me5 hos teorema
DESCRIPTION
prezentacijaTRANSCRIPT
5. Poglavlje – HOS teorema5. Poglavlje – HOS teoremaHekšer-Olin(Samjuelsonova) Hekšer-Olin(Samjuelsonova) teoremateorema
Eli F Heckscher Bertil Ohlin (1879-1952) (1899-1979)
University of Stockholm
1977 Nobelova nagrada Ohlin i Meade “for their pathbreaking contribution to the theory of international trade and international capital movements”
Tj. “za njihov pionirski doprinos teoriji međunarodne razmoene i međunarodnog kretanja kapitala”
Dva pitanjaDva pitanja dva važna pitanja ostala su
uglavnom bez odgovora u radovima Smita, Rikarda i Mila.
A šta su oni rekli?– Postoje razlike u relativnim cenama
proizvoda– To jest u komparativnim prednostima
Dva pitanja koja nisu Dva pitanja koja nisu odgovorena ranijeodgovorena ranije Otkud razlike u relativnim cenamaOtkud razlike u relativnim cenama Šta se dešava sa zaradama nakon Šta se dešava sa zaradama nakon
razmenerazmene
teoremateorema
Zemlja će izvoziti robu u čijoj proizvodnji intenzivno koristi svoj obilan i jeftin proizvodni faktor,
a uvoziće proizvod u čijoj proizvodnji koristi svoj relativno
oskudan i skup faktor proizvodnje.
pretpostavkepretpostavke1. Postoje dve zemlje (Zemlja 1 i Zemlja 2), dva proizvoda (proizvod X i
proizvod Y), i dva faktora proizvodnje (rad i kapital).2. Obe zemlje koriste istu tehnologiju u proizvodnji.3. Proizvod X je radno intenzivan, a proizvod Y je kapitalno intenzivan
proizvod u obe zemlje.4. Oba proizvoda proizvode se uz konstantnu ekonomiju obima u obe zemlje.5. U obe zemlje postoji nepotpuna specijalizacija u proizvodnji.6. Ukusi su identični u obe zemlje.7. U obe zemlje postoji savršena konkurencija na tržištima proizvoda i
tržištima faktora.8. Postoji savršena mobilnost faktora unutar svake zemlje, ali nema faktorske
mobilnostiizmeđu zemalja.9. Ne postoje transportni troškovi, carine, ili druge barijere slobodnom
odvijanjumeđunarodne trgovine.10. Svi resursi su potpuno uposleni u obe zemlje.11. Međunarodna trgovina između dve zemlje je uravnotežena.
Pretpostavka 1Pretpostavka 1
1. Postoje dve zemlje (Zemlja 1 i Zemlja 2), dva proizvoda (proizvod X i proizvod Y), i dva faktora proizvodnje (rad i kapital).Ovde imamo samo 2 Ovde imamo samo 2
zemlje i dva zemlje i dva proizvoda!!!proizvoda!!!
+2 proizvodna
faktora!
Ista tehnologija Ista tehnologija cene faktora nisu cene faktora nisu
isteiste Ravnoteža nije u Ravnoteža nije u
istoj tački!!!istoj tački!!!
Pretpostavka 2Pretpostavka 2Pretpostavka 2 (po kojoj obe zemlje koriste istu tehnologiju) znači da obe zemlje imaju pristup istim proizvodnim tehnikama
ako su cene faktora iste, proizvođači koriste istu količinu rada i kapitala u proizvodnji za svaki proizvod.
Pošto se cene faktora po pravilurazlikuju, proizvođači u svakoj zemlji koristiće više relativno jeftinijeg faktora sa ciljem minimiziranja svojih troškova proizvodnje
Proizvod X je radno intenzivan u obe zemlje
a proizvod Y je kapitalno intenzivan
proizvod u obe zemlje.
Pretpostavka 3Pretpostavka 3
u zemlji 1 – K/R je ¼U zemlji 2 – K/R je 1U zemlji 2 – K/R je 1Proizvodnja žita u Srbiji i SADProizvodnja žita u Srbiji i SAD
Pretpostavka 4Pretpostavka 4 Konstantna Konstantna
ekonomija obima ekonomija obima u obe zemljeu obe zemlje
F(nK,nR)=nF(K,R)F(nK,nR)=nF(K,R)
Na primer, ako je Zemlja 1 u proizvodnji X povećala količinu rada i količinu kapitala za 10 procenata, njen autput proizvoda X takođe će porasti za 10 procenata. Ukoliko udvostruči količine rada i kapitala koje koristi, njen autput se udvostručuje
Pretpostavka 5Pretpostavka 5 nepotpuna
specijalizacija u proizvodnji kod obe zemlje
Sledi – isključen slučaj male zemlje
Pretpostavka 6Pretpostavka 6 Ukusi su identični
u obe zemlje. Isključena Isključena
mogućnost sa mogućnost sa slike 3.6slike 3.6
Pretpostavka 7Pretpostavka 7
7. U obe zemlje postoji savršena konkurencija na tržištima proizvoda i tržištima faktora.
Pretpostavka 8Pretpostavka 88. Postoji savršena
mobilnost faktora unutar svake zemlje, ali nema faktorske mobilnosti između zemalja.
Šta ako se sruši Šta ako se sruši ova pretpostavka?ova pretpostavka?
outsourcingoutsourcing
postoji nulta međunarodna pokretljivost faktora
Pretpostavka 9Pretpostavka 9
9. Ne postoje transportni troškovi, carine, ili druge barijere slobodnom odvijanju međunarodne trgovine.
To menja To menja relativne cene relativne cene uvozne robe!!!uvozne robe!!!
Pretpostavka 10Pretpostavka 10
10. Svi resursi
su potpuno uposleni
u obe zemlje.
Pretpostavka 11Pretpostavka 11
11. Međunarodna trgovina između dve zemlje je uravnotežena. T
ROŠIO
TROŠI0
E
E’
70*80-60*50=
5600-3000=2600
60*100-80*42.5=
6000-3400=2600
FAKTORSKA FAKTORSKA …… INTENZIVNOSTINTENZIVNOST RASPOLOZIVOSTRASPOLOZIVOST
KOME MERIMO KOME MERIMO FAKTORSKU FAKTORSKU INTENZIVNOST?INTENZIVNOST?
A.A. PROIZVODUPROIZVODUB.B. ZEMLJIZEMLJIC.C. KONKURENCIJI?KONKURENCIJI?D.D. SVIMA NJIMASVIMA NJIMA
Ako je Ako je YY kapitalno kapitalno intenzivnointenzivno
To je relativna mera U odnosu na sta? Dobro je kapitalno intenzivno
ukoliko je koeficijent kapital/rad (K/R) veći od K/R u proizvodnji X.
Ako se…Ako se… za 1X zahteva 1K i 4R 1Y zahteva 2K i 2R
Onda imamo ZEMLJA 1ZEMLJA 1
KK RR K/RK/RXX 11 44 1/41/4YY 22 22 11
Primetimo da nije važna apsolutna količina kapitala i rada
ZEMLJA 1ZEMLJA 1KK RR
XX 33 1212 1/41/4YY 22 22 11
za 1X zahteva 3K i 12R 1Y zahteva 2K i 2R
Onda imamo
proizvodnja će se odvijati duž prave linije čiji nagib=K/R
ObilnostObilnost Postoje dva načina da se definiše
obilnost faktora. – u izrazima fizičkih jedinica – u izrazima relativnih cena faktora
(tj., u izrazima cene rentiranja kapitala i cene radnog vremena u svakoj zemlji).
Kako to da...Kako to da...
Zemlja 2 može imati manje kapitala od Zemlje 1 a da ipak bude zemlja sa obiljem kapitala
Tako što TK/TR za Zemlju 2 veće od TK/TR za Zemlju 1.
ono što je važno nije apsolutna količina kapitala i rada, već odnos količine kapitala prema količini rada.
Drugi način Drugi način izražavanja obilnostiizražavanja obilnosti A koji je bio prvi? Količine A drugi Cene. Koje cene? Relativne. Čega?
Prema definiciji u izrazima cena faktora... Zemlja 2 ima relativno obilje kapitala
ukoliko je odnos cene rentiranja kapitala i cene radnog vremena (PK/PR) u Zemlji 2 niži nego u Zemlji 1
Tk PK/PR u Zemlji 2 je manje nego PK/PR u Zemlji 1
cena rentiranja kapitala je...– kamatna stopa (r)
cena radnog vremena je...– Nadnica w, PK/PR = r/w.
Ako su kamatne stope u Ako su kamatne stope u Zemlji 1 niže nego u Zemlji Zemlji 1 niže nego u Zemlji 22A.A. Zemlja 1 je K-intenzivnaZemlja 1 je K-intenzivnaB.B. Zemlja 1 je K-obilnaZemlja 1 je K-obilnaC.C. Zemlja 1 je L-intenzivnaZemlja 1 je L-intenzivnaD.D. Zemlja 1 je L-obilnaZemlja 1 je L-obilna
Kakav je smisao ovoga Kakav je smisao ovoga što radimo?što radimo? Finansijska krizaFinansijska kriza MMFMMF Nazaposlenost rasteNazaposlenost raste
Dakle,Dakle,
Da ponovimo, ono što određuje da li je jedna zemlja K obilna ili ne
nisu apsolutne vrednosti r, već je to r/w. Na primer, r može biti veće u Zemlji 2 nego
u Zemlji 1, ali Zemlja 2 će još uvek biti K obilna zemlja ako ima nižu stopu r/w od Zemlje 1.
Odnos između dve definicije obilnosti Definicija obilnosti faktora u izrazima
fizičkih jedinica uzima u obzir samo ponudu faktora.
Definicija u izrazima relativnih cena faktora uzima u obzir i tražnju i ponudu
tražnja za faktorima proizvodnje izvedena tražnja – izvedena iz tražnje za finalnim proizvodom
Pošto smo pretpostavili da su ukusi, ili preferencije tražnje, identični definicije dovode do istih zaključaka.
Ako je TK/TR veće u Zemlji 2 nego u Zemlji 1, s obzirom na iste ukuse i tehnologiju
PK/PR će biti manje u Zemlji 2.
Da li je Zemlja 2 je K-obilna uizrazima obe definicije?
zaključakzaključak
Da li je Zemlja 2 je K-obilna prema obe definicije?Prema prvoj TK/TL jePrema prvoj TK/TL je
a.a. veće od nuleveće od nuleb.b. Veće od 1Veće od 1c.c. manje od 1manje od 1d.d. veće nego u Zemlji veće nego u Zemlji
22
Prema drugoj Prema drugoj definiciji, r/w je definiciji, r/w je ondaondaa.a. veće od nuleveće od nuleb.b. veće od 1veće od 1c.c. manje od 1manje od 1d.d. manje nego u Zemlji 2manje nego u Zemlji 2
Ovo nije uvek slučaj.
Na primer, može se zamisliti da u Zemlji 2 tražnja za Y (K-intenzivan proizvod)
pa zbog toga i tražnja za kapitalom bude toliko veća nego u Zemlji 1
te da relativna cena kapitala bude veća u Zemlji 2 nego u Zemlji 1
Šta onda?Šta onda? U tom slučaju će se Zemlja 2 smatrati K obilna prema
definiciji u izrazima fizičkih jedinica a R obilna prema definiciji u izrazima relativnih cena faktora.
U takvim situacijama koristiće se definicija u izrazima relativne cene faktora.
Drugim rečima, zemlja je K obilna ukoliko je relativna cena kapitala niža nego u slučaju druge zemlje
Mi ćemo pretpostavljati da ne postoji takva kontradikcija, sem ako nije eksplicitno ukazano na suprotan slučaj.
zemlja koja je K-obilna može da proizvede više K-intenzivnog proizvoda...
Molim zaključakMolim zaključak
kkk
R
Pošto Sjedinjene Države imaju veći relativni udeo u svetskim resursima kapitala i kvalif. rada (20,8 procenata i 19,4 procenata, u poređenju sa 5,6 procenata svih svetskih resursa
možemo očekivati da Sjedinjene Države imaju komparativnu prednost u kapitalno intenzivnim proizvodima
i proizvodima koji su intenzivnipo kvalifikacijama radnika
dok komparativno zaostaju u proizvodima za koje se koristi nekvalifikovan rad. Slična je situacija i u drugim industrijalizovanim zemljama.
Još jedan zaključak...Još jedan zaključak...
Kako se zvao Kako se zvao početak...početak...
Hekšer - 1919 “The Effect of Foreign Trade on the Distribution
of Income” Tokom više od deset godina ovaj članak je
ostao nezapažen sve dok ga Hekšerov student, budući Nobelovac
Bertil Ohlin nije preradio u 1933. Interregional and International Trade
(Međuregionalna i međunarodna trgovina).
2 dela ima2 dela ima Hekšer–Olinova (H–O) teorija
može se izložiti u vidu dve teoreme:
H–O teoreme (daje mehanizam razmene)
teoreme o izjednačavanju faktorskih cena
Teorema HOTeorema HO Zemlja će izvoziti proizvod čija
proizvodnja zahteva intenzivnu upotrebu relativno obilnog i jeftinog faktora proizvodnje u toj zemlji, a uvoziće proizvod čija proizvodnja zahteva intenzivnu upotrebu relativno oskudnog i skupog faktora proizvodnje
Na koji način HO teorija predstavlja proširenje
Ona objašnjava komparativne
prednosti Čime? Umesto da pretpostavlja njihovo
postojanje
•razlika u relativnim cenama proizvoda •I razlike u relativnim cenama faktora
•prevode se u razlike apsolutnih cena proizvoda i faktora
•Upravo je ova razlika u apsolutnim cenama proizvoda u dve zemlje ono što predstavlja neposredan uzrok trgovine.
Ponavljamo...Ponavljamo...
Ukoliko se rad i kapital mogu međusobno zamenjivati u proizvodnji oba proizvoda, kada će jedan proizvod biti kapitalno intenzivniji, a drugi radno intenzivniji?
ZEMLJA 1ZEMLJA 1KK RR
XX 33 1212 1/41/4YY 22 22 11