robert ludlum - matlockow dokument.pdf

7/27/2019 Robert Ludlum - Matlockow Dokument.pdf

1/198

http://www.balkandownload.org/


2/198

1

Loring je iziao kroz postrana vrata Ministarstva pravosua i potraio taksi.Bilo je veskoro pet i pol, bio je petak i proljee, i zakrenost je nawashingtonskim ulicama bila jeziva. Loring je stao kraj rubnika i podigao lijevuruku, nadajui se najboljem. Vese htio i okaniti orava posla kad se pred njimzaustavio taksi koji je pred samo deset metara ukrcao putnika. Idete na istok,gospodine? To bi ilo. Gospodin veli da mu nee smetati. Kad bi se dogodilo takoneto, Loringu je uvijek bilo neugodno. Nesvjesno je povukao desnu podlakticu, da

mu rukav pokrije to vei dio ake da prikrije tanki crni lanac omotan oko zapeai zakljuan za drak torbe za spise. Hvala kao da i jesam. Ali ja iza ugla skreemna jug. Priekao je da se taksi ponovno ubaci u rijeku prometa pa se opetprihvatio jalovog mahanja. Obino bi mu u takvim okolnostima misli bile budne iosjetila dorasla protivniku. Bacao bi pogled u oba smjera, njukajui za taksijimakoji su se spremali ispljunuti putnike, pa motrio uglove, ekajui da se iza njihpojave oni slabo osvijetljeni znakovi na krovu koji su znaili da to vozilo moeunajmiti, samo da mora potrati. Danas se, meutim, Ralphu Loringu nije tralo.Jer mu je ovog petka misli opsjedala uasna stvarnost. Upravo je vlastitim oimavidio kako su ovjeka osudili na smrt. Tog ovjeka nije poznavao, ali je o njemupuno uo. Bio je to nepoznat ovjek od trideset tri godine koji je ivio i radio u

jednom novoengleskom, etiri stotine milja dalekom gradiu, i koji nije imao nipojma da negdje postoji nekakav Loring, a jo manje o tome koliko se za nj zanimaMinistarstvo pravosua. Loringove su se misli stalno vraale na velikukonferencijsku dvoranu s omanim pravokutnim stolom oko kojeg su sjedili ljudikoji su izrekli presudu. On se tome estoko protivio. Bilo je to najmanje to jemogao uiniti za ovjeka kojeg nikad nije upoznao, za ovjeka kojeg su tako

precizno doveli u tako bezizgledan poloaj. Smijem li vas podsjetiti, gospodineLoring, rekao je zamjenik dravnog odvjetnika koji je svojedobno bio slubenibranitelj u mornarici, da se u svakoj borbenoj situaciji pretpostavljaju nekiosnovni rizici. I da se predvia postotak gubitaka. Ali ovo su drukije okolnosti.Taj ovjek nije proao obuku. On nee znati ni tko su ni gdje su njegovineprijatelji. Kako bi i mogao? To ne znamo ni mi. Ba tako. I to je bio jo

jedan pomonik dravnog odvjetnika, samo to je ovaj bio regrutiran iz pravneslube neke korporacije i veliki ljubitelj sastanenja koji je, kako je Loring dobro


3/198

naslutio, bez njih bio nesposoban donijeti ikakvu odluku. Na je subjekt visokomobilan. Pogledajte mu samo psiholoki profil: 'manjkav ali krajnje mobilan'. Tu

pie ba tako. I sasvim je logino da smo ga izabrali. 'Manjkav ali mobilan!' Stoto zaboga uope znai? Smijem li sad ja podsjetiti ovaj odbor da se ja timpodrujem bavim vepetnaest godina. Psiholoki su profili samo smjernice zaodabir, procjene koje mogu, ali ne moraju pogoditi. Ja bih prije prihvatioodgovornost za NASAinu matematiku nego poslao nekoga u infiltraciju prije negoto ga temeljito upoznam. Loringu je odgovorio predsjednik odbora,profesionalac od karijere. Ja sasvim razumijem vae rezerve; u normalnim bih seprilikama i sam sloio s vama. Prilike, meutim, nisu normalne. Preostala su nam

jo samo tri tjedna. Vremenski faktor pretee nad uobiajenim mjerama opreza.To je rizik koji moramo prihvatiti, rekao je bivi slubeni branitelj pontifikalnimglasom. Ali ga ne prihvaate vi, odgovorio je Loring. elite da vas oslobodimotog kontakta? Predsjednik je to ponudio sasvim iskreno. Ne, gospodine. Ja u toobaviti. Ali uz protivljenje. I traim da to ue u zapisnik. Jo samo neto prijekraja. Onaj se korporacijski pravnik nagnuo preko stola. I to dolazi odozgo. Svismo se sloili da je na subjekt motiviran. Sudei po profilu, to je sasvim jasno. A

jasno mora biti i to da e sva pomokoju subjekt bude pruio ovom odboru, bitidana slobodno i sasvim dobrovoljno.

Tu smo ranjivi. Mi ne moemo, ponavljam, ne moemo, preuzetiodgovornost. Ako je to ikako mogue, voljeli bismo imati dokaze da je subjekt samdoao k nama. Ralph Loring se s gnuanjem okrenuo od njega. Ako se sprometom ita dogodilo, onda je on postao samo jo gui. Loring se vebio skoroodluio tih dvadesetak blokova do svog stana prijei pjeice, kad se pred njimzaustavio bijeli Volvo. Upadaj! Izgleda glupo s tom podignutom rukom. O, tosi ti. Puno ti hvala. Loring je otvorio vrata pa kliznuo na malo prednje sjedalo istavio torbu u krilo. Sad vie nije trebao skrivati tanki crveni lanioko zapea. I

Cranston je bio terenac; strunjak za prekomorske kabale. Cranston je obavionajvei dio posla pri skupljanju podataka za zadatak za koji je sad Loring preuzeoodgovornost. Sastanak je potrajao. Jeste to obavili? Zeleno svjetlo. I bilovam je vrijeme. Za to su zasluna dva zamjenika dravnog odvjetnika izabrinuta poruka iz Bijele kue. Odlino. Geoodjel je jutros dobio zadnjeizvjetaje od ForceMediterranean. Rijeje o redovnom masovnom premjetanjudobavnih kanala. Potvreno. Polja u Ankari i Konyi na sjeveru, projekti u SidiBarraniju i Rashidu, ak i alirski kontingentni sistematski smanjuju proizvodnju.


4/198

To e jako oteati stvari. Ma kog bi ti vraga htio? Ja sam mislio da nam je cilj daih iskorijenimo. Vi nikad zadovoljni. Niti emo ikad biti. Mi moemo

kontrolirati samo kanale koje poznajemo; a kog mi vraga uope znamo o mjestimakao to su... Porto Belacruz, Pilcomavo i tucet neizgovorljivih imena u Paragvaju,Brazilu i Gvajani? To je onda jedna sasvim nova igra, Ralph. Onda dovedi vojnespecijaliste. U CIAi sve vrvi od njih. Ma nema teorije. Ne daju nam ak ni da ihzamolimo za karte. To je konjski. To je pijunaa. Mi ostajemo isti. To jestrogo prema InterpolHovleu; nema zezanja. Mislio sam da ti je to jasno. I jest,odgovorio je Loring umorno. Pa ipak je konjski. Ti se brini za Novu Englesku,SAD. A mi emo se pobrinuti za pampe, ili vegdje jesu. Nova Engleska, SAD,

je prokleti mikrokozam. I to je ono jezivo. Sto se dogodilo sa svim onimpjesnikim opisima rustinih plotova i jenkijevskog duha i brljanom obraslihciglenih zidova? Ovo je nova poezija. Poni se navikavati. Tvoje meprijateljsko razumijevanje rui s nogu. Ba ti hvala. Zvui mi obeshrabreno.Kad nema dosta vremena... Nema ga nikad. Cranston je skrenuo svojimmalenim automobilom u brzinski trak, no samo zato da bi uskoro otkrio da sezaepila na uglu Nebraske i Eighteentha. Duboko je uzdahnuo, pa prebaciomjenjana ler i slegnuo ramenima. Pogledao je Loringa, koji je prazno zurio uvjetrobran. Bar si dobio zeleno svjetlo. I to je neto. Naravno. S krivimljudima. O... jasno mi je. To je on? Cranston je mahnuo glavom premaLoringovoj torbi za spise. To je on. Od dana roenja. A zove se? Matlock.James B. Matlock II. B je od Barbour, vrlo stara obitelj dvije vrlo stare obitelji.James Matlock, profesor, magister, doktor nauka. Vodei autoritet na podrujudrutvenih i politikih utjecaja na elizabetinsku knjievnost. to veli? IsuseKriste! I to su njegove kvalifikacije? Gdje se on poinje propitkivati? Nafakultetskim ajankama za umirovljene profesore? Ne. S te je strane sve u redu;dovoljno je mlad. Njegove kvalifikacije spadaju u ono to Osiguranje zove

'manjakav ali krajnje mobilan'. Ljupke li fraze. Inspirativno. A to to znai?To bi trebalo opisati ovjeka koji ba nije jako fin. Vjerojatno u vojsci ima crnidosje, ili se razveo od ene siguran sam da je ovdje rijeo vojsci ali ga ipak,unatotom nepremostivom hendikepu, svi jako vole. I meni se vesvia. Imeni i to i jest ono zlo. 11 Obojica su utonula u utnju. Bilo je jasno da seCranston tim poslom bavi vedovoljno dugo da zna kad kolegi profesionalcu trebadati malo mira za razmiljanje. Da sam doe do nekih zakljuaka iliracionalizacija. U najveem je broju sluajeva to bilo lako. Ralph Loring je


5/198

razmiljao o ovjeku iji je ivot bio tako potpuno i u detalje razraen u njegovojtorbi za spise, prebran iz dvadesetak banaka podataka. Ime je bilo James Barbour

Matlock, ali osoba iza tog imena nikako da se razbistri pred oima. I to je muiloLoringa; Matlockov je ivot bio oslikan uznemirujuim, ak divljimnedosljednostima. On je bio jedini preivjeli sin postarijih, silno bogatih roditeljakoji su ivjeli u ugodnoj mirovini u Scarsdaleu, New York. Njegovo je kolovanjebilo primjereno Istonom establimentu: Andover i Amherst, s primjerenimoekivanjem kakve manhattanske profesije bankarstvo, posrednitvo, oglaavanje.U njegovoj srednjokolskoj ili studentskoj povijesti nije bilo niega to biupuivalo i na kakvo odstupanje od tog obrasca. inilo se da to, napokon,

potvruje i enidba za drutveno prominentnu djevojku s Greenwicha. A onda suse s Jamesom Barbourom Matlockom najednom poele zbivati udne stvari, a kojeje Loring svakako elio shvatiti. Najprije je tu bila vojska. Dogodilo se topoetkom ezdesetih, i da je naprosto pristao na estomjeseno produljenje slube,Matlock je mogao ostati negdje kao nekakav intendant udobno zavaljen za pisaimstolom i to najvjerojatnije, s obzirom na obiteljske veze, negdje u Washingtonu iliNew Yorku. No umjesto svega toga, vojni mu je dosje bio upravo huliganski: itavniz prekraja i odbijanja poslunosti, to mu je zajameno pribavilo najnepoeljnijiod svih premjetaja u Vijetnam usred eskalacije neprijateljstava. A dok je bio udelti Mekonga, njegovo mu je vojniko ponaanje zajamilo i dva procesa predprijekim vojnim sudom. Pa ipak se inilo da iza njegovih postupaka ne stojenikakvi ideoloki motivi nego samo slaba, ili nikakva, prilagoenost okolini.Njegov je povratak u graanski ivot bio obiljeen dugotrajnim trvenjima, najprijes roditeljima, a potom i sa enom. James Barbour Matlock, iji je akademskiuspjeh bio gentlemanski no nipoto ne i sjajan, zbog neobjanjivih je razlogaunajmio garsonijeru na Morningside Heights i upisao studij na SveuilituColumbia. ena je potrajala tri i pol mjeseca, a onda se odluila za tihi razvod i brz

odlazak iz Matlockova ivota. Sljedeih je nekoliko godina bilo monotonizvjetajni materijal. Nepopravljivi se Matlock poeo pretvarati u Matlockauenjaka. Radio je od jutra do sutra i za etrnaest mjeseci diplomirao, a dvijegodine potom i doktorirao. Dolo je do svojevrsne pomirbe s roditeljima, kao i domjesta na katedri za lingvistiku Carlvleskog sveuilita u Connecticutu. Od tada jeMatlock objavio mnogobrojne knjige i lanke i u akademskoj zajednici stekaozavidnu reputaciju. Bio je oito popularan krajnje mobilan (preglupog li izraza);bio je umjereno dobrostojei i oito vie nije imao antagonistike karakteristike to


