulagai analiziraju svoje odluke o investiranju.

17

Kada mi, kao roditelji, savjetujemo svojoj djeci da 'idu u kolu, vrijedno ue i nau dobar posao', esto to inimo zbog kulturalne uvjetovanosti, npr. jer se to uvijek smatralo ispravnim. Upoznavi Roberta, ostala sam zapanjena njegovim idejama. Budui da su ga odgajala dva oca, poduavali su ga da tei k dva razliita cilja. Obrazovani otac savjetovao mu je da radi za neku tvrtku, a bogati mu je otac savjetovao da istu posjeduje. Oba ivotna puta zahtijevala su obrazovanje, ali predmeti su bili potpuno razliiti. Obrazovani otac poticao je Roberta da bude pametan, a bogati da zaposli pametne.

injenica da ima dva oca stvarala je mnoge probleme. Robertov pravi otac bio je nadzornik za obrazovanje savezne drave Havaji. Do Robertove 16 godine, njegova prijetnja koja je glasila: "Ako ne dobije dobre ocjene, nee dobiti dobar posao", nije imala mnogo uinka. Robert je ve znao da je njegov put bio posjedovanje tvrtki, a ne rad za njih. U stvari, da nije bilo mudrog i upornog srednjokolskog savjetnika za zapoljavanje, Robert moda uope ne bi iao na fakultet i to priznaje. elio je odmah poeti izgraivati svoju aktivu, ali se sloio da mu i obrazovanje moe koristiti.

Istini za volju, ideje iz ove knjige vjerojatno su previe nategnute i radikalne za veinu roditelja. Neki roditelji imaju dovoljno problema zadravajui djecu u koli. No, u svjetlu naeg vremena velikih promjena, kao roditelji moramo biti otvoreni za nove, smjele ideje. Poticati djecu da budu zaposlenici znai savjetovati djeci da tijekom ivota plaaju velike poreze i to gotovo bez ikakvog jamstva za mirovinu. A istina je da su porezi najvei troak svake osobe. Zapravo, veina obitelji tijekom godine radi od sijenja do sredine svibnja kako bi platila porez. Potrebne su nove ideje, a ova ih knjiga prua.

Robert tvrdi da bogati poduavaju svoju djecu na drugi nain i to kod kue, za stolom. To moda nisu ideje o kojima biste razgovarali sa svojom djecom, ali hvala vam to ste ih odluili proitati. Savjetujem vam da nastavite s potragom, jer kao majka i OJR smatram da je koncept dobivanja dobrih

18

ocjena i pronalaenja dobrog posla zastario. Moramo savjetovati djecu na sofisticiraniji nain. Potrebne su nam nove ideje i drukije obrazovanje. Moda i nije tako loe rei djeci da budu dobri zaposlenici, ali treba im rei da u isto vrijeme trebaju teiti posjedovanju vlastite investicijske tvrtke.

Kao majka, nadam se da e ova knjiga pomoi drugim roditeljima. Robert se nada da e informirati ljude o tome da svatko moe napredovati ako tako odlui. Ako ste danas vrtlar, domar ili nezaposleni, moete se obrazovati i poduiti one koje volite da se financijski pobrinu za sebe. Imajte na umu da je financijska inteligencija mentalni proces putem kojeg rjeavamo svoje financijske probleme.

Danas se suoavamo s globalnim i tehnolokim promjenama jednako velikim, pa ak i veim, od onih s kojima smo se suoavali prije. Nitko nema kristalnu kuglu, ali jedno je sigurno: pred nama su promjene koje nadilaze nau stvarnost. Tko zna to nosi budunost? No, to god se dogodilo, imamo dvije mogunosti: igrati na sigurno ili igrati pametno tako to emo se pripremiti, obrazovati i probuditi vlastiti financijski genij i genij nae djece.

Sharon Lechter

Za BESPLATNU KAZETU "to me moj bogati otac nauio o novcu"

i BROURU U BOJI o drutvenoj igri PROTOK NOVCA 101,

nazovite 1-800-308-3585

19

PRVO POGLAVLJE

BOGATI OTAC, SIROMANI OTAC

PRIA ROBERTA KIYOSAKIJA

Imao sam dva oca, bogatog i siromanog. Jedan je bio vrhunski obrazovan i inteligentan - imao je doktorat, a etiri godine fakulteta zavrio je prije roka u manje od dvije godine. Zatim je pohaao Sveuilita Stanford, Chicago i Northwestern na postdiplomskom studiju, sve uz pune stipendije. Drugi otac nije zavrio niti osmi razred.

Obojica su bili uspjeni, cijeli ivot vrijedno radili i mnogo zaradili. No, jedan od njih cijelog je ivota imao financijskih problema, drugi je postao jedan od najbogatijih ljudi na Havajima. Jedan je umro ostavivi desetke milijuna dolara obitelji, dobrotvornim organizacijama i Crkvi, a drugi je za sobom ostavio neplaene raune.

Obojica su bili snani, karizmatini i utjecajni, obojica su me savjetovala, ali njihovi savjeti nisu bili isti. Snano su vjerovali u obrazovanje, ali nisu mi preporuili isti tijek kolovanja.

Da sam imao samo jednog oca, morao bih prihvatiti ili odbaciti njegov savjet. To to sam imao dva oca koji su me savjetovali, ponudilo mi je izbor izmeu dva razliita gledita: gledita bogatog i gledita siromanog ovjeka.

Umjesto da jednostavno prihvatim ili odbacim jedan ili drugi savjet, razmiljao sam, usporedio ih, a zatim sam odluio.

21

Problem je bio u tome to bogati ovjek jo nije bio bogat, a siromani ovjek jo nije bio siromaan. Obojica su tek zapoinjala svoje karijere i imala financijskih i obiteljskih problema, no na novac su gledali razliito.

Na primjer, jedan otac bi govorio: "Ljubav prema novcu izvor je sveg zla." Drugi bi govorio: "Nedostatak novca je izvor sveg zla."

Dok sam bio mlad, bilo je teko imati dva snana oca koji su utjecali na mene. Htio sam biti dobar sin i sluati, ali dva oca nisu govorila iste stvari. Razlika u njihovim gleditima, osobito u vezi novca, bila je tako velika da sam postao znatieljan. Poeo sam razmiljati o stvarima koje su govorili.

Veliki dio slobodnog vremena provodio sam razmiljajui i pitajui se: "Zato je to rekao?" Zatim bih se upitao isto to u vezi izjave drugog oca. Bilo bi mnogo lake jednostavno rei: "Da, u pravu je. Slaem se s tim". Ili jednostavno odbaciti to gledite i rei: "Stari nema pojma o emu govori." Ali, budui da sam volio obojicu natjerao sam se na razmiljanje i odabrao kako dalje. Taj se izbor pokazao dugorono mnogo vrednijim nego da sam jednostavno prihvatio ili odbacio jedno gledite.

Jedan od razloga zato bogati postaju bogatiji, siromani siromaniji, a srednja klasa sve zaduenija, jest injenica da se o novcu poduava kod kue, a ne u koli. Najvei dio nas, ui o novcu od svojih roditelja. to moe siromani roditelj rei svojem djetetu o novcu? Jednostavno kau: "Ostani u koli i vrijedno ui." Djeca mogu diplomirati s odlinim ocjenama, ali s financijskim programiranjem i mentalitetom siromane osobe. Dijete je to nauilo jo kao malo.

U koli se ne ui o novcu. kola se fokusira na akademske i profesionalne vjetine, ali ne i na financijske. To je razlog zbog kojeg pametni bankari, lijenici i raunovoe, koji su u koli dobivali odline ocjene, mogu cijeli ivot imati financijskih problema. Na golemi nacionalni dug djelomino je posljedica injenice da visoko obrazovani politiari i dravni slubenici donose financijske odluke s malo ili nimalo znanja o novcu.

esto razmiljam o novom mileniju i pitam se to e se

22

dogoditi kada milijunima ljudi zatreba financijska i medicinska pomo. Oni e financijski ovisiti o svojim obiteljima ili o dravi. to e se dogoditi kada zdravstveno ili socijalno osiguranje ostane bez novca? Kako e nacija preivjeti ako poduavanje djece o novcu i dalje ostane na roditeljima - od kojih e veina biti ili ve jest, siromana?

Budui da sam imao dva utjecajna oca, uio sam od obojice. Morao sam razmisliti o savjetu i jednog i drugog i dok sam to inio stjecao sam vrijedan uvid u mo i uinak ovjekovih misli na njegov ivot. Na primjer, jedan otac obiavao je rei: "Ne mogu si to priutiti." Drugi otac je zabranio izgovaranje tih rijei. On je inzistirao da govorim: "Kako bih si to mogao priutiti?" Jedno je izjava, a drugo pitanje. Jedno vam daje izgovor, a drugo vas prisiljava da razmislite. Moj bogati otac objanjavao je to tako da, kada kaete da si ne moete to priutiti, va mozak prestaje funkcionirati. Kada se zapitate "Kako bih si to mogao priutiti?", mozak se pokree. Nije smatrao da trebate kupiti sve to elite. Bio je fanatik vjebanja modanih vijuga, najmonijeg raunala na svijetu. "Moj mozak je svakoga dana sve jai jer ga vjebam. to je jai, vie mogu zaraditi." Vjerovao je da je izgovaranje reenice, "Ne mogu si to priutiti", znak mentalne lijenosti.

Iako su oba oca vrijedno radila, primijetila sam da jedan od njih ima naviku uspavati svoj mozak kad se radilo o novcu, a drugi je obiavao vjebati svoj mozak. Dugoroni rezultat bio je taj da je jedan otac financijski jaao, dok je drugi slabio. To je kao razlika izmeu osobe koja svaki dan vjeba u teretani i one koja sjedi na kauu i gleda televiziju. Odgovarajua fizika vjeba poveava vam izglede za zdravlje, kao to vam odgovarajua mentalna vjeba poveava izglede za bogatstvo. Lijenost smanjuje zdravlje i bogatstvo.

