ii - world english bible
TRANSCRIPT
iiLuka
The Gospel According to Luke in the Ludari Dialect of the Romanian Language, as spoken in Croatiacopyright Ā© 2019 PioneerLanguage: Ludari (Romanian)Dialect: Ludari
DRAFT VERSIONThis translation is made available to you under the terms of the Creative Commons Attribution Share-Alike license 4.0.You have permission to share and redistribute this Bible translation in any format and tomake reasonable revisions and adaptationsof this translation, provided that:
You include the above copyright and source information.If you make any changes to the text, you must indicate that you did so in a way that makes it clear that the original licensor is
not necessarily endorsing your changes.If you redistribute this text, you must distribute your contributions under the same license as the original.
Pictures included with Scriptures and other documents on this site are licensed just for use with those Scriptures and documents.For other uses, please contact the respective copyright owners.Note that in addition to the rules above, revising and adapting God's Word involves a great responsibility to be true to God's Word.See Revelation 22:18-19.2021-11-02PDF generated using Haiola and XeLaTeX on 24 Nov 2021 from source files dated 24 Nov 2021ba2a14ee-adf9-5a2c-ac9a-b6a29a579b63
Contents
Luka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1GLO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
iii
Luka 1:1-3 1 Luka 1:20
BunÄ vorba alu LukeAsta BunÄ vorbÄ askris omu karje s kima Luka, karje afost doktor, uÄeniku karje putuja
ku apostolu Pavle (vjez Kol 4,14; Flm 24; 2 Tim 4,11), a na fost židov. Asta knjigÄ opisaÅ”tjekÄnd sa fukut Isusu, kÄnd atrijit, kÄnd Ävaca, kÄnd fiÄa Äudurj, kÄnd amurit p kruÄje,kÄnd uskrisnit dÄla morc Å” kÄnd apljikat p Äerj. Una dÄla glavna temÄ d asta BunÄ vorbÄjaÅ”tje k Isusu aisponit obeÄala karje Dimizov adat alu Izraeluluj Än Stari zavjet ali Å” BunÄvorba nuje samo d židovj veÄ Å” d Älja karje nuje židovj. Än asta BunÄ vorbÄ Isusu ÄnvÄcad multje temje, karje ukljuÄa Å” rugala, Sufljetu alu SvÄnt, radostu, zahvala Å” banji. AstaknjigÄ isto pokazaÅ”tje kum Isusu likuja Å” oprustja alumultÄ lumje, karje ukljuÄuja Å” p Äljakarje afost mult bulnavj ili karje avja Än je sufljet alu rov, sÄraÄj, greÅ”nikurj, propalic Å”multje mujerj. Luka asta askris, vjerovatno oko 65 aj majklo d Kristu.
Luka rubjaÅ”tje dÄÄe skrije knjigasta1-3PoÅ”tovani Teofile, kaÅ”Ä kumÅ”ti,mulc lumje adat tot dÄla je s skrije izvjeÅ”Äe d stvarurj
karje Dimizov afukut Än vrijamja anuastrÄ, baÅ” kaÅ”Ä kum skrije Än pisma SvÄntÄ. Askrisaja Äe nuvÄ azÄs Älja karje avizut stvarurlja d ÄnÄipjalÄ Å” karje rubja BunÄ vorbÄ. Å jopažljivo aprouÄit aÅ”tja tuatje dogaÄajurlje. Jo agindit binje arfi tot s skriv p rÄnd, 4 aÅ”aosÄ fi siguran k aja Äe je ta vÄcat istina.
AnÄeo Gabrijel rubjaÅ”tje d aja k osÄ s fakÄ Ivan karje bitjazÄ5KÄnd caru Herod avladit p Judeja,* afost njeki pop karje s kjamÄ Zaharija. Jel pripadja
alu skupinej d popje karje s kima skupina alu Abije.ā Mujarja alu Zaharije afost isto dfamilija alu popilor. Ja s kima Elizabeta. 6Amiždoj irja pravedni la Dimizov Å” uvjek askultatot aja Äe Domnu zapovidit Än zakonu aluMojsije. 7Ali navut kupil daje Äe Elizabeta afostÅ”ÄarpÄ, a amiždoj irja mult bÄtrnj.
8 UdatÄ, Zaharija Å” popilje Än skupina aluj služaÅ”tje Än Hram. 9 ObiÄaju alu popilorafost s arunÄje kocka tuatÄ zuva kum akuljiÄja Äinje osÄ utrje Än SvetiÅ”te alu DomnulujÄn Hram Å” sa pringÄ tÄmÄja.ā” Una zuvÄ Zaharija afost akuljes s apringÄ tÄmÄja 10 Å” dvrijamje mult lumje s ruga Än dvoriÅ”tja alu Hramuluj.
11 AtunÄa alu Zaharija sa ukazÄt anÄeo alu Domnuluj. Astat p partja alu dÄraptej lažrtveniku d aprins tÄmÄja. 12 KÄnd Zaharija avuzut p anÄeo, jel mult sa spirjat. 13 AanÄeo ja zÄs: āNa vja frikÄ, Zaharija! Dimizov auzÄt rugala ata: Elizabeta, mujarja osÄ cfakÄ bijat. Å osÄ l kjem Ivan. 14 OsÄ c fije drag Å” t veseljeÅ”t Å” mulcÄ s s radujaskÄ kÄnd sfiÄja jel. 15 Kupilu alu vostru osÄ fije marje la intja alu Domnuluj. Jel nu s bja nit vin niÄaltje bjarje žestokje. OsÄ fije plin d Sufljetu alu SvÄntuluj joÅ” kÄnd fi Än burtÄ. 16 Jel osÄokrinjaskÄ p multje Izraelcurj la Domnu, Dimizov alor. 17 Isti sufljet karje ja dat snagÄalu Ilije osÄ fije Än bijatu alu tov s pripimaskÄ p narodu d vinjala alu Domnuluj. OsÄokrinjaskÄ injimilje alu tatilje kÄrti kupi Å” nagovorjaskÄ p Älja karje nu skultÄ p Dimizovs primjaskÄ mudrost alu Älja karje askultÄ.ā
18Zaharija azÄs alu anÄeo: āKum s Å”tiuv k s dogudjaÅ”tje aja? Å jo Å” mujarja amja iÅ”tjemveÄ bÄtÄrnj.ā
19 P aja anÄeo ja zÄs: āJo sÄnt Gabrijel. Am vinjit dÄla prijestolje alu Dimizov. P minjeatrimjes la tinje s ca duk asta bunÄ vorbÄ. 20Da akuma osÄ rÄmÄj mut Å” nu s poc s rubjeÅ”tjtot pÄnla zuvaja pÄnd s nu dugodja aja, daja Äe nakrizut Än vorbilje alji mjalje, karje osÄispunjaskÄ d vrijamje alor.ā* 1:5 caru Herod avladit p JudejaTakoÄer s kima Herod Marje, Å” avladit dÄla 37. pÄnla 4. aj majdatÄ d Krist. JudejaaiÄa rubjaÅ”tje d tuatÄ pÄmÄntu undje atrijit Židovi. ā 1:5 alu skupinej d popje karje s kima skupina alu Abije.Afost duavÄzÄÄ Å” patru (24) skupinÄ d popje. Toc afost d sÄmÄnca alu Aron, fratilje alu Mojsije. Abija afost pra tata aluopt (8) skupinÄ d popje (vjez 1 Dnev 24,10). ā” 1:9 Popolje atribut s apringÄ tÄmÄja ka prinosu alu Dimizov tuatÄdÄminjaca Å” sara p posebni oltar Änontru Än Hram.
Luka 1:21 2 Luka 1:5021 Än vrijamjaja narodu aÅ”tiptat p Zaharija Å” na razumit dÄÄe atÄta sa zadržÄt Än
SvetiÅ”te. 22 KÄnd napokon ajiÅ”Ät, na putut nimik s lji zÄkÄ Å” s lja udÄ. KÄnd lumja avizutaja, Å” znakurlje karje lja dat ku mÄnilje, ashvatit k jel avut vizije Än SvetiÅ”te.
23KÄnd azavrÅ”Ät zuvilje alu Zaharija s ukrjazÄ kaÅ”Ä popa Än Hram, sa tors a kas. 24DÄpÄduavÄ trje zÄlje, mujarja aluj Elizabeta arÄmas grja, Å” ÄinÄ (5) lunj na jiÅ”Ät d kasÄ. Ja azÄs:25 āAÅ”a Domnu sa pobrinit d minje Å” askinit ruÅ”unja dÄpÄ minje Ätru lumje daja Äe naputut s am kupi.ā
AnÄeo Gabrijel rubjaÅ”tje d aja k osÄ s fakÄ Isusu26 KÄnd Elizabeta irja grja Å”asÄ (6) lunj, Dimizov atrimjes p anÄeo Gabrijel Än sat
Nazaret Än regije Galileja, 27 la djevicÄ karje zaruÄitÄ dÄpÄ om karje s kjamÄ Josip. Jelirja d sÄmÄncÄ alu caru David, a djevica s kima Marija. 28 Gabrijel avinjit Å” azÄs alu je:āZdravo! Domnu ku tinje. Dimizov ta kuljes!ā
29 P aja Marija sa uznemirit Å” na razumit Äe anÄeo avurut s zÄkÄ ku pozdravula.30 AnÄeo azÄs: āNa vja frikÄ, Marija. Tu jeÅ”t aja p karje Dimizov akuljes! 31 JakÄ osÄ figrja Å” osÄ faÄ fiÄor p karje osÄ l kjem Isusu. 32 Jel osÄ fije marje Å” osÄ s s kjamje Bijatualu Maj marje Dimizov. Domnu Dimizov osÄ idja autoritet s fije car kum Dimizov obeÄitsÄmÄnca alu David. 33OsÄ vladjaskÄ p sÄmÄnca alu JakovĀ§ zauvjek Å” cara aluj nikad nu sprestanjaskÄ.ā 34Marija trijabÄ p anÄeo: āAli kum? Jo joÅ” na fost ku om.ā
35 AnÄeo Gabrijel ja odgovorit: āSufljetu alu SvÄntuluj osÄ slubuadje p tinje Å” sÄla aluMaj marje Dimizov osÄ t prekrijaskÄj. Å daja kupilu karje l fiÄa osÄ fije svÄnt Å” osÄ s skjamje Bijatu alu Dimizov. 36 JakÄ, ata roÄakinja Elizabeta aÅ”a bÄtÄrnÄ isto duÄe fiÄor.Aja ista mujarje, d karje arubit k nu puatje s ajbje kupi, a grja je d Å”asÄ (6) lunj. 37 K aluDimizov nimika nuje nemoguÄe!ā
38 Marija azÄs alu Gabrijelu: āJakÄ, argatu sÄnt alu Domnuluj. S fije kum tu zÄÄ!ā Å Gabrijel apljikat dÄla ja.
Marija positjaÅ”tje p Elizabeta39DuavÄ trje zÄlje dÄpÄ aja, Marija majdatÄ apljikat Än sat Än dalurj alu Judeje. 40KÄnd
ažuns, auntrat Än kasa alu Zaharija Å” apozdravit p Elizabeta. 41 KÄnd Elizabeta auzÄtpozdravu alu Marije, kupilu Än burtÄ alu ElizabetÄj dÄturdatÄ mult sa miÅ”kat Å” Elizabetasa napunit ku Sufljetu alu SvÄntuluj. 42Elizabeta d radostmarje Ätarje astrigat: āMajmultjeÅ”t blagoslovitÄ d tuatjemujerj Å” blagoslovit je kupilu Än burta ata! 43Ku Äaja amzaslužÄtÄastula s m positjaskÄmama alu Domnuluj alumjov! 44 JakÄ kÄnd auzÄt pozdravu alu tov,kupilu Än burtÄ dÄturdatÄ mult sa miÅ”kat d radost! 45 BlagoslovitÄ jeÅ”t daja Äe akrizut kosÄ s ispunjskÄ poruka karje ca trimjes Domnu!ā
Marija slavjaÅ”tje p Dimizov Än radost46AtunÄa Marija azÄs:
āInima amja adrikÄ p Domnu,47 sufljetu alu mjov s radujaÅ”te la Dimizov, alu mjov Spasitelju,
48 k p minje ma kuljes,p ponizna argata aluj!
Audjec, pÄnda kuma tuatÄ generacija osÄ zÄkÄk Dimizov ma blagoslovit,
49 daja Äe Dimizov karje arje tuatÄ sÄlaafukut marje Äuda d minje!SvÄnt je lumilje aluj.
50 IskazaÅ”tje milostu p toc Älja Än tuatÄ vrijamjaĀ§ 1:33 sÄmÄnca alu Jakov Än originalu skrije: ākasa alu Jakovā karje rubja d tuatÄ sÄmÄnca alu Jakov. Altu lumiljed Jakov afost Izrael. Atrijit usutje d aj majdatÄ, a tuatje duavÄsprjaÄe d sÄmÄncje alu izrael avinjit dÄla jel. Lumja pnarodu Izrael Äesto kima kasa alu Jakov.
Luka 1:51 3 Luka 1:76karje arje frikÄ d jel.
51Ku mÄna capÄnÄ afukut marje ÄudaÅ” rastjerit p lumja karje ponosni Å” umiÅ”ljeni.
52 Jel izbacÄt p vladari s nu vladjaskÄ viÅ”e,a adrikat p lumje karje je ponizni.
53A p lumja karje irja flÄmÄnž lja nasitit ku binje,a p lumja karje bogatÄ lja trimjes dÄla jel ku mÄnilje gualje.
54-55 Jel ažutat alu argatu aluj, Izrael,baÅ” kum adat obeÄalÄ alu sÄmÄnca anuastrÄ,
alu Abraham Å” alu kupi aluj,k osÄ lji fije uvjek d milÄ.ā
56AtunÄa Marija ku Elizabeta arÄmas oko trj (3) lunj Å” sa tors a kas.Ivan karje bitjazÄ sa fukut
57 Alu Elizabeta avinjit vrijamja s fakÄ Å” ja afukut bijat. 58 KÄnd tuatÄ familija alu je Å”komÅ”iji auzÄt d asta, kum Domnu afost aÅ”a d bun kÄrti ja, toc sa bukurat zajedno ku ja.
59 KÄnd kupilu anapunit opt (8) zÄlje, atribut s fije obrezÄt,* aÅ”a k komÅ”iji Å” familijaavinjit s proslavjaskÄ aja. Avurut p kupilu s s l kjamje Zaharija kum tatusov s kima, 60 aliElizabeta azÄs: āNu, nego mora s s kjamje Ivan!ā
61 KomÅ”iji Å” familija azÄs: āNimilja dÄla familija ata nu s kjamÄ Ivan!ā 62 AtunÄa,poÅ”to Zaharija na putut s audÄ, lumja ku mÄnilje la tribat kum jel vrja kupilu s s kjamÄ.63 Zaharija akÄtat s ji dja ploÄe s skrije Å” askris: āS kjamÄ Ivanā, Å” toc sa mirat. 64Dimizovalu Zaharije adiÅ”kis gura Å” ja dizljigat ljimba Å” jel dÄturdatÄ apoÄenit s rubjaskÄ Å” s slavjaskp Dimizov.
65KÄnd toc karje živja upruapje d je avizut Äe Dimizov afukut alu Zaharije, lja fost frikÄd Dimizov. Än tot satu alu djalurlje alu Judeje, lumja rubja d aja Äe sa dogodit. 66 Äinjegod auzÄt d je agidja d aja Å” sa tribat: āAtunÄa Äe s fije d bijatusta kÄnd ufi marje?ā, kDomnu sigurno osÄ fakÄ njeÅ”to marje pisti jel.
Zaharija rubjaÅ”tje d Mesija Å” d Ivan karje bitjazÄ67 Sufljetu alu SvÄntuluj aisponit p Zaharija, tata alu Ivan, Å” jel arubit asta porukÄ dÄla
Dimizov:68 āSlava alu Domnu, Dimizov alu Izraelcilor,
k avinjit s ažutÄ alu narodu aluj Å” s lji izbavjaskÄ!69 Å atrimjes nauvÄ marje Spasitelj
d sÄmÄnca alu argatu aluj David,70 kum jel dÄmult aobeÄit
pisti vorba alu prorokurlje karje jel atrimjes:71 s nji spasaskÄ dÄla duÅ”mani alji noÅ”tri
Å” dÄla mÄnÄ alu tuatÄ lumja karje nimrzaÅ”tje.72 Jel asta afukut s pokazaskÄ milÄ alu sÄmÄnca anuastrÄ
aÅ”a Äe aisponit savezu alu svÄnt karje afukut ku je,73 aÅ”a Äe aisponit obiÄala karje adat alu nuastrÄ sÄmÄnca, Abraham.
74KaÅ”Ä kum aobeÄit, nja skos dÄla duÅ”manjs putjem s ji služÄm frzdÄ frikÄ,75 s trijim kum Dimizov azÄsÅ” s fiÄem Äije bun Än tuatje zuvilje nuaÅ”trje.
76A tu, bijatu alu mjov, osÄ ti kjem proroku alu Maj marje Dimizov.OsÄ pljeÄ la intja alu Domnuluj s ji priprimjeÅ”tj drumu.
* 1:59 obrezÄt Obrezjala afost znaku alu savezu alu Dimizov ku Abraham Å” ku sÄmÄnca aluj (Post 17,9ā14). Židoviafost obrezÄt kum apokaza k irja odani alu Dimizov Å” k pripadjaÅ”tje alu narodu aluj karje akuljes.
Luka 1:77 4 Luka 2:2277OsÄ ÄnvÄc p aluj narodu s Å”tije kum s s spasaskÄ
kum s lji fije oprostitÄ greÅ”ala alor,78Daja Äe je Dimizov plin d milÄ Å” arje osiÄaj d noj,
jel trimjatje lumin d Äerj.KaÅ”Ä suarilje karje sa drikÄ Än diminjacÄ,
79Dimizov osÄ adukÄ lumina alu Älja karje trijaÅ”tje Än nuaptje Å” arje frikÄ d muartje.Jel osÄ nji pokazaskÄ drumu karje vudjaÅ”tje Än mir.ā
80 Ivan akriskut Å” apostanit capÄn Än sufljet. Trija Än lok undje nuje nimika.ā KÄndakriskut, jel aÄiput javno s rubjaskÄ alu naroduluj alu Izrael.
2Sa fukut Isusu Än Betlehem(Mt 1,18ā25)
1 Än vrijamaja caru alu Rimuluj, August azapovidit s fakÄ popisu d tuatÄ lumje karjetrijaÅ”tje Än cara. 2 Ästa afost prvi popis d lumje karje sa dogodit Än vrijamje pÄndKvirinija afost upravitelju p regije Sirija. 3Toc apljikat Än trgu undje trija sÄmÄnca aluj ss skrije Än popis.
4AÅ”a Å” Josip, k afost sÄmÄnca alu caru David, apljikat d sat Nazaret Än regije Galileja Änsat BetlehemÄn regije Judeja, undje dÄmult sa fukut David. 5 Jel apljikat una ku zaruÄnicaaluj, Marija, s s skrije Än popis. Marija veÄ afost grja, 6 Å” pÄnd afost Än Betlehem, ja avinjitvrijamja s fakÄ. 7 Ja afukut bijat, prvi kupil, la Ävilijat Å” la pus Än aljbje d aja Äe Än sat undjeirja sobje d gostjamje nu irja lok d je.
AnÄeli zÄÄe alu pastirilor k Isusu sa fukut8 Än nuaptjaja p pÄjenj upruapje d Betlehem, njeki pastirurj pÄza vojilje alor.
9 DÄturdatÄ sa ukazÄt anÄeo alu Domnuluj Å” lja osvitljit slava alu Domnuluj Å” je mult saspirat! 10AnÄeo lja zÄs: āNa vjec frikÄ! JakÄ aduk vuavÄ BunÄ vorbÄ karje p tuatÄ lumja susriÄaskÄ! 11AstÄz sa fukut vuavÄ Spasitelju Än Betlehem, Än trgu alu David. Jel je Kristu,Domnu! 12AÅ”a osÄ Å”tijec k je istina aja Äe zÄk: OsÄ gÄsÄc kupilu karje je Ävilijat Än plahtÄkum zaÄe Än aljbje.ā
13 DÄturdatÄ alu anÄeluj avinjit marje vuastje d anÄelurulje d Äerj karje aslavit pDimizov:14 āSlava alu Dimizov karje vladjaÅ”tje p Äerj,*
a p pÄmÄnt mir alu lumje karje ja ugodit.ā15 Å anÄelurlje apljikat pÄnla je Å” sa tors p Äerj. Pastirurjlje arubit unu ku altu: āAjdac
Än Betlehem s vidjem Äe sa dogodit Äa nuavÄ azÄs Domnu!ā16Apripit Än Betlehem Å” klo agÄsÄt p Marija Å” p Josip ku kupilu Äe safukut karje azukut
Än aljbje. 17KÄnd la gÄsÄt, alu toc arubit aja Äe anÄeo azÄs d kupil. 18 Å tuatÄ lumja karjeapus urjajkje la pastirurj sa mirat d aja Äe lja zÄs. 19A Marija nimika na mujtat d asta ÄeauzÄt Å” agindija d aja Än inima alu je. 20 Pastiri sa tors la voj karje pÄza Å” slavja Å” zahvaljaalu Dimizov. Tot Äe auzÄt Å” avizut sa dogodit kum lja zÄs anÄeo.
21D opt (8) zÄljemajklo kÄnd avinjit vrijamja s obrezaskÄ p kupilu,ā ja pus lumilje Isusukarje anÄeo adat majdatÄ njego Äe Marija arÄmas grja.
Josip Å” Marija aduÄe p Isusu Än Hram22 KÄnd avinjit vrijamja s s oÄistjaskÄ Marija kum skrije zakonu alu Mojsije,ā” Josip
Å” Marija alat p Isusu Å” apljikat Än Hram Än Jeruzalem. La posvitit alu Domnuluj,ā 1:80 lok undje nuje nimika Asta afost napuÅ”teni lok la zapadnÄ partje d apÄ Jordan. Nuje dÄpartje dÄla lok undjeuntrÄ Än Mrtvo more. * 2:14 Slava alu Dimizov karje vladjaÅ”tje p Äerj Än grÄki skrije: āSlava p visina!ā ā 2:21Vjez fusnota Än 1,59. ā” 2:22 Lev 12,1ā4
Luka 2:23 5 Luka 2:52
23 kum skrije Än zakonu alu Domnuluj: āTot bijatu karje prvi sa fukut pripadjaÅ”tje aluDomnuluj.āā” 24Å aprenisÄt žrtvÄ kummamaaputja jar s fije Äista, kumzakonualuMojsijeÄnvacÄ: āduavÄ (2) grlic ili doj (2) goluburj tÄnÄrj.āā”
Å imunu Å” Ana prepoznajaÅ”tje k Isusu je Kristu p karje Dimizov la trimjes25Trija atuÄa unu omÄn Jeruzalem, s kjamÄ Å imun karje irja pravedan Å” askulta zakonu
aluDimizov. Sufljetu alu SvÄntuluj irja p jel Å” aÅ”tiptat pDimizov s izbavjaskÄ p Izraelcurljekum aobeÄit.ā” 26 Sufljetu alu SvÄntuluj ja zÄs k nu s muarje pÄnÄ god nu vjadje p Kristukarje Domnu atrimjes s izbavjaskÄ p narodu aluj. 27P zuvÄ kÄnd Josip Å”Marija adus kupiluIsusu s fakÄ obredu kum je skris Än zakonu alu Mojsije, Sufljetu alu SvÄntuluj adus pÅ imun s pljaÄe Än Hram. 28Å imun alat p Isusu ÄnmÄnj Å” aslavit p Dimizov ku vorbiljaÅ”tje:29 āDomnulje, maj ispunit obeÄanje karje maj dat
Å” akuma jo, argatu alu tov, pot s mor Än mir.30Akuma vojki alji mjej avizut spasjala,
31 p spasitelju karje tu atrimjes d tot narodu.32 Jel je lumina s otkrijaskÄ istina ata alu tot narodu,
Äla karje aduÄe slava alu tov narodu, Izrael.ā33 Josip Å” Marija sa mirat la vorbje Äe s rubja d Isusu. 34 Å imun lja blagoslavit Å” azÄs alu
Marije, mama alu Isusuluj: āJakÄ, Dimizov atrimjes p kupilusta k mulc izraelcurj s kadÄÅ” mulc s adrikÄ. Dimizov la trimjes kaÅ”Ä znaku s pokazaskÄ drumu d spasjalÄ, karje mulcinÅ” osÄ l odbacaskÄ, 35 Å” aÅ”a osÄ pokazaskÄ rovu Än injima alor. A kÄnd l odbacaÅ”tje, maÄuosÄ probijaskÄ inima ata.ā
36Afost Än Hram Å” proroÄicÄ Ana, fata alu Fanuel d sÄmÄnca alu AÅ”er. Mult irja bÄtrnÄ.Afost Å”aptje (7) aj Än brak 37 Å” atunÄa atrijt kaÅ”Ä udovica pÄnla optzÄÄ Å” patru (84) aj. NaiÅ”Ät d Hram, veÄ Än post Å” Än molitvÄ aslužÄt zuva Å” nuaptja alu Dimizovu. 38 BaÅ” kÄndÅ imunu azavrÅ”Ät, avinit Ana Å” anÄiput s slavjaskÄ p Dimizov Å” s rubjaskÄ d Isusu alu tockarje aÅ”tiptat p Dimizov s izbavjaskÄ p Jeruzalem dÄla duÅ”manji alor.
39 KÄnd Josip Å” Marija afukut kum zakonu alu Domnuluj azapovidit, sa tors akas ÄnNazaret Än regija Galileja. 40 Kupilu Isusu akriskut. Apostanit capÄn Å” majmult mudar Å”Dimizov nastavja s l blagoslovjaskÄ.
FÄlkovu Isusu rubjaÅ”tje ku uÄitelji Än Hram41 Roditelji alu Isusuluj tot anu kÄnd irja prazniku Pasha pljika Än Jeruzalem. 42 KÄnd
Isusu avut duavÄsprjaÄe (12) d aj, je apljikat kaÅ”Ä uvjek s slavjaskÄ prazniku. 43 DÄpÄpraznik, roditelji alu Isusuluj akrinit akas, a fÄlkovu Isusu arÄmas Än Jeruzalem, aliroditelji aluj aja na Å”tijut. 44 Agindit k Isusu je Än grupa alor. Aumblat una zuvÄ atunÄa apoÄenit s l katje ÄntrÄ familije Å” ÄntrÄ ortaÄ alor, 45 ali nu la gÄsÄt Å” aÅ”a sa torsÄn Jeruzalem Å” klo l katÄ. 46 DÄpÄ trje (3) zÄlje la gÄsÄt Än Hram ÄntrÄ uÄiteljurj kumpunje urjejkje Å” lja Ätribat. 47 Å toc karje apus urjejkje la Isusu sa mirat kÄt Å”tije Å” kumbinje odgovorja p pitanje.
48 KÄnd je agÄsÄt p Isusu na Å”tijut Äe s gidjaskÄ. AzÄs mumusa: āBijatu alu mjov, dÄÄeafukut tu asta nuavÄ? JakÄ, tatutov Å” jo mult nja sikirit Å” noj pistot t kÄtam!ā
49 Isusu azÄs alor: āDÄÄe mas kÄtat? Zar voj nu Å”tijic k jo mora s fiuv Än kasa aluTatimjov?ā 50Ali je nu razumja Äe jel avurut s lji zÄkÄ.
51 Isusu sa tors akas ku mumusa Å” ku tatusov Än sat Nazaret Å” askulta p je. A mumusanimika na mujtat d asta Äe sa dogodit. 52 Isusu kriÅ”tja Å” postanja joÅ” majmult mudar Å”Dimizov l blagoslovja majmult Å” majmult, a lumja l poÅ”tuja majmult Å” majmult.ā” 2:23 Izl 13,1ā2 ā” 2:24 Lev 12,6ā8 ā” 2:25 Än original skrije: āaÅ”tipta utjeha alu Izraelā.
Luka 3:1 6 Luka 3:163
Ivan karje bitjazÄ priprimjaÅ”tje drumu d Isusu(Mt 3,1ā12; Mk 1,2ā8; Iv 1,19ā28)
1Afost ÄinjÄsprjaÄje (15) d aj kum caru alu Rimuluj Tiberije aÄiput s vladjaskÄ. PoncijePilat afost upravitelju Än regija Judeja. Herod* avladit Än regija Galileja, a fratusov Filipavladit Än regije Itureja Å” Trahonitida, a Lizanije avladit Än regija Abilena.ā 2 Å Ana Å”Kaifa afost marj popurjā” Än Jeruzalem. Än vrijamjaja Dimizov rubja alu Ivan, bijatu aluZaharija, Än pustinje.Ā§ 3 Jel apljikat Än tuatje lokur pÄnglu apÄ Jordan s rubjaskÄ alulumjej k trijebje s s bitjazÄ s pokazaskÄ kum s okrinjaskÄ dÄla grjeÅ”alÄ Å” Dimizov osÄ ljioprostjaskÄ greÅ”ala. 4Kum askris proroku Izaija, Ivan afostāglasu karje strigÄ Än pustinje:āPreprimic drumu d Domnu
Å” oÄistic d jel stazilje!5 Ispunic tuatÄ dolina
Å” poravnic tot djalu Å” brjegu!Ispravic drumu karje strÄmb
Å” poravnic aja Äije nuje ravno!*6 TuatÄ lumja osÄ vjadje spasjala alu Dimizovuluj!āā”
7 Ivan rubja alu mulc lumje karje vinja s bitjazÄ: āVoj, Å”arpilor! Äinje va zÄs k aÅ”a dljaznje putjec s fuÄic dÄla kaznÄ karje Dimizov trimjatje? 8 FiÄec binje karje pokazaÅ”tjek vas okrenit dÄlÄ greÅ”ala avuastrÄ.ā Å vu ÄnÅ”ÄlÄc akÄ gindic k iÅ”tjec sigurni samo dajaÄe iÅ”tjec sÄmÄnca alu Abraham. Ali jo vu zÄk, Dimizov puatje d bulovanjiÅ”tja s stvurjaskÄkupi alu Abraham! 9 Dimizov uskoro osÄ luvjaskÄ ku sukurja Än tot ljemnu karje nudÄbun rod. Tot ljemnu karje nudÄ bun rod osÄ fije tijat Å” arukat Än fok.ā
10Atribat mulc lumje p Ivan: āAtunÄa Äe trjebje s fiÄem?ā11 Ivan lja zÄs āÄinje arje duavÄ (2) kÄmÄÅ”j, trjebje s dja alu Älja karje narje niÄ una. A
Äinje arje mÄnkarje, trjebje s podiljaskÄ ku Älja karje narje.ā12Avinit s s bitjazÄ Äak Å” poreznikurljeā” Å” la tribat: āUÄiteljulje, Äe trjebje s fiÄem?ā13 Ivan lja odgovorit: āNu lÄc maj marje porezu njego Äe dugujaÅ”tje.ā14 Å la tribat vuastja: āA Äe trjebje noj s fiÄem?āIvan lja odgovorit: āNu lÄc banji dÄla nimilja ku sÄla Å” p nimilja nu punjec minÄunj s
dubidic banji. Njego fic zadovoljni ku plata avuastrÄ.ā15 Kum lumja oÄikuja k Kristu ÄndatÄ vinje, toc Än inimÄ sÄtriba dal je Ivan Kristu.
16Daja Ivan alu toc azÄs: āJo p voj bitjez ku apa, ali vinje netko maj marje d minje, atÄtad marje k jo nu sÄnt dostojan Äak s ji fiuv argat.Ā§ Jel p voj osÄ bitjazÄ ku Sufljetu alu* 3:1 Herod Konuskut Å” kaÅ”Ä Antipa, afost bijatu alu Herod Marje. ā 3:1 Herod, Filip Å” Lizanije afost ātetrarsiā.āTetrarhā afost rimski naslov d lokalni vladar karje vladja samo ku odobrjala alu vlastu alu rimuluj. Äntru opÄompopulacije ponekad lji kima carurj (na primjer, vjez Mt 14,9; Mk 6,14). ā” 3:2 Å Ana Å” Kaifa afost marj popurj Anaafost marje popÄ 6.-15. aj majklo d Krist, ali atunÄa vlada alu rimuluj la skinit dÄla položajula. Zetu aluj, Kaifa, afostmarje popÄ 18.-37. aj majklo d Krist. AÅ”a službeno Än aja vrijamje Kaifa afost marje popÄ, ali lumja joÅ” uvjek akimatp Ana marje popÄ Å” jel Å” majdÄpartje avut autoritet Äntru Židovj. Ā§ 3:2 pustinjeVjez fusnota Än 1,80. * 3:5Ivan azÄs alu lumjej k mora s s pokajaskÄ d greÅ”ala alor s fije spremic d vinjala alu Domnuluj. ÄÅ”tja stihurj koristjaÅ”tjemetafora. D fukut ravni drum Än pustinje je slika s fije spremic s prihvatjaskÄ p Isusu Å” poruka aluj. ā” 3:6 Iz40,3ā5 ā 3:8 Än original: āFiÄec plodu karje je dostojan d pokajalÄā. ā” 3:12 poreznikurlje ObiÄno aja afostŽidovi karje na fost vuruc k aukrizat d vlada alu rimuluj (karje apreuzmit p Izrael). VeÄina d poreznikurj ÄnÅ”Äla p alcÄ.KÄta majmult banj njego Äe lumja dugujaÅ”tje, a viÅ”ka cÄnja d je. Å d Äla razlog lumja mrza Å” lji smatrja k je izdajic aluvlastiti narodu Å” vjerala alor. Ā§ 3:16 Än original: āNu sÄnt dostojan niÄ klicimitilje s ji dizljeg.ā
Luka 3:17 7 Luka 3:29SvÄntuluj* Å” ku foku.ā 17 Jel osÄ fije ka omu karje odvojaÅ”tje gruvu dÄla jarbÄ. Gruvu osÄsprimjaskÄ Än ostavÄ, a jarba osÄ apringÄ ku foku karje nikad nu prestanjaÅ”tje s argÄ.ā18 Pa Å” multje aÅ”a opomenje Ivan rubja alu lumjej BunÄ vorbÄ d Dimizov.
19 Ivan javno la ukorit p Herod, karje irja vladaru d regija Galileja,ā” daja Äe sa Äsurat kuHerodijada, karje afost mujarja alu fratisov, Å” d multje altje rovj Äe afukut Herod. 20 AlikÄnd la ukorit Ivan, Herod p tot aja adodajit joÅ” unu rov: jel adat alu vuastja aluj s puje pIvan Än kisuarje.
Ivan bitjazÄ p Isusu21MajdatÄ njego Äe p Ivan la pus Än kisuarje, kÄnd Ivan abitizat p toc karje avinjit la jel,
jel abitizat Å” p Isusu. AtunÄa kÄnd Isusu sa rugat, Äerju sa diÅ”kis, 22 Å” Sufljetu alu SvÄntulujsa slobozÄt p jel Än oblik kaÅ”Ä golubu. D Äerj sa uzÄt glasu: āTu jeÅ”t Bijatu alu mjov karjejo surut! Tu jeÅ”t radostu alu mjov!ā
SÄmÄnca alu Isusuluj23 KÄnd Isusu aÄiput javno s rubjaskÄ alu toc d Dimizov, avut oko trijezÄÄ (30) d aj. P
Isusu l kuniÅ”tja k je bijatu aluĀ§ Josip.*Josip afost bijatu alu Eli,24 Eli afost bijatu alu Matat,Matat afost bijatu alu Levi,Levi afost bijatu alu Malki,Malki afost bijatu alu Janaj,Janaj afost bijatu alu Josip,25 Josip afost bijatu alu Matatija,Matatija afost bijatu alu Amos,Amos afost bijatu alu Naum,Naum afost bijatu alu Hesli,Hesli afost bijatu alu Nagaj,26Nagaj afost bijatu alu Mahat,Mahat afost bijatu alu Matatija,Matatija afost bijatu alu Å imij,Å imij afost bijatu alu Joseh,Joseh afost bijatu alu Joda,27 Joda afost bijatu alu Johanan,Johanan afost bijatu alu Resa,Resa afost bijatu alu Zerubabel,Zerubabel afost bijatu alu Å ealtiel,Å ealtiel afost bijatu alu Neri,28Neri afost bijatu alu Malki,Malki afost bijatu alu Adi,Adi afost bijatu alu Kosam,Kosam afost bijatu alu Elmadam,Elmadam afost bijatu alu Er,29 Er afost bijatu alu JoÅ”ua,
* 3:16 bitjazÄ ku Sufljetu alu SvÄntuluj AiÄa Ivan koristjaÅ”tje bitizjala Än apÄ kaÅ”Ä metafora s opisaskÄ kum lumja osÄiskusaskÄ sÄla alu Sufljetu alu SvÄntuluj Än životu alor. ā 3:16 ku foku Asta puatje s rubjaskÄ d aja kum Sufljetualu SvÄntuluj ÄistjaÅ”tje životu alu Älja karje krjadje (vjez Ap 1,5, 8; 2,1ā4; 11,16). Ali Än Ästa kontekst vjerojatno k fokurubjaÅ”tje d zuvÄ alu suduluj (vjez 3,7ā9, 17). Än aja vrijamje Dimizov osÄ kaznjaskÄ p lumja karje na prihvatit vÄcalaalu Isusuluj. ā” 3:19 Herod, karje irja vladaru d regija GalilejaÄn original: āHerod, tetrarhā. Vjez fusnota Än 3,1.Ā§ 3:23 bijatu alu Än Ästa popis ābijatu aluā¦ā pustje Å” s znaÄaskÄ āsÄmÄnca alujā. Än Biblije, lumja karje askris popisud potomakurj obiÄno na vurut s skrije p totÄ sÄmÄnca alu njeki om, njego s pokazaskÄ loza dÄla una važnÄ osobÄ pÄnlaaltÄ važnÄ osobÄ. * 3:23 PoÅ”to Marija arÄmas grja pisti Sufljetu alu SvÄntuluj, Josip afost alu Isusuluj kaÅ”Ä oÄuhu(vjez 1,26ā37; Mt 1,18ā22).
Luka 3:30 8 Luka 3:38JoÅ”ua afost bijatu alu Eliezer,Eliezer afost bijatu alu Jorim,Jorim afost bijatu alu Matat,Matat afost bijatu alu Levi,30 Levi afost bijatu alu Å imun,Å imun afost bijatu alu Juda,Juda afost bijatu alu Josip,Josip afost bijatu alu Jonam,Jonam afost bijatu alu Elijakim,31 Elijakim afost bijatu alu Meleja,Meleja afost bijatu alu Mena,Mena afost bijatu alu Matata,Matata afost bijatu alu Natan,Natan afost bijatu alu David,32David afost bijatu alu JiÅ”aj,JiÅ”aj afost bijatu alu Obed,Obed afost bijatu alu Boaz,Boaz afost bijatu alu Sala,Salaā afost bijatu alu NahÅ”on,33NahÅ”on afost bijatu alu Aminadab,Aminadab afost bijatu Admin,Admin afost bijatu alu Arni,Arniā” afost bijatu alu Hesron,Hesron afost bijatu alu Peres,Peres afost bijatu alu Juda,34 Juda afost bijatu alu Jakov,Jakov afost bijatu alu Izak,Izak afost bijatu alu Abraham,Abraham afost bijatu alu Terah,Terah afost bijatu alu Nahor,35Nahor afost bijatu alu Serug,Serug afost bijatu alu Reu,Reu afost bijatu alu Peleg,Peleg afost bijatu alu Eber,Eber afost bijatu alu Sala,36 Sala afost bijatu alu Kenan,Kenan afost bijatu alu ArpakÅ”ad,ArpakÅ”ad afost bijatu alu Å em,Å em afost bijatu alu Noa,Noa afost bijatu alu Lamek,37 Lamek afost bijatu alu MetuÅ”alah,MetuÅ”alah afost bijatu alu Henok,Henok afost bijatu alu Jered,Jered afost bijatu alu Mahalalel,Mahalalel afost bijatu alu Kenan,38Kenan afost bijatu alu EnoÅ”,EnoÅ” afost bijatu alu Å et,Å et afost bijatu alu Adam,
ā 3:32 Sala, Sala Altje grÄke knjige skrije: āSalmon, Salmonā. ā” 3:33 Admin, Adminā¦Arni, Arni Altje grÄke knjigeskrije: āAram, Aramā.
Luka 4:1 9 Luka 4:21Adam afost bijatu alu Dimizov.Ā§
4Nikuratu iskuÅ”aÅ”tje p Isusu(Mt 4,1ā11; Mk 1,12ā13)
1 Isusu, plin ku Sufljetu alu SvÄntuluj, apljikat dÄla apa Jordan Å” Sufljetu la dus Än lokundje nuje nimika 2 Å” d patruzÄÄ (40) d zÄlje Å” la iskuÅ”Ät nikuratu. D zÄljiljalja namÄnkatnimik, Å” kÄnd atrikut patruzÄÄ (40) d zÄlje, afost flÄmÄnd.
3 A nikuratu ji zÄÄe: āAkÄ jeÅ”t Bijatu alu Dimizovuluj, zi alu buluvanusta s postanjaskmÄlaj.ā
4 Isusu ja odgovorit: āSkris je Än Sveto pismo: āNu trijaÅ”tje omu samo d mÄlaj.ā ā*5Å nikuratu la dus p Isusu pmarje djal Å” ja pokazÄt dÄturdatÄ tuatÄ cara alu pÄmÄntuluj
6 Å” nikuratu zÄÄe: āCije osÄ zdauv asta tuatÄ vlast Å” slava aluj. Mije je dat Å” jo dav alu Äinjevrjav. 7AkÄ t poklonjeÅ”tj la minje, tot je alu tov.ā
8 Isusu ja odgovorit: āSkris je Än Sveto pismo: āKlanjaÅ”tje la Domnu, Dimizov alu tov, Å”aluj jedino služaÅ”tje!ā āā
9Nikuratu la dus Än trg Jeruzalem Å” la pus p Å”pic p Hram Å” zÄÄe aluj: āAkÄ jeÅ”t Bijatualu Dimizovuluj, arunkÄtje d aiÄa Än zos! 10Daja Äe skris je Än Sveto pismo:āJel osÄ zapuvidjaskÄ alu anÄeli aluj d tinje s t pÄzaskÄā,11 Å”: āp mÄnj s t adukÄ undje ku piÄoru
s nu t tu luvjeÅ”t d buluvan.ā āā”12 Isusu ja zÄs: āSkris je Än Sveto pismo:
āNu iskuÅ”a p Domnu, Dimizov alu tov!ā āĀ§13 KÄnd iscrpit tuatÄ kuÅ”nja, nikuratu sa udaljit dÄla jel pÄndla nuavÄ prilikÄ s l
iskuÅ”askÄ.Isusu poÄinjaÅ”tje s služaskÄ alu Dimizov(Mt 4,12ā17; Mk 1,14ā15)
14 Isusu, pljin d snagÄ alu Sufljetuluj, sa tors Än regija Galileja Å” vorba d jel sa proÅ”iritÄn tuatje lokurj Än Galileja. 15 Isusu vÄca Än lokurj undje židovi s skupja Å” s ruga (karje skjamÄ sinagoga) Å” toc l hvalja.