6/198


7/198

zagledan tako u mirni sveuilini kompleks na blistavom proljetnom suncu, kako jeskoro nezamislivo da bi u takvoj zajednici mogli postojati i nekakvi stvarni

problemi. Najmanje pak onaj koji ga je doveo ovamo. Pa ipak je postojao. Carlvleje bio tempirana bomba koja bi, ako grune, mogla svojim radioaktivnim otpadomprouzroiti zaista iznimno velike rtve. A ona e i eksplodirati, i Loring je znao da

je to neizbjeno. Nepredvidljivo je bilo samo to e se dogoditi prije toga. Nanjemu je bilo da izmudrija najbolje mogue opcije. A kljuje svega bio mr. dr.James Barbour Matlock. Loring se provezao kraj privlane sveuiline obiteljskekatnice s etiri stana, od kojih je svaki imao poseban ulaz. Ta se kua smatrala

jednom od boljih i obino bi u njoj ivjele pametne mlade obitelji prije nego to

dobiju stalno akademsko mjesto i plau dovoljnu za samostojnu kuu. Matlockovje stan bio u prizemlju, zapadni dio. Loring je obiao blok i parkirao se dijagonalnoprekoputa Matlockovih vrata. Nije mogao ostati dugo; stalno se vrtio na sjedalu,skanirajui automobile i nedjeljne jutarnje etae, provjeravajui da li i njega netkopromatra. Jer to je bilo kljuno. Nedjeljom, prema Matlockovu obavjetajnomdosjeu, mladi je 15 profesor obino itao novine sve do oko podne, poslije ega bise odvezao do sjevernog kraja Carlvlea, gdje je ivjela Patricia Ballantvne u

jednom od onih funkcionalnih stanova rezerviranih za postdiplomande. To jest,odvezao bi se do nje ako ona s njim ne bi provela no. Njih bi dvoje u pravilu otilina ruak u prirodu, pa se vratili u Matlockov stan ili otili na jug sve do Hartfordaili New Havena. Bilo je, naravno, i varijacija. Poesto bi ta cura i Matlock provelizajedno i itav vikend, prijavivi se kao mu i ena. Ali ne i ovaj vikend. To jepotvrdila nadzorna sluba. Loring je pogledao na sat. Bilo je dvanaest i etrdeset,ali Matlock je jo bio kod kue. Vrijeme je istjecalo. Veza nekoliko minutaLoring je trebao biti u Crescent Streetu. Broj 217. Tu je trebao stupiti u tajnikontakt i prebaciti se u drugo vozilo. Znao je da nije nuno da i osobno promatraMatlocka. Na koncu konca, temeljito je proao dosje, pogledao desetke fotografija,

pa ak i kratko popriao s doktorom Sealfontom, predsjednikom Carlvlea. Pa ipak,svaki je agent imao svoje metode rada, a te su obuhvaale i promatranje subjektaponekad i satima prije nego to bi se s njim stupilo u kontakt. Nekoliko je kolega uMinistarstvu tvrdilo da to u njima stvara osjeaj moi. Loring je znao samo da muto daje osjeaj samopouzdanja. Matlockova su se kuna vrata otvorila, i na sunce jeiziao visok mukarac. Bio je odjeven u platnene hlae, tenisice i smekastudolevitu. Loring je opazio da je umjereno pristao, s otrim crtama lica ipodugakom plavom kosom. Provjerio je jesu li vrata zakljuana, stavio sunane


8/198

naoale, pa skrenuo plonikom do malog parkiralita. Nekoliko trenutaka potomJames Matlock se sportskim automobilom Triumph izvezao prilaznom stazom.

Vladin je ovjek pomislio kako subjekt vodi najljepi od svih udobnih ivota.Dostatni prihodi, bez odgovornosti, radi posao koji voli i u sretnoj je vezi sprivlanom djevojkom. Loring se upitao hoe li za Jamesa Barboura Matlocka svetako biti i za tri tjedna. Zato to se Matlockov svijet trebao sruiti u ponor. 17 2Matlock je pritisnuo Triumphov gas do daske i niski je automobil zavibrirao kadmu se kazaljka brzinomjera popela na sto na sat. Nije to bilo zato to mu se uriloPat Ballantvne nije ila nikamo nego zato to je bio ljut. Dobro, moda i ne basasvim ljut; vie pomalo nabruen. Onako kao to bi bio poslije svakog telefonskog

poziva od kue. Vrijeme to nikad nee eliminirati. Pa ak ni novac, ako ga ikadzaradi u iole spomena vrijednoj mjeri u mjeri koju bi i njegov otac smatraovrijednom tovanja. Njegovu je srditost izazvala ta bezobrazna snishodljivost, koja

je postajala sve gora i gora to su otac i mati vie ulazili u godine. Umjesto da sepomire s prilikama, oni su po njima samo jo vie prkali. Silom su htjeli da onsvoje proljetne semestralne praznike provede u Scarsdaleu, kako bi mogao s ocemdnevice odlaziti u grad. Od banaka, do advokata. Da se pripreme za neizbjeno,kad se to i ako se to ikada dogodi. ... Treba ti jo puno toga provakati, sinko.,rekao je otac grobljanskim glasom. Jer se ti, zna, ba i nisi sasvim pripremio...... Ti si nam jo jedini ostao, milo, rekla je mati s oitim bolom u glasu. Matlock

je znao da oni uivaju u svom predvienom, muenikom otpustu s ovoga svijeta.U kojem su ostavili trag ili ga je bar ostavio otac. U svemu je tome, dakako,najsmjenije bilo to to su mu roditelji bili jaki kao teglee mazge i zdravi kaodivlji konji. I to e ga zacijelo nadivjeti desetljeima. A istina je da su oni eljelida on bude s njima mnogo vie nego to je to elio on. Tako je to bilo protekle trigodine, sve od Davidove smrti u Capeu. Moda korijenje njegove iritacije,pomislio je kad se zaustavio pred Patinim stanom, see do osjeaja krivnje. On se

zapravo nikad nije pomirio sa sobom glede Davidove smrti. Niti e se ikada moi.A nije htio ni biti u Scarsdaleu za semestralnih ferija. Nije elio uspomene. Sad jeimao nekoga tko mu je pomagao da zaboravi sve te strane godine godine smrti,ivota bez ljubavi i neodlunosti. Obeao je Pat da e je odvesti u St. Thomas. * *Ime je ladanjske gostionice bilo Chesirska maka, i bila je, na to je upuivalo injezino ime, ureena u stilu Engleske i paba. Hrana je bila pristojna, pie izdano, iti su je faktori uinili obljubljenim mjestom stanovnika connecticutskog prigraa.Popili su i po drugi Bloodv Mary pa naruili rostbif i vorkshirski puding. U


9/198

prostranoj je blagovaonici bilo moda jo tucet drugih parova i nekoliko obitelji. Ukutu je sjedio neki samac i itao The New York Times okomito preklopljenih

stranica, kako se to radi u javnim prometalima. Sigurno neki ljutiti otac koji ekasina da odnekud ispadne. Znam takve tipove. Takvi svakog jutra sjedaju na vlak zaScarsdale. Previe je oputen. Takvi znaju prikriti napetost. A kako im touspijeva, to zna samo njihov ljekarnik. Koliko Gelusila! Uvijek se neto vidi, akod njega ba nita. Izgleda mi savreno samozadovoljno. Nema pravo. 19 A tine poznaje Scarsdale. Samozadovoljstvo je registrirani zatitni znak. Bez njega nemoe ni kupiti kuu. Kad smo vekod toga, to misli uiniti? Mislim da bismosvakako trebali otkazati St. Thomas. Ja ne mislim. Zima je bila otra; zasluili

smo malo sunca. A osim toga, bili su nerazumni. Meni se nimalo ne slua oMatlockovim manipulacijama; isti gubitak vremena. U nevjerojatnom sluaju daoni ikad i zaista odu, stvar e preuzeti drugi. Mislim da smo se sloili da je tosamo isprika. Oni samo ele da malo bude s njima. I mislim da je dirljivo da toizvode na takav nain. Nije ni najmanje, nego je to oev vrlo proziran pokuajpodmiivanja... Vidi. Na je prigradski putnik napokon odustao. Onaj je samac snovinama ispio svoje pie i objasnio konobarici da ne kani ruati. Deset premapet da je zamislio sinovu kosu ili konu jaknu moda i bose noge i da ga jenaprosto uhvatila panika. A ja mislim da mu ti to zlobno eli. Ne, ne elim.Ja sam suvie suosjeajan. Ne podnosim divljatvo koje ide uz pobunu. To mestrano nervira. Vi ste vrlo udan ovjek, redove Matlock, rekla je Pat,aludirajui na Matlockovu neslavnu vojniku karijeru. Poslije jela, daj da odemodo Hartforda. Igra jedan jako dobar film. O, oprosti, zaboravio sam ti rei. Nemoemo danas... Jutros me nazvao Sealfont, podvee imamo nekakvukonferenciju. Veli da je vano. O emu? Ne znam ba sigurno. Afriki studijiimaju nekakvih problema. Za onog se 'Toma' to sam ga regrutirao s Harvarda,ispostavilo da je super. Mislim da je malo desniji od Louisa XIV. Ona se

nasmijeila. Stvarno si grozan. Matlock ju je uhvatio za ruku. Rezidencija jedoktora Adriana Sealfonta bila impozantno primjerena njegovu statusu. Bila je tovelika bijela kolonijalna palaa sa irokim mramornim stepenicama to su vodiledo debelih dvostrukih vrata s duborezom. itavom se fasadom protezala ionskakolonada. Po zalasku sunca na tratini bi se palili reflektori. Matlock se uspeostepenicama do vrata i pozvonio. Pola minute kasnije u kuu ga je pustila sobarica,pa ga provela hodnikom sve do stranjeg dijela kue, do goleme knjinice doktoraSealfonta. Adrian Sealfont je stajao u sredini prostorije s jo dvojicom. Matlocka je


10/198

kao i uvijek dojmila njegova pojava. Visok oko sto osamdeset pet, tanak, sorlovskim crtama lica, zraio je toplinom koja bi dirnula svakog tko bi mu se naao

u blizini. U njemu je bila nekakva istinska skromnost koja je, pred svima koji ganisu poznavali, prikrivala blistavost njegova uma. Matlock je prema njemu osjeaosilne simpatije. Zdravo, James, rekao je Sealfont i pruio mu ruku. GospodineLoring, mogu li vas upoznati s doktorom Matlockom? Drago mi je. Bok, Sam.Matlock je ovo zadnje uputio treem ovjeku u drutvu, Samuelu Kresselu, dekanukoleda na Carlvleu. Bok, Jim. Mi smo se venegdje vidjeli, zar ne? upitao jeMatlock i zagledao se u Loringa. Pokuavam se sjetiti. Bit e mi vrlo neugodnoako u tome i uspijete. Kladim se da hoete! nasmijao se Kressel sa svojim

sarkastinim, pomalo uvredljivim smislom za humor. Matlock je simpatizirao iSama Kressela, i to vie zato to je znao za sve muke 21 Kresselova posla i s imse sve morao miriti nego zbog njega samog. Kako to misli, Sam? Ja uti.odgovoriti, prekinuo ga je Adrian Sealfont, Gospodin Loring radi za saveznuupravu, za Ministarstvo pravosua. Ja sam pristao da dogovorim sastanak izmeuvas trojice, ali se nisam sloio i s onim na to su Sam i gospodin Loring upravoaludirali. Gospodin Loring je oito naao za shodno da te kako se to veli stavi podnadzor. Ja sam izrazio svoje snano protivljenje. Sealfont se zagledao ravno uLoringa. Stavili su me pod to? upitao je Matlock tiho. Ispriavam se,odgovorio je Loring uvjerljivo. To je osobna idiosinkrazija koja nema nikakveveze s naim poslom. Vi ste onaj prigradski putnik iz Chesirske make.ega? upitao je Sam Kressel. ovjek s novinama. Tako je. Znam da ste medanas popodne opazili. I mislio sam da ete me prepoznati im me ugledate. Nisamznao da izgledam kao prigradski putnik. To je zbog novina. Proglasili smo vasljutitim ocem. Ponekad i jesam. Iako ne ba esto. Moja mala ima tek sedamgodina. Mislim da bismo trebali poeti, rekao je Sealfont. Usput reeno,James, pao mi je kamen sa srca to ima toliko razumijevanja. Moja je jedina

reakcija radoznalost. I zdrava doza straha. Da velim istinu, nasmrt sam se uplaio.Matlock se smeteno nasmijeio. O emu je tu zapravo rije? Daj da dokpriamo neto i popijemo. Adrian Sealfont mu je uzvratio smijeak i priao svomsuhom baru s bakrenom ploom u kutu sobe. Ti si od burbona i vode, jesam lipogodio, James? A ti Sam, dvostruki skos ledom, istina? A vi, gospodineLoring? Moe jedan sko. I samo vodu. No, James, daj malo pomozi.Madock je priao Sealfontu i pomogao mu. Adriane, ti.me zadivljuje, rekao jeKressel pa sjeo u konati naslonja. Sto te za ime Boje tjera da pamti to piju