Moja dva oca imala su suprotne stavove. Jedan je smatrao da bi bogati trebali plaati vee poreze kako bi brinuli za one nesretnije. Drugi je govorio: "Porezi kanjavaju one koji proizvode, a nagrauju one koji ne proizvode".

Jedan otac mi je govorio: "Vrijedno ui kako bi se mogao

23

zaposliti u dobroj tvrtki", a drugi, "vrijedno ui kako bi mogao kupiti dobru tvrtku."

Jedan otac rekao je: "Razlog zbog kojeg nisam bogat jest taj to imam vas, djeco."

Drugi je rekao: "Razlog zbog kojeg moram postati bogat ste vi, djeco."

Jedan je poticao na razgovor o novcu i poslu za stolom. Drugi je branio da se za stolom spominje novac.

Jedan je rekao: "Kad se radi o novcu, igraj na sigurno, ne riskiraj", a drugi, "naui upravljati rizikom."

Jedan je vjerovao da je dom najvea investicija i aktiva, a drugi da je kua obaveza, a ako je ona najvea investicija, to je velika nevolja.

Oba oca plaali su svoje raune na vrijeme, ali jedan ih je plaao prije svega ostalog, a drugi na kraju.

Jedan je vjerovao da e se tvrtka ili drava pobrinuti za ljude i njihove potrebe, te je uvijek je razmiljao o poviicama, mirovinskim planovima, zdravstvenim beneficijima, bolovanjima, godinjem odmoru i drugim prednostima. Impresionirala su ga dva ujaka koja su ula u vojsku i zaradila mirovinu i beneficije do kraja ivota, nakon dvadeset godina aktivne slube. Sviale su mu se zdravstvene beneficije i privilegije koje je vojska osiguravala svojim umirovljenicima. Sviao mu se i sustav rada na katedri sveuilita. Povremeno se inilo da mu je ideja sigurnog posla za cijeli ivot i beneficija vanija od samog posla. esto bi govorio: "Vrijedno sam radio za dravu i imam pravo na te beneficije."

Drugi je vjerovao u potpunu financijsku samodostatnost. Govorio je protiv mentaliteta "beneficija" i smatrao da ovaj stvara slabe, financijski ovisne ljude. Vana mu je bila financijska kompetencija.

Jedan otac muio se da utedi nekoliko dolara, a drugi je jednostavno stvarao investicije.

Jedan me nauio napisati impresivni ivotopis kako bih mogao pronai dobar posao, a drugi me poduio pisanju dobrih poslovnih i financijskih planova kako bih mogao stvarati radna

24

mjesta. Kao proizvod dva snana oca, mogao sam promatrati uinak

koji razliite misli imaju na ovjekov ivot. Primijetio sam da ljudi zaista oblikuju ivot svojim mislima.

Na primjer, moj je siromani otac uvijek govorio: "Nikada se neu obogatiti." I to se ostvarilo. S druge strane, moj je bogati otac oduvijek smatrao sebe bogataem. Govorio bi: "Ja sam bogat ovjek, a bogati to ne rade." ak i kad je bankrotirao nakon velikog financijskog pada i dalje se smatrao bogatim ovjekom. Govorio bi: "Postoji razlika izmeu siromatva i bankrota. Bankrot je privremen, a siromatvo je vjeno."

Moj siromani otac bi govorio: "Ne zanima me novac" ili "Novac nije vaan". A bogati je uvijek smatrao da je novac mo.

Mo naih misli nije mogue izmjeriti, ali jo dok sam bio mlad bilo mi je jasno da moram paziti na svoje misli i izraavanje. Primijetio sam da moj siromani otac nije siromaan zbog koliine novca koju je zaraivao, ve zbog svojih misli i djela. Kao mladi s dva oca, postao sam svjestan da moram paziti koje u misli usvojiti. Koga bih trebao sluati -bogatog ili siromanog oca?

Iako su obojica veoma cijenila obrazovanje i uenje, nisu se slagali u vezi onoga to bi trebalo uiti. Jedan je htio da vrijedno uim, dobijem diplomu i dobar posao kako bih radio za novac. Htio je da postanem profesionalac, odvjetnik, raunovoa ili da zavrim poslovnu kolu i postanem MBA Master of Business Administration - strunjak za ekonomske i financijske znanosti. Drugi me otac poticao da obratim panju na to kako postati bogat, da shvatim nain na koji djeluje novac te postignem da on radi za mene. "Ja ne radim za novac, ve novac radi za mene!"

Kad sam navrio devetu godinu, odluio sam posluati bogatog, a ne siromanog oca, iako je ovaj imao fakultetske diplome.

25

Lekcija Roberta Frosta Robert Frost je moj omiljeni pjesnik. Iako volim mnoge

njegove pjesme, omiljena mi je Put kojim nisam poao. Njegovom se lekcijom koristim gotovo svakodnevno:

Put kojim nisam poao

U utoj umi ravala se dva puta, Tuan to ne mogu na obje strane Jer putujem sam, stajao sam dugo I gledao do kuda mi pogled see Kako jedan nesta u gustome grmlju;

I onda krenuh drugim, onim pravim, Moda mi je upravo tuda valjalo poi, Obraslim travom to eka nove korake Premda sam znao, ako poem tuda, Koraat u ipak uvijek istim putem,

A toga su jutra oba puta bila prava Prekrivena liem nedirnutim, mirnim. Da, iao sam prvim jo cijeloga dana! Ali svi mi znamo da staze nas nose, I ta sjena sumnje zvala me je natrag.

Ovo u vam s uzdahom jednom rei, Negdje nakon mnogo dugih godina; U umi ravala se dva puta, a ja -Krenuh onim kojim se rjee ilo, I nakon toga nita nije bilo kao prije.

Robert Frost (1916)

(Preveo Milo urevi)

26

I nakon toga nita nije bilo kao prije. Tijekom godina, esto sam razmiljao o pjesmi Roberta

Frosta. Odluka da ne sluam savjet i stavove o novcu od mojeg visokoobrazovanog oca bila je bolna, ali je oblikovala ostatak mojeg ivota.

Kad sam odluio koga u posluati, zapoelo je moje financijsko obrazovanje. Bogati otac poduavao me sve do moje 39-te godine. Prestao je kad je shvatio da razumijem ono to je pokuavao utuviti u moju, esto tvrdu glavu.

Novac je jedan oblik moi. No, ono to je jo monije je financijsko obrazovanje. Novac dolazi i odlazi, ali ako razumijete nain na koji funkcionira, stjeete mo i poinjete graditi bogatstvo. Pozitivno razmiljanje ne dolazi samo po sebi jer veina ljudi u koli nije nauila kako novac funkcionira, te provodi cijeli ivot radei.

Budui da mi je bilo samo devet godina kad sam poeo uiti, lekcije kojima me poduavao bogati otac bile su jednostavne. Na kraju krajeva, sve se svodi na samo est glavnih koje je ponavljao tijekom trideset godina. Ovo je knjiga o tih est lekcija, prikazanih na najjednostavniji mogui nain, tj. onako kako ih je moj bogati otac prikazao. Te lekcije nisu odgovori, ve putokazi koji e pomoi vama i vaoj djeci da postanete bogatiji, bez obzira na to to se dogaalo u svijetu koji se mijenja, svijetu punom nesigurnosti.

27

Prva lekcija Bogati ne rade za novac

Druga lekcija Zato poduavati financijsku pismenost?

Trea lekcija Gledajte svoja posla

etvrta lekcija Povijest poreza i mo tvrtki

Peta lekcija Bogati stvaraju novac

V

esta lekcija Radite da bi uili - ne radite za novac

DRUGO POGLAVLJE Prva lekcija:

BOGATI NE RADE ZA NOVAC

"Tata, moe li mi rei kako da se obogatim?" Moj otac odloio je veernje novine. "Zato se eli

obogatiti, sine?" "Zato to je danas Jimmyjeva majka dola u novom

Cadillacu, a za vikend idu u svoju kuu na plai. Poveli su tri njegova prijatelja, ali Mike i ja nismo pozvani. Rekli su da nismo pozvani zato to smo 'siromana djeca'."

"To su rekli?" upita otac s nevjericom. "Da, jesu", rekoh ja povrijeenim tonom. Moj otac u tiini odmahne glavom, gurne prstom naoale na

nosu i nastavi itati svoje novine. Stajao sam ekajui odgovor. Bilo je to 1956. godine, a ja sam imao devet godina. Igrom

sudbine, pohaao sam javnu kolu u koju su bogati slali svoju djecu. Na je grad bio prije svega grad eernih plantaa. Direktori plantaa i drugi utjecajni ljudi iz grada, poput lijenika, vlasnika tvrtki i bankara, slali su djecu u tu kolu od 1. do 6. razreda. Nakon 6. razreda, djecu su uglavnom slali u privatne kole. Zato to je moja obitelj ivjela s jedne strane ulice i ja sam pohaao tu kolu. Da smo ivjeli s druge strane, pohaao bih drugu kolu, s djecom iz obitelji slinijim mojoj. Nakon 6. razreda, ta e djeca zajedno sa mnom nastaviti kolovanje u javnim srednjim kolama. Mi neemo moi pohaati privatne kole.

31

Otac napokon odloi novine. Mogao sam vidjeti da razmilja. "Pa, sine", zapone on polako, "ako eli biti bogat, mora

nauiti stvarati novac." "Kako u stvoriti novac?" upitao sam ga. "Razmisli malo, sine", ree on smijeei se, to je zapravo

znailo, "to je sve to u ti rei" ili "ja ne znam odgovor, nemoj me postidjeti."

