kontrola buke

7/26/2019 Kontrola Buke

1/5

UNIVERZITET RNE GORE

Mainski fakultet u PodgoriciCentar za motore i vozila

UNIVERSITY OF MONTENEGRO

Faculty of Mech. Eng. in PodgoricaCentre for Engines and Vehicles

81000 Podgorica, Cetinjski put bb. Tel/Fax (+381 81) 243-807 iro raun 55105-603-3-5694

KONTROL TEHNI^KE ISPR VNOSTI VOZIL

KONTROLA BUKE VOZILA

UVOD

Motori sa unutra{njim sagorijevanjem ugra|eni u vozilo predstavljaju izvor vibracija i buke,usljed ~ega mogu veoma nepovoljno djelovati na okolinu. Dejstvo pretjerane buke zamaraorgan sluha, izaziva njegovo slabljenje pa i potpunu gluvo}u. Pored ovoga, intenzivna bukasmanjuje o{trinu vida i sposobnost raspoznavanja boja, izaziva glavobolju, vrtoglavicu,razdra`ljivost, uzrok je brzog zamaranja i smanjenja radne sposobnosti. Od buke motora ivozila trpe ne samo osoblje i putnici vozila, ve} buka sve vi{e ugro`ava rad na mnogim radnimmjestima i spokojan odmor ljudi u mnogim domovima. Zbog ovoga se u sve ve}em brojuzemalja, pa tako i kod nas, sve ve}a pa`nja posve}uje ograni~avanju buke motora i vozila naizvjesnom tolerantnom nivou.

Izvori buke kod klipnog motora su:1. izduvni i usisni sistem (aerodinami~ka buka),2. vibracije spoljnih povr{ina koje su izazvane:

- radom mehani~kih sistema motora (klipni mehanizam, razvodni mehanizam, raznipomo}ni ure|aji i njihov pogon), odnosno udarima pri radu stegnutih elemenataovih mehanizama,

- dejstvom gasnih sila tokom kompresije i naro~ito tokom sagorijevanja.

Najve}i izvor buke predstavlja otvoreni sistem zbog ~ega se on obavezno snabdijevaprigu{iva~em buke (izduvni lonac). Prigu{ivanjem usisne buke sni`avamo nivo buke na nivo

koji poti~e od same konstrukcije motora (mehani~ka, odnosno strukturna buka),prouzrokovana vibriranjem spoljnih povr{ina, pri ~emu mehani~ke vibracije elemenatamotora pobu|uju akusti~ke vibracije okolnog vazduha, koje djeluju na uho ~ovjeka.

Kontrola buke vozila se vr{i pomo}u ure|aja koji se zove mjera~ nivoa ja~ine zvuka ilifonometar. Jedinica za mjerenje buke je decibel (dB). Instrument za mjerenje nivoa ja~inezvuka (fonometar), ~iji je {ematski prikaz dat na slici 1, sastoji se od:

1. mjernog mikrofona (1), ~iji se zadatak sastoji u tome da zvu~ne talase koji dospjevajudo membrane mikrofona pretvori u elektri~ni signal srazmjeran ja~ini zvuka;

2. mjernog poja~ala (2), ~iji je zadatak da elektri~ni signal mikrofona poja~a dopotrebnog nivoa;

3. elektronskog filtera (3), ~iji je zadatak filtriranje mjernog signala na na~in kako to uprirodi ~ini ~ovje~ije uho. U ove ure|aje mogu biti ugra|ena tri razlil~ita filtera (A, B,C), od kojih se za kontrolu buke koristi filter A.


2/5

4. integratora (4), ~iji je zadatak da u odre|enom vremenskom periodu integri{eelektri~ni signal i da, tako, odredi odgovaraju}u vrijednost;

5. pokaznog instrumenta (5), ~iji je zadatak da na skali (pokaziva~u, displeju) fonometraprikaè izmjerenu vrijednost ja~ine buke u dB(A), pri ~emu se za prikazivanje moèizabrati razli~ita vremenska dinamika:

- S (Slow) - sporo,- F (Fast) - brzo i- I (Impulsive) - impulsivno.

Pri mjerenju buke koristi se brza (F - Fast) dinamika.

Slika 1

[ematski prikaz mjerne grupe fonometra

Naj~e{}i kori{}eni fonometri kod nas su:- Fonometar SL - 4001,- Fonometar EL - 804,- Fonometar EL - 802,- Spyri minophon,- Bruel/Kjaer 2205

PRIPREMA URE\AJA ZA RAD

Prije po~etka mjerenja potrebno je pripremiti fonometar za rad i to:1. Provjeriti napon baterija i to pritiskom na odgovaraju}i taster ili dovo|enjem

preklopnika u odgovaraju}i poloàj. Neki ure|aji (Fonometar SL - 4001) u momentupada napona baterije, u lijevom uglu LCD displeja, prikazuje natpis "BAT". U tomslu~aju je potrebno zamjeniti bateriju ili povesti ra~una o vremenu rada u takvomstanju, jer ako trenutno nismo u mogu}nosti zamjeniti bateriju, ure|aj moè raditi sastarom oko 12 sata, bez gubitka ta~nosti.

2. Postaviti bira~ mjernog opsega, ukoliko postoji, u poloàj koji odgovara o~ekivanomnivou buke. Ovo radimo sa ciljem ve}e ta~nosti mjerenja tako da pri mjerenju

koristimo zadnji dio podru~ja maksimalnog otklona kazaljke, tako npr. vrijednostibuke u dijapazonu od 7080 dB mjerimo u opsegu 50100 dB ili za buku od 90100dB koristimo opseg 80100 dB.

3. Postaviti bira~ filterske karakteristike, ukoliko postoji, u poloàj "A".4. Postaviti bira~ dinamike mjerenja u poloàj "F" (fast), brzi odziv (kod nekih ure|aja

EL 802, EL 804 brzi odziv je ozna~en slovom "H")

Detaljna uputstva o na~inu pripreme za rad razli~itih tipova fonometara nalaza se uodgovaraju}im uputstvima za rukovanje i odràvanje.

Ukoliko instrument ima ugra|en ure|aj za kalibraciju potrebno je izvr{iti povremenu

kalibraciju ure|aja prema uputstvu za upotrebu, tj. prema uputstvu za vr{enje kalibracije.


3/5

KONTROLA BUKE VOZILA

Kontrola buke vozila se vr{i na na~in utvr|en ECE Pravilnikom broj 51: "Jednoobrazni usloviza ispitivanje i sprovo|enje obavezne homologacije motornih vozila sa najmanje ~etiri to~ka upogledu buke", koji ~ine sastavni dio "Naredbe o obaveznoj homologaciji motornih vozila sanajmanje ~etiri to~ka u pogledu buke" (Sl. list SFRJ broj 48/84). Prema ovom Pravilnikumjerenje buke vozila moè da se vr{i na dva na~ina:

- metodom za vozilo u pokretu i- metodom za vozilo u stanju mirovanja.

Metoda kontrole buke vozila u stanju mirovanja je jednostavnija i pogodnija za rad na linijitehni~kog pregleda. Ona je primjenjiva samo onda kada su dostupni podaci o referentnimnivoima buke za ispitivani tip vozila, a oni se nalaze u "Saop{tenju o homologaciji tipa vozila upogledu buke prema Pravilniku broj 51". Kada nije poznat referentni nivo buke, za ispitivanitip vozila je potrebno izvr{iti kontrolu buke metodom vozila u pokretu.

Kontrola buke vozila u pokretu

Kontrola buke vozila u pokretu vr{i se van objekta linije tehni~kog pregleda, na pogodnomotvorenom prostoru. Otvoreni prostor mora imati ravan, horizontalni centralni dio, sapodlogom od asfalta ili betona, pre~nika najmanje 20 metara. Vrijeme u toku mjerenja morada bude bez ve}eg vjetra, a buka koja se na mjestu mjerenja izaziva iz drugih izvora mora bitinajmanje 10 dB(A) nià od buke koju stvara ispitivano vozilo.

Slika 2 Kontrola buke vozila u pokretu

Prilikom mjerenja buke vozilo treba da se kre}e u pravcu, slika 2, tako da se pribliàvajednolikom brzinom, oko 50 km/h, liniji A-A, u drugom stepenu prenosa, ako je mjenja~ sa triili ~etiri brzine, ili u drugom, odnosno tre}em, stepenu prenosa ako je mjenja~ sa pet brzina.

Kada vozilo stigne do linije A-A, tada se pedala gasa pritiska do kraja i odràva se u tompoloàju sve dok zadnji dio vozila ne pre|e liniju B-B. Poslije ovoga se pedala gasa naglootpu{ta.


4/5

Mikrofon fonometra se postavlja 1.2 metra iznad tla na udaljenosti od 7.5 metara od centralneose vozila, mjereno du` normale na tu osu. Poloàj mikrofona na slici 2 ozna~en je slovom F.Mjerenje se vr{i u svim fazama kretanja vozila, a kao krajnji rezultat se uzima najve}i nivoizmjerene buke.

Ja~ina buke, izmjerena na opisani na~in, ne smije da bude ve}a od dozvoljenih vrijednosti

navedenih u zakonskim propisima koji se odnose na ovu oblast. Za vozila starija do jednegodine ja~ina buke moè da bude za 3 dB(A) ve}a od dozvoljenih vrijednosti.

Kontrola buke vozila u mirovanju

Kontrola buke vozila u mirovanju se vr{i u ambijentu koji znatno ne remeti polje zvuka. Svakiotvoreni prostor smatra se pogodnim za ispitivanje, ako se sastoji od ravne povr{ine izgra|eneod betona, asfalta ili nekog tvrdog materijala visoke refleksije, isklju~uju}i utabane ili drugezemljane povr{ine, na kojima se moè ucrtati pravougaonik sa stranicama barem 3 metraudaljenim od krajnjih ta~aka vozila. U njemu ne smije biti vidljivih prepreka. Tokomispitivanja ni{ta se ne smije nalaziti u zoni mjerenja, izuzev radnika koji vr{i kontrolu buke.

Vozilo se postavlja u centralni dio prostora za ispitivanje, sa ru~icom mjenja~a u neutralnompoloàju i sa spojenim kva~ilom. Vozilo mora biti zagrijano na normalnu radnu temperaturu.Motor treba postepeno da dostigne i da radi kratko vrijeme sa stalnim brojm obrtaja kojiiznosi 3/4 od broja obrtaja pri maksimalnoj snazi (navedeno vaì i za dizel i za otto motore).Nakon dostizanja stalnog broja obrtaja, papu~icu gasa treba naglo otpustiti u poloàj kojiodgovara praznom hodu motora. Nivo buke se mjeri cijelo vrijeme rada motora, a kao rezultatse uzima najve}a izmjerenja vrijednost (kod ure|aja Fonometar SL-4001 to je poloàj "MAXHOLD" i pri tome ure|aj na displeju pokazuje maksimalnu izmjerenu vrijednost). Mikrofonfonometra se postavlja na udaljenosti od 0.5 metara od otvora izduvne cijevi vozila, u visini tog

otvora. Mikrofon se ne smije postaviti na visinu manju od 0.2 metra od tla i mora bitiusmjeren u pravcu otvora izduvne cijevi vozila. Osa maksimalne osjetljivosti mikrofona morabiti paralelna sa tlom i zahvatati ugao od 45 10 sa vertikalnom ravni postavljenom krozpravac strujanja gasa, {to je prikazano na slici 3. Instrukcije proizvo|a~a mjera~a nivoa buke upogledu ove ose se moraju po{tovati.

U slu~aju da je izduvni sistem opremljen sa dva ili vi{e izduvnih otvora me|usobno udaljenihmanje od 0.3 metra vr{i se samo jedno mjerenje, a poloàj mikrofona se odre|uje u odnosu nanajbliì otvor na bo~noj strani vozila ili, kada takvog otvora nema, u odnosu na otvor koji jenajvi{i u odnosu na tlo.

Kod vozila sa vertikalnim izduvnim sistemom (komercijalna vozila) mikrofon treba postavitina visini izduvnog otvora. Njegova osa mora biti vertikalna i usmjerena navi{e. On se postavljana udaljenosti od 0.5 metra od strane vozila koja je najblià izduvnom sistemu.

Za vozila sa izduvnim sistemom koji ima otvore me|usobno udaljene za vi{e od 0.3 metra,mjerenja se vr{e za svaki otvor pojedina~no, kao da je on jedini, a registruje se najvi{i nivobuke.

Na~in kontrole buke vozila u mirovanju, sa primjerima postavljanja mikrofona kod razli~itihvozila, prikazuje slika. 3.

Ja~ina buke, izmjerena na opisani na~in, ne smije biti ve}a od referentne vrijednosti za

ispitivani tip vozila, izuzev za vozila koja su u eksploataciji duè od jedne godine, kod kojihnivo buke moè da bude za 3 dB(A) ve}i do referentnih vrijednosti.


5/5

Slika 3 Kontrola buke vozila u mirovanju

kontrola buke

Documents