kako upravljamo otpadom u istri

The European Unions CARDS Programme for Croatia

KAKO GOSPODARIMO OTPADOM U ISTRI

This project is funded by the EUROPEAN UNION. "The European Union is made up of 25 Member States who have decided to gradually link together their know-how, resources and destinies. Together, during a period of enlargement of 50 years, they have built a zone of stability, democracy and sustainable develop-ment whilst maintaining cultural diversity, tolerance and individual freedoms. The European Union is committed to sharing its achievements and its values with countries and peoples beyond its borders".

The European Commission is the EUs executive body.

Projekt financira Europska unija

Projekt provodi Zelena Istra

Projekt Mobilizacija pograninih regija Slovenije i Hrvatske u koritenju koncepta 4R+3E u gospodarenju otpadom

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

Zelena IstraGajeva 3, 52100 Pula, HrvatskaTel./Fax.: 00385 52 506 065E-mail: [email protected]: www.zelena-istra.hr

Tekst pripremila: Milena Radoevi Izvori fotografija: Matej Mirkac (Speleoloka udruga Pula), Neven Lazarevi (Regional - istarski magazin), ZEO Nobilis, Istarska upanija, Zelena IstraDizajn: Organizacija, PulaTisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan ZelinaNaklada: 500 primjerakaPula, 2007.

Partner, nositelj projekta u Sloveniji:Pomurski ekoloki centerSodna ulica 23, 9000 Murska Sobota, SlovenijaTel./fax.: +386 2 534 1485Email: [email protected]

Donator:Delegation of the European Commission to the Republic of CroatiaTrg rtava faizma 6HR - 10000 Zagreb, CroatiaTel: 00 385 (0) 1 4896 500Fax: 00 385 (0) 1 4896 555E-mail: [email protected] site: http://www.delhrv.cec.eu.int/en

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

11U raznim djelatnostima, poput turizma, industrije, poljoprivrede, ali i u ko-munalnom gospodarstvu te u naim kuanstvima nastaje - otpad. Naalost, zbog nepravilnog postupanja s njim, otpad je postao jedan od problema ije se rjeavanje, zbog ugroavanja prirode, okolia i zdravlja ljudi, u Hrvatskoj postavlja kao prioritet.

Na europskoj razini propisi za pravilno postupanje s otpadom ve su us-vojeni, a Hrvatska svoje propise upravo usklauje s europskom pravnom steevinom. Ipak, koliine otpada i dalje se ubrzano poveavaju, a ne bi li se usporio taj negativni trend u Europskoj uniji se odgovornost gospodarenja otpadom sve ee prenosi na lokalnu razinu.

Budui da su za to potrebne i uinkovite lokalne akcije, Zelena Istra nastoji zajedno s partnerskim slovenskim nevladinim organizacijama za zatitu okolia u sklopu projekta Mobilizacija pograninih regija Slovenije i Hrvatske u koritenju koncepta 4R+3E u gospodarenju otpadom mobilizirati sve seg-mente u obje drave upravo na toj razini.

Projekt Zelena Istra provodi s Pomurskim ekolokim centrom, Notranjskim ekolokim centrom i Zvezom ekolokih gibanj Slovenije, a sredstva je osigur-ala Europska komisija u sklopu Programa za susjedstvo Maarska-Slovenija-Hrvatska (inicijativa Zajednice Interreg IIIA povezivanje europskih regija).

Zajedno sa svojim slovenskim partnerima, tijekom 2006. i 2007. Zelena Istra radi na upoznavanju ire javnosti s mogunostima i vanou pravilnog postu-panja s otpadom, predstavljanju primjera dobre prakse i transferu znanja, kako na lokalnoj tako i na prekograninoj razini.

Brojni slovenski pozitivni primjeri u gospodarenju otpadom i njihovo iskust-vo u prilagoavanju europskim standardima znaajan su izvor informacija i putokaz za implementaciju tih propisa u naoj svakodnevnoj praksi.

UVOD

2to koncept 4R+3E znai u gospodarenju otpadom?

Koncept 4R+3E znai da uz uobiajene postupke up-ravljanja i postupanja s otpadom, koji su prije svega usmjereni na podruje njegova sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja, uvodimo prethodno osvjeivanje i obra-zovanje, ukljuujemo poduzetniki sektor i uvodimo nove metode postupanja s otpadom:

4R: Reduce - smanji koliinu otpada na izvoru Reuse - ponovno upotrijebi u korisne svrhe Recycle - recikliraj ili preradi, iskoristi za dobivanje novih proizvoda Recover - izaberi manje tetne tvari/iskoristi u energetske svrhe

Podruje u kojem se provodi EU Program za susjedstvo Slovenija-Maarska-Hrvatska

33E: Educate - osvijesti i educiraj o odgovornom postupanju s otpadom, poveaj razumijevanje vanosti i mogunosti pravilnog gospodarenja otpadom, moguih teta nastalih zbog nepravilnog odlaganja, tehnolokih procesa postupanja s otpadom, koristi od smanjenja stvaranja otpada na izvoru Economise - smanji trokove gospodarenja otpadom, ukljui trokove otpada u cijenu proizvoda/usluga po naelu oneiiva plaa Enforce - primijeni koncepte uinkovitog postupanja s otpadom u zakonodavstvu i praksi, ukljui u procese planiranja, odluivanja i upravljanja sve zainteresirane aktere.

Najmanji dio otpada trebao bi zavravati na odlagalitima.

Najvei dio otpada trebao bi se reciklirati.

42INJENICE:

Povrina Istarske upanije: 2.820 km2

Ustroj: 10 gradova i 31 opinaStanovnitvo: 206.344 stanovnika Prosjena gustoa naseljenosti: 73 stanovnika po km2

Broj slubenih odlagalita: 7Priblian broj divljih odlagalita: 329 popisanih (procjenjuje se da ih ima oko 1000)Koliina godinje proizvedenog prijavljenog otpada: 346.197 tona u 2005. godiniKoliina odvojeno sakupljenog otpada (za reciklau i oporabu1): nedostupan podatak zbog nepostojanja jedinstvene baze podataka. Komunalna poduzea su sakupila oko 3.100 tona u 2005. godini , ili manje od 1% ukupno proizvedenog otpadaKoliina godinje odloenog otpada na komunalnim odlagalitima: 160.643 tone u 2005. godiniKoliina odloena na popisanim divljim odlagalitima, procjena: 150.000 tonaRazina odvojenog sakupljanja i praenja tokova otpada: vrlo niska

Izvor: Istarska upanija

GOSPODARENJU OTPADOM U ISTARSKOJ UPANIJI

1 oporaba - svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova koritenja u materijalne i energetske svrhe

5Najvei problemi u okoliu kao posljedica loeg gospodarenja otpadom su: - odlaganje otpada na ilegalnim (divljim) odlagalitima i isputanje otpadnih tekuina u tlo, vodu i more - ubrzano troenje prostora na slubenim odlagalitima

Uzroci: - nepostojanje mogunosti za pravilno, odvojeno zbrinjavanje otpada u veini opina/gradova - inertnost opinske/gradske uprave - neznanje/neinformiranost graana, poduzea, lokalne uprave - neprepoznavanje problema otpada kao prioriteta u okoliu te izostanak informiranja i edukacije graana o otpadu - nepotivanje IVO hijerarhije (izbjegni, vrednuj, odloi)

Posljedice: - zagaenje tla, podzemnih voda i mora - ugroenost zdravlja graana i svog ivog svijeta - visoki trokovi odravanja i sanacije odlagalita

6U Istarskoj upaniji veina stanovnika ivi u obalnom podruju, 181.300 odnosno 88 %, pa je gustoa naseljenosti 93 st./km2, dok je u unutranjosti 25.044 stanovnika ili 12%, a gustoa naseljenosti je 29 st./km2. Ve ove brojke pokazuju golemi nesrazmjer pritiska na okoli u priobalju, a dodamo li toj brojci i 2,5 milijuna turista koji godinje posjete Istru i koji preteno borave na istarskoj obali vidljivo je da najvei pritisak na okoli trpi upravo priobalje. Unato manjem broju stanovnika, unutranjost Istre se ne moe pohvaliti manjim tetnim utjecajem na okoli: rairena praksa neprimjerenog odlaganja otpada, ali i brojna divlja odlagalita znatno utjeu na zagaenje podzemnih voda. Naime, budui da se radi o krkom podruju sve opasne tvari neodgo-vorno odbaene u okoli pod utjecajem vremenskih prilika (kia) zavravaju u podzemnim vodama kojima se opskrbljuju istarska domainstva i u vodi koja se koristi za poljoprivredu te na taj nain uvelike utjeu na zdravlje ljudi i kvalitetu ivota openito.

Iako podaci za 2006. godinu jo nisu dostupni, prema pokazateljima za 2004. i 2005. godinu moe se zamijetiti da ukupna koliina otpada raste i da raste koliina otpada odloena na odlagalitima. Zbog nepostojanja razraenog sustava odvojenog sakupljanja i kontrole tokova otpada gotovo polovica ukupno proizvedenog otpada ili oko 160.000 tona zavri na odlagalitima komunalnog otpada, a gdje bi trebao zavravati samo komunalni otpad. Time se ubrzano zatrpava skupocjen prostor odlagalita, umjesto da se odvojenim sakupljanjem i recikliranjem tede prirodni resursi, odlagalini prostor i smanji pritisak na okoli.

Jo jedan problem predstavlja nepostojanje odgovarajue infrastrukture u gospodarenju otpadom u Istri, poput, primjerice, vaga na postojeim komu-nalnim odlagalitima koje bi davale precizne podatke o pristiglom otpadu (samo na tri od sedam odlagalita postoje vage), reciklanih dvorita, kompo-stana, itd. To je podruje koje se treba hitno unaprijediti da bi se to vie otpa-da moglo odvojeno sakupiti i kontrolirati tok otpada od mjesta nastajanja do njegovog odlaganja/zbrinjavanja.

KOMUNALNI OTPAD

Organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada pokriveno je 90% domainstava u upaniji. Iz domainstava i poslovnih prostora sakupljaju ga javna komunalna poduzea u vlasnitvu gradova i opina, a privatnih komu-nalnih poduzea jo nema. Preostalih 10% domainstava otpad odbacuje

7na divlja odlagalita ili ga nosi u naselja gdje je odvonja organizirana. Javne tvrtke su:

Pula Herculanea podruje grada Pule, grada Vodnjana i opina Linjan, Marana, Barban, Svetvinenat i FaanaKomunalni servis Rovinj podruje grada Rovinja i opina Bale, minj i KanfanarUsluga Pore podruje grada Porea i opina Vrsar, Sv. Lovre, Vinjan, Viinada, Tar-Vabriga, Funtana i Katelir-Labinci6. maj Umag podruje gradova Umaga, Buja i Novigrada te opina Brtonigla, Gronjan i OprtaljPark Buzet podruje grada Buzeta i opine LanieUsluga Pazin podruje grada Pazina i opina Motovun, Karojba, Tinjan, Sv. Petar u umi, Graie, Cerovlje i Lupoglav1. maj Labin podruje grada Labina i opina Raa, Sv. Nedelja, Pian i KranAlbane d.o.o. podruje opine Medulin

Podjela po podruju sakupljanja svakog komunalnog poduzea

8Komunalna poduzea otpad odlau na sedam slubenih odlagalita ukupne povrine 36,8 ha. Od toga je pet neureeno i ne zadovoljava standarde sani-tarnog odlagalita, odnosno to su zapravo mjesta u kojima se otpad samo gomila na neprimjeren nain uz provoenje tek mjera deratizacije. Samo dva odlagalita zadovoljavaju standarde, a to su Lokva Vidotto u Rovinju i Donji Picudo u Umagu.

Najvee slubeno odlagalite otpada, Katijun blizu Pule

Procjenjuje se da u Istarskoj upaniji postoji oko 1.000 divljih odlagalita

Meutim, izvan sustava organiziranog sakupljanja otpad se redovito odlae i na divljim odlagalitima kojih je popisano tristotinjak, no procjenjuje se da je to tek 35% stvarno postojeih. Ve tih tristotinjak pokriva veu povrinu nego svih sedam slubenih odlagalita.

9Razlog postojanja divljih odlagalita su stare loe navike ljudi, neosvijetenost o posljedicama po okoli i zdravlje, bahatost privatnih poduzetnika koji izbjegavaju platiti troak zbrinjavanja otpada koji stvaraju, nepostojan-je mogunosti za odgovorno odlaganje otpada za graane (primjerice reciklanih dvorita/lokacija za privremeno odlaganje otpada), inertnost lokalne uprave koja ne prepoznaje zagaenje okolia otpadom kao prior-itetni problem, iako on to nedvojbeno u veini opina jest, i nedovoljan pritisak drave putem inspekcijskih slubi.

Zelena Istra zato ve godinama zagovara otvaranje malih reciklanih dvorita/lokacija za privremeno odlaganje otpada gdje bi graani mogli dovesti otpad koji imaju u kuanstvu, poput starog tednjaka, hladnjaka, kuanskih aparata, namjetaja, starih akumulatora, baterija i sl. umjesto da ih odbace u umu, potok, more ili drugdje.

Opine najee problem divljih odlagalita rjeavaju njihovim zatrpavan-jem zemljom, da vie ne bi bila uoljiva. Takvo skrivanje problema obino zovu sanacijom. Razni otpad se takoer odlae i u krke jame u koje se baca komunalni otpad, leevi uginule stoke i klaoniki otpad, prazne tankovi septikih jama i dr. Sustavna edukacija stanovnitva o vanosti i mogunostima odgovornog odlaganja otpada gotovo se uope ne provodi. Kao argument za potpunu neaktivnost u stvaranju boljih uvjeta odlaganja

Divlje odlagalite otpada u opini Bale, 2005.

10

otpada i edukaciji stanovnika, opine uvijek navode nedostatak nan-cijskih sredstava. Meutim, izgradnja malih reciklanih dvorita nije nan-cijski zahtjevna i to nipoto ne moe sluiti kao opravdanje. Naalost, otpor lokalnih uprava prema ulaganju vremena i volje za realizaciju tog jedinog loginog rjeenja ipak je do sada bio vei od razumijevanja tete od trajnog zagaenja tla i vode i tetnog utjecaja na zdravlje ljudi.

Tek ove godine jedna je opina u sredinjoj Istri prihvatila inicijativu Ze-lene Istre (opina Svetvinenat) i odluila se na projektiranje i otvaranje jedne takve lokacije uvidjevi koliko prednosti nosi pruanje graanima mogunosti da otpad propisno odloe tijekom cijele godine. Otvaranje reciklanog dvorita se predvia za 2008., a trebalo bi posluiti i drugim opinama kao primjer dobre prakse.

Postojee stanje dobro ilustrira i Program zatite okolia Istarske upanije, 2006., (str. 157.-158.):Ni na jednom odlagalitu ne provodi se nikakva ( zikalno-kemijska, termika, bioloka, dr.) pred-obrada otpada, osim to se navezeni otpad ravna, zbija, svakodnevno prekriva (zemljom ili drugim inertnim materi-

Sanirano divlje odlagalite u opini Bale zatrpano zemljom

11

jalom). Vrlo je loe, s obzirom na openiti nered u cijelom sektoru, to u pola odlagalita ne postoji osiguran nadzor otpada na radnoj plohi, kojim bi se barem donekle moglo sprijeiti nekontrolirano odlaganje opasnog otpada. U svjetlu te injenice upitna je pouzdanost oevidnika koji se redovito vodi na svim odlagalitima, odnosno podataka koje ih veina (osim odlagalita u Umagu i Buzetu) prijavljuje u sredinji KEO (katastar emisija u okoli). Stanje sa svim ostalim standardnim mjerama sprjeavanja negativnog utjecaja na okoli izrazito je nezadovoljavajue. Odvodnju otpadnih voda nemaju rijeenu tri odlagalita (Labin, Buzet, ak ni najvee Katijun u Puli); odvodnju i sabiranje procjednih voda s odlagalita, a one spadaju meu najznaajnije zagaivae okolia, imaju rijeene samo dva odlagalita (op. a.: od 2007. problem procjednih voda rijeen je na tri odlagalita: Rovinj, Pore i Umag). Sabiranje i obrada odlagalinog plina (a to ukljuuje i mogunost koritenja za dobivanje energije) ne postoji nigdje u Istarskoj upaniji.Poseban rizik i opasnost za okoli predstavlja nezadovoljavajue stanje sustava odvojenog prikupljanja opasnog otpada, odnosno injenica da je, s obzirom na razinu kontrole tijeka otpada, posve izvjesno da njegov ne-zanemarivi dio zavrava i na za to nepredvienim slubenim odlagalitima komunalnog otpada ili jo vjerojatnije, ilegalnim/divljim odlagalitima.

Krka jama puna otpada

12

ODVOJENO SAKUPLJANJE OTPADA

Zato plaamo zbrinjavanje otpada po m2?

Komunalna poduzea naplauju odvoz otpada po m2 umjesto prema koliini ili teini, iako im zakonski propisi takvu naplatu doputaju. To znai da osoba koja sama stanuje u stanu od 90m2 zbrinjavanje otpada plaa jednako kao pet osoba koje stanuju u jednako velikom stanu, a stvaraju pet puta vie otpada!

Prioritetni zadatak i najvii cilj u hijerarhiji mudrog gospodarenja otpadom je smanjivanje koliine otpada koji nastaje. Taj se cilj ne moe ostvariti ovakvom vrstom naplate po m2.

Kada bi se naplaivalo po koliini proizvedenog otpada, barem u onim podrujima gdje je to mogue organizirati, svi bi bili motiviraniji da ga odvojeno sakupljaju, poveale bi se koliine recikliranog otpada i smanjile koliine koje zavravaju na odlagalitima.

Hijerarhija gospodarenja otpadom

13

Slina je situacija i kod naplate poduzeima, odnosno, ni za poslovne koris-nike ne postoje razraeni kriteriji koji bi poticali to manje stvaranje otpada i odvojeno sakupljanje korisnih sirovina umjesto bacanja svega zajedno u crnu vreu koja zavrava na odlagalitu.

Da li uope odvojeno sakupljamo otpad?

Koliina odvojeno sakupljenog otpada iz domainstava je jo uvijek neznat-na, a toni podaci za podruje Istarske upanije ne postoje. Kao indikator u najboljem sluaju moe se uzeti koliina koju odvojeno sakupi rovinjsko ko-munalno poduzee (koje najpreciznije vodi evidenciju o tokovima otpada), a to je oko 10%. Postotak koji je daleko od europskog prosjeka: usporedbe radi, ve 2000. godine Danska je odvojeno sakupljala 95%, Austrija 72%, Slo-venija 27%

Prole godine uvedena povratna naknada za ambalau napitaka (plastine i staklene boce napitaka, limenke pia) znatno je poboljala do tada katastro-falno stanje u kojem je veina ambalae zavravala na odlagalitima i pred-stavljala ak 50% ukupno odloenog otpada. Mogunost povrata ambalae u trgovine i dobivanja povratne naknade od 0,50 kn po komadu pokazala se kao izvrstan motivator te uklonila s odlagalita, ali i ulica, uma i obale veinu otpada. Od ostale ambalae odvojeno se sakuplja tek ambalaa od plastike, stakla, papira i metala, koja nije u sustavu povratne naknade (stak-lenke, boce ampona, deterdenata, limenke hrane i sl.) putem posebnih eko-kontejnera. Komplet takvih kontejnera ini jedan tzv. zeleni otok2, no ima ih samo u nekolicini gradova i opina. Mogli bi se pak sakupljati i re-ciklirati i drugi materijali, poput stiropora, tetrapacka, najlona, ali i razliiti kuanski aparati, stari namjetaj, elektronika i drugi.

Bitnu promjenu mogli bi potaknuti tek doneseni pravilnici o elektronikom otpadu, otpadnim baterijama i akumulatorima, otpadnim jestivim i mo-tornim uljima, koji proizvoaima i uvoznicima nalau plaanje posebne naknade po principu oneiiva plaa, a koja se kasnije koristi za orga-niziranje sakupljanja tih materijala na lokalnoj razini. Ali na lokalnim je ko-munalnim poduzeima, gradovima i opinama da potaknu primjenu tih propisa u praksi i razvijaju odvojeno sakupljanje na svom podruju.

2 zeleni otok komplet kontejnera za odvojeno sakupljanje ambalae od plastike, metala, stakla. Tu se, za razliku od reciklanog dvorita, ne moe odloiti krupni otpad i drugi materijali

14

Kao primjer dobre prakse u Istarskoj upaniji istie se Grad Rovinj koji ima dobro organizirano odvojeno sakupljanje putem zelenih otoka i malog reciklanog dvorita u koje graani mogu donijeti i besplatno odloiti razliite vrste otpadnog materijala koje imaju. Materijali koji su tu sakupljeni odvoze se na reciklau. Papir se primjerice alje u tvornice papira u okolici Zagreba, od 1 tone starog papira se moe proizvesti novi papir za kojeg bi inae trebalo 3,5 m3 drvne mase. Podsjetimo, u Hrvatsku se zbog nedovoljnog sakupljanja starog papira godinje posve nepotrebno uveze oko 70% starog papira za potrebe proizvodnje domaih tvornica Pan u Zagrebu i Belie u Beliu. Akumulatori se alju u domae i strane tvornice akumulatora, baterije se iz-voze i unitavaju, iz malih dugmetnih baterija se vadi srebro, metali se tale i recikliraju u nove proizvode, elektroniki otpad se alje domaim i stranim preraivaima koji ga rastavljaju, odvajaju plastine dijelove od metalnih, vade vrijedne sirovine i odvajaju opasne dijelove radi posebnog zbrinjavanja, staklo se moe gotovo bezbroj puta reciklirati a alje se u domau tvornicu staklene ambalae Vetropack straa u Hum na Sutli, i tako dalje. Donoenje otpada u reciklano dvorite znai doprinos tednji sirovina kojih u prirodi nema beskrajno mnogo ve u ogranienim koliinama. A prirodni resursi trebaju biti dostupni i sljedeim generacijama.

Reciklano dvorite Gripole u Rovinju nudi graanima mogunost pravilnog odlaganja raznih vrsta otpada

15

Dobar primjer iz Hrvatske

Dobar primjer primjene mjera sprjeavanja nastajanja otpada i naplate je difer-encirani sustav koji koristi komunalno poduzee akom d.o.o. u Meimurskoj upaniji. Gdje je to mogue, otpad se naplauje po volumenu, a potie se i odvojeno sakupljanje. Sustav pokriva sredinje Meimurje, Grad akovec i okolne opine. Ovakvim sustavom uspijeva se znatno smanjiti koliina ot-pada koji zavrava na gradsko odlagalite i poveati koliinu odvojeno sak-upljenog otpada koji se moe reciklirati te tako tedjeti prirodne resurse. Sam akom tako godinje na slubeno odlagalite odloi oko 30.000 tona otpada, a odvojeno sakupi i alje na reciklau/ oporabu oko 2.600 tona. Us-poredimo li to sa situacijom u Istri vidimo da otprilike istu koliinu odvojeno sakupljenog otpada kod nas sakupi svih 7 komunalnih poduzea zajedno, a ne zaboravimo da se na odlagalita odloi oko pet puta vie otpada nego u akovcu. Gdje takav postupak nije mogu za sada se usluga i dalje naplauje po m2 i razvijaju se novi modeli kako i u tim podrujima primijeniti naplatu po volumenu.

Tko stvara vie otpada, taj vie i plaa

U podrujima gdje je mogue izvesti naplatu po volumenu otpada (podruja niske gradnje, tj. privatnih kua) svako domainstvo plaa ksnu mjesenu naknadu za odvoz otpada koja pokriva: - tjedni odvoz ostatnog komunalnog otpada (ostatni otpad je sav onaj otpad koji se ne moe odvojiti radi recikliranja), putem kante propisane veliine s identi kacijskim brojem - mjeseni odvoz odvojeno sakupljenog korisnog otpada putem vreica razliitih boja prema vrsti otpada (uta za plastiku, plava za papir, zelena za staklo, siva za met, crvena za opasni otpad, smea za zeleni/organski otpad, svijetlo plava za tetrapak), po jedna vreica od 120 litara za svaku vrstu otpada - mjeseni odvoz krupnog otpada. Domainstva dobiju posebne kupone na kojima zaokrue datum u mjesecu kada ele da im se krupni otpad odveze, naznae koliko komada i kojeg otpada imaju i poalju ga komunalnom poduzeu 10 dana unaprijed - sve vrste otpada graani mogu takoer odloiti u reciklanom dvoritu koje se nalazi uz gradsko odlagalite otpada

16

Ako domainstvo tjedno stvori vie ostatnog komunalnog otpada nego to je dozvoljeno, mora kupiti posebne dodatne ute vreice s oznakom komu-nalnog poduzea koje moe nai u trgovinama. Dodatna vreica od 40 litara tako stoji 5 kn, ona od 80 litara 10 kn, a od 120 litara 15 kn, to uope nije jeftino. Vano je napomenuti da se u ovakvom sustavu otpad koji nije u pro-pisanoj vreici ne odvozi!

Ako domainstvo ima vie reciklabilnog otpada treba kupiti vreice od 120 litara za razliite vrste otpada s oznakom komunalnog poduzea, a koje se takoer mogu nai u svim trgovinama ili na kiosku. Za razliku od dodatne vree za ostatni otpad koja kota 15 kuna, ove kotaju 1 kn. Bitno je znati da se na kraju i same vreice recikliraju. Oni koji ne ele kupovati dodatne vreice za reciklabilni otpad mogu ga odloiti i u nekom zelenom otoku koji se nalazi na svakih 400 m naselja. Odvojeno sakupljati u Meimurju se isplati, zar ne?

U poetku primjene ovakvog modela sakupljanja, prije nekoliko godina, bilo je naravno problema s dijelom stanovnika koji su se teko privikavali na novi sustav. Rjeavanju tog problema je akom pristupio intenzivnim informiran-jem i edukacijom odraslih i djece, e kasnim sustavom kazni za one koji se ne pridravaju pravila i dobrom komunikacijom s javnou. S vremenom se broj onih koji se nisu pridravali novih pravila drastino smanjio i danas sus-tav dobro funkcionira.

Razliite vreice za razliit otpad

17

Osim poticanja odvojenog sakupljanja kroz naplatu po volumenu i pruanje razliitih mogunosti odlaganja, u Meimurju provode i stalnu edukac-iju o otpadu. Tako se redovito tiskaju informativni prospekti koji se dijele domainstvima, dre predavanja, ui djecu odvojenom sakupljanju te se o otpadu govori u lokalnim medijima. (Izvor: akom d.o.o.)

Kako stojimo u Istri?

Iako ivimo u istoj zemlji i prema istim zakonskim propisima, u Istri se sve to jo uvijek ne dogaa, a volimo se hvaliti da smo napredna regija. Sus-tavna edukacija graana provodi se samo u Rovinju, pruanjem informacija putem tiskanih materijala, prezentacijama na trgovima, a odvojeno sakupl-janje se stalno razvija uvoenjem novih mogunosti. Tako je Rovinj prole godine prvi u Istri uveo mogunost besplatnog odlaganja elektronikog otpada za graane na reciklanom dvoritu Gripole, ove godine proveo akciju informiranja ugostitelja o zakonskoj obavezi odvojenog sakupljanja otpadnog jestivog ulja kako ono ne bi zavravalo u obinim kontejnerima ili kanalizaciji, uzrokovalo neugodne mirise i masne mrlje po ulici, osmislio poseban sustav prikupljanja otpada iz starog dijela grada zbog uskih ulica i oteanog pristupa vozilima za odvoz smea itd.

INDUSTRIJSKI OTPAD U Istarskoj upaniji prisutne su sljedee vee industrije: brodograevna, strojar-ska, proizvodnja elektrini strojeva i ureaja, metalopreraivaka, plastiarska, prehrambena i tekstilna industrija, proizvodnja stakla, rudarstvo i prerada nemetala, kemijska, duhanska, drvno-preraivaka, graevinska industrija i dr. I dakako najznaajnija, iako nije industrija u uem smislu, turizam.

Otpad iz industrije, drugih velikih proizvoaa i veinu korisnog otpada od graana sakupljaju dva najvea privatna poduzea: - Metis d.d. Pula - Jadran-metal d.d. Pula

U 2005. godini proizvedeno je ukupno oko 180.000 tona neopasnog te-hnolokog otpada, od ega oko 80.000 tona ili 45% dolazi iz Termoelektrane

18

Plomin i radi se o ljaki i pepelu od sagorijevanja ugljena. Taj se otpad zbrin-java u tvornici cementa Koromano (Holcim), ugraivanjem u nalni proiz-vod. Drugi najvei proizvoa otpada je brodograevna industrija iji otpad se uglavnom izvozi van upanije na recikliranje/oporabu, slijede graevinska (cestogradnja, gradnja kua i sl.) iz koje otpad zavrava veinom u starim ka-menolomima ili odlagalitima graevinskog otpada, i turizam koji proizvodi i neke vrste otpada koje je teko obraditi, poput starih madraca.

Stupanj odvojenog prikupljanja i prijavljivanja nastalog otpada je ipak jo uvijek nizak, to potvruju upanijska i nacionalna istraivanja. Postojea in-frastruktura za zbrinjavanje otpada nije dostatna, nepropisno se gospodari opasnim otpadom, a nedostatan je i nadzor nad sustavom gospodarenja otpadom.

Primjer loe prakse u pulskoj luci

Primjer toga je i situacija u pulskoj luci gdje u industrijskoj zoni radi 14 poduzea koja se bave obradom metala, bravarijom, gradnjom i popravkom brodica, proizvodnjom tekstila i sl. Te djelatnosti proizvode i opasan otpad

Opasni otpad

19

poput motornog ulja, maziva, boja i lakova, emulzija i otpadnih kemikalija. Samo ih je 6 od 14 ispunilo zakonsku obavezu i prijavilo koliine i vrste ot-pada koji proizvode u upanijsku bazu podataka, a za otpad ostalih 8 nema traga gdje je zavrio.

Oneiiva plaa

Iako je u zakonskim aktima i u samoj Strategiji gospodarenja otpadom RH jasno propisano da proizvoa otpada podmiruje sve trokove preven-tivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada, trokove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade otpada, te je nan-cijski odgovoran za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera zbog tete za okoli koju je prouzroio ili bi je mogao prouzroiti otpad, u praksi se to pravilo rijetko potuje. Razlog tome je nedostatak kontrole i pritiska drave na proizvoae otpada putem inspekcijskih slubi.

OPASNI OTPAD

Opasni otpad najee nastaje u industriji, ali i u kuanstvima, jer opasne tvari se nalaze i, primjerice, u starim baterijama, starim lijekovima, boja-ma i lakovima, kemikalijama, otpadnom motornom ulju i dr. Takav otpad sadri tvari koje mogu biti toksine, kancerogene, mutagene, infektivne, zapaljive, a koje putem tla i vode ulaze u bioloki lanac i mogu uzrokovati obolijevanje ljudi te tetno djelovati na ostali ivi svijet. Zakon je po pitan-ju opasnog otpada vrlo jasan, no velike koliine takvog otpada jo uvijek nepotrebno zavravaju na komunalnim odlagalitima i u okoliu gdje im nipoto nije mjesto.

Ako uzmemo u obzir stajalite navedeno u Programu zatite okolia Istarske upanije da nezanemarivi dio zavrava na slubenim odlagalitima komu-nalnog otpada ili divljim odlagalitima, a izvjee nacionalne Agencije za zatitu okolia za 2004. navodi da je u Istarskoj upaniji proizvedeno 3.568 tona opasnog otpada, tj. da je to prijavljena koliina koja je pravilno zbri-nuta - neizbjeno je zabrinuti se kakvo stravino zagaenje okolia moe uzrokovati sav neprijavljeni opasni otpad kojem se ne moe ui u trag.

20

Mogunosti odgovornog odlaganja opasnog otpada za graane za sada postoje samo u nekim gradovima i opinama, a kao primjer dobre prakse istiu se Grad Rovinj i Opina Medulin. Grad Rovinj je svojim graanima ponudio besplatnu mogunost odlaganja razliitih vrsta opasnog otpada (stara motorna ulja, uorescentne cijevi,elektroniki otpad i dr.) i ostalog ko-risnog otpada u reciklanom dvoritu Gripole. Opina Medulin je, prihvativi prijedlog Zelene Istre, na dvije lokacije postavila spremnike za stara motor-na i jestiva ulja, te za stare akumulatore i baterije. Na inicijativu Zelene Istre i Grad Pula je prije nekoliko godina postavio jedan spremnik za otpadna mo-torna ulja namijenjen graanima na jednoj benzinskoj crpki u gradu.

Spremnici za otpadna motorna i jestiva ulja, akumulatore i baterije postavljeni na dvije lokacije u opini Medulin

21

Budui da je iz svih prethodno navedenih razloga potrebna cjelovita reor-ganizacija sustava gospodarenja otpadom u upaniji, da se sustav mora pri-lagoditi dravnim propisima i nacionalnom Planu gospodarenja otpadom te europskim direktivama, u planu je otvaranje Centralnog upanijskog odlagalita otpada i uspostavljanje sustava gospodarenja otpadom na upanijskoj razini. Na centralno odlagalite, koje je predvieno na lokaciji sadanjeg najveeg odlagalita otpada Katijun na podruju grada Pule, trebao bi se dovoziti otpad iz cijele upanije, obraivati, dijelom pripremati za slanje na reciklau, dijelom deponirati, a dijelom iz njega proizvoditi GIO (eng. RDF ili SDF), tj. gorivo iz otpada u krutom stanju (slino briketima).

est postojeih odlagalita (Umag, Buzet, Labin, Pazin, Pore, Rovinj) trebalo bi se prenamijeniti u transfer stanice u kombinaciji s reciklanim dvoritem i kompostanom. Tamo e se dovoziti otpad sakupljen na uem lokalnom podruju, pakirati i slati u centar za gospodarenje otpadom Katijun. Treba naglasiti da e potpuno opremljena reciklana dvorita za prihvat razliitih vrsta otpada biti izgraena samo na spomenutim lokacijama.

Opine i gradovi meutim potpuno pogreno oekuju da e osnovna in-frastruktura koja se planira u novom upanijskom sustavu (a za koju se trenutno priprema dokumentacija) u potpunosti rijeiti i njihov prob-lem te zato ni ne poduzimaju mnogo kako bi se sami pobrinuli za vlastito podruje i razvili vlastite modele gospodarenja otpadom. Gradovi i opine e sami morati razraditi sve elemente koji e se na transfer stanice i velika reciklana dvorita nadovezati, moraju sami osmisliti na koji nain je na nji-hovom podruju najuinkovitije sakupljati otpad, hoe li primjerice koristiti model odvojenog sakupljanja putem vreica razliitih boja kao to se radi u prije spomenutom primjeru u akovcu, hoe li sakupljati krupni otpad iz domainstava od vrata do vrata vlastitim prijevozom ili e otvarati mala reciklana dvorita gdje graani mogu sami dovesti otpad, na koji nain e educirati graane o nunosti pravilnog postupanja otpadom itd. O svemu tome veina jo uvijek uope ne razmilja. Ukoliko se to ubrzo ne promijeni okoliu prijeti jo vei broj divljih odlagalita, daljnje zagaenje tla i podzem-

3PLANIRANJE BUDUEG UPANIJSKOG SUSTAVA ZA GOSPODARENJE OTPADOM

22

nih voda, stvaranje novih trokova sanacije divljih odlagalita i nerazumno troenje prirodnih resursa.

Stoga je vrlo vano da opine i gradovi to prije zaponu s razvijanjem mogunosti odvojenog sakupljanja i pravilnog postupanja s otpadom na svom podruju.

Slijepa ulica spaljivanja otpada umjesto recikliranja

Planiranje novog upanijskog sustava za gospodarenje otpadom predvia koritenje mehaniko-biolokog ureaja za obradu otpada u sklopu Centra za gospodarenje otpadom Katijun i koritenje bio plinova iz deponiranog otpada za proizvodnju elektrine energije, oba rjeenja koje Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva podrava na nacionalnoj razini i u drugim upanijskim centrima.

U buduem Centru se namjerava osim toga koristiti i postrojenje za proiz-vodnju goriva iz otpada (GIO), a koje bi se trebalo koristiti kao alternativno gorivo u istarskoj Tvornici cementa Koromano (Holcim), za to su ve isho-dovane potrebene suglasnosti.

Od ukupno predvienih 100.000 tona komunalnog otpada koji bi godinje stizao u Centar, ak 37% koristilo bi se za proizvodnju goriva iz otpada. To znai da bi se u tvornici cementa trebalo spaljivati ak 37% ukupnog komu-nalnog otpada koji nastaje u upaniji. Time se eli smanjiti koliina otpada koja se mora deponirati (prema EU propisima koliine otpada koji se trajno odlae moraju se maksimalno smanjiti) i omoguiti koritenje jeftinog gori-va cementnoj industriji. Meutim, smanjivanje koliine otpada koji se odlae na odlagalitu na nain da se otpad spali posve je pogreno tumaenje duha tog propisa, na to ukazuju i europske organizacije za zatitu okolia poput European Environmental Bureau3. Taj zahtjev bi se trebao zadovoljiti sman-jivanjem koliina otpada koje nastaju na izvoru, odvojenim sakupljanjem i recikliranjem te edukacijom.

Spaljivanje tako velike koliine komunalnog otpada je takoer u koliziji s nacionalnom Strategijom gospodarenja otpadom, koja u hijerarhiji navodi

3 Snapshot report The quality of national implementation of the Waste Land ll Directive - pregled kvalitete implementacije EU direktive o odlaganju otpada na odlagalitima

23

da su prioriteti izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava .

Osim toga, projektanti proizvodnje goriva iz otpada navode da se u tom gorivu ne bi smio nai opasni otpad poput kemikalija, baterija, lijekova i sl. koji moe uzrokovati isputanje opasnih tvari iz dimnjaka. No slovenska iskustva govore upravo suprotno. Sastav GIO je vrlo teko kontrolirati i ga-rantirati, te njegovo spaljivanje uvijek predstavlja rizik. Ono to projektanti ne nijeu je potreba za dovoljnim udjelom plastike u GIO-u kako bi imalo potrebnu kalorinu vrijednost za gorenje i bilo upotrebljivo. Poznato je i da spaljivanje plastike moe proizvesti i neeljene, opasne dioksine te tako ugroziti zdravlje stanovnika Istre, ali i ireg podruja.

Bez prethodnog poduzimanja svih moguih mjera izbjegavanja nastajanja otpada, reciklae i edukacije o vanosti i mogunostima odvojenog sakupl-janja, potpuno je neopravdano graane izlagati tom riziku. U Hrvatskoj pos-toje mogunosti recikliranja plastike, stakla, papira i veine drugih otpadnih materijala. Te je pogone potrebno opskrbljivati sirovinama, a ne spaljivati uz tetne posljedice. Stoga bi se opine, gradovi i upanija trebali vie potruditi i vie ulagati u odvojeno sakupljanje kako bi sustav gospodarenja otpadom zaista bio rjeenje problema, a ne uzrok nekih novih.

Sadanje stanje odlagalita otpada Katijun

24

Zelena Istra provela je u 2006. godini istraivanje na podruju Istarske upanije s ciljem dobivanja informacija o tome to komunalna poduzea i lokalne up-rave poduzimaju u rjeavanju problema otpada u okoliu te koliko je edukaci-ja o pravilnom postupanju s otpadom prisutna u kolama. Problemi, potrebe i miljenja su bili sljedei:

Prepoznati problemi i potrebe, miljenje komunalnih poduzea:- nedovoljna informiranost graana i poduzea o vanosti odvojenog sakupljanja otpada- nedovoljno znanja unutar komunalnog poduzea- lokalna uprava ne prepoznaje problem otpada kao prioritet u okoliu (iako je otpad identi ciran kao najvei problem u okoliu na nacionalnoj razini)- nedovoljno zakonskih poticajnih mjera - nedovoljno nancijskih sredstava

Prepoznati problemi i potrebe, miljenje gradova i opina:- nedovoljno ljudskih resursa u opinskoj/gradskoj upravi- nedovoljna informiranost graana i poduzea o vanosti odvojenog sakupljanja- nedovoljno aktivna inspekcija zatite okolia - nedovoljno nancijskih sredstava

to ine komunalna poduzea?

Usprkos jedinstvenom stavu svih komunalnih poduzea o nedovoljnoj in-formiranosti graana i tvrtki o vanosti i zakonskoj obavezi odvojenog saku-pljanja otpada, u posljednjih pet godina:- tek tri od sedam komunalnih poduzea je bar jednom od svog osnivanja izradilo i distribuiralo svim korisnicima cjeloviti tiskani materijal o mogunostima odvojenog sakupljanja na vlastitom podruju (i to na inicijativu i u suradnji sa Zelenom Istrom)

4REZULTATI PROVEDENOG ISTRAIVANJA ZELENE ISTRE

25

- jedno poduzee redovito tiska kalendar s korisnim informacijama o mogunostima odlaganja reciklanog otpada, koji, meutim, ne stigne do svih korisnika- jedno poduzee je samo jednom distribuiralo fotokopirani letak s informacijama o otpadu- dva poduzea nisu nikada izradila nijedan tiskani materijal za iru javnost- samo dva poduzea pruaju informacije putem vlastite web stranice, tri poduzea to ine djelomino putem slubenih stranica grada u ijem su vlasnitvu (a pripremaju vlastite web stranice), dva poduzea ne pruaju nikakve informacije putem weba

to ine opinske/gradske uprave?

Jednaka situacija je s opinskim/gradskim upravama jedinstven je stav o nedovoljnoj informiranosti o otpadu, no rijetki poduzimaju ozbiljne, dosljedne mjere za bolju informiranost:- veina opinskih/gradskih uprava ni na koji nain aktivno ne prua informacije- veina opinskih/gradskih uprava ni pasivno (na upit) ne prua potpune informacije- samo neki gradovi na svojim slubenim web stranicama daju informaciju o mogunostima pravilnog odlaganja otpada

Zakljuak

Rezultati istraivanja ciljnih skupina su razoaravajui: koncept 4R+3E se u Istri koristi vrlo malo, pa ak i u komunalnim poduzeima. Razina rjeavanja problema otpada je vrlo niska, a ne postoje ni planovi aktivnosti za budunost. Cjelokupni dojam je da osnovni razlog lei u nedostatku in-teresa i inicijative.

Neke lokalne uprave na pitanje zato ne rade na edukaciji i primjeni postu-paka pravilnog gospodarenja otpadom izjavile su da nisu razmiljali o tome i da jednostavno nisu nikoga za to zaduili. U osnovnim kolama go-tovo uope nema edukacije o otpadu. Izuzetak su kole koje su pristupile mrei eko-kola (samo 6 u cijeloj upaniji) i one u kojima aktivnosti edu-kacije provode nevladine udruge. Samo nekoliko kola ima osobu koja brine o osvjeivanju djece o pitanjima zatite prirode i okolia.

26

Na upit bi li eljeli potaknuti ili razviti primjenu koncepta 4R+3E , svi ispi-tanici odgovorili su potvrdno kao i da poticaj oekuju izvana.

to se moe uiniti?

Ovakvi odgovori jasno pokazuju da se problemu pristupa samo deklarativno, a da prave akcije koje bi imale dugoroni uinak zapravo ne postoje. Slov-enska praksa pokazuje da su kole prepoznale vanost edukacije o otpadu i zatiti okolia openito, mnoge djeluju kao eko-kole ili primjenjuju neke druge uspjene modele, a u tome ih podrava i lokalna uprava. U Istri bi loka-lne uprave trebale ulagati vie sredstava u stvaranje mogunosti za pravilno postupanje s otpadom na svom podruju, suraivati s drugim opinama i gradovima i koristiti njihove primjere dobre prakse, ulagati u edukaciju vlas-titih zaposlenika i graana te dati primjer kako se uz dobru volju i malo -nancijskih sredstava moe znatno unaprijediti stanje u okoliu.

Primjer tiskanih edukativnih materijala Zelene Istre

27

injenica je da svakodnevno stvaramo sve vie otpada, postojei sustav ne uspijeva izai na kraj ni sa sadanjom koliinom, te je potrebno uvesti novine u sustav u to kraem vremenu. To moemo uiniti slijedei primjere dobre prakse koji su ve implementirani u Hrvatskoj i u Sloveniji. Na temelju pre-thodnih iskustava i istraivanja Zelena Istra je zakljuila da je projekt poput ovog Istri prijeko potreban. Njime nastojimo potaknuti razmjenu iskustava, dobre prakse, suradnju lokalnih uprava, ali i poslovnog sektora i graana u zatiti okolia, jer zagaenje ne poznaje administrativne granice. Slovenska iskustva znaajna su utoliko to prikazuju primjenu u praksi standarda koje nam namee Europska unija, primjere kako neke probleme bre rijeiti, koji su optimalni modeli organiziranja gospodarenja otpadom, itd. Stoga smo za-jedno sa slovenskim partnerima u sklopu projekta Mobilizacija pograninih regija Slovenije i Hrvatske u koritenju koncepta 4R+3E u gospodarenju otpa-dom predvidjeli sljedee aktivnosti:

1. Podizanje ekoloke svijesti ciljnih skupina (graana, djece u kolama, lokalne uprave, poslovnog sektora) kroz predavanja, radionice, prekogranina savjetovanja i konferencije, informiranje putem medija i web stranica, pomoi graanima kroz Zeleni telefon, provoenje natjecanja u sakupljanju starih baterija u kolama, itd.2. Razvijanje modela edukacije za ciljne skupine3. Provoenje pilot-projekata: prekogranina razmjena dobrih iskustava poput slovenske Eko patrole i hrvatskog Zelenog telefona. 4. Planiranje zajednikih aktivnosti i poticanje suradnje svih ciljnih skupina na pograninom podruju

Aktivnosti se provode tijekom 2006. i 2007., a informacija o postignutim re-zultatima bit e objavljena u posebnoj brouri.

5AKTIVNOSTI KROZ PROJEKT PREKOGRANINI KONCEPT 4R+3E

28

SADRAJ:

1. Uvod2. Gospodarenje otpadom u Istarskoj upaniji - komunalni otpad - odvojeno sakupljanje otpada - industrijski otpad - opasni otpad3. Planiranje budueg upanijskog sustava za gospodarenje otpadom4. Rezultati provedenog istraivanja5. Aktivnosti projekta Prekogranini koncept 4R+3E

Creative Commons licenca 2.5 Hrvatskahttp://creativecommons.org/licenses/by/2.5/hr

Tekstove ove publikacije slobodno smijete umnoavati, distribuirati i javnosti priopavati te preraivati pod uvjetom imenovanja: morate priznati i oznaiti autorstvo djela na nain kako je speci cirao autor ili davatelj licence (ali ne nain koji bi sugerirao da Vi ili Vae koritenje njegova djela imate njegovu izravnu podrku).

Ovaj je materijal izraen uz nancijsku pomo Europske unije. Za njegov sadraj odgovara iskljuivo Zelena Istra. Navedena stajalita ni u kojem sluaju ne odraavaju stavove Europske unije.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

. . 21. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

Zelena IstraGajeva 3, 52100 Pula, HrvatskaTel./Fax.: 00385 52 506 065E-mail: [email protected]: www.zelena-istra.hr

Tekst pripremila: Milena Radoevi Izvori fotografija: Matej Mirkac (Speleoloka udruga Pula), Neven Lazarevi (Regional - istarski magazin), ZEO Nobilis, Istarska upanija, Zelena IstraDizajn: Organizacija, PulaTisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan ZelinaNaklada: 500 primjerakaPula, 2007.

Partner, nositelj projekta u Sloveniji:Pomurski ekoloki centerSodna ulica 23, 9000 Murska Sobota, SlovenijaTel./fax.: +386 2 534 1485Email: [email protected]

Donator:Delegation of the European Commission to the Republic of CroatiaTrg rtava faizma 6HR - 10000 Zagreb, CroatiaTel: 00 385 (0) 1 4896 500Fax: 00 385 (0) 1 4896 555E-mail: [email protected] site: http://www.delhrv.cec.eu.int/en

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

The European Unions CARDS Programme for Croatia

KAKO GOSPODARIMO OTPADOM U ISTRI

This project is funded by the EUROPEAN UNION. "The European Union is made up of 25 Member States who have decided to gradually link together their know-how, resources and destinies. Together, during a period of enlargement of 50 years, they have built a zone of stability, democracy and sustainable develop-ment whilst maintaining cultural diversity, tolerance and individual freedoms. The European Union is committed to sharing its achievements and its values with countries and peoples beyond its borders".

The European Commission is the EUs executive body.

Projekt financira Europska unija

Projekt provodi Zelena Istra

Projekt Mobilizacija pograninih regija Slovenije i Hrvatske u koritenju koncepta 4R+3E u gospodarenju otpadom

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

nsl_ZI2_ZIBrosura_ZIpredzadnja_ZIzadnja_ZI

/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 150 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName (http://www.color.org) /PDFXTrapped /Unknown

/CreateJDFFile false /Description >>> setdistillerparams> setpagedevice







kako upravljamo otpadom u istri

Documents

koritenju koncepta 4r

projekt zelena istra

zelena istra nastoji

zone of stability

resources and destinies

svojim slovenskim partnerima