Partnerstvo je stvoreno Sljedeeg jutra prenio sam Mikeu, svom najboljem

prijatelju, rijei svog oca. Koliko sam znao, Mike i ja bili smo jedina siromana djeca u toj koli. Mike je bio poput mene, naao se u toj koli igrom sudbine. Netko je pogrijeio crtajui granice kolskih podruja i mi smo zavrili u koli s bogatom djecom. Nismo bili zaista siromani, ali osjeali smo se siromanima jer su svi drugi djeaci imali nove bejzbol rukavice, bicikle i sve ostalo.

Mama i tata osigurali su nam osnovne stvari - hranu, odjeu i krov nad glavom. No, to je bilo to. Moj je tata govorio: "Ako neto eli, radi kako bi to i dobio." Mi smo eljeli mnogo toga, ali nije bilo mnogo posla za 9-godinje djeake.

"Kako da zaradimo novac?" upitao je Mike. "Ne znam", rekoh ja, "ali eli li biti moj partner?" Pristao je i tog je subotnjeg jutra Mike postao moj prvi

poslovni partner. Proveli smo cijelo jutro smiljajui kako da doemo do novca. Ponekad bismo priali kako se svi oni "cool deki" u Jimmyjevoj kui na plai zabavljaju. To je pomalo boljelo, ali bila je to dobra bol jer nas je nadahnula da razmislimo kako doi do novca. Napokon, tog poslijepodneva, munja nam projuri kroz glavu. Bila je to ideja koju je Mike dobio iz knjige koju je proitao. Uzbueno smo se rukovali i partnerstvo se nalo u biznisu.

Sljedeih nekoliko tjedana, Mike i ja jurili smo naim susjedstvom kucajui na vrata i ispitujui susjede bi li htjeli sauvati tube od zubne paste za nas. Sa zbunjenim osmjesima

32

na licu, veina ih je pristala. Neki su nas upitali to radimo, a na to mi bismo odgovarali: "Ne moemo vam rei. To je poslovna tajna."

Moja majka sve se vie ljutila kako su prolazili tjedni. Izabrali smo mjesto pokraj njezine perilice za rublje kao skladite za nae sirovine. Hrpa rabljenih tuba od zubnih pasta poela je rasti u smeoj kartonskoj kutiji u kojoj su nekada stajale boce s keapom.

Napokon, moja je majka udarila akom po stolu. Pogled na neuredne, zguvane tube zubnih pasta njezinih susjeda stvarno ju je uzrujao. "to vi deki radite?", upitala je. "I ne elim uti da je to poslovna tajna. Uinite neto s tim neredom ili u ga izbaciti van."

Mike i ja kumili smo je i molili, objanjavajui da emo uskoro imati dovoljno sirovina i da emo tada zapoeti s proizvodnjom. ekali smo da jo nekoliko susjeda potroi svoju zubnu pastu kako bismo dobili njihove tube. Majka nam je dala rok od tjedan dana.

Datum poetka proizvodnje pomaknut je zbog pritiska. Moje prvo partnerstvo ve je bilo u opasnosti zbog majinih prijetnji. Mike je sada imao zaduenje govoriti susjedima da brzo potroe svoje zubne paste jer bi njihov zubar ionako htio da peru zube ee. Ja sam poeo sastavljati proizvodnu liniju.

Jednog su se dana, moj otac i njegov prijatelj dovezli u nau ulicu i ugledali dvojicu 9-godinjaka kako punom parom rade na proizvodnji. Sve je bilo zapraeno finim bijelim prahom. Na dugom stolu nalazili su se mali kartoni od mlijeka iz kole, a na je obiteljski rotilj bio maksimalno zagrijan usijanim ugljenom.

Tata je paljivo priao jer morao je parkirati automobil na poetku prilaza, budui da je proizvodna linija blokirala ulaz. Kad su se on i njegov prijatelj pribliili, ugledali su elinu zdjelu na ugljenu u kojoj su se topile tube zubne paste. U to vrijeme zubna pasta nije bila prodavana u plastinim, nego u olovnim tubama. Kad bi boja izgorjela, tube smo sputali u malu elinu zdjelu, topili ih dok ne bi dole u tekue stanje, a

33

zatim uz pomo majinih draa za zdjelu, izlijevali olovo kroz malu rupu na vrhu kartona od mlijeka.

Kartoni od mlijeka bili su ispunjeni gipsom. Bijeli prah koji je prekrivao sve, bio je gips prije no to smo ga pomijeali s vodom. U urbi sam preokrenuo vreu i cijela je okolina izgledala kao da je njome prola snjena oluja. Kartoni od mlijeka bili su vanjski kontejneri za gipsane kalupe.

Moj otac i njegov prijatelj promatrali su nas kako paljivo ulijevamo istopljeno olovo kroz malu rupu na vrhu gipsane kocke.

"Paljivo", ree moj otac. Kimnuo sam glavom ne diui pogled. Kad je ulijevanje napokon bilo gotovo, odloio sam elinu

zdjelu i nasmijeio se ocu. "to to radite, deki?", upita on s opreznim osmijehom na

licu. "Radimo ono to si mi rekao da trebam uiniti. Bit emo

bogati", rekoh ja. "Da", potvrdi Mike, cerei se i kimajui glavom, "mi smo

partneri." "A to je to u tim gipsanim kalupima?", upita otac. "Gledaj", rekoh ja, "ovo bi trebala biti dobra tura." Malim ekiem udario sam po peatu koji je dijelio kocku

napola. Paljivo sam skinuo gornji dio gipsanog kalupa, a iz njega je ispao olovni novi.

"O, moj Boe!", ree moj otac. "Vi izraujete novie od olova." "Tako je", ree Mike, "radimo ono to ste nam rekli, tj.

pravimo novac." Oev se prijatelj okrenuo i prasnuo u smijeh. Moj se otac

nasmijeio i odmahnuo glavom. Pokraj vatre i kutije s potroenim tubama od zubnih pasti, pred njim su stajala dva djeaka prekrivena bijelim prahom, nasmijeena od uha do uha.

Zamolio nas je da sve odloimo i sjednemo s njim na ulazno stubite. S osmijehom na licu objasnio nam je to znai rije "krivotvorenje".

Nai snovi rasprili su se. "elite rei da je ovo

34

protuzakonito?" upita Mike drhtavim glasom. "Pusti ih", ree prijatelj mojeg oca, "moda su prirodno

talentirani." Moj otac ga pogleda. "Da, protuzakonito je", ree moj otac blagim tonom, "ali vi

ste momci pokazali veliku kreativnost i originalnost. Nastavite. Stvarno sam ponosan na vas!"

Mike i ja razoarano smo sjedili u tiini dvadesetak minuta prije no to smo poeli istiti nered. Na je biznis propao ve prvi dan. istei prah, pogledao sam Mikea i rekao: "Jimmy i njegovi prijatelji valjda su u pravu. Mi smo sirotinja."

Moj je otac bio na odlasku kad me uo kako to govorim. "Deki", rekao je, "sirotinja ste samo ako odustanete. Najvanije je da ste pokuali neto uiniti. Veina ljudi samo govori i sanja o bogatstvu, a vi ste neto uinili. Ponosan sam na vas. Nastavite, nemojte odustati."

Mike i ja stajali smo u tiini. Bile su to lijepe rijei, ali jo uvijek nismo znali to nam je initi.

"Kako to da ti nisi bogat, tata?" upitao sam ja. "Zato to sam izabrao poziv uitelja. Uitelji ne razmiljaju

o bogaenju. Mi samo volimo poduavati. Volio bih ti pomoi, ali ja zaista ne znam stvarati novac."

Mike i ja okrenuli smo se i nastavili s ienjem. "Znam", ree moj otac, "ako elite nauiti kako se obogatiti,

ne pitajte mene ve tvog oca, Mike." "Mog oca?" upita Mike sa smrknutim izrazom lica. "Da, tvog oca", ponovi moj otac s osmijehom, mi imamo

istog bankara i ovaj neprekidno govori o njemu. Rekao mi je nekoliko puta da je tvoj otac briljantan kad je rije o zaraivanju."

"Moj otac?" upita Mike u nevjerici, "pa kako to da nemamo skupi auto ni lijepu kuu, poput bogate djece u koli?"

"Dobar auto i lijepa kua ne znae nuno da si bogat, niti da zna zaraivati", odgovori moj otac. "Jimmyjev tata radi na plantai eera. Nije drugaiji od mene. On radi za tvrtku, a ja za dravu. Tvrtka mu kupuje automobile, no u financijskim je

35

nevoljama i Jimmyjev tata moda uskoro nee imati nita. Tvoj je tata drukiji, Mike. ini se da on gradi carstvo i pretpostavljam da e za nekoliko godina biti bogat."

uvi to, Mike i ja opet smo se oduevili. S novim arom bacili smo se na ienje nereda koji je ostao za naim propalim biznisom. Dok smo istili, planirali smo kako i kada emo razgovarati s Mikeovim ocem. Problem je bio u tome to je on radio dokasna i esto se vraao kui naveer. Njegov je otac posjedovao skladita, graevinsku tvrtku, lanac prodavaonica i tri restorana, koji su ga zadravali dokasna.

Mike je uhvatio autobus i poao kui nakon to smo zavrili s ienjem. Planirao je razgovarati s ocem kad se ovaj vrati kui i zamoliti ga da nas naui kako da se obogatimo. Obeao je da e me nazvati nakon tog razgovora, ak i ako bude kasno.

Telefon je zazvonio u 20:30 h. "U redu", rekoh ja, "sljedee subote." Spustio sam slualicu.