Lumja Än Nazaret odbacaÅ”tje p Isusu(Mt 13,53ā58; Mk 6,1ā6)
16 Å atunÄa Isusu avinjit Än Nazaret, Än sat undje akriskut. Å kaÅ”Ä uvjek sÄmbÄtÄ untrÄÄn sinagogÄ Å” sa drikÄ s ÄitjaskÄ d Sveta pismÄ pÄnglu toc. 17 Alu Isusuluj antins knjigaalu prorokuluj Izaija. Jel adiÅ”kis knjiga Å” agÄsÄt lok undje stÄ skris:18 Sufljetu alu Domnuluj je p minje.Madat snagÄ Å” autoritet
s rubjesk BunÄ vorbÄ alu sÄraÄilor.Matrimjes s rubjesk alu lumjej karje zarobic
s puatje s pljaÄe slobodni,s tork vidu alu vorbulor,s oslobodjesk p lumja dÄla Älja karje lji muÄaÅ”tje,19 Å” s rubjesk k Ästa an Än karje Domnu pokazaÅ”tje aluj binilje.ā”
20AtunÄa Isusu ankis knjiga, utuarÄe alu pomoÄnikuluj Å” Å”adje s rubjaskÄ. TuatÄ lumjaÄn sinagogÄ sujÄta Än jel Å” jedva Å”tipta s zÄkÄ njeÅ”to. 21 Å anÄiput ku aÅ”tja vorbje s lji zÄk:āAstÄz sa ispunit aÅ”tja vorbje d Sveta pismÄ karje akuma anÄitit.āĀ§ 3:38 bijatu alu Dimizov Aja znaÄaÅ”tje k je Adam stvorit p slika alu Dimizov (vjez Post 1,26ā27; 5,1ā3). SliÄno, tuatÄlumja arje sÄmÄncÄ Än Dimizov (vjez Ap 17,28ā29). * 4:4 ZakPon 8,3 ā 4:8 ZakPon 6,13 ā” 4:11 Ps 91,11ā12Ā§ 4:12 ZakPon 6,16 ā” 4:19 Iz 61,1ā2
Luka 4:22 10 Luka 4:4122Å kÄnd Isusu azavrÅ”Ät ku vorba, toc karje irja Än sinagogÄ rubja d jel Å” s Äudja d binilje
alu Dimizovuluj d karje jel rubja. Je rubja: āZar nuje Ästa bijatu alu Josip?ā23A Isusu lji zÄÄe: āSigurno osÄ mi zÄÄec asta poslovicÄ: āDoktorulje, likujaÅ”tje sÄngur
p tinje!ā Å”: āFÄj Å” aiÄa Än trg undje akriskut aja Äe auzÄt Äe sa dogodit Än trg Kafarnaum.ā ā24 Å nastavit: āAsta poslovicÄ je istinita: āNimilja nu prihvatjaÅ”tje p proroku Än lok undjejel akriskutā.
25 Kum Å” Å”tijec afost multje udovic Än Izrael kÄnd proroku Ilija afost viuv. AtunÄa ptrje aj Å” Å”asÄ lunj na fost pluaje Å” apostanit marje fuamje p tot pÄmÄntu. 26 Ali Dimizovna trimjes p Ilija alu niÄuna udovicÄ Än Izrael. Njego jel la trimjes s ažutje alu udovicÄjkarje na fost ŽidovkÄ Än trg Sarfata majuprapje d trg Sidon.*ā 27 Å isto aÅ”a kÄnd afostproroku Elizej viuv, Än Izrael afost multje lumje karje avja gubÄ, zarazna bualÄ p pjalje.ā”Ali niÄunu dÄla je nu sa likujit osim Naaman d Sirija.āā”
28 KÄnd auzÄt, toc Än sinagogÄ sa nikÄžÄt. 29 Je sa skulat, la putirit d trg Å” la dus p rubd liticÄ p karje sagradit alor trgu s l runÄe Än žos. 30 Ali jel atrikut Äntru je Å” apljikat pdrumu aluj.
Isusu puturjaÅ”tje d om p sufljetu alu rov(Mk 1,21ā28)
31 Isusu sa slubÄzÄt žos Än Kafarnaum, karje je joÅ” unu trg Än regija Galileja, undjeÄnvacÄ sÄmbÄtÄ Än sinagogÄ. 32 Å lumja karje punja urjajkje afost zadivic ku aluj vÄncalÄdaja Äe rubja kaÅ”Ä Äla karje arje vlast.
33 Afost Än sinagoga omu ku sufljetu alu rov. Jel astrigat Än tot glasu: 34 āHej, Äe aj tuku noj, Isusulje dÄn Nazaret? Avinit s uniÅ”tjeÅ”tj p noj p sufljeti alji rovj? Å tiv jo Äinje jeÅ”ttu: tu jeÅ”t SvÄntu karje Dimizov atrimjes!ā
35 Isusu ja zapovjedit: āTaÄ Å” jeÅ” dÄn jel!ā P aja sufljetu alu rov p omu la dubÄrÄt pÄnglÄtoc Å” ajiÅ”Ät d jel Å” nu ja naudit nimika.
36 Lumja afost zadivic Å” anÄiput s rubjaskÄ unji ku alc: āD karje aÅ”tja vorbje! Kuautoritetu Å” ku snaga zapovjedjaÅ”tje alu sufljeti alji rovj, Å” je jaÅ”Ä!ā 37 Å toc Än regijajaauzÄt Äe Isusu afukut.
Isusu likujaÅ”tje p multÄ lumja(Mt 8,14ā17; Mk 1,29ā34)
38 Isusu ajÅ”Ät d sinagogÄ Å” apljikat Än kasÄ alu Å imun. A alu Å imunuluj suakra amuÄitomarje fok Å” je la rugat s ja žutje. 39 Isusu astat pÄnglu ja, zapovjedit alu fokuluj s vu lasÄÅ” foku alÄsato. Å odma sa skulat Å” lja dus s mÄlÄnÄje.
40 KÄnd akÄzut nuaptja,Ā§ toc karje arje bolesnikurj lja dus la Isusu. A Isusu p tot Älaapus mÄnilje s lji likujaÅ”tje d tuatje bualje. 41 Isusu puturja sufljeti alji rovj dÄn multjelumje, Å” sufljeti alji rovj striga kÄnd iÅ”a: āTu jeÅ”t Bijatu alu Dimizovuluj!ā AtunÄa jel alorzapovjedit s nu rubjaskÄ daja Äe je aÅ”tijut k je jel Kristu (p Äla karje Dimizov atrimjes).
Isusu pljakÄ Än altje trgurj(Mk 1,35ā39)
* 4:26 1 Car 17,8ā16 ā 4:26 AtunÄa Ilija apljikat Än altu pÄmÄnt alu komÅ”iulor. P pÄmÄntula atrijit ona uduvicÄ Å”bijatu alu je, Å” skoro arÄmas fÄrzdÄ mÄnkarje d pluaje karje apostanit fuamja. MeÄutim, je sa pobrinit d Ilija Å” Dimizovsa skrbit d je aÅ”a Äe alor gÄvanu ku pjelmu Å” alor volba d zitin nikad nu saspraznit. TuatÄ vrijamja atrait fuamja, jeavut mÄnkarje. Ilija Än klo arÄmas maj mult aj. ā” 4:27 gubÄ, zarazna bualÄ p pjalje Asta frazÄ prevodjaÅ”tje grÄkavorbÄ karje s koristja d oznaÄalÄ njeke razliÄite vrstje d bualje p pjalje. Tradicionalno s podrazumjaÅ”tje k s odnosaÅ”tjep guba. Om karje avut una d aÅ”tja bualje p pjalje smatratit je ritualno rou. Omu a tribja cÄnut odvojit d alci lumje kumalu alcilor na prenesja bualÄ Å” kum na vinja Än kontakt ku altu om Å” afÄÄa p omula ritualnim rou (vjez Lev 13,45ā46).ā” 4:27 2 Car 5,1ā14 Ā§ 4:40 KÄnd akÄzut nuaptja Än grÄki akrije: ākÄnd kadje suariljeā. D Židovj alta zuvÄ aÄiputkÄnd suarilje kadje. DÄžlaintje na kutizat s ukrjazÄ s l ukrjazÄ sÄmbÄtÄ, Å”tipta pÄnÄ sÄmbÄta nu zavrÅ”aÅ”tje, a atunÄaaÄiput s adukÄ p lumja bulnavÄ la Isusu.
Luka 4:42 11 Luka 5:19
42 KÄnd asvanit zuva, Isusu ajÅ”Ät d trgula Å” apljikat Än pustinje. Å multÄ lumje l katÄ.KÄnd la gÄsÄt, je l ruagÄ s rÄmÄje ku je. 43A jel lji zÄÄe: āTrjebje s mÄduk Å” Än alturj trgurjs rubjesk BunÄ vorbÄ d cara alu Dimizov. Daja Dimizov matrimjes.ā 44 Å Isusu rubja BunÄvorbÄ Än sinagogje Än pÄmÄnt alu Židovilor.*
5Isusu kjamÄ p Å imun, p Jakov Å” p Ivan s l pratjaskÄ(Mt 4,18ā22; Mk 1,16ā20)
1 Una zuvÄ, kÄnd Isusu astat pÄnglÄ apÄ Galileja,* multÄ lumje s strÄnÄa pÄnglÄ jel saudje vorba alu Dimizov. 2MajdatÄ d asta, njeki ribarji veÄ ajÅ”Ät dÄn Äamacurj Å” anÄiputs ÄistjaskÄ mrežilje. A Isusu avuzut alor doj Äamacurj p obalÄ 3 Å” autrat Än unu Äamac,karje irja alu Å imun. Å Isusu la rugat s puatje ucÄrÄ s l pinÄje dÄla obalÄ. AtunÄa Å”adje, Å”ÄnvÄca p narodu d Äamac.
4KÄnd aprestanit s rubjaskÄ, zÄÄe alu Å imun: āPinÄje Äamacu maj dÄpartje undje majadÄnkÄ apa, Å” arunkÄcmrežilje d pukat.ā 5Å imunu zÄÄe alu Isusuluj: āGospodarulje, tuatÄnuaptja njam potrudit Å” nimika nam pukat. Ali kum tu aÅ”a zÄÄ, osÄ arunk mreža.ā 6KÄndÅ imun Å” ortaÄi aluj afukut aja, je apukat mult pjaÅ”tje, atÄta d mrežilje anÄiput s s rupÄ.7 Ribarji afukut ku mÄna alu ortaÄi alor Än altu Äamac s vije s ažutÄ. Avinit je Å” atÄtanapunit p amiždoj Äamacurj d pjaÅ”tje k je anÄiput s potunjaskÄ.
8 KÄnd Å imun Petar aja avizut, akuzut la intja alu Isusuluj Å” zÄÄe: āFuÄ dÄla minje,Domnulje, daja Äe nu sÄnt om bun!ā 9 Å jel Å” toc karje afost ku jel Än Äamac sa miratkÄt mult pjaÅ”tje apukat. 10 Å isto aÅ”a sa mirat Jakov Å” Ivan, fiÄorji alu Zebedej, ortaÄi aluÅ imun.
Isusu atunÄa zÄÄe alu Å imun: āNavja frikÄ. Dakuma osÄ puÄ p lumja.āā 11KÄnd je askosÄamacurj p obalÄ, je alÄsat tot Å” apljikat dÄpÄ Isusu.
Isusu likujaÅ”tje p omu karje arje bualÄ p pjalje(Mt 8,1ā4; Mk 1,40ā45)
12Una zuvÄ Isusu avinjit Än unu trg undje afost unu om plin d bualje p pjalje. KÄnd jelavizut p Isusu, akuzut la intja alu Isusuluj ku fÄlÄi kÄrti pÄmÄnt Å” sa rugat d jel: āDomnulje,akÄ vrjaj, poc s m likujeÅ”t.ā
13 Isusu tinÄje mÄna, la dotaknit Å” zÄÄe: āVrjau. Fi likujit!ā Å guba odma sa povlaÄit.14 Isusu ja naredit: āNu zÄÄa alu nimilja, nu joÅ”, nego fuÄ odma Å” pokazaÅ”titje alu popÄjkum aputja s t pregledjaskÄ. PrinisaÅ”tje žrtvÄ d Äistjala ata, kum Mojsije zapovidit kumaputja toc s vjadÄ k jeÅ”t likujit.āā”
15AtunÄa glasu d Isusu totmajmult sa proÅ”irit Å”mulc narod avinja s l audje Å” s likujaskÄd buala alor. 16A jel majmult vorj jel s povlaÄa Än pustinje Å” s ruagÄ.
Isusu likujaÅ”tje p omu karje nu puatje s umblje(Mt 9,1ā8; Mk 2,1ā12)
17 KÄnd una zuvÄ Isusu Ävaca p narodu, Än klo Å”idja Å” farizeji Å” uÄitelji alu zakonu aluMojsije karje avinit dÄn tot satu Än regija Galileja Å” regija Judeja Å” d trg Jeruzalem. A sÄlaalu Domnuluj irja ku Isusu s likujaskÄ p lumja. 18Avinit njeka lumje karje aduÄa p nosiljep om karje nu puatje s umblje, pa pokuÅ”a s l adukÄ Å” s položaskÄ plÄngu Isusu. 19 Puntru* 4:44 Än pÄmÄnt alu Židovilor. Än grÄki skrije: āÄn Judejska.ā MeÄutim Å” akÄ Luka asta vorbÄ koristjaÅ”tje d oznaÄalÄregija alu rimulor Judeja, njekad (kaÅ”Ä kum je aiÄa Å” Än 23,5) jel koristjaÅ”tje d oznaÄalÄ d tuatÄ domovinÄ alu Židovilor.* 5:1 pÄnglÄ apÄ Galileja Än original: āpÄnglÄ apÄ Genezaretā, isto Äe Å” apa Galileja. ā 5:10 āDakuma osÄ puÄ plumjaā znaÄaÅ”tje k Petar rubjaÅ”tje alu lumjej d Dimizov Å” lji duÄe la Dimizov. ā” 5:14 Lev 14,1ā32
Luka 5:20 12 Luka 5:39
narod je na putut s l adukÄ Än kasÄ undje Isusu ÄnvÄca. La dus p stipinic p krov Å” afukutrupÄ Å” p nosilÄ, la slubuzÄt Än sredinÄ d sobÄ pravo la intja alu Isusuluj.ā”
20D aja Isusu ashvatit k krjadje Än jel, azÄs: āOrtakulje, sa oprostit ata greÅ”ala.ā21 P asta uÄitelji d zakonu alu Mojsije Å” farizeji angidit: āÄinje Ästa karje gindjaÅ”tje k
rubjaÅ”tje kaÅ”Ä Dimizov? Äinje, osim Dimizov, puatje a oprostjaskÄ greÅ”ala?ā22 Ali Isusu aÅ”tijut Äe gindjaÅ”tje Å” lji zÄÄe: āDÄÄe aÅ”a gÄndic? 23 Zar nuje majuÅ”urje s
zÄkÄ: āSa oprostit ata greÅ”alaā, njego s zÄkÄ: āSkual Å” umblÄā? 24Ali, s Å”tijic k jo Bijatu aluOmuluj am autoritet p pÄmÄnt s oprostjeskÄ greÅ”ala.ā AtunÄa zÄÄe alu omuluj karje nupuatje s umblje: āCije zÄk: āSkual, ja asta nosilÄ Å” fuÄ a kasÄ!ā ā
25 Å omu akuma sa skulat la vojki alor, alat aja p Äaja azukut Å” apljikat a kas, slavja pDimizov p drum. 26 Å toc afost skroz zadivic Å” aÄimput s slavjaskÄ p Dimizov. Afost plin dfrikÄ Å” rubja: āAstÄz noj amvizut neÅ”to Äe nuje d krizut!ā
Isusu kjamÄ p porezniku(Mt 9,9ā13; Mk 2,14ā17)
27 Isusu dÄpÄ aja ajÅ”Ät Å” avizut p porezniku LeviĀ§ kum Å”adja la carinÄ, Å” ja zÄs: āVinÄdÄpÄ minje.ā 28 Å Levi sa skulat, alÄsat tot, Å” apljikat dÄpÄ jel.
29AtunÄa Levi aprirdit d Isusu marje veselije Än kasa aluj. A ku je amÄnkat mulc lumjeÅ” Äntru je irja mulc poreznikurj. 30 AtunÄa njeki farizeji, Å” njeki uÄiteljurj d zakonu aluMojsije karje irja d grupa alor Å” prigovorja alu uÄenikurlje alu Isusuluj ku vorbilje: āDÄÄemÄnkÄc Å” bjec ku poreznikurlje Å” ku lumja karje grjeÅ”aÅ”tje?ā
31 A Isusu lja zÄs: āAlu lumjej zdravÄnÄ nu trjebje doktorjamja, veÄ alu lumjej karjebulnavÄ trjebje doktorjamja. 32 Nam vinit s kjem p lumja karje gidjaÅ”tje k je pravedna,nego avinjit s kjem p lumja karje grjeÅ”aÅ”tje s s okrinjaskÄ la Dimizov.ā
Isusu ÄnvacÄ k nov drumu aluj maj bun njego drumu alu bÄtÄrn(Mt 9,14ā17; Mk 2,18ā22)
33 Njeka lumje ja zÄs: āUÄenikurlje alu Jovan majmult vorj postjaÅ”tje Å” s ruagÄ, aÅ”a Å”uÄenikurlje alu farizeji, ali alji tjej stalno mÄlÄnkÄ Å” bja.ā
34 Lja Äntribat Isusu: āDali kutuizÄc svatovi alu mladoženjej s natiric s postjaskÄ pÄndmladoženja ku je?* 35 Ali osÄ vinje vrijamja kÄnd osÄ lji ja p mladoženjaā Å” atunÄa spostjaskÄ.ā
36AtunÄa Isusu nastavit aÅ”a Äe lja spus asta vorbÄ: āNumilja nu rupje pjatika dÄla novacualÄ s puatÄ s krpjaskÄ p cualÄ bÄtrnÄ. AkÄ aja faÄe, osÄ rupÄ cuala nuavÄ, a pjatikadÄla nuavÄ cualÄ nu pristajaÅ”tje alu cualÄ bÄtrnÄ. 37 Å numilja nu tuarnÄ vinu alu novā”Än bÄtrnÄ tÄÅ”nj d pjalje.Ā§ AkÄ aja faÄe, vinu alu nov osÄ rupjÄ tÄÅ”njilje* Å” osÄ varsÄ, atÄÅ”njilje osÄ propanjaskÄ. 38Njego, vinu alu nov trjebje s s tuarnje Än nuavje tÄÅ”nj. 39 Å numilja Äinje bja bÄtrn vin nu vrja vinu dalÄ nov daja Äe zÄÄe: āBÄtrn je maj bun.ā āā ā” 5:19 Än grÄki skrije: āsaurkat p krov Å” slubÄzÄt p omu karje nu puatje s umbljeā¦pisti plooÄic d glinÄ (crjep)ā.Zuviljalja, Än pÄmÄntula, fiÄa krovu d nÄroj Å” d paje karje s punja p krÄÄ Å” p graÄe. Ponekad koristja ploÄic d glinÄ(crjep). Krovj irja ravni, a kÄÅ”i avja stepinic ili basamaÄ p karje lumja s urka p krov. Ā§ 5:27 Levi isto s kima Matej.Vidjec (Matej 9,9). * 5:34 Postu je znaku d tugÄ. Svatovi nikad nu postjaÅ”tje pÄnd s slavjaÅ”tje. ā 5:35 Isusup jel usporidjaÅ”tje ku mladoženja, a p aluj uÄenikurlje ku svatovi. ā” 5:37 vinu alu nov ili āsok d strugurj.ā Asta sodnosaÅ”tje p vin karje joÅ” na kopt. Ā§ 5:37 tÄÅ”njAsta afost saku karje afost fukut d pjalje alu živutinje. * 5:37 vinualu nov osÄ rupjÄ tÄÅ”njilje KÄnd vinu alu nov akopt jel slubadje plinu karje proÅ”irjaÅ”tje taÅ”na. Daja Äe taÅ”na abÄtrnÄpiznjaÅ”tje daja Äe numaj puatje s s raÅ”irjaskÄ kaÅ”Ä taÅ”na anuavÄ. ā 5:39 Asta metaforÄ s razlikujaÅ”tje dÄla tradicijaalu voÄilor karje kaÅ”Ä vinu alu bÄtÄrnÄ Å” nov naÄinu d život karje je Isusu ÄvÄca karje je kaÅ”Ä vinu alu nov. Poanta aluasta ilustracija je k lumja karje zanjimja samo tradicija alor na vut volje s puje urjajkje karje je Isusu ÄvÄca, Å” akÄ ajaÄe jel ÄvÄca ispunja tot Äije alor (židovsko) Sveta pismÄ zapovidjaÅ”tje.
Luka 6:1 13 Luka 6:166
Isusu zÄÄe k arje autoritet p sÄmbÄta, svÄntÄ zuvÄ alu židovilor(Mt 12,1ā8; Mk 2,23ā28)
1 10 Una sÄmbÄtÄ Isusu triÄa pisti pijanÄ d gruÄ. UÄenikurlje aluj rupja gruv, Å” la trljitku mÄnilje Å” la mÄnkat. 2 A njeki farizeji azÄs: āDÄÄe prekrÅ”Äc zakonu alu Mojsije ku ajaÄe rupjec gruvu Än sÄmbÄtÄ?ā*
3 Isusu lja odgovorit: āZar voj na Äitit Än pismÄ SvÄntÄ Äe afukut David, argatu aluDimizov, kÄndflÄmÄzÄt jel Å” Älja karje afost ku jel? 4Zar na auntrat Än Å”ator undjeDimizovs poÅ”tujaÅ”tje, jel amÄnkat dÄ mÄlaju karje posvitit Å” adat alu Älja karje afost ku jel? Zarnu zÄÄe zakonu alu nostru k mÄlajusta nu kutjazÄ s mÄlÄnÄje nimilja Äinje nuje popÄ?āā ā”5AtunÄa Isusu lja zÄs asta: āJo, Bijatu alu Omuluj, am autoritet p sÄmbÄtÄ!ā
Isusu likujaÅ”tje p omu Än sÄmbÄtÄ(Mt 12,9ā14; Mk 3,1ā6)
6 Alta sÄmbÄtÄ Isusu auntrat Än sinagogÄ s vacÄ. Afost Än klo om karje na putut skoristjaskÄ mÄna dirjaptÄ.Ā§ 7UÄitelji d zakonu alu Mojsije Å” farizeji avurut s l optužaskÄp Isusu k aprekrÅ”Ät unu zakon alulor. Daja pomatrja p Isusu s vjadÄ dal vrja Än sÄmbÄtÄ slikujaskÄ.* 8A Isusu aÅ”tijut gÄndjala alor pa zÄÄe alu om karje arje mÄnÄ karje nu puatjes koristjaskÄ: āSkual Å” stÄj aiÄa la intja alu toc!ā Jel sa skulat Å” astat Än klo. 9AtunÄa IsusuzÄÄe: āS vu Äntrjeb: DopustjaÅ”tje zakonu alu Mojsije s s fakÄ Än sÄmbÄtÄ binje, ili rov? SspasaskÄ Å¾ivotu, ili s l uniÅ”tjaskÄ?ā 10 Sa ujtat p toc Än sinagogÄ Å” atunÄa zÄÄe alu omuluj:āÄntiÄje mÄna!ā Jel afukut aÅ”a Å” mÄna sa likujit. 11 AtunÄa farizeji Å” uÄitelji d zakon aluMojsije sa nikÄžÄt, Å” anÄiput s dogovorjaskÄ Äe s fakÄ pÄntruv Isusu.
Isusu kuljaÄje p duavÄsprjaÄe (12) d apostolurj(Mt 10,1ā4; Mk 3,13ā19)
12Än zuviljalja Isusu apljikat p djal s ruaÄje Å” provodit nuaptja ku ruguala la Dimizov.13 KÄnd avinjit alta zuva, akimat la jel p uÄenikurlje Å” ÄntrÄ je akuljes duavÄsprjaÄe (12)d lumje, karje lja odredit d apostolurj.
14Afost Å imun, karje Isusu la kimat Petar,Andrija, fratilje alu Petar,Jakov,Ivan,Filip,Bartolomej,15Matej,Toma,Jakov, kupilu alu Alfej,Å imun karje avut nadimaku Domoljub,16 Juda, kupilu alu Jakov,Å” Juda IÅ”kariot, karje majklo izdajit p Isusu.Isusu ÄnvacÄ Å” likujaÅ”tje(Mt 4,23ā25; 5,1ā12)
* 6:2 Zakonu alu Mojsije zÄÄe nu kutjez s lukrjez Än sÄmbÄtÄ (vjez āsÄmbÄtaā Än rjeÄnik). Farizeji irja strogi Än naÄinkarje je tumaÄa zakonu alu Mojsije Å” je smatrja Äla Äinje rupje gruvu jel lukrjazÄ (Izl 34,21). ā 6:4 1 Sam 21,1ā7ā” 6:4 MÄlaju karje je posvetit afost duavÄsprjaÄe (12) d mÄlajurj karje s nalazja Än lok svÄnt Än Å ator. Popilje Än klopunje Än tuatÄ duminika d žrtvÄ alu Dimizov. Än tuatÄ zuvÄ sÄmbÄtÄ lji prominja duavÄsprjaÄe mÄlajurj karje akoptÄn zuvasta. Samo popilje aputut s mÄlÄnÄe mÄlajur alji bÄtrnje (Lev 24,5ā9). Ā§ 6:6 karje na putut s koristjaskÄmÄna dirjaptÄ AiÄa Å” Än 8. stih, Än grÄki skrije: āmÄna afost uskatÄā. MÄna alu omuluj afost oÅ”tetitÄ aÅ”a k na pututo sutingÄ. Vjerovatno afost savijitÄ skroz Än pulm, AÅ”a s izgledjaskÄ mikÄ Å” naboritÄ. * 6:7 Mulc uÄiteljl dÄla zakonalu Mojsije azÄs akÄ alu njeko tinÄ njeka pomoÄu, aja je lukru. Daja Äe tumaÄa zakonu strogo rov, azÄs k nuje uredu sÄntinÄe pomoÄu Än sÄmbÄtÄ. AvÄcat k alu omuluj puatje s tingÄ pomoÄu Än sÄmbÄtÄ samo Än marje ozbiljna situacijekaÅ”Ä kum je porodu Å” kÄnd životu alu omuluj arfi Än opasnost.
Luka 6:17 14 Luka 6:3617 Isusu sa dat Än zos dÄpÄ djal ku apostoli Å” astat p ravnicÄ. Änklo aÅ”tiptat mulc alturj
uÄenikurj d aluj Å” mulc narod d trg Jeruzalem Å” d tot pÄmÄntu alu Židovilor,ā Å” d regijapÄnglu apÄ undje irja trgurj Tir Å” Sidon p sjever. 18 Avinit toc s puje urjajkje la Isusu Å” slji likujaskÄ tuatÄ buala. S likujaskÄ p Älja karje lja muÄit sufljeti alji rov. 19 TuatÄ lumjela akÄtat s l dotaknjaskÄ daja Äinje l dotaknja snaga ajÅ”a dÄn jel Å” lji likuja.
20AtunÄa Isusu sa ujtat p uÄenikurj Å” zÄÄe:āNÄrukoÅ” iÅ”tjec voj karje iÅ”tjec sÄraÄ
k voj iÅ”tjec ukljuÄic Än cara alu Dimizov!21NÄrukoÅ” iÅ”tjec voj karje iÅ”tjec flÄmÄnž
k voj osÄ fic narinic!NÄrukoÅ” iÅ”tjec voj karje akuma plinÄec
k voj osÄ vu radujic!22NÄrukoÅ” iÅ”tjec voj karje p voj mrzaÅ”tje lumja
Å” kÄnd p voj iskljuÄaÅ”tje Å” vu vridjaÅ”tje Å” vu zÄÄe k iÅ”tjec rovjdaja Äe iÅ”tjec uÄenikurlje alji mjej, alu Bijatu alu Omuluj!23RaduicÄvÄ voj Än zuvaja Å” sÄric d radostk istina je nagrada avuastrÄ marje je p Äerj,k je karje vumaltetirjaÅ”tje sÄmÄnca je alu Älja karje dmultmaltetirja p prorokurlje!ā
24 āAli grjev vuavÄ, lumja karje bugatÄ,k veÄ as primit utjÅ”ala avuastrÄ!
25Grjev vuavÄ karje iÅ”tjec narinic,k osÄ fic flÄmÄnž!
Grjev vuavÄ karje akuma vu radujic,k osÄ tugujic Å” s plinÄec!
26Grjev vuavÄ kÄnd p voj tuatÄ lumja uhvaljaÅ”tje,k je karje uhvalja p voj sÄmÄnca je alu Älja karje uhvalja d mult d prorokurlje alji
miÄinoÅ”.āIsusu ÄnvacÄ s vrjem p duÅ”manji alji noÅ”tri(Mt 5,39ā42)
27 āA jo vu zÄk, vuavÄ karje punjec urjajkje: Vrjec p duÅ”manji alji voÅ”tri. Binje fiÄec alulumjej karje vu mrzaÅ”tje. 28 KÄtÄc dÄla Dimizov s fakÄ binje alu Älja karje vu blastÄmÄ.RugÄcÄvÄ d Älja karje p voj maltetirjaÅ”tje. 29 Alu Äla karje t luvjaÅ”tje p una falkÄ tinÄje Å”altÄ, Å” alu Äla karje c ja ancuku dopustjaÅ”tje s c ja Å” kÄmaÅ”a. 30Ali dÄj alu tot Äla karje dÄlatinje katÄ, a dÄla Äla karje dÄla tinje furÄ nu kÄta s ÄntuarkÄ. 31 FiÄec alu lumjej isto Äevrjec je vuavÄ s fakÄ.
32 AkÄ vrjec samo p Älja karje p voj vrja, nu zaslužÄc nagradÄ. Å lumja karje rovj vrjap Älja karje vrja p je. 33 Isto aÅ”a akÄ fiÄec binje samo alu Älja karje faÄe vuavÄ binje, nuzaslužÄc nagradÄ. Å lumja karje rovj faÄe isto aja. 34 AkÄ pozajmic samo alu Älja karjepuatje s vu tuarkÄ Än drÄt, nu zaslužÄc nagradÄ. Å lumja karje rovj pozajmjaÅ”tje alu lumjejkarje rovj s s tuarkÄ Än drÄt. 35Nego, vrjac isto p duÅ”mani alji voÅ”tri. FiÄec binje alor Å”pozajmic alu Älja karje nu puatje s vu tuarkÄ Än drÄt. AkÄ aja fiÄec, osÄ primic marjenagradÄ Å” osÄ fic kaÅ”Ä Maj marje Dimizov karje bun kÄrti lumje karje nu zahvaljaÅ”tje Å”karje je rovj. 36 Fic bunj kÄrti tuatÄ lumje kum Tata alu vostru Än Äerj jaÅ”tje bun kÄrtituatÄ lumje.ā
Isusu ÄnvacÄ s nu sudjaskÄ(Mt 7,1ā5)
ā 6:17 pÄmÄntu alu Židovilor Än grÄki orginalu skrije: āJudejaā. Aja puatje posebno s odnosaskÄ p rimska regije Änjužna Palestina, ali Än Ästa stih s odnosaÅ”tje opÄenito p tot pÄmÄntu Än karje atrijit Židovi.
Luka 6:37 15 Luka 7:1437Nu sudic Å” nu s fic sudic. Nu optužÄc Å” nu s fic optužÄc. Oprostic Å” osÄ vu fije oprostit.
38 DÄc Å” Dimizov osÄ vu dja. Jel osÄ vu tuarnÄ marje koliÄinÄ Än pualÄ, ka omu bunkarje punjaÅ”tje gÄvanu aluj d gruv aÅ”a Äe nabijaÅ”tje Å” potresaÅ”tje gruvu pÄnd god nu snapunjaÅ”tje, Å” nastavjaÅ”tje s dodajaskÄ joÅ” maj mult pÄnd gruvu nu s prelijaÅ”tje. K kummiric alu alculor, aÅ”a Dimizov osÄ mirjaskÄ Å” vuavÄ.
39 Isusu azÄs alor Å” joÅ” una vorbÄ: āZar puatje vorbu s adukÄ p vorbu? Nu puatje, kamiždoj osÄ kadÄ Än rupÄ. 40 UÄeniku nuje maj marje d uÄitelju aluj. Ali tot uÄenikukarje uÄitelju la vÄcat tot Äe Å”tije, osÄ fije kaÅ”Ä uÄitelju aluj. 41 DÄÄe tujc la aÅ”kja Än vojkalu altuluj, a nu vjez ljemnu Än vojk alu tov? 42DÄÄe zÄÄ alu altuluj: āOmulje, s c skot aÅ”kjadÄn vojku alu tovā, a sÄngur Än vojk nu vjez ljemnu? Ku duavÄ licje! Skuatje majdatÄljemnu dÄn vojku alu tov pa tunÄa osÄ vjez kum s skoc aÅ”kja dÄn vojku alu altuluj.ā
Isusu ÄnvacÄ d bunje Å” d ruavje vorbje(Mt 7,17ā20; 12,34ā35)
43 āLjemnu alu bun nu puatje s rodjaskÄ rodu karje nuje bun, niÄ ljemnu karje nujebun nu puatje s rodjaskÄ rodu alu bun. 44 Tot ljemnu s kunaÅ”tje p plod. DÄn mÄrÄinj nusa dunÄ smokva nit strugurlje. 45 Isto aÅ”a bun omu rubjaÅ”tje bunje vorbje k je inima alujbunÄ, a omu rov rubjaÅ”tje ruavje vorbje k je inima aluj ruavÄ. Aja Äe omu rubjaÅ”tje aratÄd karje jel inima arje.ā
Omu karje je mudar faÄe aja Äe Isusu zÄÄe(Mt 7,24ā27)
46 āÄe mÄkimÄc, āDomnu, Domnu!ā, a nu fiÄec aja Äe zÄk? 47 Äla karje vinje la minje Å”auzÄt vorbilje alji mjalje Å” faÄe aja Äe zÄk 48 je kaÅ”Ä omu karje gradit kasa Å” surpa adÄnkÄrupÄ Å” postavit temelju p buluvan. A kÄnd avinja poplavÄ, Å” kÄnd apa navalit p kasÄ, nupuatje s miÅ”kÄ daje Äe binje sa gradit. 49 Ali Äla karje auzÄt vorbilje alji mjalje Å” nu faÄeaja Äe zÄk je kaÅ”Ä omu karje sagradit kasa p pÄmÄnt frzd temelj. KÄnd apa navalit p kasÄmajdatÄ sa duburÄt Å” irja skroz uniÅ”titÄ.ā
7Isusu likujaŔtje p argatu alu kapetanuluj alu rimuluj
1 DÄpÄ aja Äe tot azÄs alu naroduluj, Isusu apljikat Än trg Kafarnaum. 2 Änklo afostnjeki kapetan alu rimuluj karje avut argat karje avut d jel milÄ. Äla argat afost bulnav pmuartje. 3KÄnd kapetanu auzÄt d Isusu, atrimjes la jel voÄe alu lumjaja karje irja ŽidovurjÄn trgula s l ruaÄe s vije Å” s likujaskÄ p argatu aluj. 4KÄnd je avinit la Isusu, mult la rugat:āZaslužÄt s ji faÄ aja 5daja Äe vrja p narodu alu nostru, frzdÄ jel noj nam putja s sagradimsinagoga anuastrÄ.ā
6 Isusu apljikat ku je. Å kÄnd avinit la upruapje la kasÄ, atrimjes kapetanu p ortaÄi laIsusu. Je azÄs: āKapetanu azÄs asta: Domnulje, nu tumuÄja. K nu sÄnt vrjedan s uncrÄ Änkasa amja. 7Nu sÄnt vrjedan s viuv pÄnla tinje. Nego samo zi dudje god jeÅ”t s s likujaskÄargatu alu mjov. 8Asta Å”tiv k Å” jo mora s askult p kapetanu alu mjov. Am Å” jo vuastje dusuminje. Å zÄk alu unu: āFuÄ!ā Å” jel pljakÄ. Å alu altuluj zÄk: āVinÄ aiÄa!ā Å” jel vinje. Å aluargatu alu mjov zÄk: āFej aja!ā Å” jel faÄe.ā
9KÄnd auzÄt aja, sa mirat Isusu Å” sa okrinit la mulc lumje karje apljikat dÄpÄ jel Å” zÄÄe:āIstina je, Än Izrael na gÄsÄt p unu Židov karje krjadje kaÅ”Ä Ästa karje nuje Židov karjeaÅ”a krjadje.ā 10KÄnd sa tors a kas Älja p karje kapetanu atrimjes, agÄsÄt p argatu likujit.
Isusu uskrisnjaÅ”tje p bijatu alu udovicÄj11DÄpÄ aja Isusu apljikat Än trg karje s kimaNain. La pratit aluj uÄenikurlj Å”mulc lumje.
12KÄnd avinit la upruapje la uÅ”a alu trguluj, baÅ” atunÄa njeka lumje aduÄe p mort fÄlkovdÄn trg pÄnla gruapÄ s l saranjaskÄ. Om karje amurit afost jedinac la mamÄ, karje afostudovicÄ, Å” mulc lumje dÄn trg irja ku ja. 13 KÄnd Domnu Isusu avizuto ja fost žauv d ja Å”ja zÄs alu je: āNu plinÄa!ā 14Avinit Å” adotaknit nosiljilje, a lumja karje aduÄja astat. Isusu
Luka 7:15 16 Luka 7:32azÄs: āFÄlkovulje, c zÄk, skual!ā 15 Å fÄlkovu sa drikat Å” arubit, a Isusu azÄs alu mumusÄj:āJakÄc kupilu alu tovā.
16 Toc sa mirat la sÄla alu Dimizovuluj. L slavja Å” zÄÄa: āMarje proroku trijaÅ”tje Äntrunoj! Dimizov avinjit s ažutÄ alu narodu aluj!ā 17 Å toc Äntru Židovj* Å” Än altje lokurj auzÄtaja Äe Isusu afukut.
Ivan karje BitjazÄ trimjatje p uÄenikurlje aluj s ÄntrijabÄ jaÅ”tje Isusu Mesija(Mt 11,2ā11)
18 UÄenikurlje alu Ivan arubit alu Ivan d tot aja Äe Isusu afukut. Ivan akimat p dojuÄenikurj aluj 19 Å” lja trimjes la Domnu Isusu s l trjabje: āJeÅ”t tu Äla karje Dimizov a obeÄitk osÄ vijeā ili dal trjebje s Å”tiptÄm p altu s vije?ā
20KÄnd avinit la Isusu, azÄs lumjaja: āIvan karje bitjazÄ atrimjes p noj la tinje s t tribÄm:āJeÅ”t tu Äla karje Dimizov a obeÄit k osÄ vije ili dal trjebje s Å”tiptÄm p altu s vije?ā ā
21 PÄnd je afost Änklo, Isusu alikujit p mulc d bualÄ, d patjalÄ Å” d sufljeti alji rovj. Å alikujit p multÄ lumje karje vorbj s puatje s vjadÄ. 22 AtunÄa a odgovorit alor: āFuÄicÅ” javic alu Ivan Äe avuzut Å” auzÄt: vorbi vjadje, lumja karje nu puatje s umblÄ akumaumblÄ, lumja karje avut bualÄ p pjalje,ā” akuma je likujic, surdi audje, morcÄ s skualÄ, Å”alu sÄraÄilor s rubjaÅ”tje BunÄ vorbÄ d Dimizov. 23 Blagoslovit Äla karje nu kadje Än vjerÄdÄn minje.ā
24KÄnd apljikat uÄenikurlje alu Ivan, Isusu aÄinput s rubjaskÄ alu multÄ lumje d Ivan.Jel azÄs: āAs pljikat Än lok undje nuje nimika. D karje om as pljikat Än klo s vidjec? Dalas pljikat s vidjec p njeko karje kaÅ”Ä trstika karje vÄntu uljigÄna? Nu! Nas pljikat ajas vidjec. 25 Ili apljikat s vidjec p omu karje mÄndru ÄbrÄkat? Nu! K lumja karje aduÄemÄndrje cualje Å” trijaÅ”tje Än bugacije s nalazaÅ”tje Än palaÄe alu caruluj. 26 As pljikat svidjec p proroku? Da! Jel je maj marje prorok. 27 Ivan je Äla d karje je skris Än SvetapismÄ:āJakÄ, trimjet p omu karje duÄe vorba amja
s pljaÄe la intja ata s priprimjaskÄ drum d tinje.āā”28 Punjec binje urjajkje: d tuatÄ lumje karje ikad a trjit nimilja nuje maj marje d Ivan. Aipak, Än cara alu Dimizov, Äla karje je maj mik je maj marje d jel.āĀ§
Isusu ukurjaÅ”tje p voÄilje alu Židovilor daja Äe aodbit p Ivan Å” p jel(Mt 11,12ā19)
29TuatÄ lumja karje apus urjajkje la Isusu, Äak Å” poreznikurlje, veÄ askultat poruka aluIvan Å” p je jel lja bitizat. AtunÄa, kÄnd je auzÄt Äe Isusu azÄs, sa složÄt k Dimizov zaistaatrimjes p Ivan s kjamje p narodu s s pokajaskÄ.* 30Naprotiv, farizeji Å” uÄitelji alu zakonualu Mojsije aodbit planu alu Dimizov d je daja Äe aodbit s lji bitjazÄ Ivan.
31 Isusu azÄs: āA ku Äinje s lji usporudjesk p lumja Än asta vrijamje?ā P Äinje samÄnÄ?32 Je je kaÅ”Ä kupi karje Å”adje la tržnicÄ Å” unu p alt s strigÄ:āNoj am kÄntat vuavÄ vesele kÄntiÄ* 7:17 toc Äntru Židovj Än grÄkoi orginalu skrije: āJudejaā. Aja puatje posebno s odnosask p trgu alu rimuluj Änjužna Paleatina, ali Än Ästa stih s odnosaÅ”tje p opÄenito p tot pÄmÄntu Än karje atrijit Židovi. ā 7:19 karje Dimizova obeÄit k osÄ vije Än grÄki skrije: āÄla karje trjebje s vije.ā AÅ”a s rubja d Mesija. ā” 7:22 bualÄ p pjalje Vejz fusnotuu 4,27. ā” 7:27 Mal 3,1 Ā§ 7:28 maj marje d jel Isusu nu zÄÄe k je Ivan nuje marje prorok. ZÄÄe k je lumja karjeadoživit blagoslovurlje alu carÄj alu Dimizovuluj, kaÅ”Ä ÄÅ”tja lumje (vjez stihurlje 18-23), zaista blagoslovic. UživjaÅ”tjeÄn stvarurj karje Ivan joÅ” na doživit. Lumja alu pÄmÄntusta smatrjaÅ”tje p njeka lumje k je nevažni. Ali Än cara aluDimizov, Dimizov lji smatrjaÅ”tje k je važni. * 7:29 sa složÄt k Dimizov zaista atrimjes p Ivan s kjamje p narodus s pokajaskÄ U grÄki originalu skrije: āopravdja p Dimizovā. D Ästa kontekst, aja znaÄaÅ”tje k sa služÄt k je drumualu Dimizov, karje Ivan Å” Isusu rubja, bun. ā 7:31 lumja Än asta vrijamje Än grÄki originalu skrije: ālumja d ÄstanaraÅ”tajā. Aja je Isusu maj mult kima p Älja karje ji sa protivja, posebno p voÄilje alu Židovilor.
Luka 7:33 17 Luka 8:2Ŕ voj na žukat!
Noj am kÄntat vuavÄ tužne kÄntiÄa voj na plÄns!āā”
33K, avinit Ivan karje bitjazÄ na mÄnkat mÄlaj niÄ vin na but,Ā§ a zÄÄec: āÄn jel je sufljetualu rov!ā 34 Jo, Bijatu alu Omuluj, avinjit karje amÄnkat Å” ambut, a zÄÄec: āJakÄ, omu karjevrja mult s mÄlÄnÄe s Å” bja mult vin, ortaku alu poreznikuluj Å” ku greÅ”nikurlje!ā 35 Tockarje prihvatjaÅ”tje mudrost alu Dimizov razumjaÅ”tje k Dimizov atrimjes Å” p minje Å” pIvan.ā*
Isusu ÄnvacÄ k Äla alu Äinje mult s oprostjaÅ”tje, mult Å” sÄrutÄ(Mt 26,6ā13; Mk 14,3ā9; Iv 12,1ā8)
36Unu farizej akimat p Isusu s mÄlÄnÄe ku jel. Jel auntrat Än kasÄ alu farizej Å” alat lokula astal s mÄlÄnÄe.ā 37Afost njekamujarje, kunuskutÄ Än trgula p greÅ”ala alu je. Adoznaitk Isusu mÄlÄnkÄ la farizej Än kasÄ. Å jakÄ, mujarja adus skumpÄ ulje karje miruasÄ ÄnmÄndrÄ bukal. 38 Å astat la piÄuarje dÄpÄ Isusu. AnÄiput s plÄngÄ Å” lakrmilje kÄdja ppiÄuarje. Ku pÄru lja frikat, Å” lja sÄrutat Å” lji uns ku skumpÄ ulje karje miruasÄ.
39KÄnd avuzut farizej karje akimat p Isusu, agindit: āKÄnd Ästa om zaista arfi prorok,aÅ”tija Äinje je mujarajasta karje l dotaknjaÅ”tje, k ja je marje greÅ”nicÄ.ā
40 P aja Isusu ja zÄs: āÅ imune, am s c zÄk neÅ”to.āA jel azÄs: āUÄiteljulje, zi!ā41 A Isusu azÄs: āDoj (2) omurj duguja alu unu om banj. Unu om ja dugujit ÄinÄ sutje
(500) kovanic d arÄint,ā” a altu om ÄinzÄÄ (50). 42A kumna vut dudje s ÄntuarkÄ, uamiždoja oprostit dugu. AtunÄa karje d je doj maj mult s l vrja?ā
43 Å imun a odgovorit: āGindjesk alu Äla karje maj mult oprostit dugu.āAzÄs Isusu: āBinje azÄs.ā 44AtunÄa Isusu sa okrenit la mujarje Å” zÄÄe alu Å imun: āVjez
p asta mujarje? Jo autrat Än kasÄ ata, ali tu nu maj dat apÄ s spÄl piÄuarilje, a ja aplÄns Å”lakrmilje alu je akÄzut p piÄuarje a ja lja asplat Å” ku pÄrumi lja frikat. 45Numa duÄukit kupoljubacu, a ja, d kÄnd jo autrat na prestanit s m surutje piÄuarilje. 46Tu numa uns kapuku ulja, a ja ku skumpÄ ulje karje miruasÄ a uns piÄuarilje.Ā§ 47DÄÄe gindjeÅ”t k ja apokazÄtatÄta d marje ljubav? C zÄk istinÄ: aja je daja Äe greÅ”ala alu je, Å” akÄ lja fost multÄ, afostoprostit. Äla karje gindjaÅ”tje k trjebje aluj ucÄrÄ s s oprostjaskÄ, Äla vrja ucÄrÄ.ā 48AtunÄaalu mujarje azÄs: āZaista, greÅ”ala ata cam oprostit.ā
49 Älja karje afost Änklo aÄinput Äntri je s rubjaskÄ: āÄinj je Ästa Å” greÅ”ala soprostjaskÄ?ā
50A jel zÄÄe alumujarje: āDaja Äe akrizut, tu ta spasÄt! S c dja Dimizovmir pÄnd pljeÄ!ā8
Mujerilje karje pratjaÅ”tje p Isusu1MajdatÄ d aja Isusu pljika p trgurj Å” p saturj s rubjaskÄ BunÄ vorbÄ d cara alu Dimizov.
Afost ku Isusu duavÄsprjaÄe (12) apostolurj 2 Å” njeke mujerj karje Isusu lja likujit dÄlaā” 7:32 Isusu usporidjaÅ”tje p voÄilje alu židovilor ku kupi karje je nikÄžÄc p ortaÄi alor k nu faÄe aja Äe vrja. KaÅ”Ä aÅ”akupi, voÄilje alu židovilor uznemiric dÄn Ivan Å” Isusu k nu s ponaÅ”aÅ”tje kum alor s sviÄaÅ”tje ili prihvatjaÅ”tje. Ā§ 7:33namÄnkat mÄlaj niÄ vin na but Ivan trija grjev. Boravja Än lok undje nuje nimika, mÄnka skakavacurj Å” med Å” s ÄnbrkaÄn cualje neudobne (vjezMt 3,4; Mk 1,6). * 7:35 Toc karje prihvatjaÅ”tjemudrost alu Dimizov razumjaÅ”tje k Dimizovatrimjes Å” p minje Å” p Ivan Än grÄki originalu skrije: āÅ mudrost opravdjaÅ”tje p tuatje kupi alu jeā. Än Ästa kontekst,aja znaÄaÅ”tje k je lumja mudra kÄnd prihvatjaÅ”tje drumu karje Ivan Å” Isusu rubja. ā 7:36 alat loku la astal smÄlÄnÄe Afost obiÄaju la posebna gozbÄ kaÅ”Ä astamÄnkarje k omurjmÄlÄnkÄ pÄnd zaÄe udobno pÄnglu astal. ā” 7:41kovanic d arÄint Än grÄki skrije: ādenariā. Denar afost kovanica d arÄint alu rimulor. Vridja kaÅ”Ä una dnevnica d obiÄniradnikje. Ā§ 7:46 Gostjamja Än kasÄ obiÄno s nudja apa kumaputja s spalÄ piÄuarilje, k veÄina lumje ili pljika duskulcjili duÄa sandalje Å” Än kasÄ vinja ku piÄuarilje pljinje d praÅ”ÄnÄ. Gostjamja isto s doÄekuja ku poljubacu Än falkÄ, a alulumje posebne s unÄa kapu ku mirosu alu dulÄje ku ulja d maslinÄ.
Luka 8:3 18 Luka 8:23sufljeti alji rovj Å” dÄla bualÄ. Alja mujerj afost Marija karje afost d trg Magdala, d karjeIsusu potirit Å”aptje (7) sufljeti alji rovj, 3 Ivana, karje afost mujarja alu Kuza karje irjaupravitelju Än palaÄe alu Herod,* Suzana Å” multje altje mujerj. Jalje ku banji alor ažutatalu Isusuluj Å” alu apostolurj.
Isusu rubjaÅ”tje vorbÄ d om karje sijaÅ”tje sÄmÄnca(Mt 13,1ā17; Mk 4,1ā12)
4KÄnd pÄnglu Isusu sa skupitmulc lumje dÄn tot trgu, atunÄa Isusu lji rubja asta vorbÄ:5āUna zuvÄ ajÅ”Ät omu s posijaskÄ sÄmÄnca Än polje. KÄnd a posijit, njeka sÄmÄnca akÄzutp drum Å” lumja umbla p aja Å” puji lja amÄnkat. 6Njeka sÄmÄnca akÄzut p pÄmÄnt undjejaÅ”tje buluvan Å” tek Äe akriskut sa uskat daja Äe narje apÄ. 7Njeka sÄmÄnca akÄzut ÄntrumÄrÄinj Å” mÄrÄinjilje akriskut una ku je Å” ja sa uguÅ”Ät. 8 A njeka sÄmÄnca akÄzut p bunpÄmÄnt Å” krjaÅ”tje Å” rodjaÅ”tje d usutÄ (100) d vorj.ā Isusu azÄs aja, Å” astrigat: āToc Äinjearje urjekj s audÄ, trjebje s puje urjajkje Å” s razumjaskÄ!ā
Isusu ÄnvacÄ kum alta lumje s ponaÅ”aÅ”tje kÄnd audje vorba alu Dimizov(Mt 13,10ā23; Mk 4,10ā25)
9UÄenikurlje alu Isusuluj la Äntribat Äe znaÄaÅ”tje asta vorbÄ. 10 Isusu azÄs: āDopustitvuavÄ s razumic tajnilje d cara alu Dimizov. Ali koristjesk aÅ”a vorbje kÄnd jo ÄnvÄc p alcÄs ispunjaskÄ Sveta pismÄ:āS ujtÄ
a nu prepoznajaŔtje,Ŕ audje,
a nu razumjaÅ”tjeā.ā”11 JakÄ Äe znaÄaÅ”tje asta vorbÄ: sÄmÄnca je vorba alu Dimizov. 12 A sÄmÄnca karje
akÄzut p drumprestavjaÅ”tje p Älja karje audje, ali vinje nikuratu Å” adus vorba alu Dimizovd inima alor aÅ”a s nu krjadje Å” nu s spasaskÄ. 13 A sÄmÄnca karje akÄzut p buluvanprestavjaÅ”tje p Älja karje audje, ku radost primjaÅ”tje vorba alu Dimizov, ali narje korjen.Älja njeka vrijamje kradje, a kÄnd vinje iskuÅ”jala prestanjaÅ”tje s krjadje. 14 A sÄmÄncakarje akÄzut Än mÄrÄinj prestavjaÅ”tje p ÄÅ”tja karje punje urjajkje la vorba alu Dimizov,ali kum vrijamja trjaÄe, p je lji uguÅ”aÅ”tje brigilje, bugucija Å” tuatje užitkulje alu životuluj,daja je nu duÄe plodu kopt. 15A sÄmÄnca karje akuzut p bun pÄmÄnt prestavjaÅ”tje p lumjakarje ku bunÄ Å” ku poÅ”tena inimÄ pÄzaÅ”tje vorba alu Dimizov karje audje, je pljakÄ majdÄpartje kÄnd je grjev, daja je aduÄe bun plod.ā
16 āNimilja nu prindje lampa s viljaskÄ ku posuda ili s uaskundje dusu pat, nego s upujep postolje aÅ”a toc Älja karje untrÄ s puatÄ s vjadÄ binje. 17K tot Äije Äviljit osÄ fije dÄzvÄljitÅ” tot Äije skuns osÄ s Å”tije Å” osÄ vije p luminÄ. 18 Daja punjec binje urjajkje k Äla karjepÄzaÅ”tje vorba amja osÄ razumjaskÄ mult, a p Älja karje nu pÄzaÅ”tje vorba amja osÄ s ja Å”aja Äe gidjaÅ”tje k razumjaÅ”tje.ā
Je karje faÄe volja alu Dimizov je Älanurlje alu familija alu Isusuluj(Mt 12,46ā50; Mk 3,31ā35)
19 AtunÄa muma Å” fracÄ alu Isusuluj avinjit s l vjadÄ, ali na putut s vije la jel k afostmulc lumje. 20A javit alu Isusuluj: āMumÄta Å” fracÄ alji tej stÄ a far Å” vrja s t vjadjÄ.ā
21KÄnd Isusu auzÄt aja, azÄs alu lumjej: āÄlja karje punje urjajkje Å” izvrÅ”aÅ”tje vorba aluDimizov mije je ka muma Å” ka frac.ā
Isusu smirujaÅ”tje oluja la apÄ Galileja(Mt 8,23ā27; Mk 4,36ā41)
22Än una zuvÄ azÄs Isusu alu uÄenikurlje aluj: āTriÄjem p alta partje la apÄ.ā Je auntratÄn Äamac Å” a otplovit. 23PÄnd plovja, Isusu anÄiput s kulÄje. Å anÄiput s sufljemarje vÄnt.* 8:3 Herod Vjez 3,1 ku fusnota Änklo. ā” 8:10 Iz 6,9
Luka 8:24 19 Luka 8:47VÄntu anÄiput s fakÄ marj valurj karje anÄiput s napunjaskÄ Äamacu d apÄ Å” je sa gÄsÄtÄn rov.
24 Je avinit la Isusu Å” la skulat Å” ja zÄs: āGospodarulje, Gospodarulje, tonim!āA Isusu sa skulat, zapovidit alu vÄntuluj Å” alu valulor alji marj s stja Å” je sa smirit Å” afost
tiÅ”ina. 25AtunÄa Isusu azÄs alu uÄenikurlje aluj: āDÄÄe nas krizut Än minje?āA uÄenikurlje sa spirjat Å” sa mirat. AzÄs unji alu alc: āÄinje Ästa s zapovidjaskÄ Äak Å”
alu vÄntuluj Å” alu apÄj, Å” punje urjajkje la jel?āIsusu potirjaÅ”tje mulc sufljet alji rovj d om(Mt 8,28ā34; Mk 5,1ā20)
26 Avinjit Än regije Gerasa,ā karje je p alta partje d apÄ d regija Galileja. 27 Äim IsusuajÅ”Ät d Äamac p obalÄ, avinjit la intja alu Isusuluj njeki om d trg karje avut sufljeti alji rovjÄn jel. VeÄ d mult kum nu sa bÄrkat niÄ atrijit Än kasÄ nego irja la mÄrmÄnc. 28-29MultÄvrijamje sufljeti alji rovj l cÄnja Å” akÄ lumja la ljigat p lanacurj Å” okove Å” l pÄza, jel rupjalanacu Å” sufljeti alji rovj l natirja s pljaÄe Än lok undje nuje nimika. KÄnd omula avizutp Isusu, acÄpat. Isusu a zapovidit alu sufljeti alji rovj s jaÅ”Ä d omula. Akuzut la intja aluIsusuluj Å” astrigat: āÄe vrijaj dÄla minje, Isusulje, Bijatu alu Maj marje Dimizov? MÄrogd tinje, nu m muÄja!ā
30 Isusu la tribat: āKum t kjem?ā Jel zÄÄe: āMulcā,ā” k afost Än jel mulc sufljeti alji rovj.31 Å sufljeti alji rovj anÄiput mult s s ruaÄe d Isusu s nu naridjaskÄ s pljaÄe Än jamÄ frzdÄkraj undje osÄ fije kaznic.
32 A Än klo p djal mult porÄ s ranja. Sufljeti alji rovj sa rugat d Isusu s dopustjaskÄ suntrÄ Än porÄ Å” Isusu a dopustit. 33AtunÄa sufljeti alji rovj ajÅ”Ät d om Å” auntrat Än porÄ.Toc porÄi adat fuga Än žos dÄpÄ djal Än apÄ Å” sa nikat.
34KÄnd lumja karje pÄza p porÄi avizut Äe sa dogodit, afuÄit Å” arazglÄsÄt p trg Å” p saturj.35 A lumja avinjit s vjadje Äe afost. KÄnd je ažuns, avizut p Isusu ku omu d karje ajÅ”Ätsufljeti alji rovj. Avizut p omu karje Å”adje Å” punja urjajkje la Isusu, Äbrkat Å” bun Än kap.Å lumja sa spirjat. 36 Je karje avuzut Äe sa dogodit, arubit alu lumjaja kum Isusu likujit pomu Än karje afost sufljeti alji rovj. 37TuatÄ lumja d regije Gerasa lja pukat marje frikÄ, Å”arugat p Isusu s pljaÄe dÄla je. Isusu auntrat Än Äamac s pljaÄe pisti apÄ Än drÄt.
38MajdatÄ nego Äe Isusu Å” uÄenikurlje aluj otplovit Än Äamac, omu d karje sufljeti aljirovj ajÅ”Ät sa rugat mult d Isusu s puatÄ s rÄmÄje ku jel. Ali Isusu ja zÄs: 39 āÄntuarÄitje akas Å” zi alu toc Äe Dimizov afukut d tinje.ā AtunÄa jel apljikat Å” razglasÄt p tot trgu Äe jaafukut Isusu.
Isusu likujaÅ”tje p mujarja Å” adrikÄ p fata d morc(Mt 9,18ā26; Mk 5,22ā43)
40MultÄ lumje aÅ”tipta p Isusu s s tuarkÄ dÄpÄ alta partje d apÄ. KÄnd Isusu ažuns, tocku radostu la doÄekit. 41 D dÄturdatÄ avinit omu karje sa kima Jair, karje irja voÄa alulumje karje s sastaja Än sinagogÄ. Akuzut la intja alu Isusuluj Å” mult sa rugat s vije Änkasa aluj. 42 Jel avut jedinicÄ fatÄ karje avut duavÄsprjaÄe (12) d aj karje irja p muartje.
PÄnd Isusu pljika la Jair, mulc lumja l pinÄja dÄpÄ pistot. 43 Äntru lumje irja mujerjekarje duavÄsprjaÄe (12) d aj krvarja, Å” potroÅ”Ät tot Äe avut p doktorjamje, ali nimilja naputut s ju likujaskÄ. 44 Avinit d drÄt Å” apus mÄna p rubu alu cuala alu Isusuluj Å” odmasÄnÄilje aprestanit s kurje.
45Atribat Isusu: āÄinje apus mÄna p minje?āÅ pÄnd toc azÄs: āNu joā, Petar azÄs: āGospodarulje, multÄ lumje t pinÄje Å” t strÄnÄje?ā46 A Isusu azÄs: āNeko namjerno apus mÄna p minje. A usitit k sÄla ajiÅ”Ät d minje.ā
47 KÄnd mujarjaja saznajit k nu puatje s askundÄ k ja apus mÄna p Isusu, atrimurat dā 8:26 regije Gerasa Än njeke grÄki knjigje: āGarasaā (takoÄer Än stih 37). Lumja karje atrijit Än trgula GerasÄ Å” ÄnokolicÄ na fost Židovj. ā” 8:30 Än grÄki skrije: āLegijaā. Legija afost rimska vorba d vuastje karje s odnusa p skupinÄdÄn 6000 vuastje. AiÄa s koristjaÅ”tje d oznaÄalÄ d marje skupinÄ sufljeti alji rovj.
Luka 8:48 20 Luka 9:14frikÄ Å” akuzut la intja alu Isusuluj Å” la intja alu tot narodu Å” lja zÄs dÄÄe apus mÄna pIsusu Å” kum odma sa likujit. 48A Isusu alu je azÄs: āFata amja, tu ta likujit daja Äe akrizut.S c dja Dimizov mir pÄnÄ pljeÄ!ā
49KÄnd Isusu joÅ” arubit alumujaraja, avinjit njeko d kasÄ alu JairĀ§ ku poruka: āCamuritfata. Nu maj muÄa uÄitelju viÅ”e.ā
50AuzÄt Isusu Å” zÄs alu Jair: āNa vja frikÄ! Samo krjadje Å” ja osÄ fije binje!ā51 KÄnd Isusu avinjit Än kasÄ alu Jair, Isusu a dopustit samo alu Petar, alu Ivan, Å” alu
Jakov, Å” alu tatÄj Å” alu mamÄj alu fataja s utrje ku je. 52 Å toc karje veÄ irja Än kasÄ plÄnÄjaÅ” tuguja dÄpÄ ja. Isusu lja zÄs: āNu plinÄec! Nuje muartÄ, nego s kulkÄ!ā
53 AtunÄa toc anÄiput s s ljaÄe d jel daja Äe aÅ”tijut k je muartÄ. 54 Isusu alato d mÄnÄÅ” astrigat: āKupiljulje, skual!ā 55 Å sufljetu sa sa tors Å” odma sa skulat. Isusu azÄs s ji djas mÄlÄnÄe. 56 Alu je roditelji irja zaÄudic, a Isusu ja naredit s nu zÄkÄ alu nimilja Äe sadogodit.
9Isusu trimjatje p apostoli s rubjaskÄ BunÄ vorbÄ Å” s likujaskÄ p bulnavi(Mt 10,9ā14; Mk 6,7ā13)
1 Isusu akimat la jel p duavÄsprjaÄe (12) apostolurj Å” lja dat sÄla Å” autoritet s potirjaskÄp sufljeti alji rovj Å” s puatÄ s likujaskÄ p bulnavi. 2Lja trimjes s rubjaskÄ BunÄ vorbÄ d caraalu Dimizov Å” s likujaskÄ p bulnavi. 3 Isusu lja zÄs: āNimika nu lÄc ku voj p drum: niÄ bÄcu,niÄ taÅ”na, niÄmÄlaju, niÄ banji, niÄ altje kÄmÄÅ”j! 4KÄnd utrÄc Än bilo karje kasÄ s prinoÄicÄn klo, rÄminjec Än ja pÄnd god nu pljikÄc Än altu trg. 5Undje p voj nu v primjaÅ”tje, pÄndiÅ”Äc d trgula istrisÄc praÅ”Äna dÄpÄ piÄuarje s lji upozoric p kazna alu Dimizov.ā*
6 UÄenikurlje apljikat Å” umbla p saturj. Rubja BunÄ vorbÄ d Dimizov Å” likuja p lumjapistot.
Herod je zbunjit d Isusu(Mt 14,1ā2; Mk 6,14ā16)
7 Herod, karje irja vladaru d regija Galileja,ā auzÄt tot Äe sa dogodit Å” afost zbunjendaja Äe njeka lumje rubja: āIsusu je Ivan karje bitjazÄ. Sa skulat dÄla morc.ā 8Altu rubja:āIsusu je Ilija karje trjebje s vije.āā” A d trje jar azÄs: āIsusu je unu d prorokurj karjemajdatÄ atrijit. Sa tors dÄla morc.ā
9A Herod azÄs: āJo azÄs s taje kapu alu Ivan karje bitjazÄ Å” nu puatje s fije k jel je mort.Äinje atunÄa omusta d karje atÄta aud?ā AÅ”a akÄtÄ prilikÄ s vjadÄ p Isusu.
Isusu rÄnjaÅ”tje maj mult d ÄinÄ mij (5.000) d lumje(Mt 14,13ā21; Mk 6,32ā44; Iv 6,1ā13)
10 KÄnd apostoli sa tors ÄndrÄt undje irja Isusu, je arubit aluj tot Äe afukut. AtunÄaIsusu lja dus ku jel Å” apljikat s fije sÄngur upruapje d trg karje sa kimat Betsaida. 11Mulclumje asaznajit aja Å” apljikat dÄpÄ Isusu. Isusu lja primit Å” rubja BunÄ vorbÄ d cara aluDimizov Å” likuja p toc karje trjebje s likujaskÄ. 12 KÄnd zuva kidja, avinjit duavÄsprjaÄe(12) apostolurj la Isusu Å” ja zÄs: āLas p lumja s pljaÄe p saturj Å” p okolicÄ s gÄsaskÄmÄnkarje Å” undje s s kulÄje daja Äe iÅ”tjem aiÄa undje nuje nimika.ā
13A Isusu zÄÄe: āVoj lji nahranic.āA je zÄÄe: āAvjem samo ÄinjÄ (5) mÄlajur Å” doj (2) pjeÅ”tj. Zar s pljikÄm Å” s kuprÄm
mÄnkarje d tot narodu?ā 14A lja fost oko ÄinÄ mij (5.000) d vojniÄj.Ā§ 8:49 Jair Än grÄki skrije: āvoÄa alu sinagogÄjā. * 9:5 s lji upozoric p kazna alu DimizovÄn grÄki skrije: ādsvjedoÄala pÄntru je.ā Aja afost znaku k apostoli lasÄ p lumjaja la sudbina alor. Alu lumjaja apritit rovu s lji odbacaskÄDimizov daja Äe aodbacÄt p glasnikurlje alu Dimizovuluj. Apostol Pavao faÄe ista stvar (vidjec Ap 18,6). ā 9:7 karjeirja vladaru d regija GalilejaÄn original: ātetrarhaā. Vjez fusnota d Herodu Än 3,1. ā” 9:8 Ilija karje trjebje s vijeIlija afost unu dÄla maj marje prorok d zavjetu alu BÄtrn, karje Židovi oÄekuja s s tuarkÄ (vjez Mal 3,23ā24).
Luka 9:15 21 Luka 9:36
Isusu p aja azÄs alu uÄenikurj aluj: āZÄÄec alu lumjej s Å”agÄ Än grupje oko ÄinzÄÄ (50).ā15Å uÄenikurlje afukut aÅ”a Å” lumja aŔĞut. 16 Isusu alat ÄinjÄ (5) mÄlajurj Å” doj (2) pjeÅ”tj, saujtat Än Äerj, Å” azahvaljit alu Dimizov dmÄnkarje Å” arupt mÄlaju Å” adat mÄlaju Å” pjaÅ”tje lauÄenikurj s podiljaskÄ alu lumjej. 17Toc avut smÄlÄnÄe kÄt god aputut. Å joÅ” duavÄsprjaÄe(12) d korpje sa nakupit d ostatkurj d mÄlaj Å” d pjeÅ”tj.
Petar priznajaÅ”tje k je Isusu Mesija(Mt 16,13ā23; Mk 8,27ā33)
18Majklo, Isusu apljikat dÄpartje dÄla lumje s s ruaÄe Å” uÄenikurlje aluj apljikat ku jel.KÄnd Isusu aprestanit s s ruaÄje lja tribat: āÄe rubjaÅ”tje lumja Äinje sÄnt jo?ā
19 Je aodgovorit: āMulc zÄÄe k jeÅ”t Ivan karje bitjazÄ, alcÄ zÄÄe k jeÅ”t Ilija,Ā§ Å” alcÄ njekizÄÄe jar k jeÅ”t unu d prorokurj karje majdatÄ atrijit Å” ta tors dÄla morc.ā
20A atunÄa Isusu azÄs alu uÄenikurlje aluj: āA voj, Äe zÄÄec Äinje sÄnt jo?āPetar zÄÄe: āTu jeÅ”t Kristu, spasitelju karje Dimizov atrimjes!ā21A Isusu lja zapovidit s nu zÄkÄ alu nimilja. 22AzÄs: āJo, Bijatu alu Omuluj, mora mult
s patjesk. VoÄilje alu židovilor, glavni popurlje, Å” uÄitelji d zakonu alu Mojsije mora s modbacaskÄ. Mora s m umuarÄ Å” aldÄ trje (3) zÄlje jo mora s fiju adrikat dÄla morc.ā
Isusu zÄÄe k Älja karje vrja s l pratjaskÄ mora s fije spreman s patjaskÄ(Mt 16,24ā28; Mk 8,34ā9,1)
23 AtunÄa Isusu azÄs alu lumjej: āAkÄ njeko vrja s fije uÄeniku alu mjov mora s sodriknjaskÄ sÄngur d jel, Å” tuatÄ zuva s ja aluj kruÄa Å” s pratjaskÄ p minje.* 24K Äinje godvrja životu aluj s spasaskÄ, osÄ l pjargÄ; a Äinje god izgubjaÅ”tje životu aluj d minje, osÄ lspasaskÄ. 25 Äe koristjaÅ”tje alu omuluj akÄ dubidjaÅ”tje tot pÄmÄntu, ali pjardje sÄngur pjel? 26Äinje god arje ruÅ”unje d minje Å” d vorbilje alji mjalje, jo, Bijatu alu Omuluj, isto aÅ”aÅ” d jel osÄ am ruÅ”unje kÄnd jo vinja ku slava amja Å” ku slava alu Tatumjev Å” ku slava aluanÄelilor alu svÄnt. 27Punjec urjajkje k istina je: njeki dÄla voj karje aiÄa stÄ nusÄ muarÄpÄnd nu vjadje cara alu Dimizov.ā
Petar, Ivan Å” Jakov vjadje slava alu Isusuluj(Mt 17,1ā13; Mk 9,2ā13)
28 Otprilike opt zÄlje dÄpÄ aja Äe lja zÄs aja, adus Isusu ku jel p Petar, p Ivan Å” p JakovÅ” apljikat p djal s s ruaÄe. 29 Å pÄnd Isusu s ruga, lica aluj sa promjenit, a cualjilje jasajit Äisto albÄ. 30 DÄturdatÄ, doj omurj sa pojavit Å” arubit ku Isusu. Älja afost Mojsije Å”proroku Ilija. 31 Sa pojavit Än marje sjaj Å” arubit ku Isusu d izlazaku aluj d pÄmÄntusta,ā karje Isusu uskoro osÄ fakÄ Än Jeruzalem s ispunjaskÄ volja alu Dimizov.
32PÄnd Isusu s ruga, Petar Å” je karje afost ku jel lja pukat somnu. KÄnd sa skulat, avuzutmarje luminÄ karje vinje dÄla Isusu Å” doj omurj karje astat pÄnglu jel. 33 PÄnd Mojsije Å”Ilija sa sprimit s pljaÄe dÄla Isusu, Petar azÄs alu Isusuluj, ali niÄ jel na Å”tijut Äe rubjaÅ”tje:āGospodarulje, binje je Äe iÅ”tjem aiÄa ku voj. FiÄem trje (3) kolibje: una cije, una aluMojsije, Å” una alu Ilije.ā 34 PÄnd Petar aja arubit, sa pojavit oblaku, lja prekrijit Å” alor irjafrikÄ.
35 Dimizov lja rubit dÄn oblak: āÄsta je Bijatu alu mjov karje jo lam kuljes s fije caru!P jel skultac!ā 36 Å kÄnd je auzÄt glasu, avizut samo p Isusu. Je atukut Än zuviljalja Å” alunimilja na rubit d aja Äe je avizut.Ā§ 9:19 Ilija Vjez fusnota u 9,8. * 9:23 Än cara alu Rimuluj toc aÅ”tijut k kruÄja afost kazna p muartje. Kriminalcukarje je osudit obiÄno aduÄe ravna gredÄ pÄnla lok undje osÄ fije razapnit. KÄnd akoristit asta slikÄ, Isusu avurut szÄkÄ akÄ je vrja s fije uÄenikurlje aluj, mora s lasÄ Äe je vrja Å” s fije spremni s askultje p Isusu, Äak Å” s fije spremni smuarÄ puntruv jel. ā 9:31 d izlazaku aluj d pÄmÄntusta Än grÄki skrije: ād izlazaku alujā. Asta frazÄ vjerovatnoukazaÅ”tje p muartja alu Isusuluj Å” uskrisnjala kaÅ”Ä marje djela d spasjalÄ karje uskoro osÄ fije ostvaritÄ. Arfi aja sliÄnokaÅ”Ä izlazaku d zavjetu alu BÄtÄrn, kÄnd Dimizov aoslobodit p lumja aluj karje afost argac Än Egipat.
Luka 9:37 22 Luka 9:57
Isusu putirjaÅ”tje p rov sufljet dÄn kupil(Mt 17,14ā19; Mk 9,14ā29)
37 KÄnd alta zuvÄ sa dat Än zos dÄpÄ djal, multje lumje karje irja aÄija avinjit la Isusu.38 DÄturdatÄ, njeki om Äntru multje lumje astrigat Å” sa rugat mult d jel: āUÄiteljulje,ujtitje la bijatu alu mjov, k jel je jedini kupil alu mjov. 39 JakÄ, sufljet alu rov mult vorjl pukÄ Å” dÄturdatÄ jel ÄÄapje s cÄpje. La runkÄ Än grÄurj Å” ji pljika pjena p gurÄ. Å nu llasÄ pÄnÄ god skroz nu l iscrpijaÅ”tje. 40Ma rugat d uÄenikurlje alji tjej s l putirjaskÄ, alina putut.ā
41AtunÄa Isusu azÄs: āLumjo karje trijic Än vrijamjasta, voj nu kridjec Å” iÅ”tjec strikac!Jo afost ku voj atÄta d mult Å” jar nu kridjec. M trjeb kÄt mora s tripjesk p voj? Duj aiÄa pbijatu alu tov!ā 42 Å pÄnd bijatu avinjit la Isusu, sufljetu alu rov la duburÄt Å” jel anÄiputs s grÄaskÄ. A Isusu alu sufljetuluj alu rov azapovidit s jaÅ”Ä Å” alikujit p bijatu Å” la dat latatusov. 43 Toc karje irja aÄija sa mirat d moÄ alu Dimizov.
Isusu jar rubjaÅ”tje d muartja aluj(Mt 17,22ā23; Mk 9,30ā32)
PÄnd toc sa mirat la asta Å” la tot Äe Isusu faÄe, jel azÄs alu uÄenikurlje aluj: 44 āPunjecbinje urjajkje Äe vu zÄk: JoÅ” ucÄrÄ lumja osÄ predajaskÄ p minje, p Bijatu alu Omuluj, Änvlastu la duÅ”manji alji mjej.ā 45Ali je na Å”tijut Äe jel avrut s zÄkÄ. Aja znaÄalÄ afost skunsdÄla je. Je na putut s razumjaskÄ Å” lja fost frikÄ s l trjabje d aja.
Ponizni je maj marje Än cara alu Dimizov(Mt 18,1ā5; Mk 9,33ā37)
46 UÄenikurlje anÄiput s raspravljaskÄ Äinje dÄla je maj marje. 47 AÅ”tijut d ÄajaraspravljaÅ”tje Isusu daja alat p kupilu, Å” la pus pÄnglu jel. 48Å Isusu lji azÄs: āÄinje ku dragprimjaÅ”tje p kupilusta pÄntruv minje, primjaÅ”tje Å” p minje. A Äinje p minje primjaÅ”tje,primjaÅ”tje Å” p Dimizov karje ma trimjes. Istina je: Äinje je majmik Äntru voj toc, Äla jemaj marje!ā
Äinje nuje pÄtruv voj, Äla je ku voj(Mk 9,38ā40)
49 Ivan p asta azÄs alu Isusuluj: āGospodarulje, noj avizut p njeko karje Än lumje alutov zapovidjaÅ”tje alu sufljeti alji rovj s jaÅ”Ä d lumje. Noj amzÄs aluj s nu fakÄ aja daja Äenuje uÄeniku alu tov kaÅ”Ä Äe iÅ”tjem noj.ā
50 Isusu azÄs: āNu branic! AkÄ njeko nu lukrjazÄ pÄtruv voj, jel atunÄa lukrjazÄ ku voj!āSamarijanci nu prihvatjaÅ”tje p Isusu pÄnd jel putujaÅ”tje Än Jeruzalem
51KÄnd s približa vrijamja s ja Dimizov p Isusu Än Äerj, Isusu aodluÄit k avinjit vrijamjas pljaÄe Än Jeruzalem, 52 Å” atunÄa atrimjes p glasnici la intja aluj. Glasnici apljikat Å” autratÄn sat Än regija Samarija s ji priprimjaskÄ Äe ji trjebje. 53Aklo lumja na vurut s l primjaskÄdaja Äe pljika Än Jeruzalem.ā” 54KÄnd uÄenikurlje Jakov Å” Ivan auzÄt k lumja Än Samarijana primit p Isusu, je azÄs: āDomnulje, vraj s zapovidim s lja pringÄ foku d Äerj?āĀ§ 55 AIsusu sa okrenit Å” lja ukorit p Jakov Å” p Ivan s nu fakÄ aja. 56 AtunÄa Isusu Å” uÄenikurljealuj apljikat Än altu sat.
NusÄ fije uÅ”urje alu Älja karje sljedjaÅ”tje p Isusu(Mt 8,19ā22)
57 PÄnd je joÅ” pljika p drum, njeko azÄs alu Isusuluj: āPljek dÄpÄ tinje undje god tupljeÄ.āā” 9:53 Židovi Å” SamariÄani s mrza Å” nu sa slaža pÄnglu aja undje trjebje s Å”tujaskÄ p Dimizov (vjezIv 4,20). SamariÄaninu podrža p Židovi karje putuja Än Jeruzalem s puatÄ s s klanjaskÄ alu Dimizov Än hramula. Ā§ 9:54 Än zavjetu aluBÄtrn, njeki caru rov d trg Samarije atrimjes vustja s apukÄ p proroku Ilija. Ali p vorba alu Ilije, foku sa slubuzÄt d ÄerjÅ” lja uniÅ”tit (2 Car 1,10ā12). Jakov Å” Ivan vjerojatno agindit k je kaÅ”Ä proroku alu marje Ilija Å” agindit k Dimizov vrja sfakÄ isto Än asta situacija.
Luka 9:58 23 Luka 10:15
58 Isusu ja zÄs: āLisica arje jamÄ Å” puji arje kujb, a jo, Bijatu alu Omuluj, nam lok alumjov d kulkat.ā
59AtunÄa Isusu azÄs alu altuluj: āVinÄ dÄpÄ minje!āA jel azÄs: āDomnulje, lasÄmÄ majdatÄ s pljek s grop p tatimjov.ā60 Isusu ja zÄs: āLas p morcÄ s gruapje p alor morcÄ,* a tu fuÄ Å” rubjaÅ”tje alu alculor
BunÄ vorbÄ d cara alu Dimizov.ā61Å joÅ” njeko zÄÄe: āDomnulje, viu dÄpÄ tinje, ali dopustjaÅ”tjemmajdatÄ smoprostijesk
ku ukuÄanji mjej.ā62 Isusu ja zÄs: āAkÄ ÄnÄepj s orjeÅ”tj ravno, a tÄujc dÄpÄ tinje, tu nu poc s služÄÅ”tj Än
cara alu Dimizov.ā
10Isusu trimjatje p Å”aptjezÄÄ Å” doj (72) uÄenikurj(Mt 11,21ā27; 13,16ā17)
1Domnu Isusu dÄpÄ aja akuljes Äntru je Å”aptjezÄÄ Å” doj (72) alcÄ uÄenikurj* Å” atrimjeskÄtÄ doj s pljaÄe la intja aluj Än tot trgu Å” Än tot loku undje Isusu atribut s pljaÄe. 2KÄndsa sprimit s pljaÄe lja zÄs: āŽetva je marje, ali radniÄ jaÅ”tje ucÄrÄ.ā Žetva pripadjaÅ”tje aluDomnuluj, daja rugÄcÄvÄ la jel s trimjatÄ joÅ” majmult radniÄ Än žetvÄ. 3Krinic akuma, alipÄzÄcÄvÄ k trimjet p voj kaÅ”Ä p vojilje Äntru lumje karje kaÅ”Ä lupurj. 4 Nu duÄec ku vojniÄ banj, niÄ taÅ”na, niÄ altje sandalje. Nu stÄc p drum ku lumja s nu pridjec vrijamja.
5Än tuatÄ kasa Än karje utrÄc s prinoÄic Än klo, majdatÄ zÄÄec: āS dja Dimizovmiru alutoc Än asta kasÄ!ā 6 AkÄ Än aja kasÄ jaÅ”tje omu karje vrja miru ku Dimizov, jel osÄ ajbjemiru ku karje voj la blagoslovit. AkÄ Änklo nuje om karje vrja miru ku Dimizov, jel nu sprimjaskÄ Äla miru ku karje voj la blagoslovit. 7Nu vu preselic d kasÄ Än kasÄ! Boravic Änaja kasÄ pÄnÄ fic Än trgula Å” nu fic ruÅ”ÄnoÅ”j s mÄnkÄc Å” s bjec aja Äe vu dÄ, k kum zÄÄem:Radniku azaslužÄt plata aluj.
8KÄnd utrÄc Än bilo karje trg Å” Än klo vu primjaÅ”tje fic zadovoljni ku aja Äe god vu dÄ smÄnkÄc. 9 Likujic Änklo p lumja karje bulnavj Å” zÄÄec alor: āAsta aratÄ k cara alu Dimizovavinjit la voj!ā 10Ali kÄnd utrÄc Än bilo karje trg Å” klo nu vu primjaÅ”tje, iÅ”Äc la ulicilje alujÅ” zÄÄec: 11 āÄak frikÄm Å” praÅ”Äna d trgu alu vostru karje sa ljepit p piÄuarje alu nuaÅ”trje svu upozorim p kazna alu Dimizov! Ali Å”tijec k avinjit cara alu Dimizov!ā 12Vu zÄk: la zuvad sud osÄ fije majuÅ”urje alu lumjej ruavÄ Än trg Sodomaā” njego alu lumjej Än trgula!ā
13 Isusu azÄs: āGrjev vuavÄ, lumjo Än trg Korozain! Grjev vuavÄ, lumjo Än trg Betsaida!AkÄ njeko afukut Äudurj Äntru lumje pogana Än trg Tir Å” trg SidonĀ§ karje jo afukut Äntruvoj, je veÄ d kÄnd s okrinja dÄla rov. AduÄja cualje hrapave Å” Å”idja Än pepel s pokazaskÄžalostu.* 14Daja la zuvÄ d sud osÄ fije majuÅ”urje alu lumje Än Tir Å” Än Sidon nego vuavÄÄn Korozain Å” Betsaida! 15 A voj lumjo Än trg Kafarnaum, voj sigurno nu s vu drikÄc* 9:60 Las pmorcÄ s gruapje p alormorcÄ Isusu nu gidjaÅ”tje doslovno kmorci ÄgruapÄ pmorcÄ. Aja jemetafora d Äljakarje nu pratjaÅ”tje p Isusu Å” ku sufljetu je morc. Poanta je Än aja k uÄenikurlje nu kutjazÄ s dopustjaskÄ alu nimilja s ljizadržaskÄ dÄla pratjala alu Isusuluj. * 10:1 Än njeki grÄki rukopisurj skrije k afost Å”aptjezÄÄ (70) uÄenikurj, aiÄa Å”Än 17. stih. ā 10:2 Žetva je marje, ali radniÄ jaÅ”tje ucÄrÄ Isusu vrja s zÄkÄ k jaÅ”tje multÄ lumje karje sprimic s untrÄÄn cara alu Dimizov, ali nuje dosta uÄenikurj s ÄnvacÄ Å” s ažutje alu lumje. ā” 10:12 Sodoma Sodoma afost trg karjeDimizov auniÅ”tit k lumja aluj afost atÄta d rovj (vidjec Post 18,16ā19,28). Ā§ 10:13 trg Tir Å” trg Sidon afost doj važnetrgurj Än Fenicija undje trija poganji. Sa smjestit la obalÄ Sredozemne apÄ sjevernozapadno dÄla Galileja akuma Änjužnom Libanonu. * 10:13 AduÄja cualje hrapave Å” Å”idja Än pepel s pokazaskÄ Å¾alostu. Cualje hrapave irja grubje,njegru matrijalu karje afost fukut d pÄr alu krapÄj ili devÄj. Lumja aduÄja aja cualje hrapave Å” Å”idja Än pepel s puatÄ spokazaskÄ Å¾alostu Å” oÄaj. Maj mult fiÄa aja kÄnd s ruga d oprost Å” kÄta s lja ažutÄ Dimizov.
Luka 10:16 24 Luka 10:29pÄnla Äerj samo daja Äe jo amfost Äntru voj! Nu! Voj osÄ vu slubudjec Änklo undje loku dkaznit.ā āā”
16AtunÄa azÄs alu Å”aptjezÄÄ Å” doj (72) uÄenikurj: āKÄnd njeko punje urjajkje la voj, ajaje kaÅ”Ä kumpunje urjajkje laminje. Å kÄnd odbacaÅ”tje p voj aja je kaÅ”Ä odbacaÅ”tje pminje.A kÄnd njeko odbacaÅ”tje p minje aja je kaÅ”Ä odbacaÅ”tje p Dimizov karje ma trimjes.ā
Å aptjezÄÄ Å” doj (72) uÄenikurj s tuarÄe Å” Isusu s zahvaljaÅ”tje alu Dimizovuluj(Mt 11,25ā27; 13,16ā17)
17KÄnd sa tors Å”aptjezÄÄ Å” doj (72) d uÄenikurj la Isusu, ku drag azÄs: āDomnulje, Äak Å”sufljeti alji rovj askultÄ kÄnd lji zapovidim Än lumje alu tov.ā
18 A Isusu lja zÄs: āÅ tiv, k amvizut p Sotona kum akÄzut d Äerj ka sklipjala.Ā§ 19Vidjec,jo amdat vuavÄ tuatÄ sÄla Å” autoritetu p Sotona, duÅ”manu alu Dimizov, s gazÄc Å”Ärpj ŔŔkorpionurj.* Nimika vuavÄ nu puatje s naudjaskÄ. 20 Ali nu vu radujic samo daja Äe pvoj sufljeti alji rovj askultÄ, njego majmult radujicÄvÄ daja Äe Dimizov askris lumilje aljivoÅ”tri p popis Än Äerj.āā
21 AtunÄa Sufljetu alu SvÄntuluj aispunit p Isusu ku radostu Å” Isusu azÄs alu Dimizov:āT slavjesk, Tato, tu karje vladjeÅ”t ku Äerju Å” ku pÄmÄntu, Äe askuns istina d cara ata dÄlalumje karje gidjaÅ”tje k jemudri Å”mintoÅ”j Å” Äe pokazÄÅ”tj aja alu lumje karje kaÅ”Ä kupi karjevraj s vacÄ. Da, Tato, cije s sviÄjaÅ”tje s faÄ aja aÅ”a.ā
22AtunÄa Isusu azÄs: āTata alu mjov ma dat tot Äe jel arje. Samo Tata binje kunuaÅ”tjeÄinje sÄnt jo, Bijatu aluj, Å” samo jo, Bijatu aluj, Å” Älja alu Äinje jo odluÄjesk s l otkrijeskÄ,binje kunuaÅ”tje Äinje je Tata.ā
23Majklo, kÄnd afost sÄngur ku aluj uÄenikurj, Å” ja azÄs: āNÄrukoÅ” Älja karje vjadje ajaÄe vidjec voj. 24K istina je, mulc prorokurj Å” carurj avurut s vjadÄ aja Äe voj vidjec, ali navizut; avurut s audÄ aja Äe voj audjec, ali na uzÄt.ā
Isusu rubjaÅ”tje vorbÄ d om karje trijaÅ”tje Än Samarije karje irja plin d milÄ(Mt 22,34ā40; Mk 12,28ā31)
25UdatÄ kÄnd Isusu ÄnvÄca, njeki uÄitelj alu zakonu alu Mojsije sa skulat Å” antribat pIsusu s l iskuÅ”askÄ: āUÄiteljulje, Äe trjebje s fak s primjeskÄ vjeÄni život ku Dimizov?ā
26 A Isusu ja zÄs: āÄe skrije Än zakonu alu Mojsije? Äe tu razumjeÅ”tj Äe zÄÄe?ā 27Omuaodgovorit: āZakonu zÄÄe: āVrja p Domnu, Dimizov alu tov, ku tuatÄ inima ata Å” ku totsufljetu alu tov Å” ku tuatÄ snaga ata Å” ku tuate mincilje alji tjaljeāā” Å” āvrja p bližnji alu tovkum vrijaj sÄngur p tinje.ā āā”
28 Isusu ja zÄs: āBinje aodgovorit. FÄj aÅ”a Å” os primjeÅ”t vjeÄni život.ā29Ali omu avÄrut s s spalje,ā” Å” aÅ”a jel ÄntrijabÄ p Isusu: āD Äinje rubjaÅ”tje kÄnd zakonu
zÄÄe ābližnji alu mjovā?āā 10:15 Änklo undje loku d kaznit Än grÄki original skrije: āHadā. Vjez rijeÄniku. ā” 10:15 Isusu aprovodit multÄvrijemje Än trgu Kafarnaum Å” afukut mult Äudurj. Daja multÄ lumje Än trgula agindit k aja znaÄaÅ”tje k je Dimizovzadovoljit ku je. MeÄutim, nikad nu sa pokajit d greÅ”ala alor Å” akÄ avut privilegije Å” prednost Äe atÄta vorj auzÄt dIsusu. Umjesto s primjaskÄ maj marje Äastu, Dimizov osÄ kaznjaskÄ p Älja karje nu s pokajaÅ”tje. Ā§ 10:18 Isusu aiÄarubjaÅ”tje kaÅ”Ä proroku karje vjadje uniÅ”tjala alu Sotonej. Än aluj vlastita službÄ, a akuma Å” Än služba alu uÄenikurljealuj, jel vjadje binje znaku k cara alu Dimizov vinje ku snaga Å” aduÄe porazu alu Sotonej (vjez 11,20; Iv 12,31; Rim16,20; Otk 12,7ā10; 20,1ā3, 10). * 10:19 Å”Ärpj Å” Å”korpionurj Isusu vjerojatno usporidjaÅ”tje Å”Ärpji Å” Å”korpionurljeku sufljeti alji rovj kaÅ”Ä Älja d karje uÄenikurlje rubjaÅ”tje Än 17. stih. Sufljeti alji rovj je kaÅ”Ä Å”Ärpji Å” Å”korpionurlje kje opasni Å” faÄe Å”tetÄ alu lumjej. ā 10:20 Dimizov askris lumilje alji voÅ”tri p popis Än Äerj Doj trje odlomakurj ÄnBiblija rubjaÅ”tje d knjiga Än Äerj Än karje je skris lumilje alu toto narodu alu Dimizov (Ps 69,28; Fil 4,3; Žid 12,23; Otk3,5; 13,8; 17,8; 20,12, 15; 21,27). Aja knjigÄ njekad s kjamÄ knjiga d život. P naÄinula Dimizov potiÄaÅ”tje narodu alujaÅ”a Äe lja zÄs s razumjaskÄ k je pripadjaÅ”tje aluj, a jel nikad nu lji mujtÄ. ā” 10:27 ZakPon 6,5 ā” 10:27 Lev19,18 ā” 10:29 avÄrut s s spalje Än grÄki originalu skrije: āavurut s s opravdjaskÄā. Än kontekstula, asta izjavÄnajvjerovatnije znaÄaÅ”tje k Ästa uÄitelju d zakonu alu Mojsije avurut jar s iskuÅ”askÄ p Isusu, s pokazaskÄ kum Isusuzapravo na razumit kum pravilno s tumaÄaÅ”tje zakonu. Alta moguÄnost je k avurut s pokazaskÄ k askultÄ zakonu aluDimizov, Å” akÄ nu sa ponaÅ”Ät binje kÄrti tuatÄ lumje. Än Äla sluÄaj aja puatje s s prevodjaskÄ kaÅ” alu rimulorÄ āavuruts opravdjaskÄ ponaÅ”ala alujā.
Luka 10:30 25 Luka 11:1330 Isusu aodgovorit ku asta vorbÄ: āNjeki om putuja d Jeruzalem Än trg Jerihon Å” la
napadnit pljaÄkaÅ”i Å” alat tot dÄpÄ jel, la butut Å” apljikat. Å p omula alÄsat s zakÄ skoromort.
31 TrjaÄe p drumula sluÄajno popa alu židovilor. KÄnd avuzut p omu karje skoromort, la zaobiÄit Å” apljikat maj dÄpartje. 32 Isto aÅ”a pÄnglu lokula avinjit atunÄa Å” levitu,pomoÄniku Än Hram. KÄnd la vizut, Å” jel la zaobiÄit Å” apljikat maj dÄpartje.
33 AtunÄa njeki omu d regije SamarijaĀ§ trjaÄe p drumula. KÄnd avuzut p omula, jafost žau d jel. 34 Avinit la upruapje d jel, ja spÄlat ranilje ku ulje Å” ku vinu* Å” ja Änvilijatku trijanca. La drikat atunÄa p magarac aluj Å” la dus Än gostijonÄ Å” klo anastavit s spobrinjaskÄ d jel. 35 MÄnje zuvÄ jel adat duavÄ (2) kovanic d arÄintā alu gazdÄj alugostijonÄj, Å” ja zÄs: āBrinjaÅ”titje d jel Å” akÄmajmult potroÅ”ÄÅ”tj, c plitjesk kÄndm ÄtruÄa.ā ā
36A Isusu atribat p uÄitelju d zakon alu Mojsije: āÄe gindjeÅ”t? Karje d ÄÅ”tja trje (3) aluomuluj sa pokazÄt k je bližnji alu omula karje la napadnit pljaÄkaÅ”i?ā
37AzÄs uÄitelju d zakon alu Mojsije: āÄla karje ja pokazÄt milÄ.āIsusu ja azÄs: āBinje aodgovorit. FuÄ Å” fÄj kum Å” jel afukut.āIsusu vinje Än posjetÄ la Marta Å” la Marija
38 PÄnd Isusu Å” uÄenikurlje aluj nastavja s putujaskÄ kÄrti Jeruzalem, auntrat Än unusat. AÄija afost njeka mujarje karje s kima Marta. La primit Än kasa alu je. 39 Avut sorÄkarje s kima Marija. PÄnd Domnu Isusu ÄnvÄca, Marija Å”idja Å” punja urjajkje. 40A Martaafost mult zabrinutÄ k mora s priprimjaskÄ tuatÄ mÄnkarja, pa ja avinjit s s žaljaskÄ:āDomnulje, nu c brigÄ Äe sorimjama lÄsat sÄngurÄ s ukrjez tot lukru? Zi alu je smažutje!ā
41Ali Domnu Isusu ja odgovorit: āDraga Marta! Nu trjebje s t brinjeÅ”tj Å” t uznemirjeÅ”tjd aja Äe gindjeÅ”t k trjebje. 42A una stvar karje trjebje s puj urjejkje la vorba amja. Marijaaja ashvatit, Å” aja nu osÄ fije lat dÄla ja.ā
11Isusu ÄnvacÄ d molitvÄ(Mt 6,9ā13; 7,7ā11)
1 UdatÄ Isusu sa rugat la njeki lok. KÄnd azavrÅ”Ät ku rugala, avinjit la jel unu duÄenikurj Å” azÄs: āDomnulje, Ävacinje p noj s nji rugÄm kum Ivan karje bitjazÄ avÄncat puÄenikurlje aluj.ā
2 Isusu lja zÄs: āKÄnd rugÄc, zÄÄec: āTato Än Äerj, s s Å”tujaskÄ lumilje alu tov asvÄnt. Adujcara ata p tot pÄmÄntu. 3 AdÄ nuavÄ mÄnkarje karje trjebje tuatÄ zuva 4 Å” oprostjaÅ”tjeanuastrÄ greÅ”ala, k Å” noj oprostim alu Älja karje grjeÅ”aÅ”tje pÄtruv noj. Nu da s kidjem ÄnkuÅ”nje.ā ā
5AtunÄa Isusu azÄs alu uÄenikurlje aluj: āAkÄ pljeÄ Än ponoÄ la ortaku alu tov Å” ji zÄÄ:āAdÄm trje mÄlajurj, 6 k ma vinjit ortaku Än gostjamje, a nam s idauv nimik d mÄnkat!ā,Äe osÄ zÄkÄ ortaku? 7 Zar nu osÄ zÄkÄ: āNu m uznemirja! UÅ”a je veÄ Än kisÄ, a kupi je Änpat k nu pot akuma s m skol s c dau!ā 8Ali vu zÄk: Äak Å” akÄ omula nu s skualÄ daje Äe jeÅ”tortak aluj, Å” nu c dÄ nimika, osÄ skualÄ daja Äe mult l roÄ frzdÄ ruÅ”Änje. Å osÄ zdja atÄtakÄt cije trjebje.
9 Å daja vu zÄk: Nu odustanic! RugÄc p Dimizov Å” osÄ dobidic! KÄtÄc Å” osÄ gÄsÄc!Bitjec la uÅ”Ä Å” osÄ s vu dÄÅ”kidje! 10 Äinje god ruagÄ p Dimizov, primjaÅ”tje. Äinje godkatÄ, gÄsaÅ”tje. Äinje god batje, uÅ”a s ji dÄÅ”kidje.
11 Voj karje iÅ”tjec tatje, Äe afiÄa voj kÄnd bijatu alu vostru katÄ pjaÅ”tje? Dal voj ja daÅ”arpje? Nu! 12 Ili akÄ bijatu alu vostru katÄ vov dÄla voj, dal voj ja da Å”korpijon? Nu! 13AkÄĀ§ 10:33 Židovi Å” Samarijanci afost marj duÅ”manj (vjez āSamarijanciā Än rjeÄnik). Židovi mÄrza p Samarijanci Å”prepostavlja k je lumja ruavÄ karje azaslužÄt s lji kaznjaskÄ Dimizov. * 10:34 ku ulje Å” ku vinu Je s koristja kaÅ”Ä ljakuÄn Äla pÄmÄnt. Ulja alu maslinej s koristja d smirjalÄ d bolurj Å” zaÅ”tita d pjalje uskatÄ (vjez Iz 1,6). Vinu s koristja kaÅ”Ädezinficijens. ā 10:35 kovanic d arÄint Än grÄki skrije: ādenariā. Denar afost banji alu rimulor d arÄint. VridjakaÅ”Ä dnevnica d obiÄni radnikje.
Luka 11:14 26 Luka 11:30voj, karje iÅ”tjec rovj, Å”tijec s dÄc alu kupi alu voÅ”tri bunje darurj, atunÄa kÄt majmult aluvostru Tata Än Äerj osÄ darujaskÄ p Sufljetu alu SvÄntuluj alu Älja karje l ruagÄ?ā
Isusu puturjaÅ”tje p sufljetu alu rov ku sÄla alu Dimizovuluj, a nu ku sÄla alu SotonÄj(Mt 12,22ā30; Mk 3,22ā27)
14 Isusu una zuvÄ aputirit p sufljetu alu rov karje nu ja dat alu omuluj s rubjaskÄ. KÄndsufljetu alu rov ajiÅ”Ät, omu arubit Å” mulc lumje sa mirat. 15 Ali njeki dÄla je azÄs: āJelputirjaÅ”tje sufljeti alji rovj ku žutjala alu Beelzebul,* karje je vladaru alu toc sufljeti aljirovj.ā 16A alcÄ avurut s la puÄe Än zamkÄ Å” akÄtat s idja njeki znak kaÅ”Ä dokazu k Dimizovla trimjes.
17A Isusu aÅ”tijut Äe gindjaÅ”tje, pa lja zÄs: āAkÄ lumja Än ista carÄ s burjaÅ”tje ÄntrÄ je, osÄpropanjaskÄ cara alor. AkÄ familija Än ista kasÄ s burjaÅ”tje ÄntrÄ je, osÄ s raspadnjaskÄfamilija alor. 18 ZÄÄec k jo ku sÄla alu Beelzebul putirjeskÄ p sufljeti alji rovj. Aja atunÄaznaÄaÅ”tje k Å” Älja karje je Än cara alu SotonÄj s burjaÅ”tje ÄntrÄ je. Kum atunÄa cara aluj srÄmÄje? 19A Äije ku uÄenikurlje alji voÅ”tri karje putirjaÅ”tje p sufljeti alji rovj? AkÄ, kaÅ”Äkum zÄÄec, jo putirjeskÄ p sufljeti alji rovj ku snaga alu Beelzebul, atunÄa mora aja s fakÄÅ” uÄenikurlje alji voÅ”tri ku snaga alu Beelzebul. Sigurno nusÄ slažaÅ”tje. UÄenikurlje aljivoÅ”tri osÄ zÄkÄ k Beelzebul nu s burjaÅ”tje sÄngur pÄntruv jel. 20Ali poÅ”to jo p sufljeti aljirovj putirjesk ku sÄla alu Dimizov, atunÄa aja pokazaÅ”tje k la voj avinjit cara alu Dimizov.21 KÄnd capÄn omu karje arje bunÄ oružije pÄzaÅ”tje palaÄa aluj, tot Äe arje je sigurno.22 Ali kÄnd l napadnjaÅ”tje maj capÄn d jel, l savladjaÅ”tje Å” ija tuatÄ oružija Än karje sauzdit duÅ”manu aluj. Alat tot Äe omula avut Å” apudiljit ku lumja aluj.ā
23 Äla karje nuje Än partja amja, jel je puntru minje; Äla karje ku minje nu skupjaÅ”tjevojilje, jel lji potirjaÅ”tje.ā
Isusu rubjaÅ”tje vorbÄ d om alu karje ja fost maj rov njego maj datÄ(Mt 12,43ā45)
24AtunÄa Isusu azÄs asta vorbÄ: āKÄnd sufljetu alu rov jaÅ”Ä d om, lutjaÅ”tje p pustinje Å”katÄ lok s odmorijaskÄ. KÄnd nu l gÄsaÅ”tje, azÄs sÄngur aluj: āM tork Än om Än karje majdatÄ atrijit dÄn karje ajiÅ”Ät.ā 25KÄnd sa tors, gÄsaÅ”tje k je omula kaÅ”Ä kasa karje je ÄistÄ Å”uredna, ali gualÄ. 26AtunÄa sa dus s adukÄ p alcÄ Å”aptje (7) sufljeti alji rovj joÅ” maj rov djel, Å” toc untrÄ Än om Å” Än jel trijaÅ”tje. Å na kraju postanjaÅ”tje alu omuluj maj rov negoÄe irja maj datÄ njego Äe apljikat sufljetu alu rov.ā
NurukoÅ”j Älja karje punje urjajkje la Dimizov27PÄnd Isusu rubja d aÅ”tja stvarurj, njekamujarje dmultÄ lumje astrigat: āKum je binje
d mujarje karje ta dus Å” ca dat s suÄ p tjeptu alu je!ā28 Isusu azÄs: āJoÅ” je maj binje d je karje audje vorba alu Dimizov Å” askultÄ.āIsusu je maj marje d caru Salomon Å” d proroku Jona, ali lumja nu vrja s krjadÄ(Mt 12,38ā42; Mk 8,12)
29 Majmult Å” majmult lumje vinja la Isusu. AtunÄa Isusu lja zÄs: āLumja Än astavrijamjeā” je rovj. Vrja s fak znak kaÅ”Ä dokazu k Dimizov ma trimjes, ali nusÄ dubidjaÅ”tjeniÄunu znak osim znaku karje Dimizov adat d mult alu lumjej Än vrijamja alu prorokulujJonejĀ§ kÄnd Dimizov la spasÄt dÄla muartje. 30 BaÅ” kaÅ”Ä kum sa dogodit ku Jona afostznaku alu lumjej karje atrijit Än trg Niniva k Dimizov la trimjes, isto aja, aÅ”a osÄdugudjaskÄ ku minje, Bijatu alu Omuluj, osÄ fije znaku alu lumje Än asta vrijamje.** 11:15 Beelzebul afost lumilje d dimizov pogan karje lumja poganÄ l Å”tuja d mult. Än vrijamja alu Isusuluj, Židovil koristja ka altu lumilje d SotonÄ. ā 11:22 Asta rubjaÅ”tje d Isusu karje pobidjaÅ”tje p Sotona Å” p aluj sufljeti aljirovj kaÅ”Ä kum Isusu maj capÄn om karje ja aja Äe pripadjaÅ”tje alu om capÄn. ā” 11:29 Lumja Än asta vrijamje Vjezfusnota Än 7,31. Ā§ 11:29 znakuā¦alu prorokuluj Jonej P Jona angicÄt marje pjaÅ”tje, atunÄa Dimizov la skos d burtaalumarje pjaÅ”tje (vjez Jon 2,1, 11). Isusu d dogaÄajula rubja kaÅ”Ä k je slika karje prestavljaÅ”tjemuartja aluj Å” uskrisnjala(vjez Mt 12,39ā40). * 11:30 Än original: āKum Jona afost znaku alu lumjej Än Ninivlja, aÅ”a Bijatu alu Omuluj osÄfije alu Ästa naraÅ”tajuā.
Luka 11:31 27 Luka 11:4831 La zuvÄ kÄnd Dimizov osÄ sudjaskÄ alu pÄmÄntuluj, carica karje d mult avladit p
pÄmÄnt alu Juguā osÄ skualÄ Å” osÄ svjedoÄaskÄ pÄntriv lumje Än asta vrijamje daje Äe jaavinjit d dÄpartje s audÄ p caru Salomon karje avut mult mudrost, a jakÄ ku voj je aiÄanjeko maj marje d Salomon. 32 La zuvÄ kÄnd Dimizov osÄ sudjaskÄ alu pÄmÄntuluj, lumjakarje atrijit Än trg Niniva osÄ skualÄ Å” osÄ svjedoÄaskÄ pÄntriv lumja Än asta vrijamje dajaÄe je sa okrinit dÄla rov alor kÄnd Jona apropovidit, a jakÄ ku voj je aiÄa njeko maj marjed Jona!ā
VÄcala alu Isusuluj je kaÅ”Ä lumina karje dÄ alu lumjej s vjadÄ(Mt 6,22ā23)
33 Isusu azÄs: āNimilja nu prindje lampa s uaskundÄ ili s upuje dusu koÅ”arÄ, veÄ daja supuje p loku alu je aÅ”a kum toc karje utrÄ s puatÄ s vjadÄ binje.ā” 34 Vojku alu tov je kalampa d tjelÄ. AkÄ vojku alu tov bun, poc binje s vjez, ali akÄ vojku alu tov nuje bun, nupoc s vjez nimika.Ā§ 35Daja pÄzaÅ”tje s nu gÄndjeÅ”tj k poc binje s vjez, veÄ zapravo nu pocnimika s vjez. 36Daja, akÄ poc binje s vjez Å” akÄ nuje nimika d tinje skuns, tot poc s vjez.OsÄ fije kaÅ”Ä Äe jeÅ”tj Än sobÄ ku lampa karje c dÄ s vjez.ā
Isusu opominjaÅ”tje p farizeji Å” p uÄitelji alu zakonu alu Mojsije(Mt 23,1ā36)
37 KÄnd Isusu azavrÅ”Ät vorba aluj, njeki farizej la kimat la jel akas s mÄlÄnÄe. Isusuautrat Å” alat loku la astal. 38 Isusu na spÄlat mÄnilje majdatÄ njego Äe s mÄlÄnÄe. Farizejusa mirat daja Äe je ÄnvacÄ k omu trjebje aÅ”a s fakÄ s fije Äist la intja alu Dimizov.* 39 AÅ”aDomnu Isusu ja zÄs: āVoj farizeji iÅ”tjec kaÅ”Ä lumja karje spalÄ paru Å” gÄvanu samo da far,ali nu ÄistjaÅ”tje prljavÅ”tina dÄn nontru, k spÄlÄc mÄnilje, ali inimilje alji vuaÅ”trje zaistapljinje d pohlepÄ Å” d rov. 40 Voj lumje karje na vjec firÄ Än kap! Dimizov karje astvoritp omu da far je isto aÅ”a la stvorit dÄn nontru. 41Nu fic pohlepni, veÄ dÄc dÄla inimÄ alulumje karje narje. AkÄ iÅ”tjec aÅ”a, osÄ fic Äist la intja alu Dimizov dÄn nontru Å” da far.
42Grjev vuavÄ, farizeji! Voj dÄc alu Dimizov zjaÄe (10) posto Äak Å” d zaÄinurj Å” d biljkealji voÅ”trje, ali nu vu ponaÅ”Äc pravedno nit vrjec p Dimizov. Asta atribut s fiÄec, ali s nuzanemarujic altje stvarurj karje Dimizov azapovidit.
43 Grjev vuavÄ, farizeji! Vrjec s Å”idjec p poÄasne lokurj Än sinagogje Å” vrjec k p vojlumja pozdravjaÅ”tje ku marje poÅ”tujalÄ p ulic. 44 Grjev vuavÄ! Voj iÅ”tjec kÄÅ”a pÄmÄntukarje narje spomenik karje nu pokazaÅ”tje k Änžos s nalazaÅ”tje mÄrmÄntje.ā Pa lumjaumblÄ p ÄÅ”tja mÄrmÄntje, ali nu Å”tije, Å” atunÄa je neÄisti la intja alu Dimizov.ā
45AtunÄa unu uÄitelj alu zakonu aluMojsije ja zÄs: āUÄiteljulje, kum aÅ”a rubjeÅ”t Å” p nojku aja nji uvridjeÅ”tj!ā
46 Isusu ja zÄs: āGrjev Å” vuavÄ, uÄitelji alu zakonu aluMojsije! Voj punjec teretu p lumjekarje je grjev Å” je nu puatje s la dukÄ, a niÄ ÄajÅ”tju nu vrjec s l pomaknic s jažutac s adukÄÄla teret. 47 Grjev vuavÄ! Voj adrikÄc spomenikurlje alu prorokulor, a voj iÅ”tjec isti kaÅ”ÄsÄmÄnca avuastrÄ karje d mult lja umurÄt. 48AÅ”a k umjesto s lji osudic, voj aja potvrdicā 11:31 carica karje d mult avladit p pÄmÄnt alu Jugu Asta afost carica alu Seba (vjez 1 Car 10,1ā10) karje na fostžidovkÄ. ā” 11:33 Lampa Å” lumina je slikje karje prestavljaÅ”tje p Isusu Å” vÄcala aluj. Dimizov alu lumjej aotkrijitživotu alu Isusuluj Å” poruka aluj. Aja Äe Isusu afukut Å” ÄnvÄca na fost skuns dÄla lumje. Atrijit Å” ÄnvÄca Änklo undjeputja lumja s l vjadÄ Å” s la udÄ. Nu lji tribja s lji dja joÅ” unu znak kaÅ”Ä dokazu k la trimjes Dimizov. Ā§ 11:34 Än grÄkioriginal skrije: āDaja akÄ vojku cije zdravÄn tuatÄ tjela osÄ fije objasÄt ku lumina p vojk, ali akÄ vojku nuje zdravÄntuatÄ tjela osÄ fije Än tamÄ.ā * 11:38 Isusu na spÄlat mÄnilje majdatÄ njego Äe s mÄlÄnÄe. Farizeju sa mirat dajaÄe je ÄnvacÄ k omu trjebje aÅ”a s fakÄ s fije Äist la intja alu DimizovÄn grÄki originalu skrije: āA farizeju sa mirat kÄndavizut k Isusu nu sa spÄlat maj datÄ d mÄnkarje.ā Asta spÄlat na fost d higijena s s riÅ”askÄ d priljavÅ”tinÄ Å” d klicje, veÄaja afost vjerski ritual karje farizeji ÄnvÄca kum s Äistja sveÄano. ā 11:44 mÄrmÄntje KÄrti zakonu alu Dimizov,akÄ omu dotaknjaÅ”tje mÄrmÄntilje, aja l faÄe ritualno neÄisti la intja alu Dimizov (vjez Br 19,16). D razlogula Židovimajbinje obiljižaÅ”tje mÄrmÄncÄilje kum lumja na putja sluÄajno s stja p je. Farizeji je kaÅ”Ä ÄÅ”tja mÄrmÄntilje karjenuje obiljižÄt. Sa usredotoÄit da far, ritualno ÄistoÄe, ali azanemarujit s trijaskÄ pravedno, pa Än vojki alu Dimizov irjaneÄisti. Lumja karje pratja vÄcala alor Å” fiÄa aja Äe je zÄÄa, postanja neÄisti la intja alu Dimizov Å” nu Å”tija aja.
Luka 11:49 28 Luka 12:10Å” slažÄc ku sÄmÄnca avuastrÄ. Je lja umurÄt, a voj lji drikÄc spomenikurlje!ā” 49Voj iÅ”tjeckaÅ”Ä pra tatilje alji voÅ”tri. Dimizov Än mudrostu aluj unaprjed aÅ”tijut k osÄ fiÄec istjestvarurj. Jel azÄs: āOsÄ trimjet la je p prorokurlje Å” p apostoli, a je p njeki d je osÄ muarje,a p alcÄ osÄ potirjaskÄ.ā 50Daja Dimizov ku prava aluj osÄ smatrjaskÄ k je dÄvinÄ lumja Änasta vrijamje d tuatÄ muartje alu prorokuruj karje lumja lja umurÄt d kÄnd je pÄmÄntu.51 Dimizov osÄ lji osudjaskÄ d muartje alu tot proroku, dÄla Abel pÄnla Zaharija, p karjela umurÄt Än Hram Äntru svetiÅ”te Å” žrtvenik.Ā§ Istina je, Dimizov osÄ lji kaznjaskÄ p lumjaÄn asta vrijamje! 52Grjev vuavÄ, uÄitelji alu zakonu aluMojsije! Voj iÅ”tjec kaÅ”Ä omu karjeaskuns kljuÄu alu uÅ”Äj d cara alu Dimizov.* SÄngurj nu utrÄc Än cara alu Dimizov Å” nu dÄcniÄ alu Älja karje katÄ s untrje.ā
53 KÄnd Isusu apljikat dÄn kasÄ alu farizej, uÄitelji d zakonu alu Mojsije Å” farizejiapoÄinit ku nÄkižala s navaljaskÄ p jel Å” azahtjevit s odgovorjaskÄ p multÄ pitanje. 54 JepokuÅ”a s la puÄje Än zamkÄ Än neÅ”to Äe aputja s zÄkÄ s l puatÄ s l optužaskÄ.
12Isusu zÄÄe alu uÄenikurlje aluj k mora ku tuatÄ inima s vrja p Dimizov Å” samo d jel s ajbje frikÄ(Mt 10,26ā33; 10,19ā20; 12,31ā32; Mk 3,28ā29)
1Majmult Å” majmult lumje anastavit s vije la Isusu. Lja fost atÄtÄ k gaza unij pisti alc.MajdatÄ njego Äe osÄ rubjaskÄ alu lumjej, Isusu arubit alu uÄenikurlje aluj: āPÄzÄcÄvÄ dfarizeji. Ku duavje trje fÄlÄ jaÅ”tje Å” utjecaju alor s proÅ”irjaÅ”tje Äntru lumje kaÅ”Ä germakarje s proÅ”irjaÅ”tje Än mÄlaj. PÄzÄcÄvÄ s nu fic kaÅ”Ä je ku trje fÄlÄ. 2Vinje vrijamja kÄndtot Äije skuns osÄ fije otkrivit Å” tot Äije tajna osÄ sa audÄ pÄnglu toc.* 3 Da, Än zuvajaÄe god njeko azÄs Än tamÄ osÄ saudÄ la luminÄ Å” tot Äe njeko aÅ”aptit Än sobÄ kinsÄ osÄrazglasaÅ”tje p krovā s audÄ toc!
4 OrtaÄi ajmje, punjec binje urjajkje. Na vjec frikÄ d lumje. Je puatje s umarÄ samotjela, ali dÄpÄ aja vuavÄ nu puatje nimika majrov s fakÄ! 5Njego osÄ vu pokazÄskÄ d Äinjetrjebje sa vjec frikÄ: avjec frikÄ d Dimizov karje p voj puatje s vu muarje, Å” atunÄa p voj sarunÄje Än pakao. Da, d jel avjec frikÄ!
6Voj Å”tijic k ÄinjÄ (5) vrabacurj s vindje samo d doj (2) novÄiÄurj. Ali Dimizov numujtÄp niÄunu d je. 7Voj iÅ”tjec k aluj vridic majmult nego multje vrabacurj. Dimizov Å”tije ÄakÅ” kÄt avjec pÄr p kap. Daja na vjec frikÄ!
8 Istina je tot Äla karje aiÄa p pÄmÄnt la intja alu lumje priznajaÅ”tje k mije pripadjaÅ”tje,Å” d jel jo, Bijatu alu Omuluj, la intja alu anÄelilor alu Dimizov osÄ priznajesk k jelpripadjaÅ”tje mije. 9 Tot Äla karje aiÄa p pÄmÄnt la intja alu lumje s odriknjeÅ”tje k mijepripadjaÅ”tje, osÄ m odriknjesk la intja alu anÄelilor alu Dimizov k jel pripadjaÅ”tje mije.10 Ipak tot Äla karje rubjaÅ”tje pÄtriv minje, Bijatu alu Omuluj, puatje s oprostjaskÄ. A aluÄla karje uvridjaÅ”tje p Sufljetu alu SvÄntulujā” nu s oprostjaÅ”tje.ā” 11:48 UÄitelji alu zakonu alu Mojsije afukut aÅ”tja gruapje k avurut lumja s gindjaskÄ k ÄastjaÅ”tje p prorokurlje.Ali uÄitelji alu zakonu alu Mojsije nu sa pokorit alu aja Äe prorokurlje ÄnvÄca, Äe dokazÄt k nuje majbunj dÄla pratatilje alor karje aumurÄt p prorokurlje. Ā§ 11:51 Än povijesti alu židovovilor majdatÄ d vrijamja alu Isusuluj, Abelafost prvi karje umurÄt dÄla argcÄ alu Dimizov (Post 4,8), a Zaharija, popa amarje, afost zadnji umurÄt (2 Dnev 24,20).* 11:52 Voj iÅ”tjec kaÅ”Ä omu karje askuns kljuÄu alu uÅ”Äj d cara alu DimizovÄn grÄki originalu skrije: āVoj aoduzmitkljuÄu d znanjeā. Isusu rubjaÅ”tje d istina alu Dimizov kaÅ”Ä k je Än kasÄ Än karje uÄitelji alu zakon alu Mojsije odbijaÅ”tjs utrÄ, Å” niÄ dopustjaÅ”tje alu alculor s ajbje kljuÄu s utrÄ. Asta znaÄaÅ”tje k uÄitelji nu poznajaÅ”tje zaista p Dimizov, Å”sprjeÄaÅ”tje p alcÄ s l upoznajaskÄ. * 12:2 Dimizov osÄ otkrijaskÄ istina d lumje karje je ku duavÄ trje fÄlÄ kaÅ”Äfarizeji. Farizeji apokuÅ”Ät s askundÄ stvarne motive alor, ali Dimizov una zuvÄ osÄ fakÄ s Å”tije toc d Äija je zapravogindjaÅ”tje. ā 12:3 p krovKasa Än Izraelu avut ravne krovurj, pa lumja aputje s surÄe Å” stja p krov. Lumja apututs stja p ravne krovurj Å” s obavjaskÄ važne poruke alu alculor Än zajednicÄ karje sa skupit Än žos Än ulicÄ. ā” 12:10Äla karje uvridjaÅ”tje p Sufljetu alu SvÄntuluj Aja rubjaÅ”tje d om karje odbijaÅ”tje s krjadje Än istinÄ d Dimizov Å” d Isusukarje Sufljetu alu SvÄntuluj ji otkrijaÅ”tje.
Luka 12:11 29 Luka 12:3811KÄnd p voj je aduÄe la sud Än sinagogÄ, la intja alu vladaruluj Å” la vlast, nu brinic Äe
s zÄÄec vuavÄ Än obranÄ 12 daja Äe p voj Sufljetu alu SvÄntuluj Än Äla tren osÄ ÄvacÄ Äe szÄÄec.ā
Isusu ÄnvacÄ k nu trjebje s t uzdjeÅ”tj Än bugacije13Njeko d mult lumje azÄs: āUÄiteljulje, zi alu fratimjov s podiljaskÄ ku minje imanja
karje adobitit Äe tatimjov nja lÄsat.ā14 Isusu ji azÄs: āOmulje, Äinje p minje ma pus s sudjesk Å” s podiljesk Äntru voj?ā
15 AtunÄa azÄs alu toc: āPÄzÄcÄvÄ Å” nu dopustic alu bilo d karje pohlepÄ s utrÄ Än inimaavuastrÄ, k život nu s sastajaÅ”tje Än aja Äe posjedujaÅ”tj.ā
16 AtunÄa Isusu arubit asta vorbÄ: āAlu njeki bogataÅ” binje arodit pÄmÄntu aÅ”a k avutmarje žetvÄ. 17BogataÅ”u apomislit: āNu Å”tiv Äe s fak daja Äe nam niÄ u lok atÄta d marje ssprimjesk tuatÄ Å¾etva.ā 18AtunÄa azÄs: āÅ tiuv! Dubor p skladiÅ”tilje abÄtrnje Å” osÄ fak majmarje Å” Än klo osÄ puj Å” gruvu Å” tuatÄ imovina amja.ā 19AtunÄa osÄ zÄk sÄngurmije: āJakÄ,am Än skladiÅ”tje zalihe d joÅ” multje aj. Akuma m odmurjesk, mÄlÄnk, bjav Å” m veseljesk!ā
20Ali Dimizov ja zÄs: āOmu karje narje firje Än kap! JoÅ” d sarÄ osÄ c jav sufljetu alu tov.AtunÄa alu Äinje s pripadjaskÄ tot aja Äe askupit d tinje?ā
21 Omu karje narje firje Än kap je Äla karje skupjaÅ”tje bugacija p pÄmÄnt a nuje bugatÄn vojki alu Dimizov.ā
Nu brinicÄvÄ(Mt 6,25ā34)
22AtunÄa Isusu azÄs alu uÄenikurj aluj: āDaja vu zÄk: Nu brinicÄvÄ Å” na vjec frikÄ kum spreživic, Äe s mÄnkÄc, niÄ kum s pokrijic tjala avuastrÄ, Äe s brkÄc! 23K životumaj važnijid mÄnkarje, Å” tjela d cualje.
24UjtacÄvÄ la gavranurj! Nit sijaÅ”tje, nit adunÄ, nit arje skladiÅ”tje nit kolibÄ. A Dimizovipak s pobrinjaÅ”titje d je. A voj vridic majmult alu Dimizov d pujurj! 25Puatje njeko d vojaÅ”a Äe s brinjaÅ”tje s produžaskÄ Å¾ivotu Äak Å” unu sat? 26 PoÅ”to nu putjec s fiÄec niÄ aÅ”amikÄ stvar, dÄÄe vu brinic d bilo Äaja?
27UjtacÄvÄ la frorj Än polje kum krjaÅ”tje! Nu s muÄaÅ”tje aÅ”a s fakÄ cualje. A ipak niÄcaru Salomonkarje afostmaj bugat Å”maj capÄn caru Än Israel na fost Änbrkat aÅ”amÄndrukaÅ”Ä unu d je d frorji. 28AtunÄa akÄ Dimizov aÅ”a ÄbrakÄ frorji karje krjaÅ”tje Än polje karjejaÅ”tje astÄz, a veÄminje s arunkÄ Än fok, zar s nuvrja joÅ” majmult s pobrinjaskÄ d voj? Vojlumjo karje aÅ”a d pucÄn kridjec!
29Nu kÄtÄc Äe osÄ mÄnkÄc Å” Äe osÄ bjec Å” nu vu uznemiric d aja. 30K Tata alu vostru ÄnÄerj Å”tije k tot asta vuavÄ trjebje. Nu fic kaÅ”Ä lumja alu pÄmÄntusta karje samo aja katÄ.31Njego prvo kÄtÄc cara alu Dimizov Å” Dimizov osÄ vu dja aja Äe tribjec.
32Navja frikÄ, amikÄ stada,Ā§ k Tata alu vostru Än Äerj vrja s vu dja blago alu cara aluj.33 Vinjdjec aja Äe avjec Å” banj dÄc alu lumje karje narje nimik! AkÄ aja fiÄec, osÄ avjecpravo blago p Äerj karje nikad nu s fije purdutÄ. Aja je kaÅ”Ä k avjec saku ku banji karjenikad nu s ajbje rupÄ Än ja. P Äerj nuje lupovj karje vuavÄ afura stvarurlje Å” nuje gÄgj karjeamÄnka cualjilje vuaÅ”trje. 34 Inima avuastrÄ uvjek osÄ fije Än klo undje je blaga avuastrÄ.ā
Isusu ÄnvacÄ p uÄenikurlje k trjebje s fije spremic d dolazaku aluj la kraju alu pÄmÄntuluj(Mt 24,45ā51)
35 Isusu azÄs: āUvjek fic spremic, kaÅ”Ä argatu karje abrkat Än radne cualje aluj Å” aluÄinje je lumina prinsÄ tuatÄ nuaptja. 36Da, fic kaÅ”Ä argatu karje Å”tjaptÄ p gospodaru alujkarje apljikat Än svatovj Å” kÄnd gospodaru ažunÄje a kasÄ Å” batje la uÅ”Ä, odma diÅ”kidjeuÅ”a. 37 Blago alu Älja argac karje je spremic Å” aÅ”tjaptÄ povrataku alu gospodaruluj k jelosÄ lji nagradijaskÄ. Istina je zÄk vuavÄ, gospodaru osÄ braÄje cualji alu argatuluj, osÄ ljizÄÄe s Å”agÄ la astal Å” sÄngur osÄ lji poslužaskÄ. 38 Blago alu Älja argac karje je spremic Å”aÅ”tjaptÄ povrataku alu gospodaruluj, Äak Å” akÄ jel vinje Än ponoÄ ili majklo.Ā§ 12:32 amikÄ stada Stado je grupa d voj ili d krapje d karje pastiru s brinjaÅ”tje. KaÅ”Ä Äe pastiru s brinjaÅ”tje d vuajiljealuj, Dimizov s brinjaÅ”tje d Älja karje s uzdjaÅ”tje Än jel.
Luka 12:39 30 Luka 12:59
39Än asta putjec s fic sigurni: AkÄ gazda alu kasÄj Å”tija kÄnd vinje lupovu, na dopustjaalu lopovuluj s provaljask Än kasa aluj. 40 Fic Å” voj stalno priprimic daja Äe jo, Bijatu aluOmuluj osÄ viuv kÄnd voj numÄ oÄekujic.ā
41 Petar atribat: āDomnulje, arubit tu asta vorbaja nuavÄ alu uÄenikulor ili alu toc?ā42 Domnu Isusu ja zÄs: āP Äinje gidjec k gospodaru osÄ puje s upravljaskÄ ku altje
argac Än kasa aluj Å” s lji nahranjaskÄ Än bunÄ vrijamje? Aja je argatu karje gospodarusmatrjaÅ”tje k je vjeran Å” mudar, zar nuje? 43 Blago alu argatula p karje gospodaru,kÄnd s turÄa a kas, s gÄsaskÄ k vjerno Å” mudro upravljit ku altje argac, k gospodaru osÄnagradjaskÄ p jel! 44 Da, istina je k postavljaÅ”tje p argatu s upravljaskÄ ku tuatÄ imanjaaluj. 45Ali Äe osÄ fije akÄ argatula gindjaÅ”tje: āGospodaru sa zadržÄt p drum Å” nu s tuarÄjed multā, Å” poÄinjaskÄ s batÄ p argacÄ Å” p argatilje, mult mÄlÄnkÄ Å” bja Å” s bÄta? 46AtunÄagospodaru alu argatula osÄ vije Än zuvÄ Än karje jel nu l oÄekuja Å” Än vrijamje karje jel nuÅ”tije. Gospodaru osÄ l taje p komadurj Å” s l trimjatje Än klo undje mora s pljaÄe toc karjenu krjadje.
47 Argatula karje aÅ”tijut Äe aÄirut gospodaru, ali nu sa priprimit d dolazaku aluj Å” nafukut aja Äe gospodaru azÄs, osÄ fije luvit ku multje udaracurj. 48 A argatula, karje naÅ”tijut aja Äe gospodaru avurut a afukut njeÅ”to d Äaja azaslužÄt bÄtaje osÄ fije luvit kupucÄn udaracurj. DÄla tot Äla alu Äinje Dimizovmult adat, Dimizov dÄla jel osÄ katÄmult.DÄla tot Äla alu Äinje Dimizov mult apovjerit, Dimizov dÄla jel osÄ Äarje mult.ā
Isusu ÄvacÄ k familija osÄ fije podjeljitÄ d jel(Mt 10,34ā36)
49 AtunÄa Isusu azÄs: āAvinit s aduk sudu alu Dimizov p pÄmÄnt, kaÅ”Ä foku.* Multvrjauv s fije veÄ aprisÄ. 50Mora s trjek vrijamja d marje patjalÄ Å” nimika nu m spriÄaÅ”tjepÄnd god nu zavrÅ”a asta vrijamje d patjalÄ! 51 Voj gindic k am vinjit s aduk miru ppÄmÄnt? NipoÅ”to! Njego, istina je am vinjit s aduk podjelÄ Äntru lumje. 52 PÄnd akuma,akÄ Än una kasÄ jaÅ”tje ÄinÄ (5) lumje, osÄ podiljaskÄ unu putruv altu. Doj osÄ fije kuminje,a trje osÄ fije putruv minje. 53 Älanurlje alu familije osÄ podiljaskÄ unji putruv alc. TataosÄ fije putruv bijat Å” bijatu osÄ fije putruv tatÄ, mama pÄtriv fatÄ Å” fata putruv mamÄ,suakra putruv norÄ Å” nora putruv suakrÄ.ā
Isusu ÄnvacÄ p narodu k trjebje s kunaskÄ znakurlje alu vrijamje(Mt 16,2ā3; 5,25ā26)
54AtunÄa Isusu arubit alumulc lumje: āKÄnd opazÄc k d zapad dÄlamore s nakupjaÅ”tjenjegri oblakurj, odma zÄÄec: āOsÄ fije nevrjemeā, Å” jaÅ”tje. 55 A kÄnd suflÄ vÄntu dÄla jugvoj zÄÄec: āS fije zÄpuk!ā Å” jaÅ”tje zÄpuk. 56 Lumjo ku duavÄ licje! Putjec s ujtac pÄnglu vojÄe s dogodjaÅ”tje p pÄmÄnt Å” p Äerj Å” s protumaÄic znakurlje karje Än klo s vjadje. DÄÄeatunÄa nu putjec s protumaÄic dogaÄajurlje karje promatric aÅ”tja zuvje kÄnd sÄnt jo kuvoj?ā
57 Å dÄÄe nu putjec s prepoznajic Äije binje d fukut? 58 PÄnd ku omu karje pÄtriv tinjepljeÄ la sud, pukuÅ”aÅ”tje joÅ” p drum s t dogovorjeÅ”t ku jel. AkÄ aja nu faÄ, jel osÄ vaprisiljaskÄ s stÄc la intja alu sudaculuj, sudacu osÄ t sudjaskÄ Å” t predajaÅ”tje la izvrÅ”itelj,a jel osÄ ta runÄe Än kisuarje. 59 Istina je nusu jeÅ” d klo pÄnd god nu isplatja tot dugu alutov, pÄnla zadnja kovanicÄ.āā”* 12:49 fokuFoku Än Biblije obiÄno jemetafora d sud ili d ÄistjalÄ (vjez Lk 3,9, 16ā17; 9,54; 17,29). Än amiždoj sluÄajurjrubjaÅ”tje d odvaljalÄ d aja Äije rov dÄla binje. Murtja alu Isusuluj p kruÄe apobidit sÄla alu SotonÄj ruavÄ Å” osiguritkonaÄni sudu alu toc duÅ”mani alu Dimizov. Äak Å” akuma aja Äe Isusu afukut uzrukujaÅ”tje odvajalÄ Äntru Älja karje pIsusu pratjaÅ”tje Å” p Älj karje je duÅ”manji aluj. ā 12:56 Afost dosta pametni s prepoznajaskÄ znakurlje k vinjepluaje ili kald. Ali aodbit s prepoznajaskÄ k alu Isusuluj Äuda Å” znakurlje k je jel Äla karje Dimizov atrimjes s spasaskÄpÄmÄntu. ā” 12:59 Isusu azÄs asta vorbÄ vjerovatno kaÅ”Ä usporedbÄ s upozorjaskÄ p lumja k trjebje s s pomirjaskÄku Dimizov majdatÄ njego Äe vinje vrijamja s lji sudjaskÄ jel.
Luka 13:1 31 Luka 13:25
13Isusu ÄnvacÄ k toc mora s okrinjaskÄ dÄla greÅ”alÄ
1 Än vrijamjaja avinit la Isusu njeki karje ja rubit k Pilat, karje je rimski upravitelj,naredit p njeki lumje d regije Galileja s ljimuarÄ pÄnd prinisa žrtvÄ ÄnHram la Jeruzalem.2A Isusu lja zÄs: āDal gindic k lumja d regije Galileja aÅ”a afost umurÄc daja Äe afost greÅ”nimajmult d toc alcÄ lumje Än regije Galileja? 3NipoÅ”to! Istina je, akÄ nu vu okrinic dÄlagreÅ”alÄ, Å” voj isto osÄ propanic! 4 Å Äe gindic d ÄÅ”tja optsprjaÄe (18) p karje sa duburÄtkula Än Siloam Än Jeruzalem Å” lja murÄt? Dal gindic k afost greÅ”ni majmult d toc alcÄlumja Än Jeruzalem? 5 NipoÅ”to! Istina je, akÄ nu vu okrinic dÄla greÅ”alÄ, Å” voj isto osÄpropanic!ā
Isusu rubjaÅ”tje vorbÄ d ljemnu fÄrzdÄ plod6AtunÄa Isusu lji rubjaÅ”tje asta vorbÄ: āNjeki om avut smokvÄ karje asadit Än vinograd
aluj. Vinja Än tot anu s vjadje dal arodit, ali na gÄsÄt p ja niÄuna smokvÄ. 7 AzÄs atunÄaalu vinogradaruluj: āJakÄ veÄ trj aj viuv s vjed dal pustujaÅ”tje rodu p smokvasta, ali nu lgÄsÄsk. Tajoj. DÄÄe s iscrpjaskÄ pÄmÄntu?ā
8 A vinogradaru azÄs: āGospodarulje, las joÅ” u an. OsÄ surp Å” osÄ puj pÄngl ja gnoju.9AkÄ aja fiÄa la anu, možda osÄ rudjaskÄ smokva. AkÄ nu, atunÄa osÄ utaj d tinje.ā ā
Isusu likujaÅ”tje p mujarje Än sÄmbÄtÄ, svÄntÄ zuvÄ alu židovilor10 Isusu una sÄmbÄtÄ ÄvÄca Än sinagogÄ. 11 JakÄ fost Än klo una mujarje Än karje afost
optsprjaÄe (18) aj sufljetu alu rov karje ufiÄa bulnavÄ. Afost grbavÄ Å” nikako na putut s sispravljaskÄ. 12 KÄnd Isusu avuzuto p ja, akimato la jel Å” ja zÄs: āMujarje, osloboditÄ jeÅ”td bualÄsta!ā 13 AtunÄa apus mÄnilje aluj p ja. Mujarja dÄturdatÄ sa ispravit Å” poÄinit sslavjaskÄ p Dimizov.
14 Omu karje vudjaÅ”tje sinagoga sa nikÄžÄt. Agindit k Isusu prekrÅ”aÅ”tje zakonu aluMojsije daja Äe likujic Än sÄmbÄtÄ. Å azÄs alu naroduluj: āÅ asÄ (6) zÄlje Än duminikÄzakonu alu nostru dopustjaÅ”tje s ukrizÄm. Än zuviljalja vinjic s likujic, a nu sÄmbÄtÄ!ā*
15 Domnu Isusu ja zÄs: āVoj lumjo karje avjec duavÄ licje! Å voj ukrizÄc sÄmbÄtÄ.DÄzljigÄc Än sÄmbÄtÄ tot Äla d voj volu ili p magaracu Å” l skutjec d Å”talÄ la apÄ s bja, dalnu? 16Astamujarje karje je sÄmÄnca aluAbrahamkarje Sotona acÄnÄto ljigatÄ optsprjaÄe(18) d aj. Dal stvarno gindic k na atribut s fije dÄzljigatÄ Än sÄmbÄtÄ dÄla sponÄ alu astabualÄ ku karje irja ljigatÄ?ā 17 P vorbilje alu Isusuluj, sa posramit toc duÅ”mani aluj, a tocalcÄ sa radujit d Äudurj karje afukut Isusu.
Cara alu Dimizov kaÅ”Ä sÄmÄnca mikÄ karje krjaÅ”tje Å” germa karje s Å”irjaÅ”tje(Mt 13,31ā33; Mk 4,30ā32)
18 Isusu azÄs: āKum izglidjaÅ”tje cara alu Dimizov? Ku Äaja s ju usporidjesk? 19 Caraalu Dimizov je kaÅ”Ä sÄmÄnca mikÄ alu goruÅ”iceā karje omu posadit Än baÅ”tavja aluj. AjakrjaÅ”tje marje kaÅ”Ä ljemnu Å” puji vinje s gnizdjaÅ”tje Än krÄÄi aluj.ā
20 Jar atribat: āKu Äaja s ju usporidjesk cara alu Dimizov? 21 Aja je kaÅ”Ä germa karjemujarja alato Å” amiÅ”Äto Än marje koliÄinÄā” d pjelm pÄnd tot zolu nu sa drikÄ.ā
Isusu ÄnvacÄ k je grjev s untrje Än cara alu Dimizov(Mt 7,13ā14, 22ā23; 8,11ā12)
22 Isusu putuja Än Jeruzalem. PÄnd triÄja p trgurj Å” p saturj Å” p drum ÄnvÄca, 23 njekola tribat: āDomnulje, dal Dimizov samo osÄ spasaskÄ pucÄn lumje dÄla sud?ā
Isusu azÄs: 24 āCara alu Dimizov je kaÅ”Ä kasa karje arje uÅ”Ä strmÄntÄ. TrudicÄvÄ s utrÄcp ja. Istina je, mult lumje s vrja s untrÄ, ali nu s puatÄ. 25KÄnd toc ažuns Å” gospodaru sa* 13:14 Vjez fusnota Än 6,7. ā 13:19 sÄmÄnca mikÄ alu goruÅ”ice KÄnd Židovi avurut s opisaskÄ njeÅ”to jako mik,obiÄno koristja asta poslovicÄ karje rubjaÅ”tje k je aja kaÅ”Ä sÄmÄnca alu goruÅ”cicÄ. ObiÄno akriÅ”tja Än marje grm pistiunu metar, ili ponekad Äak Å” pisti trje mitjarje. ā” 13:21 marje koliÄinÄ Än grÄki original skrije: ātrj mjerjeā(otprilike duavÄzÄÄ Å” ÄinÄ [25] kilje).
Luka 13:26 32 Luka 14:14skulat Å” ankis uÅ”a, nu osÄ kutizÄc s utrÄc. AtunÄa osÄ stÄc a far Å” osÄ bÄtjec la uÅ”Ä. OsÄzÄÄec: āDomnulje, diÅ”kidije nuavÄ!ā A jel osÄ zÄkÄ: āNu Å”tiv Äinje iÅ”tjec Å” dudje vinjic.ā
26AtunÄa s rubic: āNoj ku tinje amÄnkat Å” abut, Å” tu njivÄcaj p trgurj alu nostru!ā27 A jel vuavÄ osÄ zÄkÄ: āNu Å”tiv Äinje iÅ”tjec Å” dudje vinjic. FuÄic dÄla minje, toc voj
lumjo karje fiÄec rov!ā28 Änklo osÄ plÄnÄec Å” osÄ Å”krcijec d dinc Än tugÄ kÄnd vidjec p Abraham, p Izak Å” p
Jakov Å” p toc prorokurlje la gozbÄ Än cara alu Dimizov, k voj sÄngurj afost putiric. 29 Å osÄvije lumja d tuatje pÄrc alu pÄmÄntuluj, Äak Å” Älja karje nuje Židovj, Å” osÄmÄlÄnÄe la gozbÄÄn cara alu Dimizov. 30 JakÄ njeki karje akuma s smatrjaÅ”tje k je majmiÄ osÄ fije atunÄamaj marje, a njeki karje akuma s smatrjaÅ”tje k je maj marje osÄ fije atunÄa majmiÄ.ā
Isusu plÄnÄe p Jeruzalem(Mt 23,37ā39)
31 Än vrijamaja, kÄnd Isusu azavrÅ”Ät ku vorba, avinjit la jel njeki farizeji Å” azÄs aluIsusuluj: āFuÄ dÄla aiÄa daja Äe HerodĀ§ vrja s t muarje!ā
32A Isusu lja zÄs: āFuÄic Å” zÄÄec alu aja lukavÄj lisicÄj: āJakÄ, jo osÄ putirjesk p sufljetialji rovj Å” likujaskÄ astÄz Å”mÄnje Å” aldÄ trje zÄlje osÄ dovrÅ”Äsk lukru alumjov.ā 33Da, astÄz,mÄnje Å” dÄpÄ mÄnje mora s nastavjesk p drum k dal nuje aja Än Jeruzalem undje umuarÄp tot proroku? Kum aputja s mor bilo undje altu?
34 O Jeruzaleme, o Jeruzaleme, tu karje umorj p prorokurlje Å” umorj ku buluvanji pÄlja karje Dimizov atrimjes la tinje! KÄt vor avurut s skupjesk p lumja ata kum klocasakupljaÅ”tje p puji Å” punje dusu ja, ali tu nu ma dat! 35Dimizov osÄ napustjaskÄ p tinje.*Istina je, nu maj m vjez viÅ”e tot pÄnd nu vinje vrijamja pÄnÄ god nu zÄÄec: āBlagoslovitÄla p karje Domnu atrimjes!ā āā”
14Isusu likujaÅ”tje Än sÄmbÄtÄ, svÄntÄ zuvÄ alu židovilor
1Än una sÄmbÄtÄ Isusu avinjit Än kasa la unu voÄe alu farizejulor s mÄlÄnÄe. Toc karjeafost Än kasÄ s ujta s vjadÄ Äe Isusu osÄ fakÄ. 2 JakÄ, la intja alu Isusuluj irja njeki om karjeavut apÄ Än jel. 3 Isusu atribat p farizeji Å” p uÄitelji alu zakonu alu Mojsije: āDopustjaÅ”tjezakonu s likujaskÄ Än sÄmbÄtÄ ili nu?ā* 4 Je atikut. Å Isusu apusmÄna p omu karje bulnav,la likujit Å” ja zÄs: āPoc s pljeÄ.ā 5 A alor azÄs: āAkÄ bijatu alu vostru ili volu kadje Än pucÄn sÄmbÄtÄ, dal nu l skutjec? Sigurno odma osÄ l skutjec, Å” akÄ je sÄmbÄtÄ!ā 6 Je na vut paja Äe s zÄkÄ.
Isusu ÄnvacÄ k trjebje s s ponizaÅ”tje Å” s dja alu Älja karje nu puatje s ÄtuarkÄ7 PÄnd Isusu afost aÄija, avizut k gostjamja d je avurut s kuljaÄje maj bunj lokurj la
domaÄin. Daja Isusu lja spus asta vorbÄ: 8 āKÄnd njeko t kjamÄ la nutÄ, nu la maj bun lokla gozbÄ. Äe akÄ je kimat njeko maj važniji d tinje? 9Äla karje ta kimat p tinje Å” p jel osÄvije s c zÄkÄ: āSkual Å” las loku alu omusta!ā AtunÄa mora s t skolj Å” s pljeÄ la zadnji lok Å”osÄ fi sramotit.
10KÄnd t njeko kjamÄ nu la maj bun lok la gozbÄ, njego ja zadnji lok. AtunÄa kÄnd Älakarje ta kimat t vidja, osÄ vije s c zÄkÄ cije: āOrtakulje, vinÄ Å” Å”Äz la maj bun lok.ā AÅ”a osÄprimjeÅ”tj Äast la tuatÄ lumja karje je la gozbÄ. 11Äinje p jel sÄngur adrikÄ, osÄ fije ponizÄt,a Äla karje sÄngur p jel ponizaÅ”tje osÄ fije adrikat.ā
12AtunÄa Isusu azÄs alu farizeju p karje la kimat: āKÄnd kjem p gostjamja la ruÄak ili laviÄerÄ, nu kima samo p ortaÄi alji tej, p fracÄ, p familija niÄ komÅ”iji alji bugac, k Å” je p tinjeosÄ kjamÄ Å” aÅ”a c tuarÄje zajamu. 13Njego kÄnd faÄ gozbÄ kjamÄ Å” p lumja karje je sÄraÄ,invalidj, p Älja karje nu puatje s umblje Å” p lumja vuarbÄ 14 karje nu puatje s t kjamje laĀ§ 13:31 Herod Vjez fusnota Än 3,1. * 13:35 p tinje Än originalu p grÄki skrije: ākasa avuastrÄā. Aja rubjaÅ”tje d trgJeruzalem, a možda posebno d Hrama, karje Rimljani p amiždoj auniÅ”tit Å”aptjezÄÄ (70). aj majdatÄ d Krist. ā” 13:35Ps 118,26 * 14:3 Vjez fusnota Än 6,7.
Luka 14:15 33 Luka 15:4gozbÄ s c tuarkÄ zajamu. AtunÄa osÄ fij zaista blagoslovit, k Dimizov osÄ c tuarkÄ zajamu,la zuvÄ karje vinje s uskrisnjaskÄ toc pravedni lumje dÄla morc.ā
Isusu vurbjaÅ”tje d gozbÄ Än cara alu Dimizov(Mt 22,1ā14)
15KÄndunudÄla alcÄ gostjamje karje afost la astal ku Isusu auzÄt kum Isusu asta arubit,jel azÄs: āBlago alu tot Äla karje osÄ mÄlÄnÄj la gozbÄ Än cara alu Dimizov!ā
16 Isusu ja zÄs: āNjeki om afukut marje gozbÄ Å” akimat p mulc lumje. 17 KÄnd viÄeraafost sprimitÄ, atrimjes p argatu aluj s zÄkÄ alu gostjamje p karje akimat: āTot je gata.Vinjic!ā 18 Ali tot Äla apoÄinit s zÄkÄ k nu puatje s vije. Unu azÄs alu argatuluj: āAkupratnjeka njivÄ Å” mora s pljek jar s m ujt. MÄrog d tinje, oprostjaÅ”tjem.ā 19 Altu azÄs aluargatuluj: āAkuprat ÄinjÄ (5) parurj d volurj Å” pljek s vjed kum orjaÅ”tje. MÄrog d tinje,oprostjaÅ”tjem.ā 20AldÄ trje azÄs alu argatuluj: āAkuma ma surat, Å” d aja nu pot s viuv.ā
21Argatu sa tors Å” arubit alu aluj gospodaru aja Äe ja zÄs je. Gospodaru p aja sa nikÄžÄtÅ” azÄs alu argatuluj: āFuÄ odma p larÄj Å” p uskje ulic Än tot trgu Å” duj aiÄa p sÄraÄi Å” pinvalidj, p lumja vuarbÄ, Å” p Älja karje nu puatje s umblje.ā 22 KÄnd aÅ”a afukut, argatuazÄs: āGospodaru, afukut aja Äe zapovidit tu Å” jaÅ”tje joÅ” lok.ā 23AzÄs gospodaru alu argatualuj: āFuÄ afar d trg Å” katÄ p drumurj Å” p stazje Å” natirjaÅ”tilje s fije s m napunjaskÄ kasa.24 Istina je niÄunu d Älja prvi p karje akimat nu s mÄlÄnk nimika d gozba amja!ā ā
Isusu upozorjaÅ”tje k nu s fije uÅ”urje s fije uÄeniku aluj(Mt 10,37ā38; 5,13; Mk 9,50)
25 PÄnd Isusu anastavit drumu aluj Än Jeruzalem, la pratait jako multÄ lumje. Isusu saokrenit Å” azÄs alor: 26 āAkÄ njeko vrja s m pratjaskÄ, nu puatje s fije uÄeniku alu mjov akÄvrja bilo p Äinje maj mult njego p minje. Än usporedbÄ ku ljubavu aluj kÄrti minje, jelmora s mrzaskÄ p tatusov, p mumusa, p mujarja, p kupi, p fracÄ, p surorilje, Äak Å” životualuj. 27 Äinje nu ja aluj kruÄa Å” nu pljakÄ dÄpÄ minje, nu puatje s fije uÄeniku alu mjov.ā
28AkÄ njeko dÄla voj vrja s sagradjeÅ”tj kulÄ, nu s Å”Äz prvo Å” s procinjeÅ”tj kÄt kuÅ”tjaÅ”tjes vjadÄ arje dÄstul banj s u zavrÅ”askÄ? 29 InaÄe možda osÄ c nistanjaskÄ banj dÄpa aja ÄezavrÅ”ÄÅ”tj samo temelju, a atunÄa toc karje aja vjadje s s rÄdÄ d tinje. 30 OsÄ zÄkÄ: āÄstaom apoÄinit s gradjaskÄ, a na putut s ju zavrÅ”askÄ!ā
31 Isto aÅ”a, dal vrja bilo karje car s krinjaskÄ Än rat ku altu car, akÄ na gindit dal puatjes pobidjaskÄ? Dal prvo nu s sastajaskÄ ku savjetnici aluj Å” s rubjaskÄ ku jel dal s puatÄku aluj zjaÄje mij (10.000) d vojniÄ s savladjaskÄ p Äla karje p jel vinje ku duavÄzÄÄ mij(20.000) d vojniÄ? 32 A akÄ shvatjaÅ”tje k nu s puatÄ s pobidjaskÄ p altu car, osÄ trimjatÄp poslanikurlje la duÅ”manu aluj pÄnd je joÅ” maj dÄpartje. OsÄ Ätrjabje p altu car Äe vrjadÄla jel s puatÄ s fije miru ÄntrÄ je.
33 Isto aÅ”a, gindic d cjenÄ s m pratic. Nimilja dÄla voj nu puatje s fije uÄeniku alu mjov,akÄ nu lasÄ tot Äe arje. 34 Älja karje je uistinu uÄenikurlje alji mjej je kaÅ”Ä sarja. Sarja jebunÄ, ali akÄ apurdut okusu, Äe osÄ faÄ jar s fije bunÄ. 35 Sarja karje apurdut okusu alujs izbacaÅ”tje. Aja nuje bun d pÄmÄnt, a nuje korist Äak Å” d hrpÄ d Äubre. Toc Äinje arjeurjekj s audÄ, trjebje s puje urjajkje Å” s razumjaskÄ!ā
15Isusu vurbjaÅ”tje vorbÄ d vuaje karje sa purdut(Mt 18,12ā14)
1 ZuviljaÅ”tja mulc poreznikurj Å” alcÄ greÅ”nikurj vinje la Isusu kum apunja urjajkje lavÄcala aluj. 2Daja farizeji Å” uÄitelji d zakonu alu Mojsije prigovorja: āIsusu s družaÅ”tje kugreÅ”nikurlje! Äak Å” mÄlÄnkÄ ku jel!ā
3 Isusu d aja arubit asta vorbÄ: 4 āAkÄ njeko dÄla voj arje usutÄ (100) d voj Å” pjardje unavuaje, Äe osÄ fakÄ? Dal nu lasÄ nuavÄzÄÄ Å” nuavÄ (99) p pijanÄ Å” s pljaÄe s u katje Å” p aja unaā 14:27 Vjez fusnota Än 9,23.
Luka 15:5 34 Luka 15:32
karje aprduto pÄnd nu ugÄsaÅ”tje? 5 Sigurno! Å kÄnd ugÄsaÅ”tje, upunje p umirje tot vesel6 Å” aduÄ a kas. AtunÄa kjamÄ p ortaÄi Å” p komÅ”iji Å” lji zÄÄe: āVeselicÄvÄ ku minje! AgÄsÄt pvuaja karje sa purdut!ā 7 Istina je k p Äerj isto s fije maj mult radost d unu greÅ”nik karjes okrinjaÅ”tje dÄla greÅ”alÄ nego d nuavÄzÄÄ Å” nuavÄ (99) lumje karje je pravedni Å” veÄ saokrenit la Dimizov.ā
Isusu vurbjaÅ”tje vorbÄ d banj karje sa purdut8AtunÄa Isusu azÄs: āTakoÄer, akÄ njekamujarje arje zjaÄe (10) kovanic d arÄint* Å” una
pjardje, Äe osÄ fakÄ? Dal nu aprindja lampa, s mÄtÄrÄ kasa Å” s ukatje binje? 9 Sigurno! Å kÄnd ju gÄsaÅ”tje, kjamÄ p ortakinjilje Å” p komÅ”inicilje Å” zÄÄe: āVeselicÄvÄ kuminje! AgÄsÄtbanji karje apurdut!ā 10 Istina je, isto aÅ”a, Dimizov Å” anÄelurlje aluj s radujaÅ”tje d unugreÅ”nik karje s okrinjaÅ”tje la Dimizov.ā
Isusu vurbjaÅ”tje vorbÄ d bijat karje sa purdut11 AtunÄa Isusu aurbit asta vorbÄ: āAfost unu om karje avut doj fiÄorj. 12 FiÄoru alu
tÄnÄr azÄs alu tatusov: āTato, vrjau talu alu mjov d imanja ata akuma majdatÄ Äe osÄmorj.ā AÅ”a tata apodiljit imanja, a alu maj tÄnÄr fiÄor adat talu aluj.
13 KÄnd atrikut duavÄ trje zÄlje fiÄoru alu tÄnÄr avindut tot, apljikat d kasÄ, Å” apljikatdÄpartje Än alta državÄ Å” klo atrijit frzdÄminc Å” rasipja tuatje banji p jel. 14KÄnd anistanittuatje banji aluj, Än pÄmÄntula karje irja afost marje fuamje Å” na vut Äe s mÄlÄnÄje. 15AÅ”aapljikat Å” sa zaposlit la unu om karje afost stanovniku alu pÄmÄntula p karje atrimjes ÄnpijanÄ s pÄzaskÄ porÄi.ā 16 Jel afost atÄta flÄmÄnd k avurut Äak s mÄlÄnÄje mÄnkaja kukarje s ranjaÅ”tje porÄi, ali nimilja nu ja dat.
17KÄnd fiÄoru alu tÄnÄr napokon ashvatit Äe afukut, agindit: Toc radniÄi karje ukrjazÄd tatimjov arje mÄnkarje majmult nego Äije dosta d mÄnkat, a jo aiÄa mor d fuamje!18MÄduk da aiÄa, pljek la tatimjov Å” osÄ ji zÄk: āTato, apogrÅ”Ät putruv Dimizov Å” putruvtinje. 19Nu sÄt viÅ”e vrjedan s mikjem bijatu alu tov. MÄrog d tinje, primjaÅ”timÄ s ukrjezla tinje ka radniku alu tov.ā
20Apljikat d lokula Å” sa dus la tatusov. KÄnd joÅ” irja d partje, tatusov la vuzut sa žalostit,adat fuga la jel, la zagrlit Å” la surutat. 21 AzÄs bijatu: āTato, apogrÅ”Ät putruv Dimizov Å”putruv tinje! Nu sÄt viÅ”e vrjedan s mikjem bijatu alu tov.ā
22 Ali tata azÄs alu argacÄ aluj: āMajdatÄ duÄec aljina,ā” aja karje majmÄndrÄ, Å” lbrkÄcÄlej! Punjec aluj injelu p mÄnÄ Å” sandaljilje p piÄuarj! 23 Å duÄec majbun mjel.TÄjecÄlÄj s priredim gozbÄ Å” s nji veselim. 24Daja Äe Ästa bijat alumjov irja mort, a akumaje viuv! Irja pÄrdut, a akuma je gÄsÄt!ā Å aÄiput s s veselijaskÄ.
25 D vrijamaja fiÄoru maj bÄtrn aukrizat Än polje. KÄnd sa tors d polje Å” avinjitaupruapje la kasÄ, auzÄt k nontru kÄntÄ Å” žuakÄ. 26Akimat la jel p unu d argat s trjabje Äes dogudjaÅ”tje aja. 27Argatu ja zÄs: āC sa tors fratutov. Tatutov adat s tijem majbun mjel sproslavjaskÄ Äe nuavÄ sa tors bijatu viuv Å” zdravÄn.ā
28 Ali maj bÄtÄrn fiÄor sa nikÄžÄt Å” audbit s utrat Än kasÄ. AÅ”a tatusov ajÅ”Ät afar s sruaÄe mult d jel s utrÄ Än kasÄ. 29 A fiÄoru ja zÄs: āJakÄ, jo atÄta aj c služÄsk Å” nikad naodbit s fak aja Äe maj zÄs, ali mije nikad nu madat Äak Å” krpa d gozba amikÄ ku ortaÄi aljimjej. 30Ali kÄnd sa tors Ästa bijatu alu tov karje ku prostitutkilje arasipit imanja ata, a tuadat s taje majbun mjel Å” apriridit gozba d jel!ā
31 Tatusov ja zÄs: āFiÄoru alu mjov, tu jeÅ”t stalno ku minje. Tot Äe am pripadjaÅ”tje cije.32 Ali trjebje s proslavim Å” s nji radujim daja Äe Ästa fratutov irja mort, a akuma je viuv!Irja pÄrdut, a akuma je gÄsÄt!ā ā* 15:8 Än original: āzjaÄe (10) drahmiā. Drahma irja kovanica d arÄint karje vridja una dnevnicÄ. ā 15:15 Džidovj porÄi irja neÄisti pa na putut s mÄlÄnÄje karnja d pork (vjez ZakPon 14,8). Židovi na putut s zamisljaskÄ majmarje ruÅ”Änje s ranjaskÄ p porÄi. ā” 15:22 aljina Ästa afost lungÄ ogrtaÄu karje s duÄa pisti altje cualje Än važnedogaÄajurj.
Luka 16:1 35 Luka 16:18
16Isusu vurbjaÅ”tje vorbÄ d upravitelju karje je nepoÅ”ten
1 Isusu aurbit alu uÄenikulor asta vorbÄ: āAfost unu om karje irja bugat Å” avut omkarje upravlja ku bugucija aluj. Una zuvÄ njeko azÄs alu bogataÅ”uluj kum upraviteljurasipjaÅ”tje imanja aluj. 2BogataÅ”u akimat la jel p omula karje upravljaÅ”tje ku imanju aluj Å”ja zÄs: āKum aputut aja s mi faÄ? Nu poc viÅ”e s upravljeÅ”tj ku bugacija amaj. PriprimjaÅ”tjepapirulje Än karje osÄ skrij tuatÄ imanja amja Å” Äinje Äe dugujaÅ”tje.ā
3 Upravitelju p aja agindit Än jel: āGospodaru m opustjaÅ”tje. Akuma kum osÄpriživjeskÄ? Nu sÄnt capÄn binje s surp, a m rÄÅ”unje s prusÄsk.ā 4AtunÄa ja vinjit ideja dneÅ”to Äe aputja s fakÄ odma kum aputja s osigurjaskÄ k lumja p jel Än zuvilje Äije la intjaaluj s l primjaskÄ Än kasÄ Å” s brinjaskÄ d jel.
5 AtunÄa akimat unu kÄti unu p dužnikurlje alu gospodaruluj. P prvi atribat: āKÄtjeÅ”t dÄtorj alu gospodaru alu mjov?ā 6 Dužniku ja azÄs: āUsutÄ (100) d bÄtojurj d ulje.āUpravitelju ja zÄs: āJakÄ raÄunu karje askris kÄnd obeÄit k plitjeÅ”tj usutÄ (100). MajdatÄ!Å Äz Å” skrije joÅ” unu raÄun. ProminjeÅ”tje iznosu karje dugujeÅ”tj p ÄinzÄÄ (50).ā*
7AtunÄa upravitelju p altu atribat: āKÄt jeÅ”t tu dÄtorj?ā Dužniku ja zÄs: āUsutÄ (100) dkoÅ”arje d gruv.ā Upravitelju ju zÄs: āJakÄ raÄunu karje askris kÄnd obeÄit k plitjeÅ”tj usutÄ(100). MajdatÄ! Å Äz Å” skrije joÅ” unu raÄun. ProminjeÅ”tje iznosu karje dugujeÅ”tj p optzÄÄ(80).āā 8 KÄnd gospodaru auzÄt aja Äije nepoÅ”ten upravitelju afukut, la pohvalit Äe afostatÄta d snalažljiv.
Istina je k lumja d Ästa pÄmÄnt maj mult snalažljiviji pÄnd s priprimjaÅ”tje d buduÄnostalor Än Ästa pÄmÄnt, njego lumja karje trijaÅ”tje Än lumin pÄnd s priprimjaÅ”tje dbuduÄnost alor p pÄmÄnt karje vinje.ā” 9 AÅ”a punjec binje urjajkje: Koristic bugacija alupÄmÄntusta s ažutÄc alu alculor Å” stiknic ortaÄj Än Äerj. AtunÄa kÄndmurja Å” las bugacijaalu pÄmÄntusta, osÄ vu primjaskÄ p voj Än vjeÄna kasÄ. 10 Äinje god je vjeran Än miÄstvarurj, osÄ fije vjeran Å” Än majmarj stvarurj, a Äinje god je nepoÅ”ten Än miÄ stvarurj,osÄ fije nepoÅ”ten Å” Än majmarj stvarurj. 11 AkÄ dakle nu iÅ”tjec vjerni Än bugacija alupÄmÄntusta, Äinje osÄ vu povirjaskÄ prava bugacije p Äerj? 12 Å akÄ vuavÄ nu puatjes povirjaskÄ aja Äe pripadjaÅ”tje alu njeko altuluj, Äinje osÄ vu dja aja Äe vuavÄ osÄpripadjaÅ”tje? 13NiÄunu argat nu puatje s služaskÄ p doj gospodarurj. Ili p unu smrzaskÄ,a p altu s l vrja ili alu unu s fije vrjeran, a p altu s l prezirjaskÄ. Nu putjec s služÄc voj Å”alu Dimizov Å” alu bugacije.ā
14 Farizeji karje avurut banji, la tot apus urjejkje Å” sa ljiga d Isusu. 15 AtunÄa Isusu ljazÄs: āVoj la intja alu lumjej fiÄec k iÅ”tjec pravedni, ali Dimizov poznajaÅ”tje injimilje aljivuaÅ”trje. Aja Äe lumja smatrjaÅ”tje k je bun, aja Dimizov smatrjaÅ”tje k nu vridjaÅ”tje nimika.
Zakonu Å” cara alu Dimizov(Mt 11,12ā13; 5,18, 31ā32)
16PÄnda vrijamje kÄnd avinjit Ivan karje bitjazÄ, Dimizov arÄtat planu aluj pisti Zakonualu Mojsije Å” knjigilje karje prorokurlje askris. Da tunÄa noj rubim BunÄ vorbÄ d caraalu Dimizov Å” nagovorim tuatÄ lumje s untrje Än jel. 17 Tot Äije skris Än Zakon osÄ sispunjaskÄ. Maj uÅ”urje osÄ nistanjaskÄ pÄmÄntu Å” Äerju njego s nu s ispunjaskÄ Å”majmikÄslovÄ d Zakon. 18 Na primjer: Äinje god s rastajaÅ”tje d mujarje Å” s suarÄ dÄpÄ alta faÄepreljub, Å” Äinje god s suarÄ dÄpÄ mujarje karje irja rastavitÄ faÄe preljub.ā* 16:6 UsutÄ (100) d bÄtojurj ā¦ ÄinzÄÄ (50) Asta je oko 3.000 d litjarje Å” oko 1.500 d litjarje. ā 16:7 UsutÄ (100)d koÅ”arje ā¦ optzÄÄ (80) Asta je oko 20.000 d kilje Å” oko 16.000 d kilje. ā” 16:8 Istina je k lumja d Ästa pÄmÄnt majmult snalažljiviji pÄnd s priprimjaÅ”tje d buduÄnost alor Än Ästa pÄmÄnt, njego lumja karje trijaÅ”tje Än lumin pÄnd spriprimjaÅ”tje d buduÄnost alor p pÄmÄnt karje vinje. U grÄkom originalu piÅ”e: ājer su sinovi ovoga vijeka mudrijiprema svojemu naraÅ”taju nego li sinovi svijetlosti.ā āSinovi ovog vijekovaā govori o nevjernicama. Äesto su mudrijiod vjernika (āsinovi svjetlaā) jer paze na sebe meÄu svojim narodom. Vjernici trebaju nauÄiti od njih da se trebajuadekvatno pripremiti za svoj buduÄnost na nebu. Mogu to uÄiniti akÄ mudro koriste resurse koje imaju u svom životuna zemlji.
Luka 16:19 36 Luka 17:8Isusu vurbjaÅ”tje vorbÄ d bogataÅ” Å” d sÄrak
19 Isusu aurbit asta vorbÄ: āAfost unu bogataÅ” karje s Äbrka Än skumpje cualje, Å” tuatÄzuva amÄnkat majbunÄ mÄnkarje. 20 A pÄnglu uÅ”a aluj azukut sÄraku plin d Äirurj karjes kima Lazar. 21 Lazar afost atÄta flÄmÄnd k avurut s mÄlÄnÄje Äak Å” puÅ”kÄji karje kÄdjadÄpÄ astal alu bogataÅ”uluj. JoÅ”majrov, vinja kÄnji Å” linÄja Äirurlje aluj. 22Una zuvÄ amuritsÄraku Å” anÄeli la dus pÄnla lok d Äast pÄnglu Abraham.Ā§ Majklo amurit Å” bogataÅ”u Å” lagrupat. 23 Å bogataÅ”u apljikat Änklo undje loku d kaznit.* PÄnd s muÄa, sa ujtat Än sus, Å”avuzut d dÄpartje p Lazar ku Abraham.
24BogataÅ”u astrigat: āTato Abrahame, smilujaÅ”tje mitje Å” trimjatje p Lazar s umuÄaskÄvrhu alu ÄaÅ”tiluj Än apÄ Å” s vije aiÄa s m riÄaskÄ ljimba daja Äe mult patjeskÄ Än fokusta!ā
25A Abraham ja zÄs: āBijatu alu mjov, sitjaÅ”titje k tu adubitit bunje stvarurj pÄnd atrijitp pÄmÄnt, a Lazar rov. Akuma jel aiÄa utjeÅ”Ät, a tu t muÄeÅ”tj. 26Osim d aja, ÄtrÄ noj jaÅ”tjemarje provalije. Älja karje avrja da aiÄa s trjakÄ la voj nu puatje s fakÄ aja, a niÄ d partjavuastrÄ karje avrja s vije la noj nu puate s trjakÄ aiÄa.ā
27-28BogataÅ”u ja zÄs p aja: āTato Abrahame, am ÄinjÄ (5) frac. MÄrog d tinje, trimjatÄlÄjatunÄa p Lazar Än kasa alu tatimjov s lji opominjaskÄ s nu vije je Än lokusta undje tripimmarje mukÄ.ā
29 Ali azÄs Abraham alu bogataÅ”uluj: āNu vrjauv. FracÄ tej arje p zakonu alu MojsijeÅ” knjigilje karje prorokurlje dÄmult askris s lji opominjaskÄ. Trjebje alor s krjadÄ Å” sokrinjaskÄ dÄla rov!ā
30 A bogataÅ”u ja zÄs: āNu vrja, tato Abraham! Ali akÄ lji vinja njeko dÄla morc, osÄokrinjaÅ”tje dÄla rov.ā
31Ali Abraham azÄs alu bogataÅ”uluj: āAkÄ nu krjadje alu Mojsije Å” la prorokurj, nu osÄs uvirjaskÄ Äak Å” akÄ njeko s skualÄ dÄla morc.ā ā
17Isusu ÄnvacÄ p uÄenikurlje aluj s nu navadjaskÄ p alcÄ s grjeÅ”askÄ Å” s oprostjaskÄ alu alculor
karje grjeÅ”aÅ”tje putriv je(Mt 18,6ā7; 15; 21ā22; Mk 9,42)
1AtunÄa Isusu azÄs alu uÄenikurlje aluj: āLumja sigurno osÄ fakÄ stvaruj d karje p alcÄnavadjaÅ”tje p greÅ”alÄ. Ali grjev alu toc karje natirjaÅ”tje p njeko altu p greÅ”alÄ. 2Alu omulaarfi majbinje njeko s la runÄe Än apÄ ku marje buluvnan* pÄnglÄ gÄt, njego s navadjaskÄp greÅ”alÄ p una dÄla majmik om. 3 Pa pÄzÄcÄvÄ Äe fiÄec. Å akÄ joÅ” unu dÄla uÄeniku alumjov, pogriÅ”aÅ”tje, zi k aja Äe afukut k nuje binje Å” ji jartjej akÄ s okrinja dÄla greÅ”alÄ aluj.4 Äak Å” akÄ d Å”aptje (7) vorj p zuvÄ pogriÅ”aÅ”tje putriv tinje Å” Å”aptje (7) vorj s tuarÄje Å”priznajaÅ”tje aja Äe afukut k nuj binje, jartÄj!ā
Isusu ÄnvacÄ p uÄenikurlje aluj d snagÄ alu vjerej Å” k je trjebje s ji služaskÄ ponizno5AtunÄa apostoli azÄs alu Domnuluj Isusuluj: āAžutÄnje s kridjem majmult!ā6 A Domnu Isusu lja zÄs: āAkÄ avjec vjerÄ atÄta pucÄn kaÅ”Ä sÄmÄnca alu goruÅ”ÄicÄ,
aputja s zÄÄec alu dudusta: āSkuatitje ku korijenu d pÄmÄnt Å” posadjaÅ”titje Än apÄā, Å”apunja urjajke la voj.
7 ZÄÄem k njeko dÄla voj arje argat karje orjaÅ”tje ili s brinjaÅ”tje d voj. KÄnd argatus tuarÄje d polje, dali gospodaru iziÄa: āVinÄ akuma, Å”Äz Å” mÄlÄnkÄā? Nuvrja! 8Umjestoaja, osÄ zÄkÄ gospodaru aÅ”a: āPriredjaÅ”tjem viÄera! DÄzbrakitje Å” poslužaÅ”tjem pminje kuĀ§ 16:22 Än grÄki original: āP tjeptu alu Abrahamā. GrÄka ljimbÄ koristjaÅ”tje izrazusta karje znaÄaÅ”tje k Lazar sanaslonaÅ”tje p tjeptu alu Abraham. Aja pokazaÅ”tje k Lazar afost bliski Än zajedniÅ”tvu ku Abraham, ku sÄmÄnca amarjealu tot narodu alu Dimizov Å” la lok la marje Äast. Lumja karje auzÄt asta vorbÄ vjerovatno arazumit k je Lazar pÄngluAbraham la marje gozbÄ p Äerj, kÄnd tot narodu osÄ slavjaskÄ vinjala alu cara alu Dimizov (vjez 13,28ā29). * 16:23Änklo undje loku d kaznit Än grÄki original skrije: āHadā. Vjez rijeÄniku. * 17:2 marje buluvnanÄn grÄki orginaluskrije: āmlinski buluvanā, karje afost d sus dÄla doj marje ravne buluvanj karje mÄÄinja gruvu Än pjelm. Buluvanu dsus afost obiÄno okrugli ku rupÄ Än sridinÄ Än karje s turna gruvu.
Luka 17:9 37 Luka 17:34mÄnkarja Å” ku bjarja! A kÄnd jo zavrÅ”a, poc tu s mÄlÄnÄ Å” s bjaj.ā 9DugujaÅ”tje alu argatulujs ji zahvaljaskÄ dÄja Äe afukut aja Äe irja aluj zapovjedit? Nu! 10 AÅ”a Å” voj, kÄnd fiÄec ajatot Äe vuavÄ Dimizov azapovidit, zÄÄec: āNoj iÅ”tjem samo argac Å” nu zaslužÄm pohvalje ksamo obavim dužnost alu nostru.ā ā
Isusu likujaÅ”tje p zjaÄe (10) lumje karje arje bualÄ p pjalje11 PÄnd Isusu joÅ” uvjek apljikat kÄrti Jeruzalem Å” putuja pÄnglÄ granicÄ alu regija
Samarije Å” regija Galileja, 12 avinjit pÄnla njeki sat. PÄnd autrat Än sat, la vizut zjaÄe(10) lumje karje avja gubÄ, zarazna bualÄ p pjalje.ā Je astat majdÄpartje 13 Å” apoÄinjit sstriÄje d tot glasu: āIsusulje, gospodarulje, smilujaÅ”titje p noj!ā
14 KÄnd Isusu lja vizut, lja zÄs: āFuÄic Å” pukazÄcÄvÄ la popje s puatje je s vupregledjaskÄ!āā” PÄnd apljikat kÄrti popje, sa likujit d gubÄ.
15 KÄnd unu d je avizut k je likujit, sa tors s slavjaskÄ p Dimizov p tot glasu. 16Akuzutla intja alu Isusuluj ku fÄlÄi kÄrti pÄmÄnt Å” ji zahvalit. Afost omula d Samarija.Ā§
17P aja Isusu azÄs alu Älja karje afost ku jel: āZar Dimizov na alikujit p zjaÄe (10) lumje?Undje Äla alanc nuavÄ (9)? 18Kako puatje s fije k Ästa karje nuje Židov jedini karje sa torsmije Å” zahvaljit alu Dimizov?ā 19A alu omuluj atunÄa Isusu azÄs: āSkual Å” fuÄ. Tu ta likujitdaja Äe akrizut.ā
Isusu zÄÄe alu uÄenikurlje aluj k cara alu Dimizov osÄ vije kÄnd je nu oÄekuja(Mt 24,23ā51)
20Än una zuvÄ farizeji atribat p Isusu: āKÄnd vinje cara alu Dimizov?āIsusu lja odgovorit: āOmu nu puatje s predvidjaskÄ kÄnd vinja cara Än znakurj karje
promatrjaÅ”tje. 21 Lumja nu s puatÄ s zÄkÄ: āJakÄlÄj aiÄa je!ā, ili: āJatÄlÄj Änklo je!ā JakÄ caraalu Dimizov akuma Äntru voj.ā
22AtunÄa alu uÄenikurlje aluj azÄs: āVinje vrijamja kÄnd s fic žaljniÄ s vidjec zuva kÄndjo, Bijatu alu Omuluj, s m pojavjeskÄ,* ali nu s putjec. 23 A lumj s vu zÄkÄ: āJatÄlÄj Änklojeā, Å”: āJakÄlÄj aiÄa je!ā, ali nu dÄc fuga dÄpÄ jel s m kÄtÄc. 24K kum Å”munja vjadje toc kÄnds pojavjaÅ”tje aÅ”a s fije Än zuvaja kÄnd jo, Bijatu alu Omuluj, s m pojavjesk. 25Ali majdatÄtrjebje mult s tripjesk Å” lumja Än asta vrijamje trjebje s m odbacaskÄ.ā
26 Å isto aÅ”a, kum afost Än zuvilje kÄnd Noa afost viuv Å” aÅ”a osÄ fije Än zuvilje majdatÄkÄnd jo, Bijatu alu Omuluj, osÄ m pojavjesk: 27 KaÅ”Ä uvjek nastavja s mÄlÄnÄe Å” s bja, ss Äsuarje Å” s miritje, tot pÄnla zuvÄ kÄnd Noa auntrat Än marje brod.ā A atunÄa avinitpotopu Å” p toc lja uniÅ”tit karje na fost Än marje brod.
28 Å isto aÅ”a kum afost Än zuvilje kÄnd Lot afost viuv:ā” lumja Än asta regija kaÅ”Ä uvjeknastavja s mÄlÄnÄe Å” s bja, s kruprje Å” s vindÄ, s obradjaskÄ pÄmÄntu Å” s gradjaskÄ. 29AliÄn zuvaja kÄnd Lot ajÅ”Ät d trg Sodoma Än karje atrijit, atunÄa d Äerj foku ku buluvanjikarje ardje akuzut ka pluaja p je Å” p toc lja umurÄt tuatÄ lumja Än aja regija. 30 Isto aÅ”ad turdatÄ osÄ fije Å” Än zuvÄ kÄnd osÄ m pojavjesk jo, Bijatu alu Omuluj. 31 Äinje god Änzuvaja p krovu alu kasÄjĀ§ a stvarulje alor je Än nontru, nu s s dja Än zos Än kasÄ p stvarurjaluj! Äinje god s gÄsaÅ”tje Än pijanÄ, s nu s tuarkÄ Än drÄt s s ja stvarulje aluj! 32 SÄticÄvÄÄe sa dogodit kÄnd mujarja alu Lot sa ujtat Än drÄt Än Sodoma Å” apoginjit!* ā 33 Äinjegod pokuÅ”a s pÄzaskÄ Å¾ivotu aluj, osÄ l pjargÄ, a Äinje god spreman s lasÄ Å¾ivotu aluj, osÄl pÄzaskÄ. 34 Istina je, Än nuaptaja kÄnd osÄ m pojavjesk, doj lumje karje s skulkÄ Än istiā 17:12 gubÄ, zarazna bualÄ p pjalje Vjez fusnota Än 4,27. ā” 17:14 Zapovjedu alu Isusuluj afost kaÅ”Ä obeÄala k osÄs likujaskÄ, a aja Äe askultat, apokazÄt k akrizut alu Isusuluj. Popilje lja prigljidja s potvridjaskÄ k je viÅ”e narje gubÄ,pa lja zapovidit s fakÄ aja Äe zakonu alu Mojsije aÄirut (Lev 14,1ā32; Lk 5,12ā14). Ā§ 17:16 Samarija Židovi mrza plumja d Samarija. D maj mult informacije, vjez āSamarijaā Än rijeÄnik. * 17:22 s vidjec zuva kÄnd jo, Bijatu aluOmuluj, s m pojavjeskÄÄn grÄki skrije: ās vidjec Å” una zuvÄ p Bijatu alu Omulujā. ā 17:27 Post 7,6ā24 ā” 17:28Post 19,1ā29 Ā§ 17:31 Lumja Än dobaja Äesto s odmurja Å” s druža p krov karje je ravan, a posebno nuaptja kÄnd irjamaj riÄalÄ * 17:32 Ja saujtat Än drÄt kÄrti SodomÄ Å” Dimizov akaznito una ku lumja d SodomÄ. ā 17:32 Post19,16
Luka 17:35 38 Luka 18:18pat, p unu osÄ ja, a altu osÄ l lasÄ. 35DÄla duavÄ mujerj karje zajedno Än mlin miljaÅ”tje, puna osÄ ja, a p alta osÄ l lasÄ.
36-37 ā” UÄenikurlje aluj l trjabÄ: āDomnulje, undje asta osÄ fije?āIsusu lji zÄÄe: āUndje zaÄe lumja muartÄ, Än klo s sakupjaÅ”tje leÅ”inari.āĀ§*ā
18Vorba d udovicÄ karje irja uporna Än molitvÄ
1 Isusu rubja alu uÄenikurlje aluj asta vorbÄ s lji ÄnvacÄ kum trjebje uvjek s s ruagÄ Å”nikad s nu odustanjaskÄ: 2 āIrja Än njeki trg unu sudac. NiÄ kÄ irja aluj frikÄ d Dimizov niÄka marit d lumje. 3A Än trgula irja Å” njeka udovicÄ karje stalno vinja la jel Å” s ruga d jel:āAdÄm pravdÄ dÄla mjov duÅ”manu!ā 4 Sudacu d mult na marit d aja, ali napokon agindit:āÅ akÄ numi frikÄ d Dimizov Å” numarjesk d lumje, 5osÄ dauv pravdÄ alu asta udovicÄ dajaÄe m stalno smitjaÅ”tje, s nu vije stalno s m dosadjaskÄ!ā ā
6 ZÄÄe Domnu Isusu: āÄsta sudac irja nepravedan, ali obratic pažnja p aja Äe jel ipakaodloÄit! 7Zar nu s dja Dimizov pravdÄ alu aluj lumja karje aodabrit karje zuva Å” nuaptjaplÄnÄe la jel? Zar Dimizov osÄ odgodjaskÄ s lja žutÄ? 8 Istina je, ÄnpripÄ Dimizov osÄ ljidja pravdÄ. Ali kÄnd jo, Bijatu alu Omuluj, sm tork p pÄmÄnt, dal osÄ gÄsÄsk p lumje karjeaÅ”a krjadje Än Dimizov?ā
Vorba d farizej Å” d poreznik9 Isusu rubja asta vorbÄ alu lumjej karje s uzdja Än je k je pravedni, Å” gÄndja k je
majbunj d alcÄ: 10 āDoj lumje avinjit Än Hram s s ruaÄje. Unu afost farizej karje lumjal poÅ”tuja, a altu om irja poreznik karje lumja l mrÄza. 11 Farizeju astat Å” sa rugat d jel:āDimizovulje, fala cije Äe nu sÄnt kaÅ”Ä alcÄ lumje: lopovj, ÄÅ”tja karje nuje pravedni kÄrtilumje, preljubnikurj ili kaÅ”Ä poreznikusta. 12 Dadavorj Än duminikÄ pustjeskÄ Å” d tot Äestiknjesk zdauv cije unu tal.ā*
13 A porezniku astat maj d partje Å” nu sa osudit s s ujtje Än Äerj. Jel tuguja Å” s bÄtjaÄn tjept Å” rubja: āDimizovulje, smilujaÅ”tje mije karje sÄnt om rov!ā 14 Istina je, Dimizovafost zadovoljan ku rogala alu poreznikuluj Å” d atunÄa Dimizov la smatrit k je bun om.Ali p farizeju, Dimizov la smatrit k nuje bun om. K Äinje p jel sÄngur adrikÄ, Dimizov osÄl ponizaskÄ, a Äinje p jel sÄngur ponizaÅ”tje, Dimizov osÄ l adrikÄ.ā
Isusu blagoslovjaÅ”tje p kupi(Mt 19,13ā15; Mk 10,13ā16)
15 Je duÄa alu Isusuluj Å” maj miÄ kupi s puje mÄna p je Å” sa rugat s lji blagoslovjaskÄDimizov. KÄnd uÄenikurlje aja opazÄt, je lja zabranit s adukÄ kupi. 16 Ali Isusu avrut svije Å” zÄÄe: āLÄsÄc kupi s vije la minje Å” nu lji puturic k cara alu Dimizovuluj pripadjaÅ”tjealu Älja karje kaÅ”Ä kupiÅ”tja! 17 Istina je zÄk vuavÄ, akÄ njeko vrja s primjaskÄ cara aluDimizovuluj jel mora s postanjaskÄ kaÅ”Ä kupilu. InaÄe nikad osÄ nu untrje Än jel!āā
Grjev alu bogataÅ”uluj s utrje Än cara alu Dimizovuluj(Mt 19,16ā30; Mk 10,17ā31)
18 Njeki poglavar ÄntrijabÄ p Isusu: āUÄiteljulje alu bun, Äe mora s fakÄ s primjeskÄvjeÄni život ku Dimizov?āā” 17:36-37 Njeka grÄka knjigÄ arje Ästa odlomak kaÅ”Ä Än 36 stih āDoj inÅ” osÄ fije Än polje, p unu osÄ ja, a p altu osÄ llasÄ.ā Ā§ 17:36-37 leÅ”inari je marj puj karje mÄlÄnkÄ karnja d živutinj karje amurit. Puatje s vjadÄ kum kružaÅ”tje pÄerj undje god jaÅ”tje muartje živutinje. * 17:36-37 KÄnd lumja vjadje p leÅ”inari kum s s skupjaÅ”tje, Å”tije k Än klotjela muartÄ. Isto aÅ”a, kÄnd s dogudja a aja stvarurj, toc osÄ Å”tije k avinjit kraju. ā 17:36-37 Job 39,30 * 18:12unu tal Än grÄki originalu skrije: ādesetinaā (vjez Lev 27,30ā32). ā 18:17 Dimizov katÄ dÄla lumje s prihvatjaskÄvlastu aluj p je ku pouzdjala Å” ku ponizala. Ku altje vorbje: āÄinje god vrja s utrje Än cara alu Dimizovuluj mora s lprimjaskÄ ku pouzdjala Å” ku ponizala kaÅ”Ä kupilu.ā
Luka 18:19 39 Luka 18:4319 L ÄntrijabÄ Isusu: āDÄÄe m kjem k sÄnt bun?ā” Bun je samo Dimizov. 20 Zakonu
alu Mojsije Å”ti: āNu fiÄa preljubā, āNu umuraā, āNu furaā, āNu optužuja ku minÄunurljeā,Å” āPoÅ”tujaÅ”tje p tatutov Å” p mumuta!ā āĀ§
21Omu azÄs: āpoÅ”tujeskÄ tuatje aÅ”tja zapovjedi alu Mojsije joÅ” kÄnd irjam tÄnÄr.ā22 Isusu zÄÄe alu omuluj: āJoÅ” njeÅ”to c faljaÅ”tje. FuÄ Å” vindje tot Äe aj, a banji diljaÅ”tje
alu lumje karje sÄraÄ Å” osÄ aj blago p Äerj. A atunÄa vinÄ Å” pratjaÅ”tÄmÄ!ā 23 Äla om irjamult bogat Å” mult sa žalostit kÄnd auzÄt aja Äe ja zÄs Isusu.
24KÄnd Isusu la vÄzut kÄt je žalostit, jel azÄs: āKum je grjev alu bogataÅ”Älor s untrÄ Äncara alu Dimizov! 25Maj uÅ”urje arfi alu devÄj s s provuÄaskÄ p rupÄ alu akuluj nego alubogataÅ”uluj s untrÄ Än cara alu Dimizov!ā
26Älja karje aja auzÄt atribat: āPa Äinj atunÄa puatje s spasaskÄ?ā*27 Isusu lja zÄs: āAja Äe lumje nu puatje s fakÄ, Dimizov puatje.ā28 Petar zÄÄe: āJakÄ, noj tot alu nostru alÄsat Å” t pratim.ā29 A Isusu lja zÄs: āIstina je zÄk vuavÄ, tot Äla karje alÄsat kasa aluj, ili p mujarja, ili p
fracÄ, ili p roditelji, ili p kupi d cara alu Dimizov 30veÄ akumap Ästa pÄmÄnt osÄ primjaskÄmajmult njego Äe alÄsat, a p Äla pÄmÄnt karje vinje osÄ primjaskÄ vjeÄni život.ā
Isusu jar rubjaÅ”tje d muartja aluj Å” d uskrisnjalÄ(Mt 20,17ā19; Mk 10,32ā34)
31 Isusu astrÄns p duavÄsprjaÄe (12) apostolurj Å” lja zÄs: āJakÄ untrÄm Än trg Jeruzalem.Än klo osÄ s ispunjaskÄ tot Äe prorokurlje askris Än Sveta pismÄ d minje, d Bijatu aluOmuluj. 32 OsÄ m predajaskÄ alu lumjej karje narje frikÄ d Dimizov,ā osÄ sprdujaskÄ dminje, osÄm zlostavljaskÄ Å” osÄ Å”kupje pminje. 33Å je osÄm batÄ ku biÄu Å” osÄm umuarÄ,ali d trje zÄlje jo osÄ m skualÄ dÄla morc.ā
34 Ali uÄenikurlje na Å”tijut dÄÄaja Isusu rubjaÅ”tje. Na aputut s razumaskÄ k aÅ”tjastvarurj osÄ ispunjaskÄ vorbilje alu prorokuluj. Daja je na putut s shvatjaskÄ Äe Isusualor azÄs.
Isusu ÄntuarÄe vidu alu omuluj karje nu vidja(Mt 20,29ā34; Mk 10,46ā52)
35KÄnd Isusu avinjit la uprapje d trg Jerihon, pÄnglÄ drum Å”adje njeki omkarje nu vidjaÅ” prusa. 36 KÄnd vorbu auzÄt p mulc lumje karje vinja kÄrti jel, Äntriba Äinje aja. 37 Je jazÄs: āJakÄ vinje Isusu dÄn Nazaret.ā 38 Jel p aja astrigat: āIsusulje, Bijatu alu David,ā”smilujaÅ”titje mije!ā 39 Lumja karje afost la intje ja zÄs s takÄ, ali jel samo joÅ” maj tarjestrigÄ: āBijatu alu David, smilujaÅ”titje mije!ā
40 KÄnd Isusu auzÄt, astat Å” zapovidit alu lumjej s dukÄ omu la jel. KÄnd vorbu avinitmaj uprapje, Isusu la tribat: 41 āÄe vrjaj s fak d tinje?ā Omu karje je vorb ja zÄs: āVrjauvs m torÄ vidu, Domnulje!ā
42A Isusu ja zÄs: āVjez! Tu ta likujit daja Äe akrizut.ā43Omu karje nu vidja dÄturdatÄ avuzut Å” apljikat p drum dÄpÄ Isusu Å” slavja p Dimizov.
Å tot narodu karje avuzut aja zahvaljit alu Dimizovuluj.19
Isusu Å” Zakejā” 18:19 bun Isusu postavjaÅ”tje pitanje s vjadÄ dali omu arje bun razumjevanje k Isusu je Dimizov. Å akÄ omu p IsusuprihvatjaÅ”tje k je Dimizov, jel atunÄa prihvatjaÅ”tje pozivu alu Isusuluj Å” vindÄ tot Äe arje Å” s l pratjaskÄ. Ā§ 18:20 Izl20,12ā16; ZakPon 5,16ā20 * 18:26 Än vrijamjaja mulc Židovj gÄndja akÄ je omu bugat, aja znaÄaÅ”tje k je Dimizovzadovoljan ku jel d aja Äije Äla omposebno bun. Pa kÄnd ÄÅ”tja lumje auzÄt p Isusu kum zÄÄe k je alu ombugat nemoguÄes utrje Än cara aluDimizov, agÄndit k aja znaÄaÅ”tje k nimilja nupuatje s s nadjaskÄ s utrje Än vara aluDimizov. ā 18:32alu lumjej karje narje frikÄ d DimizovÄn grÄki skrije: āLumja karje nuje Židovjā. Ponekad asta s koristjaÅ”tje d lumjarovÄ karje na vut frikÄ d Dimizov. AiÄa Isusu rubja d Rimljanulor ā” 18:38 Isusu irja Bijatu alu David. David afostmaj preÄi caru Än Izrael. Än vrijamaja lumja korÅ”tja āBijatu alu Davidā kÄnd rubja d Mesija.
Luka 19:1 40 Luka 19:211 Isusu auntrat Än Jerihon. PÄnd jel atrikut p trgula, 2 afost Än klo unu om karje sa
kimat Zakej. Jel irja glavni porezniku Än aja regija d Rim Å” mult bogat om. 3 ApokuÅ”Ät svjadÄ p Isusu Äinje je jel, ali afost mik Å” nu putja s l vjadÄ pisti multÄ lumje 4 Jel daja adatfuga la intje s s urjÄe p smokvÄ pÄnglÄ karje tribja Isusu s trjaÄe s puatÄ p ja s l vjadÄ.
5 KÄnd Isusu ažuns pÄnla smokvÄ, sa ujtat Än sus Å” ja zÄs aluj: āZakeju, majdatÄ dÄtjeÄn žos! AstÄz mora s viu la tinje Än gostjamje.ā
6 Zakej majdatÄ sa dat Än žos Å” la primit p Isusu Än gostjamje, tot bukurat. 7 Ali tuatÄlumja karje avizut aja anÄiput s ÄakaljaskÄ: āNu trjebje s pljaÄe Än gostjamje la omu rov!ā*
8 A majklo Zakej saskulat Å” zÄÄe alu Domnuluj alu Isusuluj: āJakÄ pola d imanja amjadau alu lumjej karje je sÄrakÄ, a p tot Äla p karje la Å”Älat s ji tork d patru vorj kÄta am alatdÄla jel.ā
9 Isusu azÄs p aja: āAstÄz Än kasasta avinit spasjalaā k Å” omusta je prava sÄmÄnca aluAbraham!ā” 10 Jo, Bijatu alu Omuluj, am avinit s kat Å” s spasÄsk p lumja karje je pÄrdutÄ.āĀ§
Caru Å” argacÄ aluj(Mt 25,14ā30)
11 PÄnd lumje apus urjajkje la Isusu, daja Äe irja la upruapje d Jeruzalem Å” je agÄdit k scara alu Dimizov akuma s pojavjaÅ”tje,* Isusu lja spus asta vorbÄ: 12āNeki om dÄn familjijebunÄ sa sprimit s putujaskÄ p dÄpartje pÄmÄnt. Jel atribut s pljaÄe Än klo s dubidjaskÄvlastu dÄla caru marje. AtunÄa s ÄntuarÄe Än pÄmÄntu aluj s puatÄ s vladjaskÄ ka caru.ā 13 MajdatÄ nego Äe apljikat akimat p zjaÄe (10) argac da aluj, adat alu tot ÄsutÄ (100)kovanic d arÄintā” Å” lja zÄs: āTrgujic pÄnÄ god jo nu vinja.ā 14Ali lumja d pÄmÄntula aluj lmÄrza Å” atrimjes la caru alu marje p poslanikurlje s zÄkÄ: āNu vrjem jel s carujaskÄ p noj.ā
15 Ali jel adubidit vlastu s fije car. Å kÄnd sa tors a kasÄ, zapovidit s kjamje p argacÄalu karje jel adat banji. Avurut s Å”tije kÄt tot Äla zaradit d jel. 16 Prvi argat avinit Å” zÄÄe:āGospodarulje am koristit banjiÅ”ta karje maj dat Å” afukut zaradÄ d zjaÄe vorj majmult.ā17ZÄÄe caru: āBun lukru! Bun jeÅ”t argat. Daja Äe afost vjeran ÄnmajmikÄ, c dau s vladjeÅ”tp zjaÄe (10) trgurj.ā
18 Altu argat avinit Å” zÄÄe: āGospodarulje, am koristit banjiÅ”ta karje maj dat Å” afukutzaradÄ d joÅ” ÄinÄ (5) vorj majmult.ā 19Å p aja caru zÄÄe: āTu osÄ vladjaÅ”tje p ÄinÄ (5) trgurj.ā
20 Ali aldÄ trjej argat avinit frzdÄ zaradÄ Å” ji zÄÄe: āGospodarulje, jakÄc arÄintu. LamcÄnut skuns Än maramicÄ. 21Ma fost frikÄ d tinje daja Äe jeÅ”t strog om. Jaj tuatÄ zaradÄdÄla Äla Äe alcÄ uložÄt d tinje Å” cÄj tuatÄ bugacija dÄla je karje ukrizat d tinje.āĀ§* 19:7 Än Ästa pÄmÄnt poreznikurlje irja Židovj karje ukriza d vlada alu rimuluj. Njeki poreznikurj alat maj multporez njego Äe atribut, a viÅ”ka d porez cÄnja d je. D aja lumja lji mrza Å” lji smatrja k je izdajice d vjera Å” d narod alor.
ā 19:9 Än kasasta avinit spasjala Ku altje vorbje: āDimizov aspasÄt p lumja karje trijaÅ”tje Än kasastaā ā” 19:9omusta je prava sÄmÄnca alu Abraham Zakej irja Židov Å” daja irja potomaku alu Abraham. Ali Isusu aiÄa avurut s zÄkÄk Zakej irja bun Židov kaÅ”Ä Abraham. Abraham irja predak amarje alu Židovilor, karje afost konuskut p vjera aluj ÄnDimizov Å” daja Äe trija kum azÄs Dimizov. Ā§ 19:10 lumja karje je pÄrdutÄ Asta znaÄaÅ”tje lumja karje nu kridja ÄnDimizov Å” na vurut s puje urjajkje alu vorbilje aluj. AÅ”a lumje majmult lji opisujaÅ”tje kaÅ”Ä Älja karje odlutit Å” viÅ”e nuje p bun drum. Tot Äla karje narje odnos ku Dimizov ku vjerej Än Isusu Kristu prdut je (Iv 14,6). * 19:11 cara aluDimizov akuma s pojavjaÅ”tje Židovi kridja k Mesija una zuvÄ osÄ vije Å” s fakÄ cara alu Dimizov p pÄmÄntusta kum jelaputja s vladjaskÄ p pÄmÄntusta d trg Jeruzalem. MultÄ lumje agÄndit k Isusu kaÅ”Ä Mesija akuma pljakÄ Än Jeruzalems fakÄ upravo aja. ā 19:12 Än vrijamaja afost doj trje židovj d razliÄitÄ familije karje je bogatÄ karje pljika Än Rim skatÄ pravo s vladjaskÄ narodu aluj Än pÄmÄntu aluj. Caru alu Rimuluj lja dat pravo, ali arÄmas vjerni Å” snaga alor afostograniÄitje. Daja situacija karje Isusu opisjaÅ”tje Än asta vorbÄ binje irja konuskutÄ alu Židovilor. ā” 19:13 ÄsutÄ(100) kovanic d arÄint Än original: āminaā (Å” Än aÅ”tja stihurj: 16, 18, 20, 24, 25). Una minÄ Än vrijamjaja afost isto Äeomu aputut s zaradjaskÄ akÄ ukrjazÄ ÄsutÄ d zÄlje. Ā§ 19:21 Jaj tuatÄ zaradÄ dÄla Äla Äe alcÄ uložÄt d tinje Å” cÄj tuatÄbugacija dÄla je karje ukrizat d tinje. Än grÄka original skrije: āJaj aja Äe naj ulužÄt Å” pokupjeÅ”t ajaj Äe na sadit.ā Asta jeposlovicÄ karje opisjaÅ”tje p omu karje irja lakum Å” nu diljaÅ”tje dobit aluj d ulaganja Å” d lukru aluj ku Älja karje ukrijazÄd je. Än vorbasta Ästa argat ja fost frikÄ d naÄinula p karje s ujta p car. Vjerovatno gindja k akÄ pjardje banji, morasÄntuarkÄ banji alu caruluja, a akÄ zaradjaÅ”tje maj mult banj, caru osÄ l zadržaskÄ d jel. Dakle, na fukut nimika.
Luka 19:22 41 Luka 19:4422 Caru ja zÄs: āArgatulje alu rov! C sudjesk p aja Äe azÄs tu. Tu zÄÄ k sÄnt strog. Tu zÄÄ
jo jav tuatÄ zarada dÄla Äla Äe alcÄ auložÄt d minje Å” jo cÄv tuatÄ bugacija dÄla je karjeukrizat d minje!* 23 DÄÄe atunÄa na pus banji alji mje p bankÄ?ā AÅ”a barem adobidjakamatje.ā 24 AtunÄa caru zÄÄe alu lumje karje afost aiÄa upruapje: āLÄcÄj dÄla jel ÄsutÄ(100) kovanic d arÄint Å” dÄcÄj alu Äla karje zaradit zjaÄe (10) vorj maj mult!ā
25 Je azÄs: āAli, gospodarulje, jel arje mij (1.000) kovanic d arÄint!ā26Caru azÄs, āIstina je tot Äla karje koristjaÅ”tje binilje aja Äe adobidit, osÄ dobidjaskÄ joÅ”
majmult, a toc karje nu koristjaÅ”tje binilje aja Äe adobidit, osÄ s s ja Å” aja Äe arje. 27Ali ÄljaduÅ”mani alji mjej, karje na vrut s lji fiu caru, duÄecÄlje aiÄa Å” lji umurÄc la intja amja.ā ā
Isusu untrÄ Än Jeruzalem ka caru(Mt 21,1ā11; Mk 11,1ā11; Iv 12,12ā19)
28 PoÅ”to Isusu lja zÄs aja, nastavit s pljaÄe la intja alor kÄtrÄ Jeruzalem. 29 KÄnd avinitla upruapje d saturj Betfaga Å” Betanija maj upruapje p djal Maslina, atrimjes la intje pdoj uÄenikurj. 30 Lja zÄs: āFuÄic Än satula la intja avuastrÄ.ā” Å Äim utrÄc, osÄ vidjec pmagaracu alu tÄnÄr karje je ljigat karje nimilja nu la jahit.Ā§ DizljigÄcÄlÄj Å” duÄecÄlÄj aiÄa.31AkÄ ÄntrijabÄ njeko p voj: āDÄÄe dizljigÄc p magaracu alu tÄnÄr?ā ZÄÄec samo: āTrjebjealu Domnuluj.ā ā
32 Je apljikat Å” agÄsÄt toto kum lja zÄs Isusu. 33 KÄnd je dizljigat, lumja alu Äinjemagaracu lja tribat: āDÄÄe dizljigÄc p magaracu alu tÄnÄr?ā
34 Je lja zÄs: āAlu Domnuluj trjabje.ā 35 Je adus p magaracu alu tÄnÄr la Isusu Å” prebacÄtpisti jel ogrtaÄi alor Å” apus p Isusu p magarac s Å”agÄ.
36 PÄnd Isusu pljika mulc lumje raÅ”irit alor ogrtaÄurlje p drum la intja alu Isusuluj sji pokazaskÄ Äastu. 37 KÄnd Isusu sa preblžÄt undje drumu s slubadje dÄpÄ djal Maslina,uÄenikurj Å”mulcÄ lumje karje kridja Än Isusu anÄiput p tot glasu s s radujaskÄ Å” s slavjaskÄp Dimizov d tuatÄ Äuda karje avizut Äe Isusu majdatÄ afukut. 38 Je rubja:āBlagoslovit p caru
p karje Domnu atrimjes!Hvaljic p Dimizov karje dÄ miru!
Slava alu Dimizov karje vladjaÅ”tje p Äerj!ā*ā 39Ali njeki farizeji karje irja Än klo azÄs: āUÄiteljulje, zapovidjaÅ”tje alu uÄenikurlje alji
tej s takÄ!ā40 Isusu zÄÄe: āAkÄ je osÄ takÄ, istina je, Å” buluvanji p tot glasu osÄ s radujaskÄ!ā
Isusu plÄnÄe p Jeruzalem41 KÄnd Isusu avinit la upruapje la Jeruzalem Å” avuzut trgu, plÄnÄja dÄpÄ lumjaja Än
trgula 42 Å” azÄs: āKÄnd barem samo s Å”tijec Äe vuavÄ osÄ adukÄ miru!ā” Ali akuma jevuavÄ skuns. 43K vinje vrijamja kÄnd duÅ”mani alji voÅ”tri s gradjaskÄ kulje pÄnglu zidu alutrguluj s vu napadjaskÄ d tuatje pÄrcÄ, vuastja alor osÄ vu okuljaskÄ Å” nu putjec s fuÄic.44Nu s lasÄ Än trgu alu vostru niÄ unu buluvan p buluvan. Je osÄ uniÅ”tjaskÄ tot trgu alu* 19:22 jo cÄv tuatÄ bugacija dÄla je karje ukrizat dminje Än grÄka original skrije: ājauv aja Äe namulužÄt Å” pokupjeskaja Äe na sadit.ā ā 19:23 bankÄ Än grÄki original rubjaÅ”tje d om karje alu alculor posudjaÅ”tje banj. Än aja dobÄ navut bankje, ali lumjaja ukriza kaÅ”Ä bankilje. ā” 19:30 satula la intja avuastrÄ Vjerojatno Betfaga. Ā§ 19:30 karjenimilja nu la jahit Židovi s smatrja k je živutinj karje nikad na fost zajaÅ”Ätje ili koristitje d lukru majbinje d služalÄ aluDimizov ili caru alu lor (na primjer, vidjec Br 19,2; ZakPon 21,3; 1. Sam 6,7). * 19:38 Hvaljic p Dimizov karje dÄmiru! Slava alu Dimizov karje vladjaÅ”tje p ÄerjÄn grÄki skrije: āMiru p Äerj Å” slava p visina!ā ā 19:38 Ps 118,25ā26;Ps 148,1 ā” 19:42 Isusu pokazaÅ”tje tuga, daja narodu d Jeruzalem majklo osÄ l odbacaskÄ kaÅ”Ä caru karje Dimizovakuljes Å” daja je osÄ najbje mir ku Dimizov, veÄ sudu.
Luka 19:45 42 Luka 20:15
vostru Å” tot Äije Än jel voj daja Äe na prepoznajit asta vrijamje kÄnd Dimizov p voj avinjits vu spasaskÄ.āĀ§
Isusu putirjaÅ”tje p lumja karje vindje Än Hram(Mt 21,12ā17; Mk 11,15ā19; Iv 2,13ā22)
45 KÄnd auntrat Än dvoriÅ”ta alu Hramuluj, Isusu anÄiput dÄn jel s putirjaskÄ p tuatÄlumja karje Än klo vindje.* 46 Isusu lja zÄs: āSkris je Än Sveta pismÄ: āAlu mjov Hramu sfije loku d rugalÄā,ā a voj pretvorit Än lok undje s skupjaÅ”tje lopovi!āā”
47DÄpÄ aja Isusu tuatÄ zuva ÄnvÄca Än dvoriÅ”ta alu Hramuluj. Glavni popurlje Å” uÄiteljid zakonu alu Mojsije Å” alcÄ voÄe alu židovilor sujta kum s l apuÄe p Isusu Å” s l osudjaskÄp muartje. 48Ali je nu ja putut nimika s ji fakÄ daja Äe tot narodu upija tuatÄ vorba karjeIsusu rubja.
20VoÄilje alu židovilor izazivjaÅ”tje p Isusu Äinje aluj ja dat vlast(Mt 21,23ā27; Mk 11,27ā33)
1 Än una zuvÄ kÄnd Isusu ÄnvÄca Än dvoriÅ”tja alu Hramuluj Å” rubja alu lumjej BunÄvorbÄ d Dimizov avinit upruapje la jel glavni popurlje Å” uÄitelji d zakonu alu Mojsije Å”voÄilje. 2 Å je la Äntribat: āZi nuavÄ, dundjec pravo s faÄ aÅ”tja stvarurj? Äinje ca dat vlastd asta?ā
3A Isusu lja zÄs alor: āÅ jo osÄ trijeb p voj. ZÄÄec mije 4 Äinje adat vlast alu Ivan karjebitjazÄ s rubjaskÄ Å” s fakÄ aja Äe afukut, Dimizov ili lumja?ā
5 Je raspravlja ÄntrÄ je Äe s zÄkÄ alu Isusuluj. Je azÄs: āAkÄ zÄÄem: āDimizovā, osÄnji trjabÄ: āDÄÄe atunÄa nu ja krizut?ā 6 A akÄ zÄÄem: āLumjaā, tuatÄ lumja osÄ arunÄebuluvanji Å” osÄ njimuarÄ daja Äe je uvjeric k je Ivan proroku.ā 7AtunÄa je zÄÄe alu Isusulujk je nu Å”tije Äinje adat vlast alu Ivan.
8 A Isusu lja zÄs: āKum voj mije nu zÄÄec Äinje alu Ivan adat vlast, Å” jo nu zÄk vuavÄÄinje mije adat vlast!ā
Vorba d om karje vinogradu aluj iznajmit alu lumje rov(Mt 21,33ā46; Mk 12,1ā12)
9 AtunÄa Isusu lji spunje asta vorbÄ alu lumjej: āNjeki om asadit vinograd Å” adat Änzajam alu omuluj karje ukrjazÄ ku vinogradu. AtunÄa omula apljikat Å” na vinjit mult lunj.10KÄnd avinit vrijamja d strugurj s lja dunÄ, atrimjes gazda alu vinograduluj p argatu alujs ja talu aluj d berbÄ. Ali lumja karje ukrjazÄ Än vinograd je la butut p argatu Å” la trimjesÄn drÄt kumÄnilje gualje. 11Atrimjes omu p altu argat, ali Å” p jel la butut Å” la dat d rÄÅ”unjeÅ” la trimjes Än drÄt ku mÄnilje gualje. 12Gazda alu vinograduluj atrimjes aldÄ trje argat,ali je p jel la ranit Å” la putirit.
13 AtunÄa gazda alu vinograduluj zÄÄe: āÄe s fakÄ? OsÄ trimjet p bijatu mjev karje josurut. Vjerovatno p jel osÄ l poÅ”tujaskÄ.ā
14 Ali kÄnd lumja dÄn vinograd avizut p bijatu, sa dogovorit Å” azÄs: āÄsta osÄnasljedjaskÄ imanja. L umurÄm Å” atunÄa imanja osÄ fije nostru!ā 15 La putirit dÄnvinograd Å” la umurÄt.Ā§ 19:44 AÅ”tja stihurj (43ā44) opisujaÅ”tje opsadu, undje vuastje okružaÅ”tje trgu karje arje zidurj pÄnglu jel. A faÄekulje kum aputja s piznjaskÄ pisti zidurj Å” kulje kum aputja s s urÄe pisti zidurj. KÄnd vuastja opkuljaÅ”tje trgu, lumjanu puatje s jaÅ”Ä d jel Å” nimilja nu lji puatje s lja žutje. Isusu avuzut k osÄ dogudjaskÄ Än Jeruzalem Än buduÄnosti, Å” sadogodit. Än 70 d aj. majklo d Kristu, vuastja alu rimuluj optkolit Jeruzalem Å” Än klo amurÄt multÄ lumje. * 19:45lumja karje Än klo vindje Aja s odnosaÅ”tje p Židovj karje vindja živutinj Å” altje stvarurj karje lumja atribja s poÅ”tujimp Dimizov s ji prinsaskÄ Å¾rtvÄ. Lumja vindje iskoriÅ”tja p lumja Å” ji naplatja mult banji d stvaruÅ”tja. MajdÄpartje, lumjakarje vindÄ afar p dvoriÅ”tja alu Hramuluj, karje irja jedini lok p karje alu lumjej karje nuje židovj afost dopustic s utrje,a ajaj lji spreÄuja s s ruaÄje Å” s poÅ”tujaskÄ p Dimizov. ā 19:46 Iz 56,7 ā” 19:46 Jr 7,11
Luka 20:16 43 Luka 20:35Äe gÄndic k osÄ fakÄ gazda alu vinograduluj kÄnd osÄ audÄ Äe afost? 16 OsÄ vije Å” osÄ
umuarÄ pa lumja dÄn vinograd, a vinogradu osÄ dja Än najam alu alcÄlor.āLumja karje punje urjajke la Isusu, ja zÄs: āNikad nu fiÄem njeÅ”to aÅ”a rov!ā17 AtunÄa Isusu binje s ujtÄ p je Å” zÄÄe: āA Äe znaÄaÅ”tje atunÄa aja Äije skrisÄ Än Sveta
pismÄ:āBuluvan karje graditelji arunkat
postanit glavni buluvan alu zgradejā?*18Toc karje kadje p buluvanula osÄ sparÄje kaÅ”Ä gÄvanu d glinÄ, Å” akÄ kadje Äla buluvanup njeko osÄ fije mÄÄinat.ā
19UÄitelji d zakonu alu Mojsije Å” glavni popurlje avrut odma s la puÄe p Isusu d aja kje binje aÅ”tijut k Isusu rubjaÅ”tje aja vorbÄ d je. Ali na fukut aja k lji irja frikÄ k lumja osÄokrunjaskÄ putruv je.
Popurlje pukuÅ”aÅ”tje s ÄnÅ”alÄ p Isusu s zÄkÄ njeÅ”to Äe nuje binje(Mt 22,15ā22; Mk 12,13ā17)
20 UÄitelji d zakon alu Mojsije Å” glavni popurlje la pratit p Isusu Å” atrimjes dÄpÄ jelÅ”pijunurj karje sa fukut k je iskreni. Avurut s apuÄe p Isusu k azÄs njeÅ”to rov kum sl predajaskÄ alu upravitelj alu rimuluj Än asta regija kum aputja s kaznjaskÄ p Isusu.21 Å pijunurlje azÄs alu Isusuluj, āUÄiteljulje, Å”tijim k rubjeÅ”t Å” ÄnvÄc istinÄ Å” k nu jeÅ”tnaklon alu unu ommajmult d altu, veÄ ispravno ÄnvÄc p lumja s trijaskÄ aÅ”a kumDimizovvrja s je trijaskÄ. 22 Spunje nuavÄ dali je dopustit s platim porezu alu caru alu Rimuluj ilinuje.āā
23Ali Isusu avuzut k pokuÅ”a s l puÄe Än zamkÄ Å” lja zÄs: 24 āRÄtÄcÄm kovanica d arÄintā”ku karje s platjaÅ”tje porezu. Alu Äinje je slikaja Å” alu Äinje lumje p ja?ā
Je a odgovorit: āAlu caruluj.ā25 Isusu lji zÄÄa: āAtunÄa dÄc alu caru Äije alu caruluj, ali alu Dimizov dÄc Äije alu
Dimizovuluj.ā 26 Daja na putut p Isusu pÄnglu toc s l optužaskÄ k azÄs njeÅ”to Äe nujebinje, veÄ atikut Å” sa mirat la vorbaja.
Saduceji pukuÅ”aÅ”tje s ÄnÅ”alÄ p Isusu s zÄkÄ njeÅ”to Äe nuje binje(Mt 22,23ā33; Mk 12,18ā27)
27AtunÄa avinit la Isusu njeki saduceji.Ā§ Saduceji nu kridja k lumja s skualÄ dÄla morc,daja je azÄs alu Isusu: 28 āUÄiteljulje, Mojsije askris Än zakonu alu nostru k akÄ njeki omamurit Å” alÄsat dÄpÄ jel mujarja ali navut kupi, fratilje aluj mora s Änsuarje p mujarja alufratusov kum ja aputja s fakÄ bijat. Äla bijat osÄ fije nasljedniku alu pÄmÄntuluj alu omulakarje amurit Å” s adukÄ lumje aluj.*ā” 29UdatÄ afost Å”aptje (7) frac. Prvi fratje sa ÄnsuaritÅ” amurit fÄrdÄ kupi. 30AtunÄa altu fratje sa Änsurat kumujarja alu fratusov karje amurit,ali Å” jel amurit. 31 Isto aÅ”a aldÄ trje fratje sa Änsurat Å” amurit. Å toc fracÄ karje arÄmas saÄnsurat ku ja Å” toc d Å”aptje (7) frac amurit fÄrdÄ kupi. 32Majnklo amurit Å” mujarja. 33AkÄuna zuvÄ toc morcÄ osÄ skualje, alu Äinje ja osÄ fije mujarja Än zuvaja kÄnd irja mÄrtatÄdÄpÄ toc Å”aptje (7) frac?ā
34 Isusu lja zÄs: āLumja p pÄmÄntusta s suarÄ Å” s mÄritÄ. 35Ali lumja karje s skualÄ dÄlamorc trijaÅ”tje p pÄmÄntu alu nov. Å p Älja karje Dimizov smatraÅ”tje k je dostojni s trijaskÄ* 20:17 Ps 118,22 ā 20:22 Je sa nadit k Isusu osÄ zÄkÄ ili ādaā ili ānuā. AkÄ zÄÄe ādaā, atunÄa židovi arfi nikÄžÄcp jel Äe lja rubit k mora s platjaskÄ porezu alu altÄj vlast. AkÄ zÄÄe ānuā, atunÄa voÄilje aputja s zÄkÄ alu Rimljanilor kIsusu ÄvacÄ p lumja s prekrÅ”askÄ zakonu alu rimuluj. ā” 20:24 kovanica d arÄint Än grÄki skrije: ādenariā. Denarafost banji d arÄint alu rimulor. Vridja kaÅ”Ä dnevnica d obiÄni radnikje. Ā§ 20:27 saduceji Saduceji afost važnegrupÄ alu židovilor Än bÄtÄrn pÄmÄnt PalestinÄ. D razlikÄ d farizeji, je nu prihvatja usmena vÄncalÄ, veÄ samo Äijeskris Än knjigje alu Mojsije. TakoÄer nu kridja Än uskrisnjalÄ (vjez āSaducejiā Än rijeÄnik). * 20:28 kum ja aputja sfakÄ bijat. Äla bijat osÄ fije nasljedniku alu pÄmÄntuluj alu omula karje amurit Å” s adukÄ lumje aluj Än grÄki originalskrije: āadrikÄ porodu alu fratusov.ā ā” 20:28 ZakPon 25,5
Luka 20:36 44 Luka 21:6
p pÄmÄntula, nu s ÄnsuarÄ niÄ Å” s miritje. 36OsÄ fije kaÅ”Ä anÄeli daja Äe nikad nu smuarÄ.Je jaÅ”tje kupi alu Dimizov daja Äe Dimizov lja tors dÄla morc. 37Ali akuma, dal morcÄ osÄskualje dÄla muartje? Äak Å” Mojsije apokazÄt k morcÄ osÄ skualje. Mojsije aja apokazÄtÄn odlomak d grmu karje ardje undje Mojsije azÄs k Domnu jaÅ”tje āDimizov alu AbrahamÅ” alu Izak Å” alu Jakovāā”.ā A je amurit mult aj majdatÄ Mojsije azÄs aja. 38A Dimizov nujeDimizov alu Älja karje rÄmÄnje morc, veÄ Dimizov alu lumje karje vije! Dimizov p tuatÄlumja smatrjaÅ”tje k je vij.āā”
39 AtunÄa azÄs njeki uÄitelji d zakonu alu Mojsije: āUÄiteljulje, binje ajzÄs!āĀ§ 40 DÄpÄaja nu sa osudit s ÄntrijabÄ p Isusu aÅ”a pitanja.
Mesija je bijatu alu David(Mt 22,41ā46; Mk 12,35ā37)
41AtunÄa Isusu lja tribat p lumja: āDÄÄe uÄitelji zÄÄe k je Kristu bijatu alu Caru David?42K David sÄngur zÄÄe Än knjigÄ alu Psalam undje askris:āDomnu azÄs alu Domnuluj alu mjov:
Å Äz p dirjaptÄ amja, s vladjeÅ”t ku minje43 pÄnd nu puj p duÅ”manji alji tej kaÅ”Ä klupa dusu piÄuarje alji tijalje.āā”44 Jasno je k David p Mesija akimat āDomnu alu mjovā. Kum atunÄa Mesija puatje s fijesamo potomaku alu David?ā*
Isusu upozurjaÅ”tje p uÄenikurlje aluj s s pÄzaskÄ d uÄiteljurj d zakonu alu Mojsije(Mt 23,1ā36; Mk 12,38ā40; Lk 11,37ā54)
45PÄnd narodu apus urjajkje, Isusu sa obratit la uÄenikurj aluj: 46 āPÄzÄcÄvÄ d uÄitelji dzakonu alu Mojsije! Je vrja s umblje okolo ku haljinilje alji marj Å” lumja s lji pozdravjaskÄku marje poÅ”tujalÄ p ulic. Je vrja s Å”agÄ p poÄasne lokurj Än sinagogje Å” la nutje. 47 PprjevarÄ ja imanja alu udovicilor, a s ruagÄ mult s puatÄ lumja s lji vjadÄ. Je osÄ fijekaznic maj rov d alcÄ lumje.ā
21Udovica dÄ alu Dimizov tot Äe arje(Mk 12,41ā44)
1 Isusu Än Hram avizut p bogataÅ”i kum ubacÄt banji Än blagajnÄ alu hramuluj. 2AtunÄaavizut Å” p njeka udovicÄ kum arunkÄ samo duavÄ maj miÄ kovanic. 3 Isusu azÄs aluuÄenikulor: āPunjec urjajkje, k istina je, asta sÄrakÄ udovicÄ apus majmult nego je toczajedno! 4K toc je adat Äe avut viÅ”ka, a ja, aÅ”a d sÄrakÄ, adat tot Äe arje.ā
Isusu rubjaÅ”tje d uniÅ”tjala alu Hramuluj Å” d altje rovurj karje osÄ vije(Mt 24,1ā22; Mk 13,1ā20)
5 KÄnd njeki uÄenikurlje alu Isusuluj avrubit kum je Hramu sagradit d maj mÄndrubuluvan Å” ukrasÄt ku maj mÄndri darurj karje lumja adat alu Dimizov, Isusu zÄÄe: 6 āOsÄā” 20:37 Izl 3,6 ā 20:37 Än rjeÄnik, vjez āAbrahamā, āIzakā Å” āJakovā. ā” 20:38 Abraham, Izak Å” Jakov amurit, alina prestanit s postojaskÄ. JoÅ” afost vij Å” aÅ”tiptat zuva kÄnd Dimizov osÄ lji dja nuavÄ tjela karje trijaÅ”tje fÄrdÄ muartje.Ā§ 20:39 VeÄina uÄiteljurj d zakon alu Mojsije afost farizeji. D razlikÄ dÄla saduceji karje nu kridja k Dimizov una zuvÄs uskrisnjaskÄ p morcÄ, farizeji Än aja akrizut pa sa složÄt ku odgovoru alu Isusuluj. ā” 20:43 Ps 110,1 * 20:44Än zavjetu alu bÄtrn arje proroÄastva d sÄmÄnca alu caru David karje una zuvÄ osÄ spasaskÄ p narodu dÄn Izrael dÄladuÅ”manji aluj Å” uspustavjaÅ”tje pravdÄ p pÄmÄnt zauvjek (na primjer, vjez Iz 9,6ā7; 11,1ā5; 42,1ā4; Jr 23,5ā6). MajkloŽidovi Äla izbavitelj karje obeÄit akimat āMesijaā Å” ābijatu alu Davidā. PÄnd pÄmÄntu alor afost alu rimuluj, mulcinÅ” Židovi agindit k Mesija osÄ fije vladaru p pÄmÄntusta karje osÄ lji oslobudjaskÄ patjalÄ dÄla abanÄi Å” dÄn je jar sstvorjaskÄ capÄn narod d karje afost Än vrijamje alu caru David Å” alu bijatu alu Salomon. Isusu ispravljaÅ”tje aja Äeje pogreÅ”no ashvatit d Mesija. DokazaÅ”tje k je Mesija njeko maj marje dÄla David, maj marje dÄn bilo karje vladar ppÄmÄntusta. Aja lumja joÅ” na razumit.
Luka 21:7 45 Luka 21:31vije vrijamja kÄnd nu s rÄmije niÄ unu buluvan p buluvan d Hramusta Äe vu ujtac. Tot sfije duburÄt.ā
7 Å daja je la Ätribat: āUÄiteljulje, kÄnd tot aja osÄ dogodjaÅ”tje? D karje znak osÄnajavljaskÄ d tot aja Äe vinje?ā
8 Ja zÄs Isusu: āPÄzÄcÄvÄ s nu vu ÄnÅ”alje! Mulc osÄ vije Å” osÄ zÄkÄ: āJo sÄnt Mesijaā* Å”osÄ zÄkÄ avinit kraju! Nu lji kridjec. 9KÄnd audjec d raturj Å” d pobunÄ, na vjec frikÄ. Totaja mora s dogudjaskÄ, ali kraju alu pÄmÄntuluj nu s vije joÅ”.ā 10 ZÄÄe joÅ”: āNarodu osÄzaratjaskÄ pÄntruv narod Å” cara pÄntruv carÄ. 11OsÄ fije marj potresurj. OsÄ fije fuamja Å”kuga p altje lokurj. OsÄ fije dogaÄajurj d karje lumja osÄ fije frikÄ Å” znakurj p Äerj k vinjenjeÅ”to rov.
12Ali majdatÄ d aja Äe s fije, osÄ vu apukÄ Å” osÄ vumaltetirjaskÄ. OsÄ vu dja Än sinagogÄla sud Å” p voj osÄ trimjatÄ Än kisuarje. OsÄ vu dukÄ la intja alu carurj Å” la upraviteljurj dajaÄe sljidic p minje. 13OsÄ vu zadisaskÄ p voj s putjec s rubic svjedoÄala avuastrÄ d minje.14Nu vu brinic akuma Äe s zÄÄec d minje Än obranÄ 15 k jo osÄ vu dav vorbilje Å” mudrostkarje niÄunu alu voÅ”tri protivnikurj nu s puatÄ s odoljaskÄ niÄ s tuarkÄ vorba. 16 Äak Å”roditelji, fracÄ, familija, Å” ortaÄi osÄ vu predajaskÄ. OsÄ vu umuarÄ p njeko d voj. 17 TocosÄ vu zamrzaskÄ daja Äe sljidic p minje. 18 Ali niÄuna d ÄÅ”tja stvarurj vuavÄ stvarno nupuatje s vu naÅ”titjaskÄ.ā 19OsÄ dubindic život akÄ mije rÄminjec vjerni.ā
Isusu rubjaÅ”tje d uniÅ”tijala alu Jeruzalem(Mt 24,15ā21; Mk 13,14ā19)
20āKÄnd vidjec k vuastja opkoljaÅ”tje Jeruzalemu, osÄ Å”tijic k avinjit vrijamja d uniÅ”tijalaalu Jeruzalem. 21Älja karje sa trefit Än Judeja atunÄa s fugÄ Än djal. Äinje je Än trg atunÄas fugÄ dÄn jel, a Älja karje s gÄsaÅ”tje Än okolicÄ atunÄa s nu untrÄ Än trg. 22 K aja osÄ fijezÄljilje alu Dimizovuluj d kaznjalÄ ku karje osÄ ispunjaskÄ tot Äe skrije Än Sveta pismÄ dasta vrijamje. 23 Grjev alu trudnicilor Å” alu mujerj karje dÄ s sugÄ Än vrijamjaja daja ÄeosÄ vije marje rovu Än pÄmÄntusta Å” marje gnjev osÄ kadÄ p narodusta. 24 Vuastja osÄumuarje p njeka lumja Å” p alci osÄ lja dukÄ kaÅ”Ä p ratne zarobljenikurlje Än tot pÄmÄntu.Nežidovi osÄ gazaskÄ p Jeruzalemu pÄnÄ god nu triÄa vrijamja alor.ā
Isusu rubjaÅ”tje d ÄntruÄala aluj p pÄmÄnt(Mt 24,23ā35; Mk 13,21ā31)
25 āOsÄ pojavjaskÄ Äudne znakurj p suarje, p lunÄ Å” p stjalje. A p pÄmÄnt osÄ fije marjezbunjalÄ, ka valurlje alu apÄj ÄntrÄ marje oluje. PÄntru aja tot narodu osÄ fije multzabrinic Å” ispunic ku frika. 26Äak Å” stjaljilje p Äerj osÄ skutirje. Lumja osÄmuarje d frikÄ Å”d marje užas karje osÄ vije p pÄmÄnt. 27AtunÄa tuatÄ lumja osÄ vjadÄ p minje, Bijatu aluOmuluj, kumviuv p oblakā” ÄnmarjemoÄ Å” Än slavÄ. 28KÄnd aja tot ÄnÄapje s dogodjaskÄ,avjec injimÄ Å” fic pljinj d nadÄ k Dimizov osÄ vu oslobodjaskÄ ÄndatÄ.ā
Isusu vurbjaÅ”tje d smokvÄ(Mt 24,32; Mk 13,28)
29AtunÄa Isusu lja rubit asta vorbÄ: āUjtacÄvÄ la smokvÄ ili bilo d karje ljemn. 30KÄndvidjec pupu alu smokvÄj atunÄa Å” sÄngurj Å”tijec k je vara apruapje. 31 Isto aÅ”a kÄnd vidjeck vinje aja d Äaja amrubit, atunÄa putjec s fic sigurni k je cara alu Dimizovuluj apruapje.* 21:8 Mulc osÄ vije Å” osÄ zÄkÄ: āJo sÄnt Mesijaā Än grÄki original skrije: āMulc osÄ vije Än lumilje alu mjov Å” osÄ zÄkÄ:āJo sÄnt.ā ā Aja puatje s znaÄaskÄ k je tvrdjaÅ”tje k je sÄngurj Isusu ili k arje autoritetu alu Isusuluj. ā 21:18 Än grÄkiskrije: āAli nu s kadÄ niÄ fir dÄn kapu alu vostruā. Isusu rubjaÅ”tje d unu majmik dio dÄn tjelÄ alu omuluj. P naÄinulanaglaÅ”aÅ”tje k nu lji trjebje s lji brinjaskÄ sigurnost alor. Å akÄ njeko dÄla je osÄ muarje daja Äe sljedbenikurlje aluj, tjelaalor sigurno osÄ uskrisnjaskÄ Än vjeÄni život p altu pÄmÄnt. Daja Äe sljedbenikurlje aluj Äak Å” muartja nuje njeÅ”to dÄaja trjebje s arje frikÄ. ā” 21:27 viuv p oblak Dn 7,13
Luka 21:32 46 Luka 22:15
32 Istina je zÄk vuavÄ, asta generacija nu s trjakÄ pÄnd tot asta nu s dogudja.ā” 33 Äerju Å”pÄmÄntu osÄ trjakÄ, ali vorba amja s rÄmÄje zauvjek!ā
Isusu ÄnvacÄ p uÄenikurlje aluj s fije uvjek spremic d dolazaku aluj(Mt 24,36ā51; Mk 13,32ā37)
34 Isusu azÄs: āPÄzÄcÄvÄ Å” nu fic kaÅ”Ä lumja karje je tupavj d marmuluk Å” d bjarje ilibriga alu životusta. InaÄe, aja ruavÄ zuvÄ p voj osÄ vu iznenadjaskÄ 35 kaÅ”Ä zamka. K osÄvije p tuatÄ lumje karje stanujaÅ”tje p pÄmÄnt. 36Än tuatÄ vrijamja pÄzÄcÄvÄ Å” rugacÄvÄ sputjec s avjec snagÄ s izdržic aÅ”tja stvarurj Äe vinje Å” spremic s stÄc la intja amja, la intjaBijatu alu Omuluj.ā
37 Isusu tuatÄ zuvÄ vÄca Än Hram, Å” sara pljika Å” provodja nuaptja p djal Masline. 38 Atot narodu s skula niÄe zore Å” pljika Än Hram s puje urjajkje la Isusu.
22Juda pristanjaÅ”tje s izdajaskÄ p Isusu(Mt 26,1ā5, 14ā16; Mk 14,1ā2, 10ā11; Iv 11,45ā53)
1 S približa Prazniku d mÄlaj fÄrdÄ germÄ. Ästa praznik s kima Å” Pasha.* 2 Glavnipopurlje Å” uÄitelji d zakonu aluMojsije kÄta kums l apuÄep Isusu Å” s l osudjaskÄ pmuartje,ali lja fost frikÄ d lumje s nusÄ bunjaskÄ.
3 Än vrijamaja Sotona auntrat Än Juda IÅ”kariot karje je unu dÄn je duavÄsprjaÄe (12)apostolurj. 4 Jel apljikat Å” sa dogovorit ku glavni popurlje Å” ku zapovidnikurlje alu stražÄjd Hramkum s lja ažutje s apuÄe p Isusu. 5 Je s visilja Å” ja obiÄit k ji d banj. 6 Juda a pristanit.AÅ”a jel kÄta bunÄ vrijamja s lji dja p Isusu kÄnd lumje nu s fije upruapje.
Isusu trimjatje p doj uÄenikurj s priprimjaskÄ viÄera alu Pasha(Mt 26,17ā19; Mk 14,12ā16)
7 Avinjit zuva s poÄinjaskÄ Prazniku d mÄlaj fÄrdÄ germÄ, kÄnd s žrtvujaÅ”tje vuaje dviÄerÄ alu Pasha. 8 Isusu atrimjes p Petar Å” p Ivan: āFuÄic Å” priprimic viÄera alu Pasha smÄnkÄm una.ā
9UÄenikurlje atribat p Isusu: āUndje vrijaj s mÄnkÄm?ā10 Lji zÄÄe aÅ”a: āÄim untrÄc Än trg Jeruzalem, osÄ vu sretnjaskÄ unu om karje aduÄe
apÄ Än bukal. FuÄic dÄpÄ jel. Än kasÄ karje untrÄ 11 Å” zÄÄec alu domaÄinuluj: āUÄiteljuÄntrijabÄ Än karje sobÄ puatje s mÄlÄnÄe viÄera alu Pasha ku uÄenikurlje aluj.ā 12 Jel osÄvu ratje marje sobÄ p kat, karje spremitÄ. AÄija priprimic viÄera.ā 13 Petar Å” Ivan sa dusÄn trg Å” je agÄsÄt tot kum Isusu lja zÄs Å” aÄija priprimit viÄera alu Pasha.
Isusu Å” uÄenikurlje mÄlÄnkÄ viÄera alu Pasha(Mt 26,20ā30; Mk 14,17ā26; Iv 13,21ā30; 1 Kor 11,23ā25)
14 KÄnd avinjit vrijamja d viÄerÄ alu Pasha, Isusu alat loku la astal ku apostoli.ā 15 JelazÄs: āAm Äeznit ku tot sufljetu s mÄlÄnk ku voj asta viÄera alu Pasha majdatÄ d mukaā” 21:32 JaÅ”tje altje naÄinurj s s razumjaskÄ Ästa stih: 1. āasta generacijaā rubjaÅ”tje d Älja karje afost vij Än vrijamjajapÄndÄ Isusu avurbit, a aja znaÄaÅ”tje k uniÅ”tjala alu Jeruzalem Å” altje znakurj karje osÄ fije pÄnla vinjala alu KristulujosÄ ÄnÄapje s fije aja pÄnd je d vij; 2. āasta generacijaā rubjaÅ”tje d alta lumje karje je rov Å” s protivijaÅ”tje alu Isusuluj, aaja znaÄaÅ”tje k uvjek osÄ vije lumja karje nu krjadje karje s suprostavjaÅ”tje alu Isusuluj tot pÄnla vrijamje kÄnd jel nu sÄnturÄja p pÄmÄntat; 3. āasta generacijaā znaÄaÅ”tje āasta rasÄā Å” vurbjÅ”tje d Židovj, Äe znaÄaÅ”tje k rasa alu židovilor osÄtrijaskÄ Å” kÄnd Isusu s ÄnturÄja p pÄmÄnt, ili 4. āasta generacijaā rubjaÅ”tje d lumja karje osÄ trijaskÄ Än vrijamje kÄndvinja kraju, Å” aja znaÄaÅ”tje k osÄ s dogodja dogaÄajurlje karje s spominjaÅ”tje Än stihurj 25-26, Isusu s ÄntuarÄje p pÄmÄntd život alu aja generacije. * 22:1 Pasha je prazniku karje Židovi slavja Än toto anu p zuvÄ majdatÄ s poÄinjaskÄprazniku d mÄlajurj frzdÄ germje. Vorba Pasha maj mult s koristja d oznaÄalÄ d tuatje opt zÄlje karje ukljuÄuja Å” zuvad Pasha Å” Å”sotje zÄlje d praznik d mÄlajurj frzdÄ germje. ā 22:14 apostoli ÄÅ”tja je duavÄsprjaÄe (12) d apostolurjmaj upruapje d uÄenikurj karje Isusu akuljes (Lk 6,13).
Luka 22:16 47 Luka 22:38
amja. 16Vu zÄk k nu maj mÄlÄnk viÄera alu Pasha pÄnÄ nu vinja zuva s s mÄlÄnÄe Än caraalu Dimizov.āā”
17 AtunÄa alat paru ku vinu, zahvaljit alu Dimizov Å” zÄÄe: āLÄc Å” podjeljic vinu ÄntrÄvoj. 18Vu zÄk d akuÅ”a numaj bjavÄ vin pÄnÄ nu vinje cara alu Dimizovuluj.ā
19 AtunÄa alat mÄlaju Å” zahvaljit alu Dimizov, la frÄnt Å” la dat alu uÄenikulor, Å” azÄs:āAsta je tijela amja karje s predajaÅ”tje d voj. MÄnkÄc asta mije d spomen.ā 20DÄpÄ viÄerÄ,aÅ”a alat Å” paru ku vinu Å” azÄs: āAsta je sÄnÄilje alu mjov karje s varsÄ kaÅ”Ä Å¾rtva d voj. KusÄnÄilje alu mjov Dimizov faÄe novi savez ku narodu aluj.
21 PÄnglu tot jakÄ, izdajniku alu mjov Å”adje ku minje la astal. 22 Jo, Bijatu alu Omuluj,mora s mor kum je odredit, ali grjev alu Äla karje izdajaÅ”tje p minje!ā 23 UÄenikurljeÄnÄapje Äntrije je s ÄntrijabÄ Äinje dÄn je putja s fakÄ aÅ”a rov.
Äinje maj marje Än cara alu Dimizov(Mt 20,25ā28; 19,28; Mk 10,42ā45)
24 UÄenikurlje anÄiput s s prepirjaskÄ d aja Äinje dÄn je arfi maj marje. 25 Isusu azÄs:āCarulje alu pÄmÄntusta vladjaÅ”tje p narodu alor Å” provodjaÅ”tje vlastu p je. Å Älja carurjvrja s lji faljaskÄ narodu k je maj bunj. 26 Ali voj nu fiÄec kaÅ”Ä je! Naprotiv, maj marjeÄntru voj s fije kaÅ”Ä Äla majmik, a voÄa kaÅ”Ä argatu. 27Mi zÄÄec, Äinje je maj marje, Älakarje Å”adje la astal ili Äla karje l služaÅ”tje? Äla la astal, dÄnÄ? Ali nu Äntru voj, k, jakÄ, josÄnt Äntru voj kaÅ”Ä argatu.
28Voj afost pÄngluminje Än kuÅ”nilje alji mjalje. 29Vu dauv s vladic Än cara alu Dimizov,kaÅ”Ä Tatimjov Än Äerj Äe ma dat mije. 30Voj osÄ mÄnkÄc Å” osÄ bijec la astalu mjov Än caraamja. OsÄ Å”idjec p prijestolje Å” osÄ vladic p duavÄsprjaÄe (12) sÄmÄncje alu Izrael.ā
Isusu zÄÄe alu apostolurj osÄ lji vije kuÅ”nje Å” problemurj(Mt 26,31ā35; Mk 14,27ā31; Iv 13,36ā38)
31 Isusu azÄs: āÅ imune, Å imune, Sotona aÄirut s puatÄ s iskuÅ”askÄ vjera avuastrÄ kaÅ”Äomu karje prosijaÅ”tje gruvu.Ā§ 32 Ali mam rugat d tinje vjera ata s c nu nistanjaskÄ. AÅ”a,kÄnd t torÄ mije, uÄvrstjaÅ”tje vjera alu alc uÄenikurlje!ā
33 Petar azÄs: āDomnulje, jo sÄnt spremit s pljek ku tinje Än tamnicÄ Å” Än muartje!ā34 Isusu azÄs: āC zÄk, Petre, majdatÄ Äe kukoÅ”u mÄnje diminjacÄ kÄntÄ, d trje vorj osÄ t
odriknjeÅ”tj k uopÄe m kunoÅ”tj.ā35 Isusu lji trjabÄ: āKÄnd p voj atrimjes p drum fÄrd banj, fÄrd taÅ”nÄ Å” sandalje, dali
vuavÄ Äiva afaljit?āJe odgovorit: āNa faljit.ā36 Isusu azÄs: āAli akuÅ”a, Äinje arje banj, sÄla dukÄ! TaÅ”na isto! Äinje narje maÄ, s
vindÄ cualjilje Å” s kumprÄ d jel.* 37 k vu zÄk, mora s ispunjaskÄ aja Äe d minje skrije ÄnSveta pismÄ: āL smatrja k je zloÄnac.āā” Tot Äe prorokurlje askris d minje uskoro osÄ sispunjaskÄ.ā
38 Je azÄs: āDomnulje, avjem aÄija doj (2) maÄurj!āIsusu azÄs: āDÄstulj je! Nu maj rubic d aja.ā
ā” 22:16 Än grÄki skrije: āviÅ”e pÄnÄ god nusÄ ispunjaÅ”tje Än cara alu Dimizovulujā. Pasha pusitja p narodu alu Izraelp aja kum Dimizov lja izbavit d Egipat undje afost roburj kÄnd žrtvujit mjelu Å” apus sÄnÄilje aluj p uÅ”ilje alu kÄÅ”iljealor. Isto aÅ”a, Isusu je mjelu alu Dimizovuluj Å” sÄnÄilje alu Isusuluj oslobudjaÅ”tje p narodu aluj d greÅ”alÄ. Isusu jar osÄvije Å” s vladjaskÄ kaÅ”Ä caru, a atunÄa lumja karje krjadje osÄ fakÄ nutÄ Å” s slavjaskÄ k Dimizov lja izbavit. Ā§ 22:31Gruvu s razdvaja Än Äurj kum s bobu s odvaja dÄla pljavÄ karje afost mistikatÄ ku jel. Dakle, asta metaforÄ rubjaÅ”tjed ispitujalÄ vjera alu uÄenikulor kum s pokaza dal Å” majdÄpartje kridja Än Kristu ili osÄ s udaljaskÄ dÄla. * 22:36KÄnd uÄenikurlje majdatÄ akrinit s pripovidjaskÄ, na tribut nimika s adukÄ dÄpÄ je, k aputut s oÄikujaskÄ s k njekalumje doÄikujaÅ”tje Å” s lji oskrbljaskÄ. Stvarulje sa prominjit uÄenikurlje nu trjebe s oÄikujaskÄ binje s lji primjaskÄ. OsÄfije kaÅ”Ä omu karje pljakÄ p drum rov obiÄno ku jel aduÄe banji, taÅ”na Å” maÄu. Isusu d aja rubja figurativno kum zÄÄak Å” jel Å” uÄenikurlje aluj osÄ trjakÄ vrijamja d testiranje. Ali uÄenikurlje na razumit k Isusu rubjaÅ”tje figurativno Å” fostspremic d borbÄ (vjez22,38, 49ā51). ā” 22:37 Iz 53,12
Luka 22:39 48 Luka 22:67
Isusu s ruagÄ Än Getsemanija(Mt 26,36ā46; Mk 14,32ā42)
39AtunÄa Isusu sa dus dÄn trg Å” apljikat, kaÅ”Ä obiÄno, p MaslinskÄ gorÄ. UÄenikurlje sadus dÄpÄ jel. 40KÄnd a žuns, lji zÄÄe: āRugÄcÄvÄ s nu kidjec Än kuÅ”nje!ā
41 Sa udaljit dÄla je otprilike kÄt puatje buluvanu s s arunÄje. A kleknit Å” sa rugat:42 āTato, akÄ tu vrjaj, uklonjaÅ”tje asta dÄla minje s nu bjav dÄn parusta d patjalÄ! Ipak, sfije kumvrjaj tu, a nu kumvrijauv jo.ā 43Å atunÄa ji sa pokazÄt anÄeo Å” la fukutmaj capÄn.44Tot Äemaj tarije sa rugat, ÄnmarjemunkÄ, a znoju ji postanjaÅ”tje kaÅ”Ä kaplja dÄn sÄnÄeÄa akuzut p pÄmÄnt.ā 45KÄnd azavrÅ”Ät ku rugala sa skulat, sa tors la uÄenikurj Å” lja gÄsÄtkum s kulkÄ, iscrpic d žalost. 46 Isusu lji trjaba: āDÄÄe v kulkÄc? SkulÄc Å” rugÄcÄvÄ s nukidjec Än kuÅ”nje!ā
Juda izdajaÅ”tje p Isusu Å” voÄilje alu židovilor l pukÄ(Mt 26,47ā56; Mk 14,43ā50; Iv 18,3ā11)
47PÄnd Isusu aurbit, sa pojavit mult lumje, karje lja dus Juda, unu dÄn je duavÄsprjaÄe(12) apostolurj. S približa la Isusu Å” la pozdravit ku poljubacu Än falkÄ. 48 Isusu aluj azÄs:āJuda, zar ku poljubacu izdajeÅ”t p minje, Bijatu alu Omuluj?ā
49 KÄnd uÄenikurlje avizut Äe s spremjaÅ”tje, je azÄs: āDomnulje, s lji napadnim kumaÄurlje?ā 50 Å unu dÄn je aluvit p argatu alu marje popÄj Å” ja tijat dirjapta urjajkje.
51 Ali Isusu azÄs: āLji dopustic! Nu vu odupiric viÅ”e!ā A dirit alu argatuluj urijajkjaÅ” la iscjelit. 52 AtunÄa azÄs alu lumjej karje avinjit s la puÄe, alu glavni popilor, stražarialu hramuluj Å” voÄilje alu židovilor: āAs pljikat p minje ku maÄurlje Å” ku toljagurlje kap butovnik! 53 DÄÄe nu mas pukat Än Hram? TuatÄ zuva irjam Änklo ku voj. Ali asta jetrenutku alu vostru vrijamja kÄnd vladjaÅ”tje sÄla alu nuaptjej.āā”
Petar s odriknjaÅ”tje d Isusu(Mt 26,67ā75; Mk 14,66ā72; Iv 18,15ā18, 25ā27)
54 P Isusu la apukat Äuvari Å” la dus Än kasÄ alu marje popÄj. A Petar lji pratja. 55 Änmižlokuluj d bÄtuturÄ stražari a prins fok Å” je karje irja aiÄa sa ÄnklzÄt pÄnglÄ ja. PetarasÄžut ku je. 56Njeka sluÅ”kinje s ujtÄ kum jel Å”adje pÄnglÄ fok, l pratjaÅ”tje Å” zÄÄe: āÅ Ästairja ku omusta karje pukat!ā
57A Petar sa odriknit: āPa jo niÄ k l kunoskÄ, mujarjo!ā58NjeÅ”ta majklo, njeko altu la vizut Å” azÄs: āÅ tu jeÅ”t unu dÄn je!āPetar odgovorit: āNu sÄnt, omulje!ā59 DÄpÄ otprilike unu sat, njeko altu tvrdja: āÄsta om zaista irja ku jel k jel je d regije
Galileja, kaÅ”Ä Å” Isusu p karje la pukat!ā60 Petar azÄs: āNuÅ”tiv d Äaja rubjeÅ”tj, omulje!ā Än trenula, pÄnÄ joÅ” arubit, akÄntat
kukoÅ”u. 61AtunÄa Domnu Isusu s okrenjaÅ”tje Å” s ujtÄ p Petar, a Petar sa dat d gÄnd kum jazÄs Isusu: āÄn diminjacÄ, majdatÄ Äe kukoÅ”u kÄntÄ, d trjej vorj osÄ t odriknjeÅ”tj k uopÄem kunoÅ”tj.ā 62AjÅ”Ät Petar dÄn bututurÄ Å” aplÄns amarÄ.
63Äuvari anÄiput s s sljaÄe d Isusu Å” s l batÄ. 64 Ja Änviljit vojki Å” ja zÄs: āTu jeÅ”tj proroku.Spunje Äinje ta butut!ā 65 L vridja joÅ” maj mult ku altje vorbje ruavje.
Isusu pÄnglÄ voÄilje alu židovilor(Mt 26,59ā66; Mk 14,55ā64; Iv 18,19ā24)
66KÄnd sa spart zuva, sa strÄns Marje vjeÄe alu Židovilor. Aja afost voÄilje alji bÄtÄrnjkarje afost glavni popurlje Å” uÄiteljulor d zakonu aluMojsije. Äuvari adus p Isusu la je 67 Å”ja zÄs: āSpunje nuavÄ dali tu jeÅ”t Kristu.āā 22:44 Än njekje bÄtrnje grÄke knjigje nuje 43 Å” 44 redu. ā” 22:53 vladjaÅ”tje sÄla alu nuaptjej znaÄaÅ”tje: āvrijamjas dulujaskÄ Sotonaā.
Luka 22:68 49 Luka 23:25Isusu zÄÄe: āAkÄ vu zÄk k sÄnt, osÄ numÄ kridjec, 68 akÄ vu Ätrijeb njeÅ”ta, osÄ numi
odgovoric.ā” 69 Ipak uskoro jo, Bijatu alu Omuluj, osÄ Å”agÄ p lok d Äast Å” moÄ la partja aluDimizovuluj.āĀ§
70KÄnd auzÄt aja, toc je astrigat: āDal tvrdjeÅ”t k jeÅ”t Bijatu alu Dimizovuluj?āLja odgovorit: āAÅ”a je kum voj aja zÄÄec.ā71 P aja je azÄs: āÄe maj fiÄem ku joÅ” dokazurj? Aja sungurÄj noj auzÄt dÄn gura aluj!ā
23Pilat, upravitelju alu rimuluj p regije Judeja, ispitujaÅ”tje p Isusu(Mt 27,11ā14; Mk 15,1ā5; Iv 18,28ā37)
1AtunÄa tuatÄ vjeÄa Amarje sa skulat Å” je adus p Isusu la Pilat karje je upravitelju alurimuluj.* 2 AÄija je anÄiput s l optužaskÄ: āNoj apukat p omusta kum zavadit p lumjaanuastrÄ. RubjaÅ”tje nuavÄ s nu platim porezu alu caruluj alu Rimuluj, a d jel tvrdjaÅ”tje kje Kristu, caru.ā
3 Pilat atribat p Isusu: āJeÅ”t tu caru alu Židovilor?āIsusu odgovorit: āAÅ”a je kum tu aja zÄÄ.ā4Pilat atunÄa zÄÄe alu glavni popilor Å” alu naroduluj: āJo na utvrdit k omusta na fukut
nimika rov.ā5 Ali je ÄnÄapje joÅ” maj mult s navaljaskÄ: āÄvacÄ p tot pÄmÄntu alu nostruā Å”
navadjaÅ”tje p pobunÄ! AnÄiput Än Galileja Å” avinit tot pÄnla aiÄa Än Jeruzalem!ā6 KÄnd Pilat auzÄt aja, atribat: āPa zar je jel d regije Galileja?ā 7 KÄnd je azÄs: āDaā,
Pilat atrimjes p Isusu la Herod, karje vladjaÅ”tje p Galileja.ā” Herod baÅ” atunÄa sa gÄsÄt ÄnJeruzalem.
Herod, vladaru p regije Galileja, ispitujaÅ”tje p Isusu8KÄnd Herod avizut p Isusu, mult sa bukurat d aja k d jel mult auzÄt. D multÄ vrijamje
Herod avrut s l vjadÄ d aja Äe s nadja k pÄnglÄ jel osÄ fakÄ ÄudÄ. 9 Jel atribat pitanje dÄpÄpitanje alu Isusuluj, ali Isusu p niÄunu pitanje na odgovorit. 10 Glavni popurlje Å” uÄiteljid zakonu alu Mojsije astat aÄija Å” ku nikižala la optužÄt. 11Herod Å” vuastja aluj s ljiga dIsusu Å” rÄdja d jel. L brakÄ Än cualje d carurj Å” l trimjatje drÄt la Pilat. 12 Herod Å” Pilat,karje irja duÅ”manj, Än zuvaja postanit ortaÄ.
Pilat p Isusu l osudjaÅ”tje p muartje(Mt 27,15ā26; Mk 15,6ā15; Iv 18,39ā19,16)
13 Pilat akimat la jel p glavni popurlje, p voÄilje alu židovilor Å” lumja 14 Å” lja azÄs:āMasdus p omusta p optužbÄ k adrikat pobunÄ Äntru lumja. Lam ispitujit pÄnglÄ voj,ali nam vizut divina d karje las optužÄt. 15NiÄ Herod na gÄsÄt divina aluj Å” aÅ”a la trimjesÄdrÄt la noj. Ästa om na fukut nimika s zaslužaskÄ kaznÄ d muartje. 16Dakle, naridjesk sl batÄ ku biÄu, Å” atunÄa l las.ā
17-18 Ā§ Ali toc Än unu glas astrigat: āP jel umuarÄ, a lasinje p Baraba!ā 19 Baraba irjaÄn kisuarje daja Äe irja umjeÅ”Ät Än pobunÄ Än Jeruzalem Å” daja Äe amurÄt. 20 Pilat jarsa obratit alu toc k avrut s oslobodjaskÄ p Isusu. 21 Ali je astat s striÄe: āRazapnjaÅ”tÄlÄj!RazapnjaÅ”tÄlÄj!ā
22 Pilat sa obratit Å” d trje vorj: āAli d karje rov afukut? Nam utvrdit k afukut nimika ÄazaradjaÅ”tje kaznÄ d muartje. Naridjesk s l batÄ ku biÄu, Å” atunÄa l las.ā
23 Ali, je Å” maj dÄpartje astrigat Å” akÄtat s l razapnjaskÄ. Je napokon adubidit aja Äeje avrut. 24 Pilat odluÄit s fakÄ p voja alor. 25 Oslobodit p Äla karje afost Än kisuarje dÄnā” 22:68 Lk 20,1ā8 Ā§ 22:69 Ps 110,1 * 23:1 VoÄilje alu židovilor na vut vlast d umuralÄ, pa adus p Isusu laupravitelju alu rimuluj Pilat, karje avut vlast s umuarje p Isusu. ā 23:5 p tot pÄmÄntu alu nostruÄngrÄki skrije: āÄntuatÄ Judejaā. Vjez fusnota Än 4,44. ā” 23:7 Herod, karje vladjaÅ”tje p Galileja Vjez fusnota Än 3,1. Ā§ 23:17-18 Dojtrje bÄtrnj grÄki rukopisurj dodajaÅ”tje aÅ”tja vorbje la poÄetak kaÅ”Ä stihu 17: 17 āAvut obiÄaj k p praznikusta upraviteljuafost dužan s lasÄ p unu d kisuarje p slobodÄ.ā (Vjez Mt 27,15; Mk 15,6.)
Luka 23:26 50 Luka 23:49
pobunÄ Å” daja Äe amurÄt, k jel irja omu p karje avrut Pilat s l oslobodjaskÄ. A predajit pIsusu alu vuastja aluj s l umuarje kum toc avrut.
P Isusu l razapnjaÅ”tje(Mt 27,32ā44; Mk 15,21ā32; Iv 19,17ā27)
26 Vuastja aduÄa p Isusu ku kruÄa p urmilje aluj. PÄnd je apljikat apukat p njeki omdÄn Cirena karje s kima Å imun karje sa tors d sat Å” ja pus p Å”alje kruÄa s la dukÄ dÄpÄIsusu. 27DÄpÄ Isusu apljikat multÄ lumje Å” multÄ mujerj karje aplÄns Å” tuguja. 28Ali Isusus okrinjaÅ”tje kÄrti je Å” lja a zÄs: āMujeri d Jeruzalem, nu plÄnÄec d minje, njego d voj Å” dkupi alji voÅ”tri. 29 K vinje zÄljilje* kÄnd osÄ s urbjaskÄ: āBlago alu mujerilor karje narjekupi. Blago alu mujerilor karje nafukut, Å” alu amižduavje tjepturj karje na supt!āā 30Änaja vrijamje lumja osÄ zÄkÄ alu planinÄlor: āKÄdijec p nojā Å” alu djalulor: āÄviljicÄnje!āā”31AkÄ Än fok ardje ljemnu vjardje, kÄt osÄ argÄ joÅ” ljemnu auskat?āā”
32 A vuastja aduÄa p joÅ” doj kriminalcurj s lji razapnjaskÄ ku Isusu. 33 KÄnd avinit lalok karje s kjamÄ Lubanja, l razapinjit, a Å” ku jel Å” p kriminalcurj, p unu p dirjaptÄ aluIsusuluj, a p altu p stÄngÄ.
34 Isusu sa rugat: āTato, oprostjaÅ”tÄlje k nuÅ”tije Äe faÄe!āĀ§ Vuastja atunÄa arunkatkockÄ Å” aÅ”a podjeljaÅ”tje cualjilje alu Isusuluj ÄntrÄ je.ā”
35 Lumja a stat Å” tot s ujta, pÄnÄ poglavaru alor sa ljigat d Isusu Å” lja zÄs: āP alciaspasÄt. AkuÅ”a s spasaskÄ sungur p jel akÄ je stvarno Kristu, izabraniku alu Dimizovuluj!ā36 Sa strÄbat Å” vuastja d jel. Avinjit la jel Å” ji nudja akru vin.*ā” 37 Je azÄs alu Isusuluj:āSpasaÅ”tje p tinje akÄ jeÅ”tj caru alu Židovilor!ā 38DÄpÄ jel astat natpisu: āÄSTA JE CARUALU ŽIDOVILOR.ā
39Unu dÄn kriminalcurj karje visja p kruÄe l uvridja ku vorbilje: āTu jeÅ”tj Kristu, dÄnÄ?SpasaÅ”tje atunÄa Å” p tinje Å” p noj!ā
40Ali altu kriminalac l ukurit: āZar nucÄ frikÄ d Dimizov? TrpjeÅ”tj ista kazna kaÅ”Ä jel.41 Ali p pravdÄ je noj s trpim k je aja zaslužna platÄ d djela alu nostru. Ali omusta nafukut numik rou.ā 42AzÄs atunÄa: āIsusulje, kÄnd poÄinja s vladjeÅ”t ka caru, smilujaÅ”titjep minje.ā
43 Isusu odgovorit: āIstina c zÄk: astÄz osÄ fi Än raj ku minje.āMuartja alu Isusuluj(Mt 27,45ā56; Mk 15,33ā41; Iv 19,28ā30)
44KÄnd afost oko duavÄsprjaÄe (12) satje, suarilje aprestanit s sijaskÄ Å” nuaptja prekrijittot pÄmÄntu pÄnla trje (3) satje posljepodne. 45 Lumina alu suarilje nestanit, Å” dÄnturdatÄ firjanga alu Hramulujā sa rupt p mižlok. 46 AtunÄa Isusu Ätarje strigÄ: āTato,predajeskÄ sufljetu alu mjov Än mÄnilje alji tjalje!ā Äim azÄs aja, aslubuzÄt sufljetu.
47 KÄnd kapetanu alu rimuluj avizut Äa fost, anÄiput s slavjaskÄ p Dimizov Å” zÄÄa:āOmusta sigurno irja pravedan!ā 48Majklo, lumja karje afost aÄija Å” avizut Äe sa dogoditsa razilazÄt Å” s bÄtja Än tjept d marje žalost. 49A toc karje aÅ”tijut p Isusu Å” mujerilje karjeavinjit dÄpÄ jel dÄn Galileja astat maj dÄpartje Å” s ujta la tot Äe sa dogodit.* 23:29 AÅ”a vrijamje avinjit Å”aptje sprjaÄe (70) d aj dÄpÄ Kristu. Vuasta alu Rimuluj okolit Å” uniÅ”tit p Jeruzalem Å”amurÄt mult židovurj (21,20ā24). ā 23:29 Än aja vrijamje kupi Än Jeruzalem osÄ trpjaskÄ marje patnje. AtunÄanarodu osÄ pomisljaskÄ kmajbinje d lumje karje narje kupi. Narje tugÄ kÄnd vjadje kumkupi alor patjaÅ”tje Å” tugujaÅ”tje.ā” 23:30 HoÅ” 10,8 ā” 23:31 Än grÄki skrije: āK akÄ s faÄe aÅ”a d ljemn vjardje, Äe s fije d ljemnu auskat?ā Ljemnuauskat ardje majdatÄ njego alu vjerz. āArdjalaā s ja kaÅ”Ämetafora d patjalÄ ili kaznÄ. Isusu afost kaÅ”Ä lemnu alu vjardjekarje na fost spremna. Isusu na zaslužÄt s l kaznjaskÄ Dimizov k afost fÄrdÄ greÅ”alÄ. Lumja karje odbacÄt p Isusu afostkaÅ”Ä ljemnu auskat karje afost spremit s argÄ. Je azaslužÄt s lji kaznjaskÄ Dimizov d greÅ”ala alor. Ā§ 23:34 Tato,oprostjaÅ”tÄlje k nuÅ”tije Äe faÄe! Än njekje grÄke knjigje abÄtrnje nu s nalazaÅ”tje aÅ”tja vorbje. ā” 23:34 Ps 22,18* 23:36 Ji nudja akru vin, ali vuastja s ljiga d Isusu. S pretvarja k s ponaÅ”aÅ”tje kÄrti jel kaÅ”Ä kÄrti caru, ali ji da vinukarje nuje bun d car. ā” 23:36 Ps 69,21 ā 23:45 firjanga alu hramuluj Ästa zastor afost pisti 25 mitjarje d marjeÅ” odvuja loku karje irja maj svÄnt d altu lokurj Än Hram.
Luka 23:50-52 51 Luka 24:24Isusu je Ägrupat(Mt 27,57ā61; Mk 15,42ā47; Iv 19,38ā42)
50-52 Å jakÄ njeki om, karje s kima Josip d Arimateja, trgu Än Judeja, apljikat la PilatÅ” akÄtat s ji dja tjela alu Isusuluj. Jel afost Älanu d vjeÄa amarje alu Židovilor, ali nu saslažÄt ku je daja Äe la pukat Å” osudit p Isusu p muartje. Jel afost bun Å” pravedan om karjeÅ”tipta cara alu Dimizov. 53 Å Josip askinit tjela alu Isusuluj dÄpÄ kruÄe, Å” l umotjaÅ”tjeÄn skumpÄ albÄ platÄ Å” l punje Än gruapÄ isklesÄtÄ Än stijenÄ, Än karje joÅ” nimilja nujegrupat. 54 Suarilje kÄdja, Å” sÄmbÄta samo Äe na vinjit.ā”
55Mujerilje karje avinjit ku Isusu dÄn Galileja, apljikat dÄpÄ Josip Å” avizut undje gruapaÅ” Äe afukut ku tjela alu Isusuluj. 56AtunÄa sa tors akasÄ s priprimjaskÄ jarbilje Å” ulje karjemiruasÄ d tijela. SÄmbÄtÄ sa udinit, d aja k poÅ”tuja zakonu alu Mojsije.
24Isusu s skualÄ dÄla morc(Mt 28,1ā10; Mk 16,1ā8; Iv 20,1ā9)
1 DÄnzorja Än duminikÄ mujerji akrenit la gruapÄ ku jarbilje Å” ku unturilje karjemiruasÄ Äe lja priprimit. 2KÄnd je ažuns, avizut k je buluvanu karje Ävilja ulazu la gruapÄrunkat Än partje.* 3 Auntrat Änontru, ali na gÄsÄt tijela alu Domnuluj Isusuluj. 4 PÄndjalje aÅ”a astat zbunjitje putru aja Äe sa dogodit, dÄturdatÄ pÄnglÄ je sa pojavit doj omurjÄn cualje karje blistjaÅ”tje. 5Mujerilje sa spirjat Å” sa poklonit ku lica kÄntrÄ pÄmÄnt. Dojomurj lji Äntrba: āDÄÄe kÄtac p viu ÄntrÄ morc? 6 Nuje aiÄa. A uskrÄsnit! Zar nu vugindic Äe vam zÄs joÅ” Än Galileja: 7 āJo, Bijatu alu Omuluj, mora s fiuv predajit Än mÄnjalu greÅ”nikulor Å” je p minje osÄ m razapnjaskÄ, ali jo aldÄ trje zÄlje osÄ s skualje dÄlamorc.ā āā”
8 Jalje sa dat d gÄnd k Isusu aja azÄs. 9 Å sa tors dÄla gruapÄ s javjaskÄ alu unsprijaÄe(11) apostolurj Å” alu toc alcÄlor. 10 Irja alja Marija d trg Magdala, Ivana Å” Marija, mamaalu Jakov, Å” joÅ” njeke mujerj. Aurbit tot alu apostolilor Äe sa dogodit, 11 ali apostolilor saÄinit k tot aja mujeri izmislit. Å nu lja krizut alu mujerilor. 12 Ipak, Petar dÄ fuga pÄnlagruapÄ. KÄnd ažuns, s ujtÄ Äuntru ali na vizut nimika osim skupÄ albÄ platÄ Än karje irjaIsusu. Apljikat dÄla gruapÄ Å” s Äntriba Äe sa dogodit.
Isusu s ukazaÅ”tje alu uÄenikulor p drum Än Emaus13 Än zuvaja doj uÄenikurj alu Isusuluj pljakÄ Än sat Emaus, dÄpartje d Jeruzalem oko
unusprijaÄe (11) kilomjatrje.ā 14 P drum arubit d tot Äa fost. 15 PÄnd je aÅ”a aurbit Å”raspravlja ÄntrÄ je, avinjit Isusu Å” pljakÄ ku je. 16Ali alu vojki alor irja skuns s l kunaskÄ.
17 Isusu lja atribat: āD Äaja aja raspravljic pÄnd putujic?āJe astat pljinj d tugÄ. 18Unu dÄn je, karje s kjamÄ Kleofa, ja odgovorit: āTu jeÅ”t jedini
om karje avinjit d praznik Än Jeruzalem karje nu Å”tije Äa fost Än zuviljaÅ”tja.ā19 Isusu ÄntrijabÄ: āÄa fost?āAzÄs: āPa aja Äa fost ku Isusu dÄn Nazaret. Jel irja proroku Å” tuatÄ lumja aputut s vjadÄ
ku vorbilje Å” ku djela aluj k la trimjes Dimizov. 20 PÄnglu aja glavni popurlje Å” alji noÅ”trialtje Älanurlje alu vjeÄej amarje la predajit s fije osudit p muartje Å” la dat s l razapnjaskÄ.21A noj njam nadit k jel Äla karje osÄ spasaskÄ p narodu alu Izrael dÄla duÅ”manu aluj, veÄatrikut trje zÄlje d kÄnd je mort. 22 Ali aja nuje tot k Å” njeke mujeri karje l pratja ku tocnoj, nja zbunit p noj: Äim asvanit zuva jalje apljikat la gruapÄ, 23 ali aÄija na gÄsÄt tjelaaluj. Avinjit Å” zÄs k lji sa pokazÄt anÄelurlje Å” lja zÄs k Isusu viu. 24Njeki dÄn noj adat fugala gruapÄ Å” agÄsÄt k je gruapa gualÄ baÅ” kum azÄs mujerilje, ali na vizut p Isusu k je viuv.āā” 23:54 D Židovurj, zuva zavrÅ”aÅ”tje kÄnd suarilje kadje. Židovurlje nu kutiza s ukrjazje sÄmbÄtÄ Å” daja Josip s pripja szavrÅ”askÄ lukru majdatÄ d zuvÄ d odmor, karje ÄnÄipja Än vinjerj kÄnd kidja suarilje. * 24:2 buluvanu karje Äviljaulazu la gruapÄ Asta irja marje okrugli buluvan atÄta d marje s zaklunjaskÄ skroz ulazu ÄnmÄrmÄntje. Afost potrebnodoj trje omurj s l kotrljaskÄ. ā” 24:7 Lk 9,22 ā 24:13 Än grÄki skrije: āÅ”aptjezÄÄ (60) stadiaā.
Luka 24:25 52 Luka 24:5325 P aja Isusu lja azÄs: āO kum iÅ”tjec nerazumni! DÄÄe vuavÄ grjev s kridjec Än aja Äa
zÄs prorokurlje? 26 Zar nu irja nuždÄ Kristu s trpjaskÄ tot majdatÄ njego Äe s poÄinjaskÄs vladjaskÄ p toc?ā 27AÅ”a Isusu lja objasnit tot Äe Mojsije Å” toc prorokurlje azÄs Än SvetapismÄ d jel.
28 KÄnd avinjit upruapje d sat undje pljakÄ, Isusu sa fukut kaÅ”Ä k vrja s pljaÄe majdÄpartje. 29Ali je la nagovorit: āRÄmÄj ku noj! VeÄ je sara. Vinje nuaptja!ā AÅ”a autrat ÄnkasÄ s rÄmÄje ku je. 30PÄnd afost ku je la astal, Isusu alatmÄlaju, zahvalit alu Dimizovuluj,la frÄnt Å” la dat alor. 31 AtunÄa lja sa diÅ”kis vojki Å” je la kÄnuskut. Ali jel la vojki aloranistanjit.
32A je azÄs unu alu altÄluj: āKumnja fost pljinje inimilje pÄnd p drum rubja ku noj Å” njiobjasnja Sveta pismÄ!ā 33 Sa skulat Å” sa tors Än Jeruzalem. Apljikat la lok undje sa skupitunsprjaÄe (11) apostolurj Å” p alcÄ sljedbenikurj alu Isusuluj. 34 Je zÄÄe: āIstina je, DomnuIsusu auskrsnit. Sa ukazÄt alu Å imunuluj!ā 35AtunÄa Å” ÄÅ”tja alji doj rubja Äe sa dogodit pdrum Å” kum akÄnuskut p Isusu pÄn jel afrÄnt mÄlaju.
Isusu s pojavjaÅ”tje pÄngl uÄenikurj(Iv 20,19ā23)
36 PÄnd je doj rubja, Isusu dÄturdatÄ astat Äntru je toc. Lji zÄÄe: āMir vuavÄ!ā 37Ali ljaafost frikÄ daja Äe gÄndit k vjadje mÄroj. 38 Å Isusu lji zÄÄe: āDÄÄe vu frikÄ? DÄÄe Än vojs faÄe sumnje Än inimÄ?ā 39-40AtunÄa lja arÄtat mÄnjilje Å” piÄuarilje Å” azÄs: āUjtacÄvÄ larÄnj! Jo sÄnt aja! Punjec mÄnilje p minje Å” osÄ vidjec! MÄroji narje karnje Å” vuasÄ kaÅ”Ä Äelji am jo!ā
41A je d radost na putut s krjadÄ alu vojki alor, njego sa Äudit. Jel ÄntrijabÄ: āAvjec Äivad mÄnkat?ā 42 Ja dat krod d pjaÅ”tje pržÄt, 43 a jel l ja Å” mÄlÄnk pÄnglÄ je.ā”
44 AtunÄa zÄÄe: āAsta Äe sa dogodit upravo aja Äe vam zÄs k osÄ dogodjaskÄ. PÄndmajdatÄ am fost ku voj, vam zÄs: atribut s s ispunjaskÄ tot Äe skrije d minje Än zakonulujalu Mojsije, Än knjigje d prorokurj Å” Än Psalmi.ā 45AtunÄa lja žutat s razumjaskÄ Äije skrisÄn Sveta pismÄ. 46 KÄnd azavrÅ”Ät jel azÄs: āKaÅ”Ä kum vidjec, aÅ”a skrije Än Sveta pismÄ kjo, Kristu, trjebje s tripjesk Å” s mor Å” aldÄ trje zÄlje s m skol dÄla morc 47 Å” ku autoritetualu mjov s rubjaskÄ alu tuatÄ lumja s s trjebje s okrinjaskÄ dÄla greÅ”alÄ Å” Dimizov osÄ ljioprostjaskÄ greÅ”ala. OsÄ puÄinjic Än Jeruzalem 48 s zÄÄec alu alculor aja Äe voj auzÄt Å”avizut dÄla minje.
49 A jo osÄ v trimjet p Sufljetu alu SvÄntuluj, p karje Tatimjov Än Äerj obeÄit k vuavÄosÄ vije. RÄminjec Än trg Jeruzalem pÄnd Dimizov nu trimjatje p voj sÄla d sus!āĀ§
Isusu s ÄtuarÄe p Äerj(Mk 16,19ā20; Ap 1,9ā11)
50 Isusu atunÄa askos p uÄenikurlje aluj d trg Jeruzalem pÄnla lok upruapje d satBetanija. Än klo adrikat mÄnilje Å” sa rugat s lji blagoslovjakÄ Dimizov. 51 PÄnd ljablagoslovit, afost drikat p Äerj tot pÄnd nu lja nestanit d vojk. 52UÄenikurlje sa poklunitla Isusu, a atunÄa je sa tors ku marje radost Än Jeruzalem. 53AtunÄa irja stalno Än HramÅ” slavja p Dimizov.
ā” 24:43 Aja afukut s lji pokazaskÄ k nuje sufljet, k sufljetu nu mÄlÄnkÄ. Ā§ 24:49 pÄnd Dimizov nu trimjatje p vojsÄla d sus Än grÄki skrije: āpÄnÄ nu fic treniric ku sÄla dÄpÄ sunsā. Sufljetu alu Dimizovuluj osÄ vije p je kaÅ”Ä cualjiljeÄe viljaÅ”tje p omu. Ku altje vorbje, osÄ primjaskÄ snaga alu Sufljetu alu SvÄnt kum aputje s sviduÄaskÄ alu alculor dIsusu.
GLO 1 53 GLO blagosloviti, blagoslovjaŔtje, blagoslovu
1 amen, zaista āAmenā je vorba karje s koristjaÅ”tje d naglasalÄ ili s privlaÄaskÄ pažnja pnjeÅ”to Äe azÄs omu. Majmult s koristjaÅ”tje la kraj dmolitvÄ, Å” atunÄa puatje s prevodjaskÄkaÅ”Ä ānjeka s fije aÅ”aā, ānjeka s s dogodjaskÄ astaā ili āaÅ”a jeā, Å” komunicirjaÅ”tje aÅ”a sslažaÅ”tje ku molitva ili izrazaÅ”tje voje s susliÅ”askÄ molitva. Än vÄcala aluj, Isusu koristjaāamenā kum naglasja istina dÄla aja Äe rubja. Majmult dÄpÄ aja zÄÄa āvu zÄkā kumazapuÄinja ku vÄcala anuavÄ karje irja ljigatÄ ku alta, Å” atunÄa puatje s s prevodjaskÄkaÅ”Ä: āDa, iskrenu zÄk vuavÄā ili āAja je istina Å” jo vu zÄkā. Izrazu āzaista, zaista zÄ vuavÄāpuatje s prevodjaskÄ kaÅ”Ä āasta Äe vu rubjesk istinitoā.
2 anÄeo, arkanÄeo AnÄeo je capÄn sufljet karje astvorit Dimizov. AnÄeli pustujaÅ”tjekum aputja s služaskÄ alu Dimizov Å” fiÄen Äe god jel zÄÄa. Izrazu āarkanÄeoā rubja danÄelu karje vladjaÅ”tje ili vudjaÅ”tje p alcÄ anÄelurj. Vorba āanÄeoā doslovno znaÄaÅ”tjeāglasnikuā Å” puatje s s prevodjaskÄ āglasniku dÄla Dimizovā, āargatu alu Dimizov p Äerjāili āsufljetu glasniku alu Dimizovā. Posebani izrazu, āanÄeo alu Jahveā arje majmultznaÄanje: 1. puatje s znaÄaskÄ āanÄeo karje prestavljaÅ”tje Jahveā ili āglasniku karjeslužaÅ”tje alu Jahveā; 2. puatje s rubjaskÄ samo d Jahve, karje izglidja kaÅ”Ä anÄeo pÄndrubja ku lumja.
3 apostol, apostolstvo āApostoliā afost lumje p karje Isusu atrimjes s rubjaskÄ dDimizov Å” d cara aluj. Izraz āapostolstvoā rubja d položaj Å” d autoritet alu Älja karjeafost kuljes kaÅ”Ä apostoli. Vorba āapostolā znaÄaÅ”tje ānjetko Äinje atrimjes ku odreÄenasvrhÄā. Apostol arje autoritet kaÅ”Ä Å” Äla karje la trimjes. Alu Isusuluj duavÄsprjaÄe (12)majupruapje uÄenikurj apostanit prvi apostoli. AlcÄ lumje, kaÅ”Ä kum afost Pavao Å” Jakov,takoÄer apostanit apostoli. P sÄla alu Dimizov, apostoli aputut fÄrzdÄ frikÄ s rubjaskÄBunÄ vorba Å” s likujaskÄ lumja, pa Äak Å” potirjaskÄ p sufljeti alji rovj dÄn lumje. Vorbaāapostolā puatje s s prevodjaskÄ ku vorba ili ku izrazu karje znaÄaÅ”tje ānjeko Äinje jeatrimjesā ili āomu karje akimat s rubjaskÄ poruka alu Dimizov alu lumjejā.
4 arka āArkaā rubja d kutije d ljemn karje arje patru ÄoÅ”akurj karje služaÅ”tje s cÄjenjeÅ”to Än ja ili s s zaÅ”titjaskÄ. Arka puatje s fije marje ili mikÄ, ovisno d aja d Äaja skoristjaÅ”tje. Vorba āarkaā majdatÄ s koristjaÅ”tje d njeÅ”to mult brodu d ljemn karje arjepatru ÄuÅ”akurj Noa afukut kum s spasaskÄ d poplavÄ. Arka avut ravni pod, krovu Å”zidurlje. Asta puatje s s prevodjaskÄ āmult marje brodā, ālaÄaā, āteretni brodā ili āmarjebrod Änoblik d kutijeā. Hebrejska vorbÄ karje aiÄa s koristjÅ”tje Än odnosup Älamarje brodista je vorbÄ karje s koristja d koÅ”arje ili d kutije Än karje afost Mojsije kÄnd afost kupil,kÄnd mumusa la pus Än apÄ Nil kum la skudja. ObiÄno s prevodjaÅ”tje kaÅ”Ä ākoÅ”araā. Änizraz ākufjeru d savezā koristjaÅ”tje alta vorbÄ. Asta puatje s s prevodjaskÄ kaÅ”Ä ākutijaāili āÅ”krinjaā ili āposudaā.
5 Beelzebul Beelzebul je altu lumje d Sotona ili nikuratu. Ponekad s skrije Å” āBaal-Zebubā. Asta lumilje doslovno znaÄaÅ”tje āgospodaru alumuÅ”tilorā, Äe znaÄaÅ”tje āvladarup sufljet alji rovjā. Asta lumilje je povezÄt ku lumilje alu miÄinos dimizov āBaal-zebubād Ekron (vjez 2 Car 1,2, 3, 6).
6 blagosloviti, blagoslovjaÅ”tje, blagoslovu āBlagoslovitā p njeko ili njeÅ”to znaÄaÅ”tjes fakÄ s s dogodjaskÄ njeÅ”to binje Å” korisno alu om ili stvarurj karje s blagoslovjaÅ”tje.Blagoslovit p njeko takoÄer znaÄaÅ”tje s izražaÅ”tje žela s s dogodjaskÄ pozitivne Å” bunjstvaruruj alu om. KÄnd lumja āblagoslovjaÅ”tjeā p Dimizov izražaÅ”tje želja s fije Dimizovblagoslovit, Å” aja znaÄaÅ”tje s l faljaskÄ Å” s l slavjaskÄ. Izrazu āblagoslovjaÅ”tjeā ponekads koristjaÅ”tje d posvitjalÄ d mÄnkarje majdatÄ njego Äe lumja mÄnka ili d zahvalÄ Å” dslavÄ alu Dimizov d mÄnkarje. āBlagoslovjaÅ”tjeā takoÄer puatje s s prevodjaskÄ kaÅ”Äāmult s pobrinjaskÄ dā ili ās fije mult ljubazan Å” naklonit kÄrti njekoā. āDimizovmult ablagoslovitā puatje s s prevodjaskÄ kaÅ”Ä āDimizov adat multje bunje stvarurjā iliāDimizov mult sa pobrinit dā ili āDimizov afukut s s dugudjaskÄ multje bunje stvarurjā.
GLO 9 54 GLO fratjeāJel je blagoslovitā puatje s s prevodjaskÄ kaÅ”Ä ājel osÄ ajbje marje koristā ili ājel osÄiskuÅ”askÄ bunje stvarurjā ili āDimizov osÄ fakÄ s napredujaskÄā. āBlagoslovit omu karjeā(āBlažen Äla karjeā) puatje s s prevodjaskÄ kaÅ”Ä āKum je binje alu om!ā Izrazu kaÅ”Äāblagoslovit afost Domnuā puatje s s prevodjaskÄ kaÅ”Ä āNjeka Domnu s fije blagoslovitāili āSlava alu Domnulujā ili āJo slavjesk p Domnuā. Än kontekst d blagoslovu dmÄnkarje,asta puatje s s prevodjaskÄ kaÅ”Ä āazahvaljit alu Dimizov dmÄnkarjeā ili āaslavit p DimizovÄa lja dat mÄnkarjeā ili āaposvetit mÄnkarje Å” aslavit p Dimizov d jaā.
9bunÄ vorba, evanÄelje, radosna vijest Izrazu āevanÄeljeā znaÄaÅ”tje ābunÄ vorbaā Å”rubjaÅ”tje p porukÄ ili objavÄ karje zÄÄe alu lumjej njeÅ”to Äije d je bun Å” Äe lji radujaÅ”tje.Än Biblija, Ästa nazivu obiÄno rubjaÅ”tje p poruka d spasjala alu Dimizov d lumje p žrtvaalu Isusuluj p kruÄje. Altje naÄinurj d prevodjalÄ d Ästa izraz puatje s ukljuÄaskÄ ābunÄporukÄā ili ābunÄ objavÄā ili āporuka alu Dimizov d spasjalÄā ili ābunje stvarurj karjeDimizov ÄnvacÄ d Isusuā ili ābunje stvarurj karje Dimizov rubja dā ili āÄe Dimizov zÄÄe daja kum spasaÅ”tje p lumjaā.
11 inima, sufljetu āInimaā je unutarnji, nevidljivi Å” vjeÄni dijo alu omuluj. RubjaÅ”tjep nefiziÄki dio alu omuluj. Izrazu āsufljetuā Å” āduhuā puatje s fije doj razluÄitje stvarurjili puatje s fije doj nazivurj karje s odnosaÅ”tje Å” iste stvarurj. KÄnd omu muarje, sufljetualuj napustajÅ”tje tjala. Vorba āsufljetuā ponekad s koristjaÅ”tje alta znaÄalÄ Än karje sodnosaÅ”tje p tuatÄ osoba. Na primjer, āsufljetu karje asagreÅ”Ätā znaÄaÅ”tje āosoba karjeapogreÅ”Ätā Å” āsufljetu alu mjov austinitā znaÄaÅ”tje ājo sÄnt ustinitā. Än ista znaÄalÄāsufljetu alu mjovā aputja s s prevodjaskÄ kaÅ”Ä ājoā ili āp minjeā. Än Hebrejima 4,12,fraza Än alta znaÄalÄ ās odvajaÅ”tje sufljetu Å” duÅ”aoā aputja s znaÄaskÄ āduboko pronicnjeili s otkrijaskÄ p osobaja Än notruā.
12 kupilu, kupij Än Biblije, izraz ākupiluā Äesto s koristjaÅ”tje kum opÄenito s rubja dnjeko Äinje je tÄnÄr, karje ukljuÄaÅ”tje Å” miÄ kupi, Å” isto jaÅ”tje altje vorbje. Än Biblije,uÄenikurlje ponekad s kjamÄ ākupiā. Äesto izrazula ākupiā s koristjaÅ”tje Än odnos psÄmÄnca alu njeka osobÄj. Izrazu ākupij + genitivā puatje s s odnosaskÄ p karakterizacija,s opisaskÄ kum je njeko. Njeki primjer d asta arfi: kupi alu luminÄj, kupi karje askultÅ” kupi alu nikuratuluj. Ästa izrazu takoÄer puatje rubjaÅ”tje p lumje karje kaÅ” kupi alusufljetuluj. Na primjer, ākupi alu Dimizovā rubjaÅ”tje p lumje karje pripadjaÅ”tje aluDimizov p vjerÄ Än Isusu. Izrazu ākupiā puatje s s prevodjaskÄ kaÅ”Ä āsÄmÄncaā kÄndrubjaÅ”tje p praunukurj ili pra-praunukurj alu neka osobÄj. Ovisno d kontekst, ākupi +genitivā trjebje s s prevodjaskÄ kaÅ”Ä ālumja karje arje osobinÄ+ genitivā ili ālumja karje sponaÅ”aÅ”tje kaÅ”Äā. AkÄ je moguÄe, izrazu ākupi alu Dimizovā atribja s s prevodjaskÄ kumskrije buduÄi k je oÄinstvo alu Dimizov važna temÄ Än Biblije. MoguÄi prjevodurj inaÄicaarfi ālumja karje pripadjaÅ”tje alu Dimizovā ili ākupi alu Dimizov karje je duhovniā. KÄndIsusu akimat p uÄenikurlje aluj ākupiā, aja isto aputja s s prevodjaskÄ kaÅ”Ä āortacÄ aljimjejā ili āuÄenikurlje alji mjej karje vu vrjauvā. KÄnd Pavao Å” Ivan rubja d lumje karjekrjadje kaÅ”Ä d ākupiā, aja isto aputja s s prevodjaskÄ kaÅ”Ä āfracÄ Å” surorilje alji mjej karjekridjecā. Sintagma ākupi d obeÄalÄā puatje s s prevodjaskÄ kaÅ”Ä ālumja karje aprimit ajaÄije Dimizov lja obeÄitā.
13 farizej Farizeji afost važna Å”moÄna skupinÄ d vjerskje voÄe alu židovilor Än vrijamjaalu Isusuluj. Mulc ÄntrÄ je afost lumje karje ukrjazÄ karje na fost bugatÄ, a njeki afost Å”popje. DÄla toc voÄilje alu židovilor, farizeji askultat zakonu alu Mojsije Å” altje zakonurjÅ” obiÄajurlje alu židovilor Å” je afost maj rov. Lja fost mult važno k narodu alu židovilors rÄmÄje odvojit dÄla utjecaj alu narodulor alu pogan pÄnglÄ je. Lumije āfarizejā vinjedÄla vorbÄ āodvojaÅ”tjeā. Farizeji kridja Än život dÄpÄ muartje, a isto kridja k pustujaÅ”tjeanÄelurj Å” altje biÄa. Farizeji Å” saduceji non stop s suprostavja alu Isusuluj Å” alu krÅ”Äanikarje irja prvi.
7 fratje Izrazu āfratjeā obiÄno rubjaÅ”tje p muÅ”ka osobÄ karje diljaÅ”tje p unu bijoloÅ”kiroditelj ku alta osobÄ. Än Zavjetu alu bÄtÄrn, izrazu āfracÄā isto s koristja kaÅ”Ä opÄenito p
GLO 14 55 GLO Had, Å eolroÄakurj, kaÅ”Ä kum je Älanurlje dÄn ista sÄmÄncÄ, klan ili narod. Än Novi zavjet apostolimajmult koristja izrazu āfracÄā Än odnosÄ p alcÄ krÅ”Äane, karje ukljuÄaÅ”tje p omurj Å” pmujerj, buduÄi k je karje krjadje Än Kristu Älanurlje alu una svÄntÄ familije, ku DimizovkaÅ”Ä alor Tata p Äerj. Majmult vorj Än Novi zavjet apostoli koristja izrazu āsoraā kÄndrubja d njeka krÅ”ÄankÄ ili kum naglasja k je ukljuÄic Å” omurj Å” mujerji. Na primjer,Jakov naglasaÅ”tje k rubjaÅ”tje d tuatÄ lumja karje krjadje kÄnd spominjaÅ”tje āfracÄ Å” soriljealu Äinje je potrebne cualjeā. Än Zavjetu alu bÄrÄrn posebno, kÄnd āfracÄā koristjaÅ”tjeopÄenito Än odnos p Älanurj dÄn ista familije, klana ili narod, njeki prjevodi puatje sukljuÄaskÄ āroÄakurjā ili āÄlanurj alu njeki klanā ili āzemljaci Izraelciā. KÄnd kontekstrubjaÅ”tje d suvjereniku Än Krist, Ästa izrazu puatje s s prevodjaskÄ kaÅ”Ä āfratje Än Kristāili āfratje Än sufljetā. AkÄ s rubjaÅ”tje Å” d omurj Å” d mujerj, a izrazu āfratjeā aprenisa krivoznaÄala, atunÄa puatje s koristjaskÄ opÄenito izrazu d roÄak karje s koristja kÄnd s ukluÄjaÅ” omurj Å” mujerji. Altu naÄin d prjevod d Ästa izraz kum s odnosa Å” p omurj Å” p mujerjkarje krjadje aputja s fije āsuvjereniciā ili āfracÄ Å” surorilje Än Kristā.
14 grijeh, greÅ”an, greÅ”nik, grijeÅ”iti Izraz āgrijehā odnosi se na radnje, misli i rijeÄikoje su protiv Božje volje i zakona. Grijeh se takoÄer može odnositi na nedostatakdjelovanja u onome Å”to Bog želi da uÄinimo. Grijeh ukljuÄuje bilo kakvu radnju kojanije posluÅ”na Bogu ili koja mu ne godi, pa Äak i stvari o kojima drugi niÅ”ta ne znaju. Mislii djela koja se ne pokoravaju Božjoj volji nazivaju se āgreÅ”nimaā. BuduÄi da je AdamsagrijeÅ”io, sva ljudska biÄa raÄaju se sa greÅ”nom naravi koja ih kontrolira. āGreÅ”nikāje netko tko grijeÅ”i, tako da je svako ljudsko biÄe greÅ”nik. Ponekad su rijeÄ āgreÅ”niciākoristili religiozni ljudi poput farizeja u odnosu na ljude koji nisu držali zakon onakokako su farizeji mislili da trebaju. Izraz āgreÅ”nikā takoÄer se koristila za ljude kojisu se smatrali gorim greÅ”nicima od ostalih ljudi. Na primjer, ova se etiketa davalaporeznicima i prostitutkama. Izraz āgrijehā mogao bi se prevesti rijeÄju ili frazomkoja znaÄi āneposluÅ”nost Boguā ili āiÄi protiv Božje voljeā ili āzlo ponaÅ”anje i misliā iliāzloÄinā. āGrijeÅ”itiā se takoÄer može prevesti kaÅ”Ä āne posluÅ”ati Bogaā ili āuÄiniti zloā.Ovisno o kontekstu, āgreÅ”anā bi se moglo prevesti kaÅ”Ä āpun zlih djelaā ili āopakā iliānemoralanā ili āzaoā ili ākoji se buni protiv Bogaā. Ovisno o kontekstu, izraz āgreÅ”nikāmogao bi se prevesti rijeÄju ili frazom u znaÄenju āosoba koja grijeÅ”iā ili āosoba koja Äinizle stvariā ili āosoba koja je neposluÅ”naBoguā ili āosoba koje je neposluÅ”na zakonuā. IzrazāgreÅ”niciā mogao bi se prevesti rijeÄju ili frazom u znaÄenju āvrlo greÅ”ni ljudiā ili āljudiza koje se smatra da su vrlo greÅ”niā ili ānemoralni ljudiā. NaÄini prevoÄenja āporeznici igreÅ”niciā može ukljuÄivati āljudi koji sakupljaju novac za vlast i drugi vrlo greÅ”ni ljudiāili āvrlo greÅ”ni ljudi, pa (Äak) i poreznikeā. U izrazima poput ārobovi grijehaā ili āoni nadkojima grijeh vladaā, izraz āgrijehāmogao bi se prevesti kaÅ”Ä āneposluÅ”nostā ili āzle željei djelaā.
15 gubÄ, bualÄ p pjalje Ova fraza prevodi grÄku rijeÄ koja se koristila za oznaÄavanjenekoliko razliÄitih vrsta kožnih bolesti. Tradicionalno se podrazumijeva da se odnosina gubu. Äovjek koji je imao jednu od ovih kožnih bolesti smatran je ritualno neÄistim.Äovjeka je trebalo držati odvojeno od drugih ljudi kako ne bi drugima prenio bolest i kakone bi doÅ”ao u kontakt s drugim Äovjekom i uÄinio tog Äovjeka ritualno neÄistim (vidi Lev13,45ā46).
25 gubÄ, bualÄ p pjalje Ova fraza prevodi grÄku rijeÄ koja se koristila za oznaÄavanjenekoliko razliÄitih vrsta kožnih bolesti. Tradicionalno se podrazumijeva da se odnosina gubu. Äovjek koji je imao jednu od ovih kožnih bolesti smatran je ritualno neÄistim.Äovjeka je trebalo držati odvojeno od drugih ljudi kako ne bi drugima prenio bolest i kakone bi doÅ”ao u kontakt s drugim Äovjekom i uÄinio tog Äovjeka ritualno neÄistim (vidi Lev13,45ā46).
16Had, Å eol Nazivi āHadā i āÅ eolā koriste se u Bibliji u odnosu na smrt i mjesto gdjeduÅ”e ljudi odlaze kada umru. Njihova su znaÄenja sliÄna. Hebrejski izraz āÅ eolā Äesto
GLO 17 56 GLO kostrijet
se koristi u Starome zavjetu kada se opÄenito govori o mjestu smrti. U Novome zavjetu,grÄki izraz āHadā odnosi se namjesto za duÅ”e ljudi koji su se pobunili protiv Boga. Za ovese duÅ”e govori kako idu ādoljeā uHad. To se ponekad stavlja u kontrast s odlaskomāgoreāu nebo, gdje žive duÅ”e ljudi koji vjeruju u Isusa. Izraz āHadā uparen je s izrazom āsmrtā uknjizi Otkrivenja. U posljednja vremena, i smrt i Had Äe biti baÄeni u Ognjeno jezero, kojeje pakao. Starozavjetni izraz āÅ eolāmogao bi se prevesti kaÅ”Ä āmjestomrtvihā ili āmjestoza mrtve duÅ”eā. Neki prijevodi ovo prevode kaÅ”Ä ājamaā ili āsmrtā, ovisno o kontekstu.Novozavjetni izraz āHadā mogao bi se takoÄer prevesti kaÅ”Ä āmjesto za nevjerne mrtveduÅ”eā ili āmjesto muke za mrtveā ili āmjesto za duÅ”e ljudi koji ne vjerujuā.
17 hram Hram je bio zgrada okružena zidovima pregraÄenim dvoriÅ”tima gdje suIzraelci dolazili kako bi se molili i pronosili žrtve Bogu. Nalazio se na gori Moriji ugradu Jeruzalemu. Äesto se izraz āhramāodnosi na cijeli hramski kompleks, Å”to ukljuÄujedvoriÅ”ta koja su okruživala glavnu zgradu. Ponekad se odnosi samo na zgradu. Hramskazgrada imala je dvije prostorije: SvetiÅ”te i Svetinju nad svetinjama. Bog je o hramugovorio kaÅ”Ä o svome prebivaliÅ”tu. Salomon je tijekom svoje vladavine izgradio hram,koji je bio trajno mjesto Å”tovanja u Jeruzalemu. U Novome zavjetu, izraz āhram DuhaSvetogaā koristi se u odnosu na one koji vjeruju u Isusa zato Å”to u njima prebiva SvetiDuh. ObiÄno kad tekst kaže da su ljudi bili āu hramuā, govori o dvoriÅ”tima oko zgrade.Ovo bi se moglo prevesti kaÅ”Ä āu dvoriÅ”tima hramaā ili āu hramskom kompleksuā.Kada se specifiÄno odnosi na samu zgradu, neki prijevodi Äe prevesti āhramā kaÅ”Äāhramsku zgraduā, kako bi bilo jasno o Äemu se govori. NaÄini prevoÄenja āhramaāmoguukljuÄivati āBožja sveta kuÄaā ili āsveto mjesto Å”tovanjaā. Hram se u Bibliji Äesto nazivaādomom Jahvinimā ili ākuÄom Božjomā.
18 hula, huliti, hulan U Bibliji naziv āhulaā odnosi se na govor koji pokazuje dubokonepoÅ”tovanje prema Bogu ili ljudima. āHulitiā na nekoga znaÄi govoriti protiv te osobetako da ostali povjeruju u neÅ”to lažno ili loÅ”e o njoj. NajÄeÅ”Äe huliti na Boga znaÄiklevetati ili vrijeÄati ga, govoreÄi stvari koje nisu istinite o njemu ili ponaÅ”ajuÄi se nanemoralan naÄin koji ga obeÅ”ÄaÅ”Äuje. Hula je za ljudsko biÄe tvrditi da je Bog ili tvrditida postoji neki drugi bog osim pravoga Boga. Neki prijevodi prevode ovaj izraz kaÅ”Äāklevetatiā kada se odnosi na hulu na ljude. āHulitiā se može prevesti kaÅ”Ä āgovoriti zlestvari protivā ili āobeÅ”Äastiti Bogaā ili āklevetatiā. NaÄini za prijevod āhuleā mogli biukljuÄivati āgovoriti krivo o drugimaā ili āklevetatiā ii āÅ”iriti lažne glasineā.
19 Judeja To se može posebno odnositi na rimsku provinciju u južnoj Palestini, iliopÄenito na cijelu zemlju u kojoj su živjeli Židovi.
20 književnik, struÄnjaku židovskome zakonu Književnici su bili službenici kojisu bili odgovorni rukom pisati ili prepisivati važne državne ili vjerske dokumente.Drugo ime za židovskoga književnika bilo je āzakonoznanciā ili āstruÄnjaci u židovskomezakonuā. Književnici su bili odgovorni za prepisivanje i Äuvanje knjiga Staroga zavjeta.Oni su takoÄer prepisivali, Äuvali i tumaÄili vjerskamiÅ”ljenja i komentare na Božji zakon.Ponekad su književnici bili važni vladini dužnosnici. Važni biblijski književnici ukjuÄujuBaruha i Ezru. U Novome zavjetu, izraz āknjiževniciā takoÄer se prevodi kaÅ”Ä āuÄiteljizakonaā. U Novome zavjetu, književnici su obiÄno bili dio vjerske skupine koja se zvalaāfarizejiā i te se dvije skupine Äesto spominju zajedno.
21kostrijetKostrijet je bila gruba, hrapava vrsta tkanine koja se radila od kozje dlake ilidevine dlake. OdjeÄa napravljena od kostrijeti bila je neudobna za osobu koja ju je nosila.Nosila se kaÅ”Ä znak žalovanja, tugovanja ili poniznog kajanja. Izraz ākostrijet i pepeoā bioje uobiÄajen izraz za govor o tradicionalnom izražavanju boli i pokajanja. Ovaj bi se izraztakoÄer mogao prevesti kaÅ”Ä āgruba tkanina od životinjske kožeā ili āodjeÄa napravljenaod kozje dlakeā ili āgruba, hrapava odjeÄaā. Drugi naÄini prevoÄenja ovog izraza moguukljuÄivati āgruba, hrapava odjeÄa za žalovanjeā.
GLO 22 57 GLO milosrÄe, milosrdanFraza āsjediti u kostrijeti i pepeluā mogla bi se prevesti kaÅ”Ä āpokazati žaljenje i
poniznost noseÄi grubu odjeÄu i sjedeÄi u pepeluā.22 kraljevstvo Božje, kraljevstvo nebesko Izrazi ākraljevstvo Božjeā i ākraljevstvo
nebeskoā odnose se na Božju vladavinu i autoritet nad njegovim narodom i nad cijelomtvorevinom. Židovi su Äesto koristili izraz āneboā u odnosu na Boga, kako bi izbjegliizravno izgovaranje njegova imena. U NZ knjizi koju je napisao Matej, Božje kraljevstvoje nazvao ākraljevstvom nebeskimā vjerojatno zato Å”to je pisao prvenstveno židovskojpublici. Kraljevstvo Božje odnosi se na Boga koji vlada ljudima duhovno kaÅ”Ä i naBoga koji vlada fiziÄkim svijetom. Starozavjetni proroci rekli su da Äe Bog poslatiMesiju da vlada pravedno. Isus, Sin Božji, Mesija je koji Äe zauvijek vladati nad Božjimkraljevstvom. Ovisno o kontekstu, ākraljevstvo Božjeā može se prevesti kaÅ”Ä āBožjavladavina (kaÅ”Ä kralja)ā ili ākada Bog vlada kaÅ”Ä kraljā ili āBožja vladavina nad svimeā.Izraz ākraljevstvo nebeskoā takoÄer se može prevesti kaÅ”Ä āBožja vladavina s neba kaÅ”Äkraljaā ili āBog na nebu vladaā ili āvladavina nebaā ili āvladavina neba nad svimeā.
23krstiti, krÅ”tenjeUNovome zavjetu, izrazi ākrstitiā i ākrÅ”tenjeā obiÄno se odnose naobredno pranje krÅ”Äanina u vodi kako bi se pokazalo da je oÄiÅ”Äen od grijeha i sjedinjens Kristom. Osim vodenog krÅ”tenja, Biblija govori o ākrÅ”tenju Duhom Svetimā i ākrÅ”tenjuvatromā. Izraz ākrÅ”tenjeā takoÄer se koristi u Bibliji u odnosu na prolaženje kroz velikupatnju. KrÅ”Äani imaju razliÄita glediÅ”ta o tome kako bi se netko trebao krstiti vodom.Ovisno o kontekstu, izraz ākrstitiā može se prevesti kaÅ”Ä āoÄistitiā, āