knjižnice u krizi

KNJIŽNICE U KRIZI

Zrinka Udiljak Bugarinovski, univ.spec.oec.

19. ožujka 2013.

2

ZAŠTO JE VRIJEME GOVORITI O KNJIŽNICAMA!?ZAŠTO JE VRIJEME GOVORITI O KNJIŽNICAMA!?

Closing 11 library branches: Queen Memorial, Kingsessing, Fumo Family, Logan, Ogontz, Durham, Fishtown, Wadsworth, Haddington, Holmesburg and

Eastwick.

ZAŠTO JE VRIJEME GOVORITI O KNJIŽNICAMA!?

VELIKA BRITANIJA: “Više zatvorenih knjižnica nego je u godini dana” od 01.04.2011. do kraja 2012. godine:

Zatvoreno 55 “mobilnih” knjižnica (Mobile Library) 28 knjižnica vode/preuzeli volonteri/društvena poduzeća Zatvoreno 47 knjižnica

danas: 369 knjižnica pod prijetnjom ili nedavno zatvoreno

SAD: zatvaraju se manje knjižnice (Indiana, Michigan…) 93% velikih knjižnica otpustilo osoblje, skratilo radno vrijeme ili oboje

HRVATSKA??? 5 (ili možda više?) zatvorenih knjižnica!

Nepoznato da li je matična služba dobila informaciju o zatvaranju. Iz jedne knjižnice fond doslovno vađen iz kontejnera, druga prepustila dio građe drugoj knjižnici, treća jednostavno rasformirana, četvrta ugašena nakon što je djelatnica otišla u mirovinu, a peta zatvorena, dok je djelatnica preseljena na drugo radno mjesto.

KNJIŽNICE U KRIZI, Zagreb-KGZ, 19.03.2013. 3


• Statistički podaci (posebno u Velikoj Britaniji i SAD-u) ukazuju da veliki rezovi budžeta prognoziraju krajnje CRNU BUDUĆNOST većini MALIH KNJIŽNICA.

• ZATVARAJU SE UGLAVNOM NARODNE KNJIŽNICE.

• U VELIKOJ BRITANIJI istraživanja pokazuju da je postotak zatvaranja knjižnica iz godine u godinu veći (2011. je bio 4,3%, a u 2012. godini 8%.)

• Istovremeno raste broj volontera koji rade u knjižnicama (i koji mjestimice doslovno spašavaju knjižnice od zatvaranja).

• Zabilježen PAD POSJEĆENOSTI KNJIŽNICAMA.



„Diljem SAD-a, veliki i mali gradovi zatvaraju svoje knjižnice. Najveći narod na zemlji, kao što sami sebe uvijek nazivaju, više nema političku volju da spasi institucije o kojima ovisi djelovanje naše demokracije. Njihov spori nestanak je tragedija, ne samo za one u siromašnim gradovima, već za svakoga tko je prestravljen pri pomisli na zemlje bez knjižnica“.

pjesnik CHARLES SIMIĆ, dobitnik Pulitzerove nagrade

Isaac Asimov izjavio prije 40 godina na otvaranju knjižnice u Michiganu: „Knjižnica je svemirski brod koji će vas odvesti do krajnjih granica svemira, vremenski stroj koji će vas odvesti daleko u prošlost i u daleku budućnost“.

U 2010. godini knjižnica je bila određena za zatvaranje (uspjela se održati jakom kampanjom).


UTJECAJ KRIZE NA AKADEMSKE KNJIŽNICE

• VELIKA BRITANIJA Nakon desetogodišnjeg rasta proračuna, od 2008. godine stalni rezovi proračuna knjižnica

Krajem 2009. godine je Research Information Network (RIN), uz pomoć Society of College i National and University Libraries (SCONUL) prikupljao podatke o prirodi i stupnju financijskih i drugih izazova s kojima se susreću knjižnice u novim (kriznim) okolnostima. Na temelju dobivenih rezultata dane su preporuke za sve članove knjižničarske zajednice.

Preporuke su sadržane u dokumentu Challenges for academic library in difficult economic times: A guide for senior institutional managers and policy makers (Izazovi za akademske knjižnice u teškim ekonomskim vremenima : Vodič za institucionalne menadžere i stvaratelje poslovne politike).

Preporuke se odnose na: Strategiju knjižnica, tržište učinkovitosti, knjige, znanstvene časopise, ravnotežu između osoblja i usluga, nova područja i aktivnosti, ostvarivanje dodatnih prihoda, itd.




• SAD Slično kao u Velikoj Britaniji - nakon desetljeća rasta proračuna i usluga u knjižnicama, od 2008.

godine kontinuirani rezovi, što je dovelo do preispitivanja vrsta i razina usluga

u 2008. godini zabilježen gubitak od 23% na subvencijama i donacijama u visokom obrazovanju

u 2009. godini očekivani pad od 30% na donacijama i subvencijama u knjižnicama

uvođenje poreza na dohodak bogatih Amerikanaca utjecalo na smanjenje donacija knjižnicama

u 2010. godini dramatičan rez proračuna za institucije koje financira država – 65% obrazovnih institucija (uključujući i njihove knjižnice) moralo je “rezati” proračun sredinom godine

2009. godine ACRL potaknuo izdavanje Vodiča za akademske knjižničare u novoj ekonomiji (Guide for Academic Librarians in the New Economy)

Vodič razmatra važne upravljačke programe u trenutnom okruženju i postavlja pitanja koja stimuliraju konverzaciju i aktivnosti u knjižnicama i na sveučilištima


• AUSTRALIJA I NOVI ZELAND- Nacionalni i regionalni interesi vezani uz akademske knjižnice rješavaju se kroz razne udruge (CAUL,

CONZUL, CEIRC). Udruživanjem uveli planirane uštede još početkom 2000-ih, a za vrijeme krize uvode pooštrene mjere (npr. prelazak na e-izvore, udruživanje u konzorcije po različitim kriterijima, kooperativna nabava, zadržavanje pretplate na najkorištenije sadržaje i odbacivanje perifernih sadržaja, kriterij sadržaja je ispred kriterija tehnologije web-platformi, rezovi se rade najprije na knjigama, a potom na časopisima, nabavlja se “ono što moraš imati” umjesto “onog što bi bilo zgodno imati”….

• ICOLC (International Coalition of Library Consortia) – Međunarodna koalicija knjižničnih konzorcija

- Namijenjena za pomoć izdavačima i drugim davateljima elektroničkih sadržaja kako bi bolje razumjeli učinke ekonomske krize na informacijsku zajednicu. Cilj joj je predložiti pristupe e-sadržajima koji bi bili u interesu i knjižnicama i pružateljima informacijskih usluga. ICOLC predlaže fleksibilne cijene prema stvarnim mogućnostima kupaca, čak i mogućnost smanjenja troškova bez nerazmjernog gubitka sadržaja. Na taj način se ostvaruje interes kupaca (smanjenje izdataka), ali i interes izdavača čiji bi nedostatak fleksibilnosti doveo do puno veće financijske štete.


KRIZA I KNJIŽNICE U RH

U prosincu 2010. održan Okrugli stol na temu utjecaja globalne ekonomske krize na knjižnice i slobodan pristup informacijama. Donesene 4 smjernice:

• MZOŠ treba izraditi novu strategiju razvoja knjižnica, kroz koju treba osigurati proračunska sredstva za stalnu financijsku potporu na državnoj i lokalnoj razini

• Poticati sudjelovanje knjižnica u regionalnim i EU projektima• Osigurati veći broj besplatnih programa edukacije uz potporu CSSU-a• Kroz kampanju HKD-a Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu pridružiti se naporima EBLIDA-e u

oblikovanju knjižnične politike za Europu

Na konferenciji Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (EFZG, 29.11.2012.) održano izlaganje: Ekonomska i obrazovna kriza – izazovi za knjižnice (Z. Udiljak Bugarinovski, LJ. Mesarov i S. Brozović)

Do danas nema relevantnih pokazatelja učinka krize na visokoškolske knjižnice u RH, kao niti adekvatnih smjernica za rad knjižnica u teškim ekonomskim vremenima

Najava: Opatija, 2013. – jedna od podtema: Knjižnice u vremenu recesije : kako preživjeti?


Kako nas vide političari (a i neki drugi):

“Čuo sam nekog političara koji je izjavio da zatvaranje knjižnice nije velika stvar, jer djeca sada imajuinternet ….” (Država bez knjižnica, Charles Simić)

Knjižnice će se sve više odmicati od ideje da su fizički objekti i sve više će morati razmišljati o novim uslugama i ponudama. Virtualne knjižnice su jeftinije.

PITANJA:

Uzimaju li građani knjižnice “zdravo za gotovo”?

Što će biti izgubljeno ako knjižnice potiho nestanu radi zastarijevanja?

Imaju li današnje knjižnice potencijal da budu vodeće na čelu novog informacijskog doba?

Što znamo o tome kako i zašto se knjižnice mijenjaju?


TKO JE ZAPRAVO KRIV – LOKALNA ZAJEDNICA ILI KNJIŽNICE?

KAKO I ZAŠTO SE KNJIŽNICE MIJENJAJU?

Što je na “kocki”?

1. Ograničenost tradicionalnih mjera (kojima se kvantificiraju knjižnični proizvodi kako bi se zadovoljile potrebe korisnika (ulazi) i ocijenio utjecaj knjižničnih zbirki i usluga na korisnike (izlaz). Rezultati ne pokazuju hoće li knjižnica zadovoljiti svoju misiju unutar institucija, tj. tradicionalne mjere ne ukazuju na knjižnične promjene u cijelosti, niti mogu objasniti zašto se te promjene događaju . Isto tako, ove mjere su nedostatne za obuhvaćanje svih područja promjena.

Na primjer: vrednovanje i razumijevanje načina korištenja i razvojnih putova akademskih knjižnica

preduvjet je za formuliranje kritičkog odgovora na brze promjene u visokom obrazovanju podaci o uporabi e-izvora komercijalnih proizvođača ne mogu se lako uspoređivati, jer se

podaci mjere ili definiraju na različite načine, tj. tradicionalna mjerenja pružaju nepotpunu sliku informacijskog okruženja, jer su fokusirana isključivo na pružanje informacijskih usluga knjižnice, ignorirajući informacijske usluge koje pružaju drugi

koliko su važni pokazatelji o web-poslužiteljima (broj posjeta itd.)



kriza i nastojanja da se nabava obavi na što racionalniji način mijenjaju odnos između knjižnica, izdavača, autora i izvođača (knjižnice sve češće postaju i izdavači digitalnih zbirki, a autori nerijetko zahtijevaju plaćanje za autorska prava). Tradicionalne mjere ne obuhvaćaju ove nove uloge

tradicionalne zbirke, koje su bile vlasništvo knjižnice, zamjenjuju se licenciranim pristupima udaljenim e-zbirkama. U digitalnoj areni licenciranih pristupa knjižnice više ne igraju ulogu vlasnika nad pretplaćenim publikacijama. Slobodno dostupne informacije na web-u ugrožavaju tradicionalnu misiju knjižnica. Tradicionalnim mjerama ne otkrivaju se promjene, zabrinutost ili implikacije koje nastaju radi ovoga.

razvijanje ili osiguravanje pristupa digitalnim zbirkama zahtijeva od knjižničara suradnju s širim rasponom ljudi nego u prošlosti (uključujući znanstvenike, grafičke dizajnere, arhiviste, pedagoge…). Tradicionalne mjere ne obuhvaćaju ove nove uloge i odgovornosti

od knjižničara se sve više očekuje da olakšaju pretraživanje informacija, interveniraju između korisnika i informacija u svrhu procjenjivanja onoga što su preuzeli, tj. preuzima se veća odgovornost za rezultate učenja i istraživanja

od knjižničara se očekuje uvođenje većeg broja istraživačkih metoda nego u prošlosti (npr. fokus grupe, ankete, intervjui, protokoli, prototipovi itd.)



2. Trendovi u tradicionalnim mjerama učinka knjižnice

PRORAČUN:a) povećanje rashoda za automatizaciju i e-resurseb)Promjene u kadrovskoj strukturi (trenutni budžeti nedovoljni za prekvalifikaciju i zapošljavanje osoblja s

vještinama potrebnim za korištenje i održavanje tehnologije), materijalima, prostoru, opremi i dr. resursima

ZBIRKE: Otkazuju se serijske pretplate, kupuje se manje monografija, povećavaju se izdaci za licencirane pristupe. Može

postati prihvatljiva zamjena za tradicionalne usluge. Knjižnice rade s manjim brojem svezaka po učeniku nego u prošlosti, ali ne postoji kontekst kojim bi se utvrdilo da li je to dobro ili loše.

OSOBLJE se smanjuje, ali se zapošljava više ljudi za održavanje knjižničnih informacijskih tehnologija. Plaće su veće jer su potrebne sofisticiranije tehničke ili menadžerske vještine.

OPREMA: Era mikooblika opreme, fotokopirni aparati i katalozi zamjenjuju se novim hardverima, softverima i sustavima. Knjižnice moraju pronaći financijska sredstva za česte zamjene opreme suvremenijima.

PROSTOR: preorijentirano na traženje prostora za offsite pohranu. Pitanje kako osigurati sredstva za financiranje.



OSTALO: Korištenje ispisa se smanjuje, a video materijala i drugih medija povećava Cirkulacija print-verzija ubrzano opada Korištenje referentnih usluga promjenjivo, ali u posljednjih 1-2 godine u znatnom padu.

Popularnije korištenje ASK usluga Referentna face-to-face usluga preorijentirana na npr. e-poštu, chat, videokonferencije… Međuknjižnična posudba u porastu (vjerojatno zbog otkazivanja pretplata na časopise,

smanjene kupnje monografija, poboljšane kvalitete usluga općenito, citatnih baza podataka koje nisu u vlasništvu knjižnice…). Nema konkretnih informacija zašto je došlo do porasta.

Broj posjeta knjižnici u opadanju

Procjene ishoda otežane, jer se oslanjaju na ulazne i izlazne mjere, koje su nejasno definirane i teško ih je protumačiti.

Npr. Tradicionalne akademske knjižnice usmjeravale su se na procjenu (ne)zadovoljstva korisnika i kvalitetu zbirki, koje su se odražavale uglavnom kroz resurse, kompetencije i ponašanje knjižničnog osoba, te fizički prostor knjižnice. Danas se kvaliteta usluge fokusira na smanjenje jaza između korisnikova očekivanja odlične usluge i njihove percepcije isporučene usluge. POUZDANOST se sugerira kao najvažnija karakteristika kvalitete usluga.


ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

• Suočeni s ponovljenim i intenziviranim periodom financijske nestašice, ubrzanim tehnološkim razvojem i sve zahtjevnijim korisnicima knjižničari našli su se pred novim izazovima.

• Knjižničarske zajednice razvijenih zemalja provele su ispitivanja i analizirale reagiranja svojih knjižnica na recesijske mjere, ali i na sve složenije zahtjeve korisnika suvremenih tehnologija. Na temelju dobivenih rezultata ponudile su smjernice koje, između ostalog, upućuju na preispitivanje misije i preoblikovanje vizije cjelokupnog knjižničnog sustava.

• U hrvatskim knjižničarskim krugovima prepoznata su načela suvremenog knjižničarstva, ali je malo toga realizirano u stvarnosti. Nema pokazatelja ni adekvatnih smjernica za rad knjižnica u teškim ekonomskim vremenima.Stoga je nužno:

oblikovati viziju hrvatskog knjižničarstva, utvrditi trenutno stanje, preispitati i prilagoditi misiju institucionalnim potrebama, izraditi nacionalnu i sveučilišnu strategiju, postaviti realne standarde, osnovati konzorcij i ponuditi smjernice koje mogu knjižnicama olakšati poslovanje za vrijeme ekonomske krize i u

vrijeme oporavka od njenih posljedica.


ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Knjižnični menadžment: mora razumjeti kako i zašto se knjižnice koriste i mijenjaju mora se dogovoriti o tome kako mjeriti ishode i troškovnu učinkovitost knjižničnih zbirki i usluga,

što podrazumijeva definiranje i procjenu “vrijednosti” u hibridnom svijetu tradicionalnih i e-zbirki, te face-to-face i online usluga

Od voditelja/ravnatelja se očekuje da, uslijed trenutnih financijskih poteškoća i prilika, promisle što knjižnica radi i kako to učiniti na drugačiji način. Pri tome se nude sljedeći prijedlozi:

• raditi na boljem razumijevanju knjižničnih aktivnosti, odnosno pronaći način kako bi pokazali i predstavili vrijednost knjižnične usluge u postizanju institucionalnih ciljeva,

• uspostavljati suradnju s drugim knjižnicama i ostalim dionicima bitnim za razvoj suvremenog knjižničarstva , jer je to vjerojatno jedini način za postizanje zajedničke uštede u stvaranju i razvoju novih usluga koje bi zadovoljile potrebe korisnika,

• razvijati i usavršavati knjižnični marketing Knjižnice imaju ključnu ulogu u održavanje svjetske klase informacijskih usluga, ali im je u tome

neophodna podrška rukovodstva i ostalih (najboljih) iz informacijskog sektora. U tom procesu nezaobilazan je marketinški pristup.


REFERENCE

• HKD (2010) 10. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama: utjecaj globalne ekonomske krize na knjižnice i slobodan pristup informacijama, [dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/325, pristupljeno 23.11.2012.].

• IATUL (2009) International Coalition of Library Consortia (ICOStatement on the Global Economic Crisis and Its Impact on Consortial LicensesLC), [dostupno na: http://www.iatul.org/news/default.asp?post=128, pristupljeno 23.11.2012.].

• RIN (2010) Challenges for academic libraries in difficult economic times: A guide for senior institutional managers and policy makers, [dostupno na: http://www.rin.ac.uk/challenges-for-libraries, pristupljeno 12.11.2012.].

• ACRL (2009) ACRL 2009 Strategic Thinking Guide for Academic Librarians int he New Economy, [dostupno na: http://www.ala.org/acrl/sites/ala.org.acrl/files/content/issues/value/acrlguide09.pdf, pristupljeno 15.11.2012.].

• Anderson, G. (2009) Global Economic Crisis: Impact on Academic Libraries, [dostupno na: http://www.nla.gov.au/initiatives/meetings/peakbod/documents/GlobalFinancialCrisesUniversityLibraries.ppt, pristupljeno 23.11.2012.].

• Flood, A. (2012) UK lost more than 200 libraries in 2012, [dostupno na: • http://www.guardian.co.uk/books/2012/dec/10/uk-lost-200-libraries-2012, pristupljeno 11.03.2013.]• There are more UK libraries closing than there are days in the year, [dostupno na: http://www.publiclibrariesnews.com/2010/12/there-are-

more-uk-libraries-closing-than-there-are-days-in-the-year.html, pristupljeno 11.03.2013.]• List of withdrawn libraries, [dostupno na: http://www.publiclibrariesnews.com/about-public-libraries-news/news-topics, pristupljeno

01.03.2013.]• New and refurbished libraries by authority, [dostupno na: http://www.publiclibrariesnews.com/about-public-libraries-news/new-and-

refurbished-libraries-by-authority, pristupljeno: 28.02.2013.]• TheHuffingtonPost.com, Inc. (2013) Libraries in crisis [huff post]. Dostupno na: http://www.huffingtonpost.com/news/libraries-in-crisis/

[veljača/ožujak, 2013.]


http://www.iatul.org/news/default.asp?post=128

http://www.rin.ac.uk/challenges-for-libraries

http://www.ala.org/acrl/sites/ala.org.acrl/files/content/issues/value/acrlguide09.pdf

http://mail.efzg.hr/exchweb/bin/redir.asp?URL=http://www.nla.gov.au/initiatives/meetings/peakbod/documents/GlobalFinancialCrisesUniversityLibraries.ppt

knjižnice u krizi

Documents

closing 11 library branches

trea jednostavno rasformirana

drugo radno mjesto

statistiki podaci posebno

godineu godinu vei 2011

one usiromanim gradovima