Mikeov otac pristao je razgovarati s nama. U 7:30 u subotu ujutro, krenuo sam autobusom u sirotinjsku

etvrt grada.

Lekcija poinje "Platit u vam 10 centi po satu." ak i po standardima iz 1956., 10 centi po satu bilo je malo. Mike i ja nali smo se s njegovim ocem toga jutra u 8 h.

On je ve bio u poslu. Njegov je graevinski nadzornik upravo odlazio kad sam doao do njegove jednostavne, male i uredne kue. Mike me doekao na vratima.

"Tata je na telefonu, kae da ga priekamo na stranjem trijemu", rekao je Mike otvorivi vrata.

Stari, drveni pod kripao je kad sam preao preko praga kue. Iza praga se nalazio jeftini otira za noge. Otira je prikrivao troni pod, koji su nebrojeni koraci izlizali tijekom godina. Iako je bio ist, trebalo ga je zamijeniti.

Osjeao sam se klaustrofobino uavi u usku dnevnu sobu ispunjenu starim i pljesnivim namjetajem koji bi danas imao

36

vrijednost za kolekcionare. Na kauu su sjedile dvije ene, malo starije od moje majke. Preko puta njih sjedio je ovjek u radnikoj odjei. Imao je na sebi kaki hlae i koulju, uredno izglaanu, ali neutirkanu i ispolirane radne knjige. Bio je desetak godina stariji od mojeg oca. Rekao bih da mu je bilo oko 45 godina. Nasmijeili su se dok smo Mike i ja prolazili pokraj njih prema kuhinji koja je vodila ka stranjem trijemu. Ja sam im stidljivo uzvratio osmijehom.

"Tko su ti ljudi?", upitao sam. "O, oni rade za mojeg oca. Stariji ovjek je rukovoditelj

skladita, a ene su direktorice restorana. A vidio si i graevinskog nadzornika, koji radi na izgradnji ceste na oko 50 milja odavde. Njegov drugi nadzornik koji gradi kue, otiao je prije no to si doao."

"Dogaa li se to cijelo vrijeme?", upitao sam. "Ne uvijek, ali esto", ree Mike, smijeei se dok je

primicao stolicu da sjedne pokraj mene. "Zamolio sam ga da nas naui stvarati novac", ree Mike. "I to je rekao na to?", upitao sam s opreznom znatieljom. "Pa, u poetku je imao udan izraz na licu, ali tada je rekao

da e nam neto ponuditi." "O", rekao sam, zaljuljavi se na stolici do zida; sjedio sam

na stranje dvije noge stolice. I Mike je uinio isto. "Zna li o kakvoj je ponudi rije?", upitao sam. "Ne, ali ubrzo emo otkriti." Iznenada, Mikeov otac izjuri kroz pletena vrata na trijem.

Mike i ja skoili smo na noge, ne iz potovanja, nego zato to nas je trgnuo.

"Spremni, deki?", upita Mikeov otac i privue stolicu do nas. Kimnuli smo glavama, povukli stolice i sjeli ispred njega. On je bio krupan ovjek, visok oko 6 stopa (cca 180 cm) i

teak 200 funti (cca 95 kg). Moj je otac bio vii, iste teine i oko pet godina stariji od Mikeovog. Liili su, iako nisu pripadali istoj etnikoj skupini. Moda su imali slinu energiju.

"Mike kae da eli nauiti stvarati novac. Je li to tono, Roberte?"

37

Brzo sam kimnuo glavom, ali blago zastraen. Iza njegovih se rijei i osmijeha krila velika snaga.

"U redu, evo moje ponude. Poduavat u vas, ali to nee biti nalik uenju u uionici. Ako ete raditi za mene, poduavat u vas. Ako neete, neu. Mogu vas poduavati bre ako radite, a ako samo elite sjediti i sluati kao u koli, onda gubim vrijeme. To je moja ponuda. Uzmite ili ostavite."

"Ah... mogu li vas najprije neto pitati?", upitao sam. "Ne. Uzmite ili ostavite. Imam previe posla da bih gubio

vrijeme. Ako ne moete donijeti odluku, ionako nikad nee nauiti stvarati novac. Prilike dolaze i odlaze. Vano je znati kada treba brzo donijeti odluku. Imate priliku koju ste traili. kola poinje ili zavrava za deset sekundi", ree Mikeov otac sa zadirkujuim osmijehom na licu.

"Uzimam", rekoh ja. "Uzimam", ree Mike. "Dobro", ree Mikeov otac, "ga Martin dolazi za deset

minuta. Nakon to zavrim s njom, odvest e vas do moje prodavaonice i moete zapoeti s radom. Plaat u vas deset centi po satu, a radit ete tri sata svake subote."

"Ali ja danas imam utakmicu softballa", rekoh ja. Mikeov otac spustio je glas i rekao strogim tonom: "Uzmi ili

ostavi." "Uzimam", odgovorio sam, izabravi rad i uenje umjesto igre.

30 centi kasnije U 9:00 h tog prekrasnog subotnjeg jutra Mike i ja radili smo

za gu Martin. Ona je bila ljubazna i strpljiva ena. Uvijek je govorila da je Mike i ja podsjeamo na njezina dva sina koja su odrasla i otila. Iako je bila ljubazna, vjerovala je u naporan rad i zapoljavala nas je. Ona je bila nadzornica. Proveli smo tri sata skidajui robu u limenkama s polica i istei prainu s robe, a nakon toga vraajui robu uredno na police. Bio je to izrazito dosadan posao.

Mikeov otac, kojega zovem svojim bogatim ocem, posje-dovao je devet takvih prodavaonica s velikim parkiralitima.

38

Bila je to rana verzija lanca trgovina 7-11, male prodavaonice iz susjedstva u kojima su ljudi kupovali mlijeko, kruh, maslac i cigarete. Problem je bio u tome to tada na Havajima nije bilo rashladnih ureaja i prodavaonice nisu mogle zatvarati vrata zbog vruine. S obje strane prostorije, vrata su bila irom otvorena prema cesti i parkiralitu. Svaki puta kad bi neki automobil proao ili se parkirao, praina bi se uskovitlala i spustila u prodavaonici.

Zato smo imali posao sve dok nije bilo rashladnih ureaja. Tri tjedna, Mike i ja javljali smo se gi Martin i odraivali

naa tri sata. Do podneva bismo zavrili i ona bi nam davala trideset centi. No, ak ni u dobi od 9 godina sredinom 50-tih, 30 centi nije bio neki naroiti novac. Stripovi su kotali 10 centi pa bih obino potroio novac na stripove i odlazio kui.

Do srijede etvrtog tjedna bio sam spreman dati otkaz. Pristao sam raditi samo zato to sam elio nauiti kako stvarati novac od Mikeovog tate, a sada sam radio poput roba za 10 centi na sat. Povrh toga, Mikeovog tatu nisam vidio od one prve subote.

"Ja dajem otkaz", rekao sam Mikeu za uinom. kolska uina bila je bijedna. U koli je bilo dosadno, a sada se vie nisam radovao niti subotama. No, tih 30 centi stvarno me dotuklo.

Ovoga puta Mike se nasmijeio. "emu se smije?" upitah ja bijesno i frustrirano. "Tata je rekao da e se ovo dogoditi. Rekao je da se nae s

njim kada odlui dati otkaz." "to?" upitah ja izbezumljeno, "ekao je da mi dojadi?" "Tako neto", ree Mike, "tata je malo drukiji. On

poduava na drugi nain od tvog oca. Tvoji mama i tata puno priaju. Moj otac je tih i ne govori mnogo. Samo priekaj do subote. Rei u mu da si spreman."

"eli li rei da me prevario?" "Ne, zapravo ne, ali moda donekle. Tata e ti objasniti u

subotu."

39

ekanje na red u subotu Bio sam spreman suoiti se s njim. ak je i moj pravi otac

bio ljut na njega. Moj pravi otac, onaj kojeg zovem svojim siromanim ocem, mislio je da moj bogati otac kri zakon o zabrani djejeg rada i da ga treba prijaviti.

Moj obrazovani, siromani otac rekao mi je da zahtijevam ono to sam zasluio, najmanje 25 centi na sat. Moj siromani otac rekao mi je da odmah dam otkaz ne dobijem li poviicu.

"Ionako ti ne treba taj prokleti posao", rekao je ljutito. U subotu u 8 sati ujutro, proao sam kroz vrata Mikeove kue. "Sjedni i priekaj na red", ree Mikeov otac kad sam uao.

On se okrene i ue u svoj mali ured pokraj spavae sobe. Ogledao sam se po sobi. Nisam nigdje vidio Mikea.

Osjeajui se neugodno, oprezno sam sjeo pokraj dvije ene koje su bile ovdje i etiri tjedna ranije. Nasmijeile su se i pomaknule na kauu da mi naprave mjesta.

Prolo je 45 minuta, a ja sam kipio od bijesa. Dvije ene razgovarale su s njim i otile prije trideset minuta. Jedan stariji gospodin bio je unutra dvadeset minuta, a i on je ve otiao.

Kua je bila prazna, a ja sam sjedio u pranjavoj mranoj dnevnoj sobi tog prelijepog sunanog havajskog dana, ekajui razgovor sa krcem koji je iskoritavao djecu. Mogao sam ga uti kako uka u uredu, razgovara na telefon i ignorira me. Sada sam bio spreman otii, ali iz nekog razloga ostao sam.

Napokon, petnaest minuta kasnije tono u 9 sati, bogati otac izaao je iz ureda, ne rekavi nita i rukom mi pokazao da uem u njegov skueni ured.

"Koliko sam shvatio, eli poviicu ili e dati otkaz", ree bogati otac vrtei se u stolici.

"Pa, ne drite se dogovora", izlanuo sam gotovo u suzama. Za jednog 9-godinjaka bilo je stvarno zastraujue suprotstaviti se odrasloj osobi.

"Rekli ste da ete me poduavati budem li radio za vas. Radio sam i to vrijedno. Odustao sam od svojih utakmica, a vi ne drite rije. Niste me nita nauili. Vi ste pokvarenjak,

40

upravo onako kako svi u gradu govore. Pohlepni ste. elite sav novac i ne marite za zaposlenike. Ostavljate me da ekam i ne potujete me. Ja sam samo djeak i zasluujem da se sa mnom postupa bolje."

Bogati otac zaljuljao se u stolici i privukao ruke do brade, zurei u mene. inilo se kao da me prouava.

"Nije loe", ree on, "za manje od mjesec dana zvui poput veine mojih zaposlenika."

"to?", upitao sam. Nisam shvatio to je htio rei, pa sam nastavio s pritubama. "Mislio sam da ete se drati dogovora i poduavati me. Umjesto toga, elite me muiti? To je okrutno. To je stvarno okrutno."

"Poduavam te", ree bogati otac tiho. "to ste me nauili? Nita!", rekao sam ljutito, "niste ni

razgovarali sa mnom otkad sam pristao raditi za kikiriki. Deset centi na sat. Ha! Trebao bih vas prijaviti dravi. Imamo zakon o djejem radu. Moj tata radi u dravnoj slubi, znate."

"Hej!", ree bogati otac. "Sada zvui poput veine ljudi koji su nekada radili za mene, oni kojima sam dao otkaz ili su sami otili."

"I, to imate za rei?", upitao sam, osjeajui se prilino hrabro za djeaka. "Lagali ste mi. Radio sam za vas, a vi niste odrali rije. Niste me nauili nita."

"Kako zna da te nisam nauio nita?", upita bogati otac mirno.

"Pa, niste ni razgovarali sa mnom. Radio sam tri tjedna, a niste me nauili nita", rekoh ja durei se.

"Mora li se poduavanje sastojati od govora ili predavanja?", upita bogati otac.

"Mora", odgovorio sam. "Tako te ue u koli", ree on smijeei se, "ali to nije nain

na koji te ui ivot, a ja bih rekao da je ivot najbolji od svih uitelja. Najvei dio vremena, ivot ne razgovara s tobom. "Samo te udara po glavi. Svaki puta kad te udari, to je kao da ti govori: 'Probudi se! Ovo je neto to elim da naui.'"

"O emu li govori ovaj ovjek?", upitao sam se u sebi.

41

"ivot mi se obraa tako to me udara po glavi?" Sada sam znao da moram dati otkaz. Razgovarao sam s nekim koga bi trebalo zatvoriti.

"Ako naui ivotne lekcije, uspjet e. Ako ne, ivot e te i dalje udarati po glavi. Ljudi ine dvije stvari. Neki doputaju ivotu da ih udara. Drugi se naljute i uzvraaju mu. Ali oni uzvraaju svojem efu, ili poslu, ili supruniku. Ne znaju da je ivot onaj koji ih udara."

Nisam imao pojma o emu govori. "ivot nas sve udara po glavi. Neki odustaju, a drugi se

bore. Neki naue lekciju i nastave dalje zahvalni ivotu to ih udara po glavi. Za te malobrojne, to znai da trebaju neto nauiti. Naue to i kreu dalje. Veina odustane, a neki se, poput tebe, bore."

Bogati otac ustane i zatvori stari, kripavi, drveni prozor kojeg je trebalo popraviti. "Ako naui ovu lekciju, odrast e u mudrog, bogatog i sretnog mladia. Ako ne naui, provest e ivot okrivljujui posao, nisku plau ili efa za svoje probleme. Proivjet e ivot nadajui se za onu veliku priliku koja e ti rijeiti sve novane probleme."

Bogati otac pogledao me da vidi sluam li ga. Njegov i moj pogled sreli su se. Zurili smo jedan u drugoga. Komunikacija je kroz oi tekla meu nama. Napokon, skrenuo sam pogled kad sam shvatio posljednju poruku. Znao sam da je u pravu. Krivio sam njega, a traio sam ga da me poduava. Borio sam se.

Bogati otac nastavio je. "Ako si osoba bez petlje, odustat e svaki put kad te ivot udari po glavi, provest e ivot igrajui na sigurno, inei prave stvari, uvajui se za neki dogaaj koji se nikada nee dogoditi. Na kraju e umrijeti kao dosadni starac. Imat e mnogo prijatelja koji e te stvarno voljeti zato to si bio tako dobar, vrijedan momak. ivjet e igrajui na sigurno, inei prave stvari. No, istina je da doputa ivotu da te gurne u osjeaj podinjenosti. Duboko u sebi rizik te uasava. Stvarno si htio pobijediti, ali strah od gubitka bio je vei od uzbuenja pobjede. Duboko u sebi, ti e, i samo ti, znati da nisi pokuao. Izabrao si igrati na sigurno."

42

Nai pogledi opet su se susreli. Gledali smo se deset sekundi i odvojili pogled tek kad je poruka primljena.

"Vi ste me udarali po glavi?", upitao sam. "Neki bi ljudi mogli tako rei", nasmijei se bogati otac, "a

ja bih rekao da sam ti dao da okusi ivot." "Okusim ivot?", upitao sam jo uvijek ljut, ali i znatieljan.

ak sam bio spreman za uenje. "Vi ste, deki, prvi ljudi koji su me ikad zamolili da ih

nauim stvarati novac. Imam vie od 150 zaposlenika, a niti jedan od njih nije me zamolio da mu prenesem ono to znam o novcu. Oni od mene trae posao i plau, ali ne i to da ih nauim o novcu. Veina e provesti najbolje godine svojih ivota radei za novac, ne shvaajui za to rade."

Sjedio sam i paljivo ga sluao. "Kad mi je Mike rekao da eli nauiti stvarati novac,

odluio sam osmisliti smjer koji je blizak stvarnom ivotu. Mogao sam govoriti sve dok ne poplavim, ali ti ne bi nita uo. Zato sam odluio pustiti da te ivot malo udara po glavi kako bi me mogao uti. Zato sam ti plaao samo 10 centi."

"Pa kakvu sam lekciju nauio radei za samo 10 centi na sat?", upitao sam, "da ste krti i da iskoritavate radnike?"

Bogati otac zaljulja se u stolici i nasmije od srca. Napokon, nakon to se prestao smijati, ree: "Bolje ti je da promijeni gledite. Prestani kriviti mene i misliti da je problem u meni. Ako misli da je problem u meni, onda mora promijeniti mene. Ako shvati da je problem u tebi, onda mora promijeniti sebe nauiti neto i postati mudriji. Veina ljudi eli da se promijene svi drugi osim njih samih. Mogu ti rei da je mnogo lake promijeniti sebe nego sve druge."

"Ne razumijem", rekoh ja. "Ne krivi me za svoje probleme", ree bogati otac koji je

postao nestrpljiv. "Ali plaate me samo 10 centi." "Pa to si nauio?", upita bogati otac, smijeei se. "Da ste krti", rekoh ja s lukavim osmijehom. "Vidi, misli da je problem u meni", ree bogati otac.

43

"Ali jest." "Ako zadri takav stav, nee nita nauiti. Ako zadri

stav da je problem u meni, kakav izbor ima?" "Ako mi ne platite vie, ne iskaete mi vie potovanja i ne

ponete me poduavati, mogu dati otkaz." "Dobro reeno", ree bogati otac, "a to je upravo ono to bi

veina ljudi uinila. Odustali bi i potraili bolji posao, bolju priliku i viu plau, mislei da e im to rijeiti problem. U veini sluajeva, nee."

"to e onda rijeiti problem?", upitah ja, "uzeti tih 10 centi na sat i nasmijeiti se?"

Bogati otac se nasmijei. "To je ono to bi drugi uinili. Prihvatili bi plau, svjesni toga da e oni i njihove obitelji imati financijskih problema. No, to je sve to e uiniti - ekat e na poviicu mislei da e vie novca rijeiti problem. Veina to jednostavno prihvati, a neki pronau drugi posao i rade jo vie, ali na kraju dobiju malu plau."

Sjedio sam zurei u pod. Poeo sam shvaati lekciju kojoj me bogati otac poduavao. Mogao sam osjetiti okus ivota. Napokon, podigao sam pogled i ponovio pitanje. "to e onda rijeiti problem?"

"Ovo", potape me on blago po glavi, "ovo to ima izmeu uiju."

U tom trenutku, bogati otac podijelio je sa mnom kljuno gledite koje je dijelilo njega od njegovih zaposlenika i od mojeg siromanog oca - i to ga je dovelo do toga da postane jedan od najbogatijih ljudi Havaja, dok je moj visoko obrazovani, ali siromani otac imao financijske probleme cijeloga ivota. Bilo je to jedinstveno gledite koje je tijekom ivota poprimilo kljuni znaaj.

Bogati je otac iznova ponavljao ovo gledite, koje u nazvati lekcija br. 1.

44

"Siromani i srednja klasa rade za novac. Bogati postiu da novac radi za njih."

Tog vedrog, subotnjeg jutra uvidio sam razliito stajalite od onoga kojem me uio moj siromani otac. U dobi od 9 godina postao sam svjestan da oba oca ele da uim. Oba su me poticala na uenje... ali ne istih stvari.

Moj visoko obrazovani otac preporuio mi je da radim isto to i on. "Sine, elim da vrijedno ui, dobiva dobre ocjene, kako bi mogao nai siguran posao u velikoj tvrtki. Pazi da ima dobre beneficije." Moj bogati otac htio je da nauim kako novac funkcionira da postignem da on radi za mene. Te u lekcije nauiti tijekom ivota uz njegovo vodstvo, a ne u uionici.

Moj je bogati otac nastavio s prvom lekcijom. "Drago mi je da si se naljutio zbog rada za 10 centi. Da se nisi naljutio i da si to prihvatio, morao bih ti rei da te ne mogu uiti. Vidi, pravo uenje zahtijeva energiju, strast, goruu elju. Ljutnja je veliki dio te formule jer strast je kombinacija ljutnje i ljubavi. Kad se radi o novcu, veina ljudi eli igrati na sigurno i osjeati se sigurno. Zato njima ne upravlja strast, ve strah."

"Zato prihvaaju poslove s niskim plaama?", upitao sam. "Da", ree bogati otac, "neki ljudi kau da iskoritavam

ljude zato jer im ne plaam onoliko koliko im plaaju plantae eera ili drava. Ja kaem da ti ljudi iskoritavaju sami sebe. To je njihov strah, ne moj."

"Ali ne smatrate li da biste im trebali plaati vie?", upitao sam.

"Ne moram. A osim toga, vie novca nee rijeiti problem. Pogledaj samo svog oca. On zarauje mnogo, a ipak ne moe platiti svoje raune. Veina ljudi, kada dobije vie novca, zapadne u vee dugove."

"Zato je plaa bila 10 centi na sat", rekoh ja smijeei se, "to je bio dio lekcije."

"Tono", nasmijei se bogati otac, "vidi, tvoj je otac iao u

45

kolu i dobio odlino obrazovanje, kako bi dobio dobro plaeni posao. No, jo uvijek ima financijskih problema jer u koli nikada nije nauio nita o novcu. Povrh toga, on vjeruje u rad za novac."

"A vi ne?", upitao sam. "Ne, zapravo ne", ree bogati otac, "ako eli nauiti raditi

za novac, ostani u koli. To je sjajno mjesto na kojem moe to nauiti. No, ako eli nauiti kako da novac radi za tebe, posluaj mene. Ali samo ako eli uiti."

"Ne bi li svatko htio to nauiti?", upitao sam. "Ne", ree bogati otac, "jednostavno iz razloga to je lake

nauiti raditi za novac, osobito ako ti je strah primarna emocija kad se o njemu govori."

"Ne razumijem", rekoh ja namrtivi se. "Ne razmiljaj o tome za sada. Samo znaj da je strah ono to

dri veinu ljudi na poslu, strah od neplaanja rauna, strah od otkaza, strah od manjka novca, strah od potrebe da se zapone iznova. To je cijena uenja za profesiju ili zanat i rada za novac. Veina ljudi postanu robovi novca... a zatim se ljute na efa."

"Uenje da novac radi za tebe je drukija vrsta uenja?", upitao sam.

"Apsolutno", odgovori bogati otac, "apsolutno." Sjedili smo u tiini tog prelijepog, havajskog, subotnjeg

jutra. Moji prijatelji upravo su zapoinjali utakmicu bejzbolske Male lige. No iz nekog razloga, sada sam bio zahvalan to sam odluio raditi za 10 centi na sat. Osjeao sam da u nauiti neto to moji prijatelji nee.

"Jesi li spreman za uenje?", upita bogati otac. "Apsolutno", rekoh ja s osmijehom. "Ja sam odrao svoje obeanje. Uio sam te na daljinu", ree

moj bogati otac. "S 9 godina iskusio si to to znai raditi za novac. Samo pomnoi svoj posljednji mjesec s pedeset godina i znat e kako veina ljudi provodi svoje ivote."

"Ne razumijem", rekoh ja. "Kako si se osjeao ekajui me u redu? Jednom kad si

ekao da te zaposlim i drugi puta kad si htio traiti vie novca?"

46

"Strano", rekoh ja. "Tako izgleda ivot mnogih koji izaberu raditi za novac",

ree bogati otac. "A kako si se osjeao kad ti je ga Martin dala trideset centi

za tri sata rada?" "Osjeao sam kao da to nije dovoljno. inilo se kao nita,

bio sam razoaran", rekoh ja. "Tako se osjea veina zaposlenika kada pogledaju svoju

platnu listu. Osobito nakon to se oduzmu svi porezi i drugi odbici. Ti si barem dobio 100 posto."

"elite rei da veina radnika ne dobije cijelu plau?", upitao sam zapanjeno.

"Zaboga, naravno!", ree bogati otac, "drava uvijek prvo uzme svoj dio."

"Kako to ini?", upitah ja. "Putem poreza", ree bogati otac, "oporezuju te kad

zarauje, kad troi i kad tedi. Oporezuju te ak i kad umre."

"Zato ljudi doputaju da im drava to ini?" "Bogati ne doputaju", ree bogati otac s osmijehom,

"siromani i srednja klasa doputaju. Kladim se da ja zaraujem vie od tvojeg oca, ali on plaa vee poreze."

"Kako je to mogue?", upitao sam ga. Imao sam 9 godina i to mi nije imalo smisla. "Zato bi netko dopustio da mu drava to radi?"

Bogati otac sjedio je u tiini. Valjda je htio da prestanem brbljati i da ga sasluam.

Napokon, smirio sam se. Nije mi se svialo ono to ujem. Znao sam da se moj otac stalno ali to mora plaati tolike poreze, ali nije napravio nita u vezi toga. Je li ga to ivot udarao po glavi?

Bogati otac polako se i tiho ljuljao u svojoj stolici i samo me gledao.

"Jesi li spreman za uenje?", upita on. Polako sam kimnuo glavom. "Kao to sam rekao, mora mnogo toga nauiti. Treba ti

47

cijeli ivot da naui kako da novac radi za tebe. Veina ljudi pohaa fakultet etiri godine i tada njihovo obrazovanje zavrava. Ja ve znam da e moje prouavanje novca potrajati cijeli ivot jer to vie otkrivam, shvaam da postoji jo vie toga to moram nauiti. Veina ljudi nikada ne proui tu temu. Idu na posao, dobivaju plae, bilanciraju svoje ekovne knjiice i to je to. Povrh toga, pitaju se zato imaju financijskih problema. Zatim misle da e vie novca rijeiti njihov problem, a samo malobrojni shvate da je problem u njihovom nedostatku financijskog obrazovanja."

"Dakle, moj tata ima financijskih problema zato to ne razumije novac?", upitah ja zbunjeno.

"Gledaj", ree bogati otac, "porezi su samo jedan mali dio uenja kako postii da novac radi za tebe. Danas sam samo htio otkriti posjeduje li jo strast za uenje o novcu. Veina ljudi je ne posjeduje, ve ele poi u kolu, izuiti profesiju, zabavljati se na poslu i mnogo zaraditi. Jednoga dana probude se s velikim financijskim problemima, a tada ne mogu prestati raditi. To je cijena koju plaaju oni koji znaju samo raditi za novac, a ne znaju postii da novac radi za njih. Ima li jo uvijek strast za uenjem?", upita bogati otac.

Kimnuo sam. "Dobro", ree bogati otac, "a sada natrag na posao. Ovoga

puta, neu ti platiti nita." "to?", upitah ja zapanjeno. "uo si me. Nita. Radit e i dalje tri sata svake subote, ali

ovoga puta nee dobiti 10 centi na sat. Rekao si da eli nauiti ne raditi za novac pa ti neu platiti nita."

Nisam mogao vjerovati u to to ujem. "Ve sam odradio ovaj razgovor s Mikeom. On ve radi,

isti prainu i slae konzerve besplatno. Bolje da pouri tamo." "Ali to nije poteno", viknuo sam, "ovjek mora biti plaen." "Rekao si da eli uiti. Ako ne naui ovo sada, kad

odraste bit e poput dvije ene i starijeg ovjeka koji su sjedili u mojoj dnevnoj sobi, koji rade za novac i nadaju se da ih neu otpustiti. Ili e zavriti poput svojeg oca koji zarauje

48

mnogo novca, a u dugovima je do grla i nada se da e mu vie novca rijeiti probleme. Ako je to ono to eli, vratit emo se na originalni dogovor za 10 centi na sat. Ili, moe uiniti ono to ini veina ljudi kad odrastu - aliti se na nedovoljnu plau, dati otkaz i potraiti novi posao."

"to da uinim?", upitao sam. Bogati otac potapao me po elu. "Upotrijebi ovo", ree on,

"ako ga dobro upotrijebi, uskoro e mi zahvaljivati to sam ti pruio priliku i izrast e u bogataa."

Stajao sam jo uvijek ne vjerujui kakav sam lo posao sklopio. Doao sam po poviicu, a sada mi je reeno da nastavim raditi besplatno.

Bogati otac potape me opet po glavi i ree: "Upotrijebi ovo. Sada hajde na posao."

Prva lekcija: Bogati ne rade za novac Nisam rekao svom siromanom ocu da ne dobivam plau.

On to ne bi razumio, a nisam mu htio objanjavati neto to ni sam jo ne razumijem.

Sljedea tri tjedna Mike i ja radili smo po tri sata svake subote bez ikakve plae. Rad mi nije smetao, a rutina je postala laka. Smetalo mi je to to proputam utakmice bejzbola i to si ne mogu kupiti nekoliko stripova.

Bogati otac navratio je u podne nakon tri tjedna. uli smo kako se njegov kamionet zaustavlja na parkiralitu i kako kaljuca nakon to je ugasio motor. Uao je u prodavaonicu i pozdravio gu Martin zagrljajem. Nakon to je ispitao kako se stvari kreu u prodavaonici, posegnuo je u hladnjak sa sladoledima, izvadio dva tapia, platio ih i pozvao Mikea i mene van.

"Deki, poimo u etnju." Preli smo ulicu, izbjegli nekoliko automobila i krenuli

preko velike travnate poljane gdje je nekoliko odraslih igralo softball. Kad smo sjeli za udaljeni stol za piknik, on prui Mikeu i meni tapie sladoleda.

"Kako ide, deki?"

49

"U redu", ree Mike. Ja sam kimnuo glavom u znak slaganja. "Jeste li to nauili?", upita bogati otac. Mike i ja pogledali smo se, slegnuli ramenima i u isti

trenutak odmahnuli glavama.

Izbjegavanje jedne od najveih ivotnih zamki "Deki, bolje vam je da ponete razmiljati. Gledate jednu

od najveih ivotnih lekcija. Ako je nauite, uivat ete u ivotu velike slobode i sigurnosti. Ako je ne nauite, zavrit ete poput ge Martin i veine ljudi koji igraju softball u ovom parku. Oni rade vrlo naporno za malo novca, drei se iluzije sigurnog posla, radujui se trotjednom godinjem odmoru svake godine i slabanim mirovinama nakon 45 godina rada. Ako vas to raduje, dat u vam poviicu od 25 centi na sat."

"Ali to su dobri, vrijedni ljudi. Zato im se izrugujete?", upitao sam.

Na licu bogatog oca pojavi se osmijeh. "Ga Martin mi je poput majke. Nikada ne bih mogao biti

tako okrutan. Moda zvuim okrutno jer se trudim neto vam dokazati. elim proiriti vae gledite kako biste mogli neto vidjeti, neto to veina ljudi nikada ne vidi jer im je vidno polje previe sueno. Veina ljudi nikada ne vidi zamku u kojoj se nalaze."

Mike i ja sjedili smo i nesigurno gledali u oca. Zvuao je okrutno, ali mogli smo osjetiti da nas oajniki eli neemu poduiti.

S osmijehom na licu, bogati otac ree: "Zar tih 25 centi na sat ne zvui dobro? Zar vam srce ne pone udarati malo bre?"

Odmahnuo sam glavom, ali zapravo je bilo tako. Dvadeset i pet centi na sat bio je velik novac za mene.

"U redu, platit u vam dolar na sat", ree bogati otac s lukavim osmijehom na licu.

Srce mi je sada poelo udarati kao ludo. Mozak mi je vritao "Uzmi, uzmi". Nisam mogao vjerovati onome to ujem. Ipak, nisam rekao nita.

50

"U redu, 2 dolara na sat." Moji mali 9-godinji mozak i srce skoro su eksplodirali. Bila

je to 1956. g. i 2 dolara na sat uinili bi me najbogatijim klincem na svijetu. Nisam mogao zamisliti da zaraujem toliko. Htio sam rei "da". Htio sam taj posao. Mogao sam vidjeti novi bicikl, novu rukavicu za bejzbol i divljenje svojih prijatelja kad bih im pokazao novac. Povrh toga, Jimmy i njegovi bogati prijatelji nikada me vie ne bi mogli nazvati siromanim. No, i dalje sam nekako ostao utjeti.

Moda mi se mozak pregrijao i prestao funkcionirati. Duboko u sebi, jako sam elio ta 2 dolara na sat.

Sladoled se otopio i curio mi je niz ruku. tapi je bio prazan, a na tlu se nalazila ljepljiva masa vanilije i okolade u kojoj su mravi uivali. Bogati otac gledao je dvojicu djeaka koji su zurili u njega irom otvorenih oiju i praznih mozgova. Znao je da nas testira i znao je da dio nas eli prihvatiti taj posao. Znao je da svako ljudsko bie ima slabaan dio due koji je mogue potkupiti. A znao je i da svako ljudsko bie ima dio due koji je snaan i ispunjen odlunou i koji je nemogue potkupiti. Bilo je samo pitanje koji je dio jai. On je tijekom ivota testirao na tisue dua. Testirao je due svaki puta kad bi s nekim razgovarao u vezi posla.

"U redu, 5 dolara na sat." Iznenada, u meni zavlada tiina. Neto se promijenilo.

Ponuda je bila prevelika i postala je smijena. Nije bilo mnogo odraslih osoba koje su 1956. zaraivale vie od 5 dolara na sat. Iskuenje je nestalo, a na njegovom mjestu javio se spokoj. Polako sam se okrenuo i pogledao Mikea. On mi je uzvratio pogled. Slab i potrebit dio moje due bio je utian. Dio mene koji nije imao cijenu preuzeo me. U moj mozak i duu uao je spokoj i sigurnost, a znao sam da je i Mike doao do te toke.

"Dobro", ree bogati otac tiho, "veina ljudi ima cijenu i to zbog ljudskih emocija zvanih strah i pohlepa. Prvo, strah od toga da ne ostanemo bez novca motivira nas da naporno radimo, a kad dobijemo plau, pohlepa ili elja natjeraju nas da pomislimo na sve divne stvari koje se mogu kupiti novcem.

51

Obrazac je tada utvren." "Kakav obrazac?", upitao sam. "Obrazac ustajanja, odlaska na posao, plaanja rauna,

ustajanja, odlaska na posao, plaanja rauna... Njihovim ivotima zauvijek e vladati dvije emocije, strah i pohlepa. Ponudi im vie novca i nastavljaju s istim ciklusom, ali poveaju trokove. To je ono to ja zovem 'Utrka takora'."

"Postoji li drugi nain?", upita Mike. "Da", ree bogati otac polako, "ali samo ga malobrojni

nalaze." "A koji je to nain?", upita Mike. "Nadao sam se da ete vi to otkriti radei i uei sa mnom.

Zato sam vam oduzeo cijelu plau." "Ima li kakvih uputa?", upita Mike, "malo smo umorni od

napornog rada, osobito besplatnog." "Pa, prvi je korak rei istinu", ree bogati otac. "Nismo lagali", rekoh ja. "Nisam rekao da ste lagali. Rekao sam da kaete istinu",

uzvrati bogati otac. "Istinu o emu?", upitah ja. "O tome kako se osjeate", ree bogati otac, "ne morate to

rei nikome. Samo sebi." "elite rei da ljudi u ovom parku, ljudi koji rade za vas,

npr. ga Martin, to ne ine?" upitao sam. "Sumnjam", ree bogati otac, "umjesto toga, osjeaju strah

od ne imanja novca. Umjesto da se suoe sa strahom, reagiraju, umjesto da razmisle. Reagiraju emocionalno umjesto da upotrijebe svoje glave", ree bogati otac tapkajui nas po glavama, "zatim dobiju nekoliko dolara i opet ih preuzmu emocije radosti, elje i pohlepe te opet reagiraju umjesto da razmiljaju."

"Dakle, njihove emocije razmiljaju umjesto njih", ree Mike. "Tono", ree bogati otac, "umjesto da si kau istinu o tome

kako se osjeaju, reagiraju na svoj osjeaj, a ne razmiljaju. Osjeaju strah, odlaze na posao, nadajui se da e novac ublaiti strah, ali to se ne dogaa. Taj stari strah opet ih progoni

52

i vraaju se na posao, nadajui se opet da e im novac umiriti strah, ali to se ne dogaa. Strah ih dri u zamci i oni rade, zarauju, rade, zarauju, nadajui se da e strah nestati. No, svaki dan ustaju iz kreveta, a stari strah budi se s njima. Milijune ljudi taj stari strah dri budnima cijele noi, brinu i proivljavaju kaos. Zato ustaju i odlaze na posao, nadajui se da e plaa ubiti taj strah koji im nagriza duu. Novac upravlja njihovim ivotima, a oni odbijaju rei istinu o tome. Novac kontrolira njihove emocije, a time i njihove due."

Bogati otac sjedio je u tiini, putajui da probavimo njegove rijei. Mike i ja uli smo to je rekao, ali nismo shvatili o emu zapravo govori. Ja sam znao da se pitam zato odrasli tako ure na posao. Nije se inilo jako zabavnim i nikada nisu izgledali sretno, ali zbog neega su urili na posao.

Shvativi da smo apsorbirali najvie to smo mogli od onoga to je govorio, bogati otac ree: "elim da vi, momci, izbjegnete tu zamku. To je ono to vas elim nauiti. Ne samo da budete bogati, jer bogatstvo ne rjeava problem."

"Ne?", upitah ja iznenaeno. "Ne. No, dajte da zavrim s drugom emocijom, a to je elja.

Neki je zovu pohlepa, ali ja vie volim izraz 'elja'. Savreno je normalno eljeti neto bolje, ljepe, zabavnije, uzbudljivije. Ljudi rade za novac i radi elje. Novac ele zbog radosti koju misle da on kupuje. No, radost koju novac donosi esto je kratkorona i uskoro treba vie novca za vie radosti, zadovoljstva, udobnosti i sigurnosti. Zato se nastavlja s radom, mislei da novac tjei due izmuene strahom i eljom, ali nije tako."

"ak ni bogatima?", upita Mike. "Ni bogatima", ree bogati otac, "zapravo, mnogi bogati

ljudi nisu bogati zbog elje, nego zbog straha. Oni misle da novac moe eliminirati strah od neimatine, od siromatva pa skupljaju tone novce, samo da otkriju kako im se strah poveao. Tada se ponu bojati da ne izgube novac. Imam prijatelje koji nastavljaju raditi iako imaju mnogo novaca. Znam ljude koji imaju milijune, a vie se boje sada nego to su se bojali kad su

53

bili siromani, jer su uasnuti od gubitka novca. Strah koji ih je natjerao da se obogate samo se poveao. Onaj slab i potrebit dio njihovih dua sada vriti jo glasnije. Ne ele izgubiti velike kue, automobile i raskoan ivot koji im je novac kupio. Brinu o tome to e im prijatelji rei ako ga izgube. Mnogi su oajni i neurotini, iako izgledaju bogato i imaju mnogo novca."

