Povijest hrvatskog jezika do

20. stoljeća

jezici

• latinski

• staroslavenski

• starohrvatski

pisma

• glagoljica

• ćirilica (bosančica)

• latinica

od početka pismenosti do 15. stoljeća

• dolazak Hrvata

• primaju kršćanstvo i to preko latinskoga

jezika i pisma latinice

• latinskim jezikom i latinicom koristili su se

prvi hrvatski vladari

• u bogoslužju se najprije rabio latinski jezik

spomenici na latinskom jeziku i latinici

• Darovnica kneza Trpimira (852.) -najstarija isprava hrvatske povijest

• Trpimirov natpis

• Branimirov natpis (888.) - prvi put se spominje ime Hrvat

• Držislavov natpis

• Nadgrobna ploča kraljice Jelene

Trpimirova darovnica, 852. g.

• najstarija sačuvana

isprava hrvatske

povijesti

• pisana latinicom i

latinskim jezikom

• nađena u Rižinicama

podno Klisa

Branimirov natpis, 888. g.

• prvi se put spominje

ime Hrvat

• Branimiro comite dux

cruatorum cogitavit…

• Branimir vojvoda knez

Hrvata naumio je…

Latinicom su pisani i:

Držislavov natpis, 10.st.Nadgrobna ploča kraljice Jelene, 976. g.

• u 9. stoljeću dolaze Ćiril i Metod i šire

kršćanstvo na jeziku bližem Hrvatima –

staroslavenskom (crkvenoslavenskom,

općeslavenskom)

• postupno u jezik ulaze riječi i osobine hrvatskog

jezika

• s vremenom nastaje starohrvatsi jezik

pismo

• Ćiril i Metod u 9. stoljeću stvaraju pismo za

staroslavenski jezik – glagoljicu

(glagolati = govoriti)

• glagoljica – obla i uglata

• Hrvati su razvili poseban oblik glagoljskoga

pisma koji nazivamo uglatom glagoljicom

na glagoljici su sačuvani brojni spomenici:

• KLESANI: Valunska ploča, Plominski natpis,

Krčki natpis, Grdoselski ulomak, Senjska ploča...

• PISANI: Kločev glagoljaš, Bečki listići,

Vinodolski zakonik, Razvod istarski, Misal

Hrvoja Vukčića Hrvatinića, Misal kneza

Novaka, Zapis popa Martinca...

KLESANI SPOMENICI

Plominski natpis, 11. st.

• prikazan je ilirsko-

rimski bog Silvan –

bog flore i faune

• natpis je kratak: "Ovo

je pisao S."

Krčki natpis, 11. st.

• pisan hrvatskim

jezikom, oblom

glagoljicom

• bilježi tri stara hrvatska

imena: Dobroslav,

Radonja i Rugota.

• pronađen u Krku

Valunska ploča, 11. st.

• pronađena je u Valunu na otoku Cresu

• dva kratka teksta istovjetna sadržaja, pisana dvama pismima (glagoljicom i latinicom) i dvama jezicima (hrvatskim i latinskim).

• vjerojatno je riječ o nadgrobnom kamenom spomeniku neke obitelji

Baščanska ploča, 1100. g.

• zapis se sastoji od 13 redaka glagoljskih slova, a gornji dio ploče zauzima bordura u obliku lozice

• prijelaz oble glagoljice u uglatu, a sadržava i neka latinička i ćirilička slova

• kamena ploča, duga 198 cm, visoka 99 cm i debela 8 cm,pronađena je 1851. godine u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru na Krku

• darovnica hrvatskog kralja Zvonimira koji je crkvi darovao jedan posjed

značenje Baščanske ploče:

• jezično – prvi cjeloviti sačuvani spomenik na narodnome jeziku koji je kod nas rano postao jezikom službene uporabe

• književno – prvi književno organizirani tekst kojim počinje hrvatska književnost

• povijesno –zabilježeno je narodno i vladarovo ime: Zvonimir, kralj hrvatski

• pravno – sadržajno ploča predstavlja darovnicu zemljišta hrvatskoga kralja Zvonimira benediktinskome samostanu Svete Lucije za izgradnju crkve o kojoj piše opat Držiha i izvješće opata Držihe o gradnji te crkve

PISANI SPOMENICI

Istarski razvod, 13. st.

• skup isprava iz 13. i 14. st. o

utvrđivanju granica između

posjeda feudalnih gospodara Istre

• razvođenje je stari slavenski

pravni običaj kojim se utvrđuju

granice terenskom ophodnjom

• obrisi društvenoga ustrojstva i

gospodarske prilike te život

seoske zajednice u

srednjovjekovnoj Istri

• čakavski književni jezik

Vinodolski zakonik, 1288.g.

• najstariji je pravni tekst

na hrvatskom jeziku

(na čakavštini)

• jedan od najvažnijih

pravnih spisa

srednjovjekovnog

europskog prava

• običajno pravo

Misal kneza Novaka, 1368. g.

• knez Novak Disislavić iz

Krbave pisao je tu knjigu

za spasenje svoje duše

• sadrži najstarije poznate

hrvatske stihove, pisane

glagoljicom

Hrvojev misal, 1403./04. g.

• najbogatiji je i najljepše

urešen hrvatski glagoljski

rukopis

• napisao ga je glagoljicom

pisar Butko za bosanskog

vojvodu Hrvoja Vukčića

Hrvatinića, a za crkvu sv.

Mihovila u Splitu

ćirilica

• u hrvatskim se pisanim spomenicima javlja u

12. st.

• javlja se poput glagoljice u nacionalnoj

inačici: bosančici, bosanici ili hrvatskoj ćirilici

• bosančica posjeduje slova koja nisu postojala

u izvornoj ćirilici

• proširena u južnim hrvatskim krajevima

Povaljska listina, 1184. g.

• najstariji spomenik hrvatske

ćirilice sa srednjodalmatinskoga

područja

• nova verzija nastala je 1. prosinca

1250.

• nađena u Povljima na otoku

Braču

• uvid u razne životne aspekte

prostora i vremena u kojem je

nastala

Poljički statut, 15. st.

• skup pravnih normi koje su

bile obvezne na određenom

području uprave

• osim pravnih mogu

proučavati povijesni,

ekonomski, politički i drugi

društveni odnosi

• jezik je poljička ikavska

čakavica

• od 14. st. Hrvati su latinicom počeli bilježiti i

hrvatski, ne samo latinski jezik

• latinicom je zapisan najstariji spomenik

hrvatskoga pjesništva - Šibenska molitva

• značajni latinički spomenici su i Red i zakon

sestara dominikanki i Korčulanski lekcionar

Šibenska molitva, 14. st.

• jedan od najstarijih

hrvatskih latiničkih

tekstova

• i najstariji hrvatski latinički

pjesnički tekst

• pohvala Gospi

• jezik je srednjodalmatinski

čakavski

početak tiskarstva

• polovicom 15. stoljeća Johannes Gutenberg

izumio je tiskarski stroj

• pojavom tiska hrvatske knjige sve se češće

tiskaju u domaćim i inozemnim tiskarama (Senj,

Kosinj, Rijeka, Venecija i dr.)

• prve knjige tiskane do 1500. godine zovu se

inkunabule ili prvotisci

Misal po zakonu rimskoga dvora, 22. 2. 1483. g.

• prva hrvatska tiskana knjiga

• tiskana je na papiru i na pergameni

• dvobojna: crna i crvena

• jedna od najljepših tiskanih inkunabula uopće

• otisnuta samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije

• tiskana na hrvatskom jeziku i glagoljicom, svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovini 15. st.

To prvo hrvatsko jezično razvojno razdoblje

završava krajem 15. st. provalom Turaka.

Tada je zaustavljen i ugrožen brži i bujniji rascvat

hrvatske književne kulture, a mnogobrojnim

seobama pučanstva izmijenjeno je jezično,

dijalektno stanje na mnogim hrvatskim

prostorima.

• usprkos turskoj opasnosti, naši ljudi i dalje tiskaju

knjige

• u Senjskoj je glagoljskoj tiskari otisnuto u 16. st. pet

knjiga

• u Riječkoj glagoljskoj tiskari od 1530. do 1531. Šimun

Kožičić Benja tiskao je sedam knjiga

• u 16. st. razvija se i bogata čakavska i štokavska

književnost, a s njome i hrvatski čakavski i štokavski

književnojezični izraz

prva književna djela i istaknuti književnici

• prvi epski spjev Judita, Marka Marulića, oca hrvatske knj., prvo je hrvatsko djelo svjetovne namjene (1501. nastalo, a tiskano 22.4.1521. g.)

• 22.4. = Dan hrvatske knjige

• prvi hrvatski roman Planine – Petar Zoranić, napisana 1536., tiskana 1569.

• Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje - prvi hrvatski putopis u stihovima

• Hanibal Lucić: Robinja - prva drama

• Marin Držić: Dundo Maroje, Novela od Stanca

• Ivan Gundulić: Osman, Dubravka, Suze sina razmetnoga

prve jezikoslovne knjige

• prvi veliki hrvatski rječnik (1595.): Rječnik pet najodličnijih europskih jezika(latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i mađarskoga – Faust Vrančić

• prva hrvatska gramatika (1604.) – Bartol Kašić,Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige

• Gazophylacium - enciklopedijski rječnik(objavljen 1740.-st. nakon dovršetka rukopisa) –Ivan Belostenec (u njemu prevladava kajkavski leksik)

hrvatski narodni preporod

• u 19. stoljeću političke i društvene prilike dovode do nacionalnoga i kulturnoga pokreta pod nazivom hrvatski narodni preporod ili ilirski pokret

• PREDSTAVNICI ILIRSKOGA POKRETA:

• glavni je predstavnik Ljudevit Gaj

• jezikoslovci: Vjekoslav Babukić, Antun Mažuranić,

Adolfo Veber Tkalčević …

• književnici: Petar Preradović, Stanko Vraz, Ivan

Mažuranić, Dimitrije Demetar …

Ljudevit Gaj • reformator slovopisa (grafije)

• 1830. Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja

• 1835. članak Pravopisz (u Danici) – na nekim glasovima (po uzoru na češki jezik) predlaže kvačice – č, ž, š, i ě (rogato e, refleks jata: ije/je/e/i), a rješava i problem glasova lj, nj, đ i tj

• 1835. godine u prilogu Danica Novina Horvatzkih tiskana je pjesma Antuna Mihanovića Horvatska domovina, 1846. (14 strofa)

• uglazbio ju je Josip Runjanin

• himnom postaje 1891.

• Hrvatski sabor ju potvrđuje 21.12.1990.

hrvatski – službeni jezik

• 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je put u

Saboru održao govor na hrvatskome jeziku

• 23. listopada 1847. hrvatski jezik postao je

službenim jezikom na prijedlog Ivana

Kukuljevića

• U to vrijeme nastaju gramatike: V.Babukića, A.

Mažuranića, A.V.Tkalčevića

• rječnik Bogoslava Šuleka

filološke škole

• Zadarska FŠ (Ante Kuzmanić) - osnovica knj. jezika mora biti narodni štokavsko-ikavski govor; odbacuje Gajev slovopis, zalažući se za stariju slovopisnu tradiciju

• Riječka FŠ (Fran Kurelac) - knj. jezik mora biti utemeljen na elementima zajedničkim svim slavenskim jezicima; mnogo zastarjelica i dijalektizama

• Zagrebačka FŠ (Adolfo Veber Tkalčević) - nastavlja jezikoslovne ideje iliraca; za iskorištavanje čakavskih i kajkavskih elemenata i čvršću povezanost s književnom baštinom

• Daničićeva ili vukovska FŠ - oštra oporba Zagrebačkoj školi; Piši kako govoriš

• pobjeda vukovaca počela se ostvarivati 1892.

kad je Hrvatski pravopis Ivana Broza proglašen

obvezatnih pravopisom za sve škole

• Broz slijedi Vuka Karadžića i njegov zahtjev: Piši

kako govoriš!

• Brozov je pravopis, s manjim mijenama, postao

nositeljem novije hrvatske pravopisne tradicije

sve do danas

hrvatski jezik u 20.st.

• od 1918. slijedi koncepciju hrvatskih vukovaca - čisti

narodni štokavski

• osnivanje Kraljevine SHS - poništavanje jezičnih

posebnosti naroda Kraljevine - srpskohrvatski jezik* -

podređeni položaj hrv. j. - srbizacija

• otpor srbizaciji u Kraljevini Jugoslaviji

• pravopis D.Boranića, osnivanje Društva hrv.jez.,

• časopis Hrvatski jezik S.Ivšića

• uspostava Banovine Hrvatske - poboljšanje statusa

• P. Guberina i K. Krstić: Razlikovni rječnik, 1940.

• NDH- prenaglašen jezični purizam (novotvorenice, oživljenice)

• SFRJ - zanemarivanje razlika, ponovo prevlast srpskog j.

• naglašen utjecaj komunističke ideologije o jezičnom jedinstvu

za Srbe, Hrvate i Crnogorce, a hrv.rješenja proglašava lošijima

• 17. ožujka 1967. godine kulturne institucije objavljuju u

časopisu Telegram Deklaraciju o nazivu i položaju hrv.

knjiž. jezika kojom traže ravnopravnost u uporabi i

vrednovanju u javnom životu, školstvu i upravi

po

nadnevcima deklaracijskih zbivanja -

• 13. ožujka: Deklaracija je prihvaćena

• do 15. ožujka: potpisale su ju sve relevantne udruge i ustanove

• 17. ožujka 1967. godine: kulturne institucije objavljuju u časopisu Telegram Deklaraciju