11/198

tvoji podreeni? Sealfont se nasmijao. Najloginiji od svih razloga. I to sesigurno ne svodi samo na moje... kolege. Ja sam za svoju ustanovu alkoholom

pribavio vie love nego stotinama izvjetaja to su ih napisali najbolji analitikiumovi u krugovima koji ive od donacija. Tu je Adrian Sealfont zastao i tiho senasmijao koliko otvoreno, toliko i u sebi. Jednom sam odrao govor zaOrganizaciju sveuilinih predsjednika. Kod pitanja i odgovora, upitali su me imetumaim tolike Carlvleove dotacije... I naalost sam odgovorio: 'Onim drevnimnarodima koji su razvili umjetnost fermentiranja groa...' Moja je pokojna enaurlala od smijeha, ali mi je poslije rekla da sam unazadio financije za itavodesetljee. Sva su se trojica nasmijala; Matlock je podijelio ae. U vae

zdravlje, rekao je predsjednik Carlvlea, pa smjerno podigao au. Zdravica je,meutim, bila kratka. Ovo je pomalo nezgodno, James... Sam. Prije nekolikotjedana potraio me ef gospodina Loringa. Zamolio me da doem u Washingtonzbog krajnje vane stvari, a u vezi s Carlvleom. Tako sam i uinio, i tu su meupoznali sa situacijom u koju ja ni danas ne mogu povjerovati. Izvjesneinformacije s kojima e te upoznati gospodin Loring povrinski gledano djelujuneoborivo. Pa ipak je to samo povrina: govorkanja, izjave izvan konteksta, pisanei izreene; iskonstruirani dokazi koji su moda i besmisleni. S druge pak strane, tubi se moglo kriti i neto stvarno. I ba sam zbog te mogunosti i pristao na ovajsastanak. Morao bih, meutim, rei sasvim jasno da ja u njemu ne mogu sudje23lovati. Carlvle u tome nee sudjelovati. Sve to se dogodi u ovoj sobi ima mojenepriznato odobrenje, ali ne i slubenu sankciju. Vi nastupate kao pojedinci, ne kaolanovi fakulteta ili radnici Carlvlea. Ukoliko, mislim, uope mislite neto uiniti...A sad, James, ako te to ne 'uplai', onda ne znam to hoe. Sealfont se ponovnonasmijeio, ali je njegova poruka bila jasna. I plai me, rekao je Matlocknenaglaeno. Kressel je spustio au i nagnuo se iz naslonjaa. Moramo li potvojim rijeima zakljuiti da ti ne odobrava to je Loring ovdje? Kao ni ono to

eli? To je vesiva zona. Ako u njegovim optubama ima neeg, onda se ja nato sasvim sigurno ne mogu ogluiti. Ali, s druge strane, danas nijedan predsjedniksveuilita nee s nekom dravnom agencijom suraivati samo na temeljunagaanja. Oprostit ete mi, gospodine Loring, ali je i dosad previe ljudi uWashingtonu iskoristilo akademske zajednice. Pritom mislim poglavito naMichigan, Columbiju, Berkelev... izmeu ostalih. Jednostavne policijske operacijesu jedno, a infiltracija... mislim, to je sasvim drugi par rukava. Infiltracija? To jeprilino estoka rije, rekao je Madock. Moda i prejaka. Ali u izraze prepustiti


12/198

gospodinu Loringu. Kressel je podigao au. Mogu li upitati zato smo izabraniba mi Matlock i ja? I to ete doznati iz izlaganja gospodina Loringa. Pa ipak,

Sam, budui da ste se ovdje nali mojom zaslugom, iznijet u vam svoje razloge.Kao dekan, ti ima vie sluha nego itko za zbivanja na sveuilitu... A znat e iako gospodin Loring i njegovi prekorae granicu... Mislim da je to sve to bihtrebao rei. A sad idem u sabornicu. Veeras govori onaj reiser Strauss, pa semoram pojaviti. Sealfont se vratio do bara i poloio au na posluavnik.Preostala su trojica ustala. Jo neto prije nego to ode, rekao je Kressel, a elomu se nabralo. to ako jedan od nas, ili obojica, zakljuimo da ne elimosudjelovati u tom... poslu gospodina Loringa? Onda nemojte. Adrian Sealfont

je. priao vratima knjinice. Niste obavezni ba ni na to; volio bih da je to sasvimjasno. Gospodin Loring e to razumjeti. Laku vam no, gospodo. Sealfont jeiziao u hodnik i za sobom zatvorio vrata. 25 3 Sva su trojica ostala bez rijei inepomini. uli su kako se kuna vrata otvaraju i zatvaraju. Kressel se okrenuo ipogledao Loringa. ini mi se da vas je stavio na eravicu. Kako to u takvimsituacijama obino i biva. Ali dopustite da objasnim svoju poziciju; ona edjelomice objasniti i ovaj sastanak. Najprije morate znati da ja radim zaMinistarstvo pravosua, Odjel za narkotike. Kressel je sjeo i gucnuo pie. Nistevaljda prevalili toliki put da nam javite kako je etrdeset posto studentskepopulacije na travi i jo nekoliko artikala? Jer ako je tako, otkrivate namAmeriku. Ne, nije to. Pretpostavljam da to zaista znate. Svi to znaju. Iako banisam sasvim siguran u postotke. Moda je ta procjena i preniska. Matlock jepopio svoj burbon i zakljuio da bi rado jo jedan. Progovorio je na putu premabakrenoj povrini anka. Moda je preniska, moda je previsoka, ali govorei urelativnim kategorijama u odnosu na druga sveuilita nismo ba u panici. Zato niti nemate razloga. Bar ne zbog toga. Ima, znai, i jo neto? I jo mnogotoga. Loring je priao Sealfontovu pisaem stolu, pa se pognuo i podigao torbu s

poda. Bilo je oito da su taj dravni slubenik i predsjednik Carlvlea razgovaralijo prije nego to su doli Matlock i Kressel. Loring je spustio torbu na stol iotvorio je. Matlock se vratio do svog naslonjaa i sjeo. Volio bih vam netopokazati. Loring je posegnuo u torbu pa izvadio debeli list srebrnastog papira sazaglavljem, prerezan dijagonalno nazubljenim karama. Srebrnasti je premaz bioprljav od stalnog rukovanja i pun packi masti i prljavtine. Priao je Matlockovunaslonjau i pruio mu ga. Kressel je ustao i priao mu. To je nekakvo pismo. Iliobavijest. S brojevima, rekao je Matlock. I to na francuskom, ne, rekao bih


13/198

talijanskom. Ne mogu razabrati. Jako dobro, profesore, rekao je Loring. Punoi jednog i drugog, bez prevage ijednog. To je zapravo korzikansko narjeje,

napisano kako se govori. To je oltremontansko narjeje, kakvim se govori ujunom planinskom podruju. Ba kao i etrurski, ni taj jezik nije do kraja prevediv.Ako i ima neeg to izgleda kao ifra, to kao ifra nije i zamiljeno; a toga ba inema jako puno. I zato tu ima sasvim dosta toga da nam veli sve to trebamoznati. A to je? upitao je Kressel, pa od Matlocka uzeo neobini list. Najprijebih volio objasniti kako smo do njega doli. Bez tog je objanjenja informacijabesmislena. No dajte. Kressel je vratio prljavi srebrnasti papir vladinu agentu, iovaj ga je odnio do pisaeg stola i paljivo vratio u torbu za spise. Prije est

tjedana iz zemlje je otiao narkotiki kurir to jest ovjek koji odlazi na nekiodreeni proizvodni teritorij s uputama, novcem, porukama. Ali on je, zapravo, bioi vie 27 od kurira; on je zauzimao vrlo visoko mjesto u hijerarhiji distribucije;moglo bi se rei da je to bio radni odmor u mediteranskom stilu. Ili je samo poaoprovjeriti investicije... No bilo kako bilo, u Torosu Deglariju a to je u Turskoj, upodruju gdje to raste ubili su ga neki brdani. Pria glasi da je ondje obustaviooperacije, pa je uslijedilo nasilje. Mi smo to prihvatili; mediteranska se poljazatvaraju sve u esnaest i sele se u Junu Ameriku... Ovaj su list nali na lesu, uposebnom pojasu. Kao to vidite, on je proao vekroz mnoge ruke. Na njemu jeslijed cijena od Ankare do Marrakesha. Napokon ga je kupio jedan tajni agentInterpola i predao ga nama. Od Toros Dagitakodalje do Washingtona. Lijepput, rekao je Matlock. I skup, dodao je Loring. Samo to sad nije uWashingtonu, nego tu. Od Toros Daglarija do Carlvlea, Connecticut.Pretpostavljam da to neto znai, rekao je Kressel i sjeo, oprezno motreivladina ovjeka. To znai da se informacije s tog papira tiu Carlvlea. Loring senaslonio na pisai stol i progovorio mirno, bez ikakve urbe. Izgledao je kaoprofesor koji pred razredom objanjava suhi ali nuni matematiki teorem. Taj

papir veli da e se desetog svibnja, tri tjedna od danas, odrati konferencija.Brojevi su koordinate podruja Carlvlea, oitane s karte precizne decimale duinei irine u greenwichkim koordinatama. Sam papir navodi nosioca kao jednog odpozvanih. Svaki papir ima ili odgovarajuu polovicu, ili je izrezan u obliku koji seslae s nekim drugim to je jednostavna dodatna mjera opreza. Nedostaje namsamo precizna lokacija. ekajte as. Kresselov je glas bio suzdran ali otar;bio se uznemirio. Da ipak niste otili malo predaleko, Loring? Dajete naminformacije oito povjerljive prije nego to ste i izrekli svoj zahtjev. Uprava ovog


14/198

sveuilita nije zainteresirana da za dravu provodi ikakve istrage. Prije nego tozaete u injenice, bit e bolje da kaete to zapravo elite. Jako mi je ao,

gospodine Kressel. Rekli ste da sam na eravici i to je istina. I ne ide mi ba odruke. Vraga ne. Vi ste strunjak. Daj mir, Sam. Matlock je podigao ruku srukohvata naslonjaa. Kresselov je nenadani antagonizam bio sasvim nepoeljan.Sealfont je rekao da moemo slobodno odbiti sve to elimo. Ako se posluimotom slobodom a vjerojatno hoemo bilo bi mi drago znati da to inimo povlastitom sudu, da to nije tek slijepi refleks. Daj ne budi naivan, Jim. imdobije povjerljive ili tajne informacije i vesi ipso facto u to upleten. Ne moetvrditi da ih nisi dobio; ne moe rei da se to nije dogodilo. Matlock je podigao

pogled na Loringa. Je li to istina? U izvjesnoj mjeri da. Neu vam lagati. Izato bismo vas onda sluali? Zato to Carlvlesko sveuilite u to jest upleteno; ito vegodinama. I zato to je situacija vekritina. Tako kritina da su nampreostala jo samo tri tjedna da postupimo prema informacijama kojeposjedujemo. Kressel je ustao iz naslonjaa, duboko udahnuo, pa polakoizdahnuo. Stvorite krizu bez dokaza i prisilite na sudjelovanje. Kriza jenja, alizapis ostaje da je sveuilite bilo nijemi sudionik u saveznoj istrazi. Po tom seobrascu radilo na Wisconsinskom sveuilitu. Kressel se okrenuo premaMatlocku. Sjea se toga, Jim? est dana nereda na sveuilitu. Pola semestraizgubljeno na tematska predavanja. Tamo je bio upleten Pentagon, rekao jeLoring. Ovdje su prilike sasvim drukije. 29 Zar mislite da je to zbogMinistarstva pravosua mnogo privlanije? Dajte si proitajte nekolikosveuilinih novina! Za ime Boje, Sam, daj pusti ovjeka da pria. Ako ti se neslua, idi kui. Ja elim uti to mi ima rei. Kressel je spustio pogled naMatlocka. U redu. Mislim da sam shvatio. No dajte, Loring. Samo, ne zaboravite,nikakvih obaveza. I nismo duni potovati nikakve zahtjeve konspiracije. Jaraunam na vau zdravu pamet. Moete se i zabuniti. Kressel je priao baru i

ponovno napunio au. Loring je sjeo na rub pisaeg stola. Da vas za poetakupitam jeste li ikad uli za rijenimrod? Nimrod je hebrejsko ime, odgovorio

je Matlock. Stari zavjet. Potomak Noin, vladar Babilona i Ninive. Legendarnovjet lovac, to zaklanja mnogo zanimljiviju injenicu da je osnovao, ili sagradio,velike gradove u Asiriji i Mezopotamiji. Loring se nasmijeio. Jako dobro jo

jednom, profesore. Lovac i graditelj. Ja ipak govorim u suvremenijem smislu.Onda ne, nisam uo. A ti, Sam? Kressel se vratio do svog naslonjaa, s aom uruci. Ja nisam znao ni to to si sad rekao. Mislio sam da je nimrod ribika


15/198

varalica. Jako dobra za pastrve. Onda u ubaciti malo orijentacijskih podataka...Ne bih vas elio gnjaviti statistikim podatcima o narkoticima. Siguran sam da vas

njima stalno bombardiraju. Stalno, odgovorio je Kressel. Ali postoji i jednazemljopisno izolirana statistika koja vam moda nije poznata. Koncentracijaprometa drogom u dravama Nove Engleske raste brzinom veom no i u jednomdijelu zemlje. To je zapanjujui obrazac. Od 1968. imamo stalnu eroziju proceduraprovoenja zakona... Dopustite da to postavim u nekakvu zemljopisnu perspektivu.U Californiji, Illinoisu, Louisiani, suzbijanje se narkotika poboljalo bar utoliko dasu skresane krivulje rasta. To je zapravo najbolje emu se moemo nadati dokmeunarodni sporazumi ne dobiju zube. Ali tako to nije i u podruju Nove

Engleske. Po itavoj je toj sekciji ekspanzija upravo podivljala. I estoko lupilakolede. Otkud vam to? upitao je Matlock. Iz desetaka izvora, no uvijekprekasno da sprijeimo distribuciju. Informatori, oznaena roba iz mediteranskih,azijskih i latinskoamerikih izvora, praenje rauna u vicarskoj; to su povjerljivipodatci. Loring je pogledao Kressela i nasmijeio se. Sad znam da ste poludjeli,oglasio se Kressel s negodovanjem u glasu. Meni se ini, kad biste te optubemogli neim i potkrijepiti, da biste to onda izrekli javno. I glasno. Imamo misvojih razloga. Takoer povjerljivih, pretpostavljam, rekao je Kressel s blagimgnuanjem. To je sporedno pitanje, nastavio je vladin ovjek, ne obazrijevi sena nj. Istona prestina sveuilita velika i mala, Princeton, Amherst, Harvard,Vassar, Williams, Carlyle lijep postotak njihovih pitomaca ine djeca glavonja.Sinovi i keri vrlo vanih ljudi, napose u vladi i gospodarstvu. Tu postoji velikipotencijal za ucjenjivanje, i ja mislim da se on i iskoritava. Takvi su ljudi bolnoosjetljivi na skandale vezane s drogom. Kressel ga je prekinuo. Uz pretpostavkuda je sve to istina, a u to ja ne vjerujem, ipak napominjem da mi ovdje imamomanje problema od veine drugih koleda u sjeveroistonom podruju. Togasmo svjesni. Pa ak vjerujemo da i znamo zato je to tako. To je ezoterino,

gospodine Loring. Recite to to elite. Matlocku se nisu sviale igre koje su nekiljudi igrali. 31 Svaka distribucijska mrea sposobna da sistematski opsluuje,kontrolira i poveava promet u itavom dijelu zemlje mora imati nekakvuoperativnu bazu. Centralnu banku moglo bi se rei, zapovjedni poloaj. Vjerujtemi kad vam velim da. je ta operativna baza, taj zapovjedni poloaj prometanarkoticima za sve novoengleske drave, smjeten tu, u Carlvleskom sveuilitu.Samuelu Kresselu, dekanu koleda, ispala je aa na parket Adriana Sealfonta.Ralph Loring je nastavio svoju nevjerojatnu priu. Matlock i Kressel su ostali u


16/198

naslonjaima. Vie puta za njegova mirnog, metodinog objanjavanja, Kressel gaje vehtio prekinuti, usprotiviti se, ali ga je uutkala Loringova uvjerljiva pria.

Nije se imalo o emu raspravljati. Istraga je u Carlvleskom sveuilitu poela prijeosamnaest mjeseci. Pokrenuo ju je saldokonto to ga je pronala francuskaSuretjgza jedne od svojih estih protunarkotikih racija u marseilleskoj luci. Kad je

jednom utvreno da je knjiga amerikog porijekla, smjesta su je, u skladu sasporazumom s Interpolom, poslali u Washington. Kroz stavke u knjizi stalno sespominjao C22x59x, konzistentno praen imenom Nimrod. Za stupnjeve seotkrilo da odgovaraju zemljopisnim koordinatama sjevernog Connecticuta, ali onenisu bile odreene i decimalama. Nakon to se krenulo u analizu stotina moguih

kamionskih putova od gatova na atlantskoj obali i zranih luka povezanih sMarseillesom, pod maksimalni je nadzor bila stavljena okolica Carlvlea. U okvirutog nadzora, bilo je nareeno telefonsko prislukivanje ljudi za koje se znalo da suumijeani u distribuciju narkotika iz polazita poput New Yorka, Hartforda,Bostona i New Havena. Snimani su razgovori ljudi iz podzemlja. Svi razgovorikoji su se ticali dolaska i odlaska narkotika iz podruja Carlvlea, obostrano su seobavljali iz telefonskih govornica. To je jako otealo, iako ne i sasvimonemoguilo presretanje poiljaka. Jo jednom, povjerljive metode. Kako je dosje sinformacijama rastao, sve je jasnija postajala jedna zapanjujua injenica. Grupa jeu Carlvleu bila neovisna. Ona nije imala nikakvih formalnih veza sa strukturomorganiziranog kriminala; ona nije pripadala nikome. Ona se sluila poznatimkriminalnim elementima, a ne oni njom. Bila je to vrsto zbijena jedinica, koja jepruala pipke u veinu novoengleskih sveuilita. I nije se po svemu sudeizaustavila na drogama. Postojali su dokazi da se grupa s Carlvlea ubacila ukockarnice, prostituciju, ak i nalaenje posla poslije diplome. Pa ipak se inilo datu postoji i nekakva svrha, nekakav cilj koji nadilazi golu dobit, kao razumljivmotiv protuzakonitih djelatnosti. Ta bi jedinica na Carlvleu mogla ostvariti mnogo

veu dobit i s mnogo manje komplikacija kad bi izravno poslovala s poznatimkriminalcima, priznatim dobavljaima za sva podruja. Ona je, meutim, umjestotoga troila novac na uspostavljanje vlastite organizacije. Ona je bila svoj gazda,upravljala je vlastitim izvorima, vlastitom distribucijom. Ali su njezini krajnjiciljevi bili nejasni. S vremenom je postala tako jaka da je ugrozila i vodstvoorganiziranog kriminala na sjeveroistoku. Zbog tog su razloga vodee figurepodzemlja zatraile sastanak s ljudima zaduenim za Carlyie. A kljuje svega bilagrupa, ili pojedinac kojeg su zvali Nimrod. Svrha je tog sastanka, koliko se moglo


17/198

zakljuiti, bila postizanje sporazuma izmeu Nimroda i velikaa kriminala koji suse osjetili ugroeni Nimrodovim silnim rastom. Na sastanak e doi deseci

poznatih i nepoznatih kriminalaca iz svih drava Nove Engleske. 33 GospodineKressel. Loring se okrenuo carlyleskom dekanu i kao da je na trenutak zastao.Pretpostavljam da posjedujete popise studenata, zaposlenih ljudi za koje znate dadjeluju na narkotikoj sceni, ili bar imate razloga da u to povjerujete. Ja to ne mogutvrditi, zato to ne znam, ali ih veina koleda ima. Na to vam pitanje ne elimodgovoriti. Sto, naravno, znai da ste mi veodgovorili, rekao je Loring tiho,ak i s razumijevanjem. Ni sluajno! Samo to vi obiavate pretpostavljati baono to vam se mili. U redu, bit u dobar. No ak i da ste mi odgovorili

potvrdno, ne bih vas zamolio da mi ih date. Htio sam vam time samo rei da mitakav popis posjedujemo. I elio sam da to znate. Sam Kressel je shvatio da jeupao u stupicu; Loringova ga je lukavost samo jo vie ozlovoljila. U to samsiguran. Nema potrebe da vam velim da vam bez problema moemo datikopiju. Nema potrebe. Daj, Sam, nemoj se tvrdoglaviti, rekao je Matlock.Zabija glavu u pijesak? Prije nego to je Kressel mogao odgovoriti, Loring jenastavio. Dekan zna da se moe i predomisliti. I vesmo se sloili, ovdje nemakrize. Ali biste se iznenadili koliko ljudi eka da se najprije srui nebo, pa e tekonda zatraiti pomo. Ili je prihvatiti. Ali vaa organizacija ba nije jako sklonaiznenadnom pretvaranju tekih situacija u katastrofe? nastavio je Sam Kresselantagonistiki. Znali smo pogrijeiti. S obzirom da imate imena, nastavio jeSam, zato ih ne pohvatate? Nemojte nas u to plesti; obavite sami svoje prljaveposlove. Pohapsite ih, podignite optunice. Nemojte to prebacivati na nas. Mi toi ne elimo uiniti... Osim toga, veina je naih dokaza sudski neprihvadjiva. Tosam si i mislio, dobacio je Kressel. Ali to mi time dobivamo? Sto vi timedobivate? Loring se nagnuo prema Samu, i izdrao njegov pogled. Pokupimonekoliko stotina haomana, nekoliko desetaka drogera; narkia i sitnih dilera. Kako

vam nije jasno, time se ne rjeava ba nita. to nas dovodi do onog to vizapravo elite? Matlock je utonuo u svoj naslonja; paljivo je motriosugestivnog agenta. Da, odgovorio je Loring tiho. Jer mi hoemo Nimroda. Ielimo znati mjesto odravanja tog sastanka 10. svibnja. Koji e se odrati u nekojtoki u radijusu od pedeset do sto milja. elimo na to biti spremni. elimo slomitikimu organizaciji Nimrod, i to zbog razloga koji nadilaze Carlvlesko sveuilite.Ba kao i problem narkotika. Kako? upitao je James Madock. To vam je rekaodoktor Sealfont. Infiltracijom... Profesore Matlock, vi ste u obavjetajnim


18/198

krugovima poznati kao osoba visoko mobilna u svojoj sredini. Obljubljeni ste urazliitim, poesto i sukobljenim strankama i na fakultetu i meu studentarijom.

Mi imamo imena, vi imate mobilnost. Loring je posegnuo u torbu za spise iizvukao presjeen, prljavi list sa zaglavljem. Tu se negdje u okolici nalaziinformacija koja nam treba. Tu negdje postoji netko tko ima papir slian ovom;netko tko zna ono to mi trebamo doznati. James Barbour Madock ostao jenepomian u svom naslonjau, zapiljen u vladina ovjeka. Ni Loring ni Kresselnisu mogli zasigurno znati to sad misli, ali su obojica imala nekakvu 35predodbu. Da su se misli mogle uti, u tom bi trenutku u prostoriji zavladalapotpuna sloga. Misli su Jamesa Matlocka odlutale tri, skoro etiri godine u

prolost. Prisjeao se plavokosog, devetnaestogodinjeg mladia. Nezreo moda zasvoje godine, ali dobar, i fin. Mladis problemom. Nali su ga kao tisue takvih utisuama gradova i gradia diljem zemlje. Drugo doba, drugi Nimrodi. David, bratJamesa Matlocka, ubacio si je iglu u desnu ruku i ubrizgao si trideset miligramabijele tekuine. Izveo je to u jedrilici na mirnim vodama uvale Cape Cod. Mala je

jedrilica doplutala u a kraj obale. Kad su je pronali, brat Jamesa Matlocka vejebio mrtav. Matlock je donio odluku. Moete li mi dati imena? Imam ih sasobom. ekajte as. Kad je ustao, i kad je progovorio, nije to uinio tonomljutita ovjeka u glasu mu je bio strah. Shvaate li vi to to od njega traite? On utakvom poslu nema nikakvog iskustva. On za to nije obuen. Zato ne uzmetekojeg od svojih? Za to nemamo vremena. Nemamo vremena da ubacimo svogovjeka. Ali e on biti zatien; tu biste nam mogli pomoi. Ja vas u tome mogusprijeiti/ Ne, Sam, ne moe, odgovorio je Matlock iz naslonjaa. Jim, za imeBoga, zna li ti uope to on od tebe trai? Ako u tome to pria ima imalo istine,onda te dovodi u najgori od svih moguih poloaja. U poloaj informatora. Ti nemora sudjelovati. Moja odluka ne mora biti i tvoja. Zato ne ode kui? Madock

je ustao i polako poao do bara, s aom u ruci. To vie nije mogue, rekao je

Kressel i okrenuo se prema vladinu agentu. I on to zna. Loring je osjetio mrvicusjete. Taj je Matlock bio dobar ovjek; inio je to to ini zato to se osjeaodunim. A oni su hladno, profesionalno zakljuili da e James Matlock,prihvaajui zadatak, vjerojatno krenuti u smrt. Bila je to uasna cijena, tamogunost. Ali je cilj bio vrijedan toga. Onaj je sastanak bio vrijedan toga. Nimrod

je bio vrijedan toga. Tako je zakljuio i Loring. I samo je zbog toga mogaopodnijeti svoju zadau. 37 4 Nita se nije smjelo pisati; informiranje je bilo sporo,ponavljanje stalno. Loring je, meutim, bio profesionalac, pa je znao vrijednost


19/198

predaha nakon pritisaka da se prebrzo apsorbira previe injenica. Za tih bi predahaon pokuavao izvui Matlocka na otvoreno, doznati to vie o tom ovjeku iji je

ivot bio tako bezvrijedan. Bila je veskoro pono; Sam Kressel je otiao prijeosam sati. Nije bilo ni nuno ni pametno da dekan bude s njima i pri razradidetalja. On je bio sam veza, ne i aktivist. Kressel protiv te odluke nije imao banita. Ralph Loring je brzo shvatio da je Matlock ovjek koji dri do privatnosti.Njegovi odgovori na bezazleno formulirana pitanja bili su samo kratka, nabaenaobjanjenja, kojima kao da je elio ocrniti samog sebe. Nakon nekog vremena,Loring je morao odustati. Matlock je pristao da obavi posao, a ne da obznanjujesvoje misli i motive. To nije bilo ni potrebno, i Loring je to shvaao. I samo je to

bilo vano. A bilo mu je i drae da ga ne poznaje ba predobro. Matlock je pak, sasvoje strane dok je pamtio komplicirane informacije razmiljao na drugom nivou,o svom ivotu, pa se na svoj nain pitao zato su izabrali ba njega. Zaintrigirala ga

je ocjena koja ga je opisala kao mobilnog; udne li rijei u udnom kontekstu! Paipak je znao da je on upravo takav, da ga je taj izraz tono opisao. On je doista biomobilan. Ispitivai profesionalnih sposobnosti, ili psiholozi, ili to li su vebili,tono su pogodili. Pa ipak je dvojio da su oni shvatili i razloge koji se kriju iza tenjegove... mobilnosti. Akademski je svijet bio azil, utoite, a ne cilj ili ivotnaambicija. On je pobjegao u nj da kupi vrijeme, da sloi svoj ivot koji se raspadao,da shvati. Da si sve to sredi u glavi, kako to danas vele klinci. Pokuao je toobjasniti svojoj eni, svojoj ljupkoj, bistroj, pametnoj i, napokon, ispraznoj eni,koja je mislila da je siao s uma. I to to na svijetu i treba shvatiti, osim stranodobrog posla, strano lijepe kue, strano udobnoga kluba i lijepog ivota u stranodobrohotnom drutvenom i financijskom svijetu? Za nju tu i nije bilo nieg drugogto je trebalo shvatiti. I on je to shvaao. Ali za njega je taj svijet izgubio smisao.On se veu dvadeset i nekolikoj poeo udaljavati od njegove sri, dogodilo mu seto vena zadnjoj godini Amhersta. A nakon svega to se dogodilo u vojsci, to je

odvajanje postalo potpuno. I nije to odbacivanje izazvao samo jedan dogaaj. I toodbacivanje nije bilo nasilan in, iako je i nasilje odigralo svoju ulogu u prvimdanima sajgonske zavrzlame. Poelo je to kod kue, gdje se ivotni stil u praviluprihvaa ili odbacuje, kroz onaj niz munih sukoba s ocem. Stari je gospodin iprestar i pregospodski smatrao da ima pravo od svog prvijenca traiti boljerezultate. Nekakvu usmjerenost, nekakvu okrenutost cilju, koji nipoto nije biovidljiv. Stariji je Matlock pripadao jednom drugom dobu ako ne i drugom stoljeupa je vjerovao da je jaz izmeu oca i sina zapravo poeljan, zato da se nii element


20/198

para moe odbaciti ako se ne dokae na tritu. Da se moe odbaciti, ali, dakako, ikovati. Otac je, u neku ruku, bio kao nekakav dobri vladar kojemu se, nakon

generacija provedenih 39 na vlasti, grstilo prepustiti tron svom zakonitomnasljedniku. Starijem je Matlocku bilo nezamislivo da njegov sin ne eli preuzetivodstvo nad obiteljskim poslovima. Nad mnogo njih. Ali je to mlaem Matlockubilo suvie zamislivo. Pae i poeljno. On nije samo osjeao nelagodu pri pomislina budunost na oevu tritu, nego se toga i plaio. Jer za njega nije bilo radosti uutogljenim pritiscima financijskoga svijeta; umjesto toga muio ga je uasan strahod zakazivanja, jo vie naglaen oevim jakim smlavljujuim iskazivanjemsposobnosti. I zato su, to se vie bliio ulasku u taj svijet, sve naglaeniji bivali i

njegovi strahovi. A onda je shvatio da uz radosti ekstravagantnog krova nadglavom i nepotrebnih udobnosti ide i potreba da se opravda sve ono to se ini dabi se sve to posjedovalo. A on to opravdanje nije mogao nai. Bolje da taj krov nadglavom bude manje ekstravagantan, udobnosti malo skuenije, nego da stalno predoima ima perspektivu produavanja tog straha i te nelagode. I ba je to pokuaoobjasniti ocu. Dok mu je ena tvrdila da je siao s uma, stari ga je gospodinproglaavao propalicom. Sto ba nije proturjeilo vojnoj ocjeni njegove osobe.Vojska. Katastrofa. Jo gora zbog svijesti da ju je sam uzrokovao. Otkrio je da suslijepa tjelesna disciplina i neupitna vlast neto ega se grozi. A bio je dovoljno ivelik i jak i raspolagao je dovoljno irokim rjenikom da bi te svoje neopravdane,nezrele prigovore i iroko obznanio na vlastitu tetu. Izravne manipulacije jednogastrica dovele su do otputanja prije slubenog kraja roka; no za to je svojojutjecajnoj obitelji bio zahvalan. U toj je toki svog ivota James Barbour MatlockII. bio u potpunom rasulu. Otputen iz vojske na ne ba slavan nain, razveden odene, razbatinjen ako ne stvarno, a ono bar simbolino od svoje obitelji,najednom je osjetio paniku zbog nepripadnosti niemu, zbog lienosti motiva icilja. I tako je pobjegao u sigurne granice fakulteta, u nadi da e tu nai odgovor. I

onda se za taj svijet i oenio, kao u nekakvoj ljubavnoj vezi koja krene od spolneprivlanosti a zavri u psihikoj ovisnosti, i pritom pronaao ono to mu jeizmicalo skoro pet kljunih godina. Bila je to njegova prva stvarna vezanost za itau ivotu. Bio je slobodan. Slobodan da uiva u uzbuenju smislenog izazova;slobodan da uiva u samosvijesti da mu je dorastao. Uronio je u taj novi svijet soduevljenjem obraenika, no bez njegova sljepila. Izabrao je povijesno iknjievno razdoblje koje je bujalo energijom, sukobima i kontradiktornimocjenama. Godine su naukovanja prole brzo; bio je obuzet i ugodno iznenaen


21/198

vlastitim talentima. Kad je izronio na profesorski nivo, u pljesnive je arhive uniomalo svjeeg zraka. I uveo zapanjujue inovacije u vedugo nesporne metode

istraivanja. Njegova doktorska disertacija na temu uplitanja dvora u engleskurenesansnu knjievnost dirigiranih medija bacila je na smetlite povijesti nekolikoposveenih teorija o izvjesnoj dobrotvorki koja se zvala kraljica Elizabeta. On jebio uenjak novoga kova: neumoran, skeptian, nezadovoljen, koji svoja znanjaneprestano predaje drugima i stalno trai nova. Dvije i pol godine nakon obranedoktorata unaprijeen je na stalno mjesto izvanrednog profesora, pa je tako postaonajmlai ugovorni predavana Carlvleu. Tako je James Barbour Matlock II.nadoknadio te strane, izgubljene godine. Ipak je od svega najbolja moda bila

spoznaja da svoj ushit moe prenijeti i na druge. Bio je dovoljno mlad da moeuivati u zajednikom ushitu, i dovoljno star da moe usmjeriti svoja istraivanja.Da, bio je mobilan; bogami je bio! Jer nije ni mogao ni htio otepsti nikoga, ogluitise ni na koga samo zato to se s njim ne slae ili ga ak i ne voli. Dubina njegovezahvalnosti, silina njegova olakanja bila je tolika da je i nehotice samome.sebiobeao da nikad nee okrenuti lea brigama drugog ovjeka. Je li vas toiznenadilo? Loring je dovrio gradivo koje se odnosilo na kupovanje narkotika,bar ono kojem su uli u trag. Prije bih rekao da mi je objasnilo, odgovorio jeMatlock. Staromodna odruenja ili klubovi uglavnom bijeli, uglavnom bogatidobivaju robu iz Hartforda. A crna drutva, poput Lumumbina doma odlaze u NewHaven. Razliiti izvori. Ba tako; tako je orijentirana i studentarija. Poanta je usvemu da nitko ne kupuje od carlvleskih dobavljaa. Od Nimroda. To ste mi veobjasnili. Nimrodovim ljudima nije do publiciteta. Ali su oni tu. I njihove seusluge trae. Tko ih trai? Nastavnici i osoblje, odgovorio je Loring mirno,pa preletio stranicu. Ovo bi vas moglo iznenaditi. Gospodin i gospoda ArcherBeeson... Madocku su se smjesta pred oima stvorili mladi lektor povijesti injegova ena. Bili su pravo utjelovljenje Ivy League* lano arogantni, estetski

egzaltirani. Archer Beeson je bio mladi ovjek kojemu se, u akademskom smislu,urilo; njegova ena, savrena fakultetska debitantica, bila je bezbrino seksi istalno ispunjena strahopotovanjem prema nekome. Oni su na LSDu imetedrinima. Na acidu i speedu. Blagi Boe! Onda sam ispao kompletna budala.Otkud vam to?

* Akademski atletski savez; simbol graanske pristojnosti i utogljenosti. (Op.

pr.)


22/198

Bilo bi prekomplicirano sada u to ulaziti, a osim toga je i povjerljivo. Ali da

jako pojednostavnimo: oni, odnosno on, kupovali su na veliko od jednogdistributera u Bridgeportu. Kontakt se prekinuo, a on se nije pojavio ni na jednomdrugom popisu. Ali se nije ni skinuo s droge. Mi vjerujemo da se povezao sCarlvleom. Iako, naravno, za to nemamo dokaza... Evo jo jednog. Bio je tosveuilini nogometni trener, profesor tjelesnog. Njegova su roba bili marihuana iamfetamini; prijani izvor, Hartford. Smatralo se da on ne troi, nego dila. Iako gaizvor na Hartfordu nije snabdijevao, njegovi su mnogobrojni i skroviti bankovnirauni nastavljali rasti. Pretpostavka: Nimrod. I jo jedan. Od koje se Matlock

prepao. Dodekan zaduen za prijem studenata. Bivi carlvleski ak, koji se vrationa sveuilite nakon kratke trgovake karijere. Bio je to srdaan; irokogrudanovjek, prozelit carlvleske slave. Popularni entuzijast u ovo cinino doba. I zanjega se smatralo da je diler, a ne uivalac. On se dobro skrivao iza dilera drugog itreeg nivoa. Mi vjerujemo da se on vratio posredstvom organizacije Nimrod. Ato je, sa stanovita Nimroda, jako dobra pozicija. Jeza Boja. A to je smeeuvjerilo roditelje da je on nekakav krianac astronauta i kapelana! Dobropozicija, kao to rekoh. Sjeate se? Kako sam rekao vama i Kresselu: Nimrodoviinteresi nadilaze droge. AH ne znate koji su. Ali to moramo otkriti to prije...A ovdje je popis klinaca. Imena studenata Matlocku su se uinila beskonana.Bilo ih je 563 od ukupno 1200, i vie. Vladin je ovjek priznao da nisu uvrteni natemelju stvarne provjere pojedinane upotrebe, nego prema svojim privatnimvezama. Poznato je da klubovi i studentska drutva udruuju sredstva za kupovanjenarkotika. Nismo imali kada provjeravati svako ime. Traimo njihove odnose;sve, bez obzira kako daleke. Morali smo se sluiti svim 43 moguim pristupima,nismo ih smjeli ograniavati... A tom je popisu svojstveno jo neto; ne znam jesteli to opazili. Naravno da jesam. Ili bar mislim da jesam. Dvadeset do trideset

imena zvone mi vrlo poznato, i to na vrlo visokim poloajima. Neki imaju vrloutjecajne roditelje. Gospodarstvo, dravna sluba. Evo. Matlock je pokazaoprstom. U predsjednikovu kabinetu, ako se ne varam. A ne varam se. Shvatiliste. Loring se nasmijeio. Je li ita od toga dalo ikakvog ploda? To ne znamo.Moda je dalo, moda e dati. Nimrodovi se pipci ire velikom brzinom. I zatonam zvone sva alarmna zvona, mnogo glasnije od njihovih imena. Neslubenogovorei, moglo bi doi do posljedica o kojima nitko i ne sanja... Zloporabe vojnogprorauna, diktiranih kolektivnih ugovora, prisilnog upoljavanja njihovih ljudi.


23/198

Sto vam padne na pamet. A to bi moglo biti povezano. Isuse Kriste, rekao jeMatlock tiho. Ba tako. Obojica su najednom zaula kako su se vrata

Sealfontove kue otvorila i zatvorila. Gotovo refleksno, Loring je mirno uzeopapire Matlocku iz ruke i brzo ih stavio u torbu. Zatvorio ju je, pa uinio netoneoekivano. Neujno je, skoro nenametljivo, zabacio sako i ovio prste oko drkarevolvera u malim koricama remenjem vezanim za prsa. Matlock se od togaprenuo. Zapiljio se u skrivenu ruku. Vrata su se knjinice otvorila, i u nju je uaoAdrian Sealfont. Loring je leerno izvukao ruku ispod sakoa. Sealfont jeprogovorio blagim glasom. Ja se zaista pokuavam. Najiskrenije. Ja shvaam irijei i slike i ne smeta me ba nimalo ta duga kosa. Ali me zbunjuje to

neprijateljstvo. Svatko stariji od trideset tom je svijetu prirodni neprijatelj. To jebio Strauss, zar ne? upitao je Matlock. Da. Netko je upitao kakav je bio utjecajNovog vala. A on je odgovorio da je Novi val stara povijest. Prahistorija, ba jetako rekao... Nisam vas elio prekidati, gospodo. Pa ipak bih, gospodine Loring,volio znati Kresselov status. James je oito pristao. Ba kao i gospodin Kressel,gospodine Sealfont. On e biti veza izmeu nas dvojice. Shvaam. Sealfont jepogledao Matlocka. U oima mu se vidjelo olakanje. James, sad ti mogu rei.Strano sam ti zahvalan to si nam odluio pomoi. Ne ini mi se da sam imogao postupiti drukije. I nisi. U svemu zapravo najvie uasava ta mogunostpotpunog uplitanja. Gospodine Loring, volio bih da me izvijestite im budete imalineto opipljivo. U ovom u trenutku uiniti sve to elite, izvriti svaku vauuputu. A traim samo da mi pribavite dokaze, i onda ete imati moju potpunu,moju slubenu podrku. Shvatio sam, gospodine. Vrlo ste nam spremni pomoi.I vie no to smo se imali pravo nadati. Mi vam zahvaljujemo. Kao to reeJames, drukije i ne bih mogao postupiti. Pa ipak moram postaviti neke granice; jasam, prije svega, obavezan ovoj ustanovi. Sveuilita danas moda izgledajuuspavano, ali mislim da je to povrna procjena... Vas eka va posao, a ja jo

moram neto proitati. Laka vam no, gospodine Loring. James. Matlock i vladinovjek klimanjem su mu glave zaeljeli laku no, a onda je Adrian Sealfontzatvorio vrata knjinice. * * * U jedan sat, Matlock vie nije mogao primati nita.Glavni elementi imena, izvori, veze vrsto su se usadili; nikad ih vie neezaboraviti. to nije znailo da je sve to mogao izreci45 tirati naizust; to se nije nioekivalo. Ali pogled na ovjeka s popisa svakako bi izazvalo reakciju memorije.Znao je da Loring u tom pogledu ima pravo. To je bio razlog zbog kojeg je traioda sva imena izgovori glasno i nekoliko ih puta ponovi. To je bilo dovoljno. A sad


24/198

mu je bila potrebna jedna nosna, ako san uope doe. Neka se sve slegne unekakvu perspektivu. A onda e ujutro moi poeti donositi odluke, odluiti s kim

treba pokuati stupiti u vezu, birajui pritom one za koje je najmanje vjerojatno dae meusobno doi u doticaj. A to je znailo da se morao upoznati s njihovimnajbliim prijateljima, statusom na fakultetu i reputacijom meu studentima bili suto deseci odvojenih mrvica informacija uz one koje mu je dao Loring. U tome bimu mogli pomoi Kresselovi dosjei oni za koje je tvrdio da ih ne posjeduje. Kad

jednom zapone razgovor, dalje e se morati probijati oprezno malo pogurati,parirati, vrebati na znakove, poglede, neto to e izdati sugovornika. Negdje, snekim, to e se dogoditi. Volio bih se na neto vratiti, rekao je Loring. Na

popratni informativni materijal. Preli smo jako puno toga. Moda bih trebaonajprije probaviti to to sam usvojio. Ma zaas je gotovo. A vano je. Agent jeposegnuo u torbu pa izvadio neist, karama izrezan papir. Izvolite, to je vae.Hvala ne znam na emu. Matlock je dohvatio nekosjajni srebreni papir izagledao se u udan tekst. Rekao sam vam da je napisan na oltremontanskomkorzikanskom i da je, osim dvijetri rijei, uglavnom toan. Na samom kraju, uizdvojenom retku, vidite frazu Venerare Omerta. To nije korzikanski, negosicilijanski. Ili, da budem toan, sicilijanska skraenica. To sam vevidio.Naravno da jeste. Jer se to stalno ponavljalo po novinama, filmovima, romanima.Ali zbog toga njezine posljedice za onog na koga se odnosi nisu nita manje. Ilimanje stvarne. A to to znai? Grubo prevedeno: Potuj zakon Omerte.Omerta je prisega na vjernost i utnju. Iznevjeriti i jednu, znai zazivati vlastitusmrt. Mafija? Ima svoje prste. Moglo bi se rei da je ona druga stranka usporu. Nemojte smetnuti s uma da su to malo upozorenje zajedno iznijele dvijestranke u pokuaju da se sporazume. 'Omerta' je ope mjesto; razumiju je i jedni idrugi. Neu to smetnuti s uma, ali mi nije jasno ni to bih s tim trebao uiniti.Dovoljno vam je znati. Onda dobro. I samo jo jedno. Sve o emu smo

veeras priali odnosi se na narkotike. Ali, ako su nae informacije tone, Nimrodse bavi i drugim podrujima. Iznuivanje, prostitucija, kocka... a moda, ali samomoda, gradska vlast, dravno zakonodavstvo, ak i savezna uprava... Iskustvonam govori da su narkotici najslabija grana, da oni meu svim tim aktivnostimaimaju najveu stopu kolapsa, i zato smo se ba na njih i usredotoili. Drugimrijeima, usmjerite sve snage na tu priu o narkoticima, ali budite svjesni dapostoje i druge aktivnosti. To nije tajna. Moda ne za vas. Ali da napravimorazlaz. Hoete ti mi dati broj na koji vas mogu nazvati? Odgovor je negativan.


25/198

Obraajte se Kresselu. Mi emo ga zvati nekoliko puta na dan. Kad jednomponete postavljati pitanja, moda vas stave pod mikroskop. Ne zovite

Washington. I nemojte izgubiti tu korzikansku pozivnicu. Ona je va zadnjiudarac. Samo naite drugi dio. Trudit u se. Matlock je gledao kako Loringzatvara torbu,, pravi petlju crnog lanca oko zapea, te napokon kljoca ugraenombravicom. Izgleda kao iz prave prie maa i ogrtaa? Loring se nasmijao.Dojmljen sam. Nemojte biti. Taj su obiaj prvi uveli diplomatski kuriri koji bisvoje torbe sa sobom odnijeli i u pakao, ali je to danas naprosto zatita oddeparenja... I dao Bog da to misle i o meni. Ne vjerujem vam ni jednu jedinurije. To je jedna od onih kutija koje bacaju dimnu zavjesu, odailju radiosignale i

detoniraju bombe. Imate pravo. Radi ona sve to i jo vie od toga. Jer su u njojtajni pretinci za sendvie, rublje i Bog bi ga znao to sve ne. Loring je potegaotorbu sa stola. Mislim da bi bilo bolje da izaemo odvojeno. I to po mogunosti

jedan sprijeda, drugi straga. U razmaku od deset minuta. Mislite da je tonuno? Iskreno govorei ne, ali moji efovi to tako hoe. U redu. Ja poznajemkuu. Izlazim deset minuta poslije vas, kroz kuhinju. Dobro. Loring je pruiodesnu ruku, lijevom pridravajui dno torbe. Ne moram vam rei koliko smo vamzahvalni zbog ovog. Mislim da vam je jasno zato ja to radim. Jest, jasno nam

je. Iskreno govorei, s tim smo i raunali. Loring je iziao iz knjinice, a Matlockje priekao dok nije zauo otvaranje i zatvaranje kunih vrata. Pogledao je na sat.Prije odlaska e popiti jo jedno pie. U jedan i dvadeset Matlock je vebionekoliko blokova daleko od kue. Koraao je polako na zapad, prema svom stanu,debatirajui sam sa sobom da li da pode zaobilazno, oko sveuilinog kompleksa.Poesto bi mu pomagalo da problem naprosto prohoda; znao je da e teko zaspati.Proao je kraj mnogih studenata i nekoliko nastavnika, pa s onima koje jeprepoznao izmijenio tihe pozdrave, kakvi i prilie kraju tjedna. Vese bio skoroodluio da skrene na sjever na High Street, u smjeru suprotnom od svog stana, kad

je iza sebe zauo korake. Najprije korake, a potom hrapavi apat. Matlock! Neokreite se. To sam ja, Loring. Samo hodajte i sluajte. Sto je bilo? Netko jedoznao da sam tu. Pretraili su mi auto... Isuse! Kako znate? Napete niti,ostavljeni tragovi. Po itavom automobilu. Sprijeda, straga, prtljanik. Vrlotemeljito, vrlo profesionalno obavljen posao. Sigurni ste? Tako prokletosiguran da neu ni paliti motor! Isuse! Matlock je zamalo zastao. Hodajtedalje. Ako me je netko promatrao a prokleto sam siguran da jest onda sam mu daoznati da sam izgubio klju. Upitao sam nekoliko prolaznika gdje je telefonska


26/198

govornica, i tako sam ekao dok niste dovoljno odmakli. I to elite da saduradim? Govornica vam je na drugom uglu... Znam. Ne mislim da biste sad

trebali uiniti ita, i nadam se, i zbog mene i zbog vas, da sam u pravu. A sad uvas u prolazu trknuti i to jako. Izgubite ravnoteu, ja u se glasno ispriati.Pretvarajte se da ste uganuli gleanj, zapee, to vas je volja; ali moramo dobitina vremenu Ne skidajte s mene oi sve dok po mene ne doe automobil i dok vamne kimnem da je sve u redu. Jeste li shvatili? A sad u trkom do govornice. Stoako vi, kad stignem, jo. budete telefonirali? Nastavite hodati, ali nastavite igledati. Automobil vekrui. A zato to? Ova torba. Zato to. Postoji samo

jedna stvar koju Nimrod ako je to Nimrod eli vie od ove torbe. A to je papir u

vaem depu. Zato pripazite. A onda je bez najave projurio kraj Matlocka igurnuo ga s plonika. Oprostite, molim vas, strano mi se uri! Matlock jepodigao pogled s plonika i pomislio kako nema nikakva razloga da se pretvara da

je pao. Silina Loringova udarca ukinula je tu potrebu. Opsovao je i nespretno sedigao. Kad se naao na nogama, polako je zaepesao prema telefonskoj govornicidalekoj nekoliko stotina metara. Potroio je skoro minutu na paljenje cigarete.Loring je vebio u govornici, i sad je sjedio na plastinoj sjedalici, zgrbljen nadtelefonom. Matlock je oekivao da e se ulicom svakog asa provesti Loringovautomobil. Pa ipak ga nije bilo. Umjesto toga dolo je do najsitnijeg poremeaja uumovima proljea. Zapuh vjetra kroz novo lie. Ili je to bila kripa kameniapod nogom, ili granice nesposobne da ponese novoizraslu masu? Ili je sve bilosamo plod Matlockove mate? To nije mogao pouzdano znati. Priao je govornici iprisjetio se Loringove zapovijedi. Proi i ne obraaj panju. Loring je i dalje sjedioskutren nad telefonom, dok mu je torba poivala na podu, a lanibio sasvimvidljiv. Ali Matlock nije uo razgovor, i ovjek unutra nije se micao. Umjesto toga,zauo se zvuk: ovaj put telefonski signal. Usprkos uputi, Matlock je priao kabini iotvorio vrata. Drugo i nije mogao uiniti. Jer vladin ovjek razgovor nije ak ni

poeo. I onda je u hipu shvatio i zato. Loring je pao na sjajnu sivu kovinutelefona. Bio je mrtav. Oi su mu bile razrogaene, a s ela mu je kapala krv. Sitnakruna rupica, ne vea od rupe na koulji, okruena injem ispucanog stakla,govorila je sasvim jasno to se dogodilo. Matlock se zagledao u ovjeka koji ga jeuio satima i s kojim se rastao prije nekoliko minuta. Mrtvac koji mu je zahvalio,alio se s njim, a na kraju ga i upozorio. Skamenio se, ne znajui to bi trebaouiniti, ili to bi mogao. Natrake je krenuo od kabine prema stepenicama najbliekue. Instinkt mu je rekao da se odmakne, ali ne i da pobjegne. Jer na ulici je bio


27/198

jo netko. Netko s pukom. Kad su se napokon zaule rijei, shvatio je da sunjegove, ali nije znao kad ih je odluio uzviknuti. Naprosto su nehotice izletjele iz

njega. Upomo... upomo! Nekog su ubili! Ustrijelili su ovjeka! Matlock jepoletio uza stepenice kue na uglu i svom snagom zalupao po vratima. U nekolikosu se kua upalila svjetla. Matlock je nastavio urlati. Za ime Boje, zovitepoliciju! Tu lei mrtvac! I najednom, iz sjena pod punim kronjama u sredinibloka, do Matlocka je dopro bruj automobilskog motora, a zatim i kripa guma utrenutku kad je vozilo skrenulo na sredinu ceste i krenulo. Poletio je prema rubuverande. Dugi je crni automobil izronio iz mraka i pojurio prema uglu. Matlock mu

je pokuao razabrati registarske tablice i, shvativi da je to nemogue, spustio se za

jednu stepenicu da mu bar prepozna marku. Na51 jednom ga je neto zaslijepilo.Reflektorski je snop probio sumranu proljetnu noi pao na njega. Podigao je rukeda zakloni oi, a onda zauo tihi, tupi, kratki nalet zraka, isti onaj koji je uo prijenekoliko minuta. Netko je na nj pucao iz puke. Iz puke s priguivaem. Bacio ses verande u grmlje. Crni je automobil odjurio. 5 ekao je sam. Prostorija je bilamala, a prozor zakriven mreicom. Policijska je postaja Carlyle bila punauniformiranih i civilnih policajaca pozvanih na dunost; nitko nije znao to toubojstvo znai. A nitko nije ni otpisivao mogunost da bi mogla uslijediti i druga.Uzbuna. To je karakteristian sindrom Amerike sredinom stoljea. Vatreno oruje.Bio je dovoljno priseban da poslije policije nazove i Sama Kressela. Kressel mu je,okiran, odgovorio da e nekako stupiti u vezu s pravim ljudima u Washingtonu,pa se odvezao do policijske postaje. Obojica su se sloila da se Matlock, prije negoto stignu daljnje upute, ogranii na jednostavnu izjavu da je pronaao les i vidioautomobil. Krenuo je u kasnu veernju etnju, i to je sve. I nita vie. Otipkali sunjegovu izjavu; a pitanja o vremenu kad se to dogodilo, razlozima zbog kojih senaao u blizini, izgledu automobila vjerojatnog poinitelja zloina, o smjerunjegova gibanja i procjeni njegove brzine sva su bila postavljena rutinski i

prihvaena bez komentara. Matlocka je muio odluno nijeni odgovor na jednopitanje. Jeste li poznavali rtvu? Ne. To je boljelo. Loring je zasluivao i vieod namjerne, promiljene lai. Matlock se sjetio agentovih rijei da ima ker odsedam godina. enu i dijete; ubijen mu i otac, a on ne smije priznati da je znaokako se zove. Nije znao zato ga to mui, ali ga je muilo. Moda je to zato,pomislio je, to znam da je to poetak velikog broja lai. Potpisao je kratki iskaz ivesu ga trebali pustiti, kad je zauo kako je iza pisaeg stola u uredu zazvoniotelefon. Ne na stolu, nego iza njega. Nekoliko se trenutaka potom pojavio


28/198

uniformirani policajac i glasno izgovorio njegovo ime, kao da se eli uvjeriti danije otiao iz zgrade. Izvolite? Morat emo vas zamoliti da jo malo priekate.

Molim vas da poete za mnom. * * Matlock je u sobici proveo skoro itav sat;bilo je 2.45 u noi i vemu je nestalo cigareta. Ba pravi as da mu se to dogodi.Vrata su se otvorila i u prostoriju je uao visok, tanak mukarac s krupnim,ozbiljnim oima. Sa sobom je nosio Loringovu torbu za spise. Oprostite to smovas zadrali, doktore Matlock. 'Doktor' je u redu? Moe i 'gospodin'. Da vamse predstavim. Zovem se Greenberg, Jason Greenberg. Federal Bureau ofInvestigation. Moram vidjeti kakva je situacija s vama... Gadna novost, zar ne?'Gadna novost'? Zar je to sve to mi moete rei? Agent je zbunjeno pogledao

Matlocka. To je sve to vam mogu povjeriti, rekao je tiho. Da je Ralph Loringuspio dobiti vezu, s druge bih strane bio ja. ao mi je. Pustite sad to. Ja samnapol upuen to jest, ja znam poneto, ali ne ba puno o toj prii s Nimrodom; teksu me jutros odredili. Usput, onaj Kressel vedolazi. On zna da sam tu. Mijenjali to ita na stvari?... To zvui glupo, zar ne? Ubili su ovjeka, a ja pitam mijenja lito ita na stvari. Ispriavam se jo jednom. Nema potrebe; bio je to straandoivljaj... Ako elite odustati, to ovisi samo o vama. Mi prihvaamo injenicu dabi Ralphova smrt mogla promijeniti vau veeranju odluku. Zamolit emo vassamo da ono to vam je otkriveno zadrite za sebe. Pruate mi priliku da sepovuem? Naravno. Vi nam nita ne dugujete. Matlock je priao malom,etvrtastom prozoriu prekrivenom mreicom. Policijska je postaja bila na

junom kraju grada Carlvlea, niti kilometar od sveuilinog kompleksa, u dijelugrada koji se smatrao industrijaliziranim. Pa ipak su uz ulice tekli drvoredi. Carlvle

je bio vrlo ist i uredan grad. Drvee uz postaju imalo je potkresane kronje. Ali jeCarlvle bio i neto drugo. Dopustite mi da vas neto upitam, rekao je. Da li meinjenica da sam ba ja pronaao Loringovo tijelo povezuje s njim? Mislim rei,hoe li smatrati da sam i ja sudjelovao u njegovim poslovima? Ne vjerujemo.

Ponaali ste se tako da vas nee nikako povezati. Kako to mislite? Matlock seokrenuo licem prema agentu. Iskreno govorei, uhvatila vas je panika. Nistepobjegli, niste se makli iz tog podruja; samo ste skakali i derali se kao da vaskolju. ovjek programiran za zadatak ne bi tako reagirao. Ali mene nisuprogramirali za tako neto. Svodi se na isto. Naprosto ste ga nali i izgubiliglavu. Kad bi taj Nimrod makar i posumnjao da mi u tome imamo svoje prste...Posumnjao! prekinuo ga je Matlock. Oni su ga ubili! Netko ga je ubio. I nijevjerojatno da to ima veze s Nimrodom. Moda neke druge struje. Nijedna maska


29/198

nije savreno sigurna, ak ni Loringova. Ali je njegova bila najbolja. Nisam vasshvatio. Greenberg se naslonio na zid i prekriio ruke, a krupne tune su mu se

oi zamislile. Ralphova je terenska maska bila najbolja u Ministarstvu. Skoropunih petnaest godina. Agent je spustio pogled na pod. Glas mu je bio dubok, a unjemu se osjeala lagana gorina. Ona prokleta maska koja ovjek najbolje skrivakad mu vie i nije potrebna. Kad se napokon istroi, i sve izbaci iz ravnotee. Ivrijea njegovu obitelj. Greenberg je podigao pogled i pokuao se nasmijeiti, alise smijeak odbio pojaviti. Jo vas nisam razumio. Nije ni vano. Bitno je daste se naprosto nali na popritu, da vas je uhvatila panika, i da ste se uplaili kaonikad u ivotu. Vi moete i otii, gospodine Matlock... Dakle? Prije nego to je

Matlock i stigao odgovoriti, vrata su se naglo otvorila i u eliju je uao SamKressel, a izraz mu je bio nervozan i uplaen. O, Kriste! Pa to je strano!Naprosto strano. Vi ste Greenberg? A vi ste gospodin Kressel? Da. to esada biti? Kressel se okrenuo prema Matlocku, i produio u istom dahu. S tobom

je sve u redu, Jim? Naravno. Pa mislim, Greenberg, to se to zbiva? Rekli sumi u Washingtonu da ete nam vi to rei. Ba sam razgovarao s gospodinomMatlockom i... Dajte me posluajte, naglo ga je prekinuo Kressel. Nazvao samSealfonta, i doli smo do istog zakljuka. To to se dogodilo upravo je strano...tragino. Izraavamo suut njegovoj obitelji, ali nas jako brine da bi se to moglopovezati s imenom Carlvle. Slutimo da bi taj dogaaj mogao na sve to bacitisasvim drugo svjetlo, i zato elimo ostati izvan svega toga. Nadam se da ete tomoi razumjeti. Greenbergovo je lice odalo njegovo gnuanje. Uletjeli steovamo, upitali me to se zbiva, i prije nego to ste mi i dali priliku za odgovor,rekli ste mi to se mora dogoditi. I sad, to elite da uinimo? Da nazovemWashington i ispriam im vau verziju ili biste me najprije posluali? Meni je svesvejedno. Nema razloga za antagonizam. Nikad nitko nije od nas ni traio da seu to pletemo. Nitko to od vas i ne trai. Greenberg se nasmijeio. Samo mi

dajte da zavrim. Ponudio sam Matlocku da ode. On mi jo nije odgovorio, tako dani ja ne mogu odgovoriti vama. Ako, meutim, on kae ono to oekujem,Loringova e se maska smjesta aktivirati. On e se aktivirati i tako, ali ako u sve toue i profesor, malo emo ga proiriti. Ma o emu vi to, doavola? Kressel sezapiljio u agenta. Ralph je godinama bio partner u skoro najozloglaenijoj pravnojtvrtki u Washingtonu. Njegova je klijentela bila presjek kroz popis Marijinihlanova... Danas rano ujutro, dolo je do prve promjene vozila. To se dogodilo uElmwoodu, predgrau Hartforda. Loringov automobil s ploicama D.C. ostavljen


30/198

je kraj kue razglaenog mafijuna. Nekoliko blokova dalje ekao ga je unajmljeniautomobil. Njime se odvezao do Carlvlea i parkirao ispred Crescent Street 217, pet

blokova od Sealfontove kue. Crescent 217 je dom doktora Ralstona... Njegapoznajem, upao mu je u rijeMatlock. uo sam da se on... ... baviabortusima, dovrio je Greenberg. Ali on nema ba nikakve veze sasveuilitem! rekao je Kressel emfatino. To je va poraz, odvratio mu jeGreenberg tiho. A doktor je, osim toga, mafijski ranarnik. No sad svejedno, Ralph

je ostavio auto i pjeice otiao u grad zbog drugog transfera. Ja sam ga pokrivao; unjegovoj je torbi prvoklasni materijal. Njega je pokupio kombi Bell Telephonea,koji je nekoliko puta rutinski zastao pa tako i kod restorana Chesirska maka pa

ga na koncu iskrcao kod Sealfonta. Nitko nije mogao znati da je on tu. Da su znali,doekali bi ga vani; oni vrebaju na auto na Crescentu. To mi je i on rekao,odgovorio je Matlock. On je znao da je to mogue; trag je do Crescenta bioostavljen namjerno. Kad je potvrdio da su ga nali, reagirao je brzo. Ja ne znam to

je on uinio, ali je vjerojatno otezao to je due mogao, sve dok vas nije opazio.Ba tako. Ali nije bio dovoljno brz. Ali kakve to, zaboga, ima veze s nama?Kakve to uope posljedice moe imati? Kressel je skoro povikao. Ako gospodinMatlock eli nastaviti, onda emo objaviti da je Loring poginuo u gangsterskomobraunu. Ozloglaeni odvjetnik, moda i ubiralove; nepoeljni klijenti. Onda uigru ubacujemo mafijuna i doktora; oni su potrona roba. Dimna e zavjesa bititako gusta da e se svi izgubiti. ak i ubojice. Matlocka e zaboraviti. To eupaliti; palilo je i ranije. Kressela je zapanjila Greenbergova samouvjerenabrzorjeivost, njegova sigurnost, njegov hladni profesionalizam. Neto ste mi brzina jeziku? Zato to sam brz i u glavi. Matlock nije mogao suzbiti smijeak.Greenberg mu se svidio; ak i u takvim tuno nevoljnim okolnostima ili modaba zato. Agent se dobro sluio jezikom; misli su mu bile brze. Zaista je bio vrlointeligentan. A ako Jim kae da on od svega pere ruke? Greenberg je slegnuo

ramenima. Ne volim troiti rijei. Neka mi to kae on. Obojica su pogledalaMatlocka. Ja to, Sam, naalost neu rei. Ja ostajem u igri. Ma zeza se! Tu suubili ovjeka! To znam. Jer sam ga ja naao. Kressel je uhvatio Matlocka zamiicu. Bila je to prijateljska gesta. Ja nisam histerini pastir koji uva ovce. Ja sebrinem. I bojim se. I gledam kako ovjeka manipulacijom dovode u situaciju kojojnije dorastao. To je subjektivno, tiho je uskoio Greenberg. Jer i mi sebrinemo. Da nismo smatrali da je za to sposoban, nikad ga ne bismo potraili.Mislim da biste, odgovorio je Kressel. Nikad nisam ni na trenutak povjerovao


31/198

da bi vas mogli sprijeiti nekakvi obziri. Vi se rijeju potroan, gospodineGreenberg, sluite suvie lako. Zao mi je ako tako mislite. Zato to to nije istina.

Ni za mene, ni za nas... Mene nisu uputili ba detaljno, Kressel, ali niste li vi veza?Jer ako je to istina, onda bih vam savjetovao da se maknete. Na vae emo mjestostaviti nekog drugog. I tako vam oslobodim ruke? Pa da ovo sveuilite bacatekao krpenu loptu? ivota mi, to nee ii. Onda suraujmo. Bez obzira kolikonam to obojici bilo mrsko... Vi se prema meni drite neprijateljski; moda je to idobro. Tako se bar neu uspavati. Jer vama stalno neto nije pravo. Matlocka jezapanjila Greenbergova tvrdnja. Jedno je stvaranje antagonistike koalicije, a netosasvim drugo iznoenje skrivenih optubi; uvredljivo je posluiti se knjievnim

kliejem. Ta opaska zahtijeva objanjenje, rekao je Kressel, a lice mu sezajapurilo od bijesa. Kad je Greenberg odgovorio, glas mu je bio tih i razloan, inijekao je njegove rijei. Ma slikajte se, moj gospodine. Ja sam veeras izgubiovrlo bliskog prijatelja. Prije dvadeset sam minuta razgovarao s njegovom enom.Pri takvim okolnostima ja nikom ne objanjavam nita. Radije bih svojim gazdamarekao zbogom. A sad zaepite pa u vam napisati kad ete nam se javljati i dativam telefonske brojeve za nudu. A ako ih neete, nosite se dotavola. Greenberg

je podigao torbu na stolii otvorio je. Sam Kressel, oamuen, polako je priaoagentu. Matlock se zagledao u tronu konatu torbu, koja je prije svega nekolikosati bila lancem zavezana za ruku sad vepokojnog ovjeka. Znao je da je poelasmrtonosna pavana. Prvi su koraci plesa bili vrlo estoki. Trebalo je donijetimnoge odluke, sukobiti se s mnogim ljudima. 6 Ime ispod zvonca u dvojnojfakultetskoj obiteljskoj kui zvualo je izmiljeno: gospodin i gospoa ArcherBeeson. Matlock je lako izmamio poziv na veeru. Beesonu, inae lektoru nakatedri za povijest, silno je polaskala Matlockova elja da naprave zajednikiseminar njihova dva kolegija. Beesonu bi silno polaskalo (pa makar ga i silnozaudilo) i da ga je sveuilini nastavnik Matlockove reputacije upitao kakva je

njegova ena u krevetu. A budui da je Matlock bio vrlo oit mukarac, ArcherBeeson je pomislio kako bi poziv da malo zarue, dok njegova ena u kratkojsuknjici vrti zadnjicom, moglo pomoi uvrivanju veze s visokokotiranimprofesorom engleske knjievnosti. Matlock je s odmorita na katu zauo zadihanipovik. Samo as! Bila je to Beesonova ena, a njezin iroki izgovor, kultiviranKod vesele kapljice, zvuao je karikirano. Matlock je zamislio cure koje trkarapo sobi i pregledava tanjure sa sirom i prismocima vrlo neobinim sirom ismokom, manje jelom a vie konverzacijskim tiklecima dok njezin mu udara


32/198

zadnji glanc na vitalne aspekte knjinih polica i moda na stolove promiljenonehajno stavlja nekakve opskurne tomove, tako da posjetitelju ne mogu

promaknuti ni sluajno. Matlock se upitao da li istodobno i skrivaju tableticeliserginske kiseline i kapsule metedrina. Vrata su se otvorila i Matlocku se nedunonasmijeila Beesonova siuna enica, odjevena u oekivanu kratku suknju iprozranu srebrenu bluzu koja joj je labavo pokrivala krupne dojke. Haj! Ja samGinny Beeson. Vesmo se vidjeli na nekoliko ludih koktela. Tako mi je drago toste doli. Archie ba dovrava pisanje rada. Poite gore. Pola je za Matlockomuza stepenice, ne davi mu ni priliku da se zahvali. Te su stepenice uasne! Ali,mislim, to je cijena kad ovjek mora krenuti s dna. Siguran sam da to nee biti

dugo, odgovorio je Matlock. To mi i Archie stalno govori. Dao Bog da je upravu, jer u dobiti miie na nogama! Sigurno je u pravu, odgovorio jeMatlock zagledan u meko prostranstvo nogu bez muskulature to mu je stajalopred oima. Kad se naao u Beesonovu stanu, sir i smok su stajali upadljivoizloeni na klupskom stoliu neobinog oblika, a predvieni izloeni svezak bila jeba Matlockova knjiga. Naslov joj je bio Interpolacije u Richardu II, a poivala jena stoliu pod svjetiljkom s resicama. Sto posjetitelju nije moglo promaknuti. im

je Ginny zatvorila vrata, u malu je dnevnu sobu uletio Archie, i to iz kako jeMatlock pretpostavljao svoje radne sobe, takoer vrlo male. U lijevoj je ruci draosnop papira, a desnu je ispruio. Odlinooh! Drago mi je, stari moj, da si ipakstigao doi!... Sjednite, gospodine. Vrijeme je za pie vedavno i odavno! Vesam iznuo za njim!... Tri sam sata itao dvadeset verzija Tridesetogodinjeg rata!Zna se dogoditi. A ja sam juer itao seminarski rad o Volponeu* s najudnijimmoguim krajem. Na kraju se ispostavilo da ga klinac nije ni itao, nego je uHartfordu gledao film. S drukijim krajem? Totalno. Isuse! To je super!briznulo je iz Ginny poluhisterino. to najradije pijete, Jim? Smijem vas zvatiJim, doktore? Burbon s kap vode, i naravno da smije, Ginny. I tako se nisam

nikad navikao na taj 'doktore'. Moj otac veli da je to podvala. Doktori nosestetoskope, a ne knjige. Matlock je sjeo u naslonjapokriven indijanskomsarapom. Kad smo vekod doktora, ba radim na disertaciji. To i jo dvagrozniava ljeta, pa smo isplivali. Beeson je od ene preuzeo kablis ledom papriao dugom stolu pod prozorom s nehajno poredanim bocama i aama. Ali to

je vrijedno truda, rekla je Ginny Beeson emfatino. Zar to nije vrijedno toga,Jim? To je najbitnije. I to e se isplatiti. To i objavljivanje. Ginny Beeson jedohvatila sir i krekere pa ih odnijela Matlocku. Ovo je jedan vrlo zanimljiv irski


33/198

fromage. Nee mi vjerovati, zove se 'Blarney'! Nala sam ga prije dva tjedna unekakvom newyorkom duaniu. Nikad uo, ali mi izgleda jako dobro. Ali

kad smo vekod objavljivanja. Neki dan sam se prihvatio onih tvojih Interpolacija.Fascinantno kao sam vrag! Zaista! Isuse, ja sam na to vei zaboravio. To samnapisao prije etiri godine. To bi trebalo staviti u obaveznu literaturu! Je li,Archie, da ti tako stalno govori?

Glavni junak istoimene Ben Jonsonove satirine igre (1605.), bogati

Mleanin bez djece koji se pretvara da je na samrti kako bi se uvjerio u pohlepu

ljudi oko sebe. (Op. pr.)

Svega mi! Ali evo i otrova, stari moj, rekao je Beeson i donio Matlockupie. Radi li ti preko agenta, Jim? Nije da zabadam nos. Mene od pisanja dijele

jo godine. To nije istina, i ti to zna, rekla je.Ginnv i znaajno napuila usta.Da, radim, odgovorio je Matlock. Irving Block iz Bostona. Ako radi naneemu, moda bih mu to mogao pokazati. O, ne, ja ne bih... to bi od mene bilostrano pretenciozno... Beeson je s hinjenom poniznou ustuknuo s piem sve dokaua. Sjeo je do ene i tada su nehotino, pomislio je Matlock izmijenilizadovoljne poglede. No daj, Archie. Ti si pametan momak. Pravi dobitak zasveuilite. Ma to misli, zato sam te zamolio za onaj seminar! Moda ti meniuini uslugu. Moda Blocku donesem pravu stvar. A onda se to, zna, pripisuje imeni u zaslugu. Na Beesonovu se licu pojavio izraz iskrene zahvalnosti.Matlocku je bilo neugodno pogledati mu u oi sve dok u Beesonovu pogledu nijeopazio jo neto. Nije to mogao definirati, ali je to bilo tu. Slutnja neeg divljeg,traak panike. Pogled ovjeka koji je i duom i tijelom upoznao droge. Jim, ti sitako prokleto dobar. Ja sam dirnut, zaista. * * * Sir, pie i veera nekako suproli. U pojedinim trenucima Matlock bi se osjeao kao da je iziao iz vlastitog

tijela, kao da promatra tri lika u sceni nekog starog filma. Moda na brodu ili unehajno otmjenom newyorkom stanu, a pritom su sve troje odjeveni u tijesnoskrojenu formalnu odjeu. Pitao se zato si je taj prizor predoio ba tako a onda jeshvatio. U Beesonovima je bilo neto iz tridesetih godina. Onih tridesetih koje bigledao na kasnim televizijskim filmovima. Oni su sami donekle bili anakronizam,iz ovog vremena ali ne i od ovog vremena. Bilo je to neto vie od afektacije imanje od pretencioznosti; emu je od toga bilo blie, u to nije bio siguran. Oni nisubili hinjeni sami po sebi, ali je u njihovu emfatinom avrljanju, njihovim


34/198

zastarjelim izrazima, bilo neto lano. Pa ipak je bila istina da su po neemsavreno pripadali dananjoj generaciji. Liserginska kiselina i metedrin. Kisele

glave. Tabletai. Beesonovi su se prisiljavali da prikau svoju pripadnost jednojproloj i bezbrinoj eri. Moda zato da zanijeu i doba i okolnosti u kojima su senali. Archie Beeson i njegova ena izazivali su jezu. Oko jedanaest sati, nakonpoprilino vina i zanimljivo prireene teletine prema receptu iz jedne staretalijanske kuharice, sve su troje sjeli u dnevnoj sobi. Bio je zaglaen i zadnjiproblem vezan uz predloeni seminar. Matlock je znao da je sad vrijeme da pone;bio je to nezgodan, straan trenutak. Nije znao kako da to izvede; mogao se samopouzdati u svoje amaterske instinkte. Mislim, vas dvoje... Nadam se da vas to

nee ba jako okirati, ali ja vedugo nisam zadimio potenu travu. Izvadio je izdepa tanku tabakeru i otvorio je. Osjeao se glupavo, nelagodno i nezgrapno. Alije znao da ne smije pokazati te osjeaje. Prije nego to me osudite, moram vamrei da ne potujem zakone o travi, i da ih nikad nisam ni potovao. Matlock jeizabrao cigaretu izmeu desetak njih u kutiji, a kutiju ostavio otvorenu na stolu. Jeli postupio ispravno? U to nije bio siguran; to nije znao. Archie i njegova enasamo su se pogledali. Kroz dim ispred lica, Matlock je promatrao njihovu reakciju.Bila je oprezna, no ipak pozitivna. Moda je to bilo zbog alkohola, ali se Ginnynasmijeila s oklijevanjem, kao da je osjetila olakanje to je stekla prijatelja. Njenmu nije bio tako prijemiv. Samo naprijed, stari moj, rekao je mladi lektor saslutnjom snishodljivosti u glasu. Za nas bi se teko moglo rei da smo na popisudravnog odvjetnika. Teko! zahihotala je ena. Ti su zakoni arhaini,nastavio je Matlock i duboko povukao dim. U svakom pogledu. Vano je samovladati sobom i imati i u vlastitom sluaju stalan osjeaj za mjeru. Pravi je zloinzapravo kad nekom uskrauje jedan doivljaj. A uskratiti ijednom inteligentnompojedincu pravo na zadovoljenje elje jest... kvragu, to je represija. Pa mislim,Jim, ja mislim, da je tu kljuna rijeinteligentan. Neobuzdano uivanje meu

neinteligentnima vodi u kaos. Sokratovski gledano, samo si napola u pravu.Druga je polovica 'vladanje'. Djelotvorno upravljanje 'eljezom' i 'broncom'oslobaa 'zlato' da se pozovem na Republiku. Ako intelektualno superiornimastalno brani da razmiljaju, eksperimentiraju, samo zato to njihovi misaoniprocesi nadilaze sposobnost shvaanja njihovih sugraana, onda nee biti ni velikihdjela umjetnikih, tehnikih, politikih. Po njima bismo jo bili u dobu mraka.Matlock je potegao dim i zatvorio oi. Je li to izrekao previe estoko, previe

jasno? Ne govori li moda i previe kao lani prozelit? Priekao je, i ekanje nije


35/198

bilo dugo. Archie je progovorio tihim, no ipak zagrijanim glasom. Napredak sezbiva svaki dan, stari moj. Vjeruj mi na rije. To je istina. Matlock je od olakanja

napola otvorio oi i pogledao Beesona kroz cigaretni dim. Izdrao je njegov pogledne trepnuvi, pa prebacio oi na Beesonovu enu. Izgovorio je samo dvije rijei.Vi ste djeca. To je, s obzirom na okolnosti, vrlo proizvoljna pretpostavka,odgovorio je Beeson, i dalje tihim glasom, i dalje se izraavajui vrlo precizno.Ma, vi znate samo priati. O, ne budi u to tako siguran! Ginny Beeson je uilama veimala dovoljno alkohola da joj popusti oprez. Mu ju je uhvatio zamiicu i stisnuo je. Bilo je to upozorenje. Zatim je ponovno progovorio, i skinuopogled s Matlocka, i zagledao se u nita. Ja ba nisam siguran radimo li mi na

istoj valnoj duljini... Ne, vjerojatno ne. Ali pustimo sad to... Nek popuim ovu,pa diem sidro. Ostajemo u vezi zbog tog seminara. Matlock se pobrinuo daseminar spomene ovla, skoro nezainteresirano. Archie Beeson, mladiobuzetakademskom urbom, tu nezainteresiranost nije mogao podnijeti. Mogu li seposluiti? Ako ti je prva, ne, ne moe... Nee me impresionirati. Jer je tozapravo nevano. Moja prva?... Ma nemoj. Beeson je ustao s kaua i priaostolu s otvorenom tabakerom. Podigao ju je sa stola i prinio nosu. Moe proi.Jedva, ako smijem dodati. Mogao bih probati... za poetak. Za poetak? inimi se da si jako iskren, ali, oprosti, malo si ispao iz tosa. Kakvog tosa?tosa za ljude finog nosa. Beeson je izvadio dvije cigarete pa ih upali

robert ludlum - matlockow dokument.pdf

Documents