"Je li siromaan ovjek sretniji?", upitah ja. "Ne, mislim da nije", odgovori otac, "izbjegavanje novca

jednako je psihotino kao i pretjerana povezanost s njime." Kao po nekakvom scenariju, gradski prosjak proao je

pokraj naeg stola, zastao kog velike kante za smee i poeo je pretraivati. Nas trojica gledali smo ga s velikim zanimanjem, iako bismo ga prije vjerojatno ignorirali.

Bogati otac izvadi dolar iz novanika i pozove starijeg ovjeka. Prosjak ugleda novac i odmah nam prie, uzme novanicu, duboko zahvali bogatom ocu i odjuri presretan.

"On nije toliko razliit od veine mojih zaposlenika", ree bogati otac, "upoznao sam mnogo ljudi koji kau: 'O, mene novac ne zanima.' No, rade na poslu osam sati dnevno. To je nijekanje istine. Ako ih novac ne zanima, zato onda rade? Takvo razmiljanje je jo vie psihotino od razmiljanja osobe koja skuplja novac."

Dok sam sjedio i sluao bogatog oca, u mislima sam se vraao u bezbroj prilika kad bi moj otac govorio 'Mene novac ne zanima'. esto je izgovarao te rijei. Takoer se pokrivao govorei 'Ja radim jer volim svoj posao'.

"to da uinimo?", upitah ja, "da ne radimo za novac sve dok ne nestanu svi tragovi straha i pohlepe?"

"Ne, bio bi to gubitak vremena", ree bogati otac, "emocije su ono to nas ini ljudima, to nas ini stvarnima. Rije 'emocija' znai energija u pokretu. Budite iskreni u vezi svojih emocija i upotrijebite um i emocije u svoju korist, a ne protiv sebe."

"Hej!", ree Mike. "Ne razbijajte glavu u vezi ovoga to sam rekao. To e imati

smisla tek u budunosti. Budite promatra svojih emocija,

54

nemojte reagirati na njih. Veina ljudi ne shvaa da njihove emocije razmiljaju umjesto njih. Vae emocije su vae emocije, ali morate nauiti razmiljati sami."

"Moete li mi dati primjer?", upitah ja. "Naravno", odgovori bogati otac, "kada osoba kae: 'Moram

pronai posao', vjerojatno umjesto njega razmilja njegova emocija. Strah od neimanja novca stvara tu misao."

"Ali ljudima je novac potreban da mogu platiti raune", rekoh ja.

"Naravno da ga trebaju", nasmijei se bogati otac, "sve to elim rei jest da strah preesto razmilja umjesto njih."

"Ne razumijem", ree Mike. "Na primjer", ree bogati otac, "ako se pojavi strah od

neimatine, umjesto da odmah odjure traiti posao kako bi mogli zaraditi nekoliko dolara i ubiti strah, mogu si postaviti sljedee pitanje: 'Hoe li posao biti najbolje dugorono rjeenje za ovaj strah?' Po mojem miljenju, odgovor je 'ne'. Osobito ako pogledate dugorono. Posao je zapravo kratkorono rjeenje za dugoroni problem."

"Ali moj otac uvijek govori 'Ostani u koli, dobij dobre ocjene, kako bi naao siguran posao.'", rekoh ja pomalo zbunjeno.

"Da, jasno mi je da to govori", ree bogati otac smijeei se, "veina ljudi to preporua i to je za njih dobra ideja. No, ljudi to preporuaju uglavnom iz straha."

"elite li rei da moj tata to govori zato to se boji?" "Da", ree bogati otac, "boji se da nee moi zaraivati i da

se nee uklopiti u drutvo. Nemoj me pogreno shvatiti. On te voli i eli ti dobro. I mislim da je njegov strah opravdan. Obrazovanje i posao su vani. No, to nee rijeiti strah. Vidi, isti taj strah koji ga navodi da ustane ujutro i zaradi nekoliko dolara je strah zbog kojeg tako fanatino eli da ti zavri kolu."

"Pa to biste vi preporuili?", upitah ja. "elim vas nauiti da steknete mo nad novcem, da ga se ne

bojite, a to vas nee nauiti u koli. Ako to ne nauite, postat ete rob novcu."

55

Sve je napokon imalo smisla. Htio je da proirimo nae vidike, da vidimo ono to ga Martin i njegovi zaposlenici ne vide, a to ne vidi ni moj otac. Koristio se primjerima koji su mi tada zvuali okrutno, ali nikada ih nisam zaboravio. Moj se vidokrug proirio toga dana i mogao sam vidjeti zamku koja lei pred veinom ljudi.

"Vidite, svi smo mi na kraju krajeva zaposlenici, samo to radimo na razliitim razinama", ree bogati otac, "elim da vi dobijete priliku izbjei zamku. Zamku uzrokuju dvije emocije, strah i elja. Upotrijebite ih u svoju korist, a ne protiv sebe. To je ono emu vas elim poduiti. Ne zanima me da vas nauim samo kako ete zaraditi gomilu novca. To nee rijeiti strah niti elju. Ako se najprije ne rijeite toga, a obogatite se, bit ete samo dobro plaeni robovi."

"Kako emo izbjei zamku?", upitah ja. "Glavni uzronici siromatva i financijskih problema su

strah i neznanje, a ne ekonomija, drava ili bogatai. Strah i neznanje koje su sami izazvali dri ljude u zamci. Vi poite u kolu i diplomirajte. Ja u vas poduiti kako da izbjegnete zamku.

Sada su se dijelovi slagalice poeli pojavljivati. Moj visoko obrazovani otac imao je sjajno obrazovanje i sjajnu karijeru. Ali kola mu nikada nije rekla kako da se ponaa s novcem ili sa svojim strahovima. Postalo mi je jasno da od dva oca mogu nauiti razliite i vane stvari.

"Dakle, govorio si o strahu od neimatine. Kako elja za novcem utjee na nae razmiljanje?", upita Mike.

"Kako ste se osjeali kad sam vas iskuavao s poviicom plae? Jeste li primijetili da vam elja raste?"

Kimnuli smo glavama. "Ne popustivi emocijama, mogli ste odgoditi svoju reakciju

i razmisliti. To je najvanije. Uvijek emo imati emocije straha i pohlepe. Od sada pa nadalje, za vas je najvanije da iskoristite te emocije u svoju korist i to dugorono i da im ne dopustite da upravljaju vama time to e upravljati vaim mislima. Veina ljudi koristi strah i pohlepu protiv samih sebe. To je poetak

56

neznanja. Veina ljudi provodi ivot jurei za plaama, poviicama i sigurnim poslom zbog emocija straha i elje, a ne propituju kamo ih zapravo vode te misli izazvane emocijama. To je poput magarca koji vue kola dok vlasnik dri mrkvu ispred magarevog nosa. Vlasnik magarca moda ide tamo kamo eli, ali magarac progoni iluziju. Sutra e dobiti samo jo jednu mrkvu."

"Misli, kada ponem zamiljati novu rukavicu za bejzbol, slatkie i igrake to je poput mrkve za magarca?", upita Mike.

"Da. A kako postaje stariji, igrake postaju sve skuplje. Novi automobil, novi brod i velika kua kojom impresionira prijatelje", ree bogati otac s osmijehom, "strah te gura kroz vrata, a elja te doziva, navodi na podvodne grebene. U tome je zamka."

"Pa to je onda odgovor?", upita Mike. "Ono to pojaava strah i elju jest neznanje. Zato se bogati

ljudi s mnogo novca esto boje sve vie i vie to su bogatiji. Novac je mrkva, iluzija. Kad bi magarac mogao vidjeti cijelu sliku, moda bi ponovno razmislio o svojem izboru da progoni mrkvu."

Bogati otac objasnio je da je ovjekov ivot borba izmeu neznanja i prosvijetljenosti.

Objasnio je da kada osoba prestane traiti informacije i znanje o sebi, nadolazi neznanje. Ta borba je odluka koja se donosi iz trenutka u trenutak - uiti kako otvoriti ili zatvoriti um.

"Gledajte, kola je jako, jako vana. kolu pohaate kako biste izuili vjetinu ili profesiju i kako biste postali koristan lan drutva. Svaka kultura zahtijeva uitelje, lijenike, mehaniare, umjetnike, kuhare, poslovne ljude, policajce, vatrogasce, vojnike. kole ih poduavaju kako bi naa kultura mogla napredovati", ree bogati otac, "naalost, za mnoge ljude kola je kraj, a ne poetak."

Zavlada duga tiina. Bogati otac se smijeio. Nisam shvatio sve to je rekao toga dana, ali kao to je sluaj s mnogim velikim uiteljima, ije rijei nastavljaju poduavati ovjeka tijekom ivota, i dugo nakon to njih samih vie nema, rijei bogatog oca su i danas u meni prisutne.

57

"Danas sam bio malo okrutan", ree bogati otac, "ali s dobrim razlogom. elim da se uvijek sjeate ovog razgovora. elim da se sjetite ge Martin. elim da se sjetite magarca. Nemojte to zaboraviti jer vas dvije emocije, strah i elja, mogu dovesti u najveu ivotnu zamku, ako niste svjesni da kontroliraju vae misli. Okrutno je provesti ivot u strahu i ne istraiti svoje snove. Okrutno je i naporno raditi za novac, mislei da ete novcem kupiti stvari koje e vas usreiti. Strano je probuditi se usred noi u strahu zbog neplaenih rauna. ivot koji diktira veliina plae zapravo i nije ivot. Misliti da ete se osjeati sigurno ako radite znai lagati sebi. To je okrutna zamka koju elim da zaobiete, ako je ikako mogue. Vidio sam kako novac upravlja ivotima ljudi. Ne dajte da se to dogodi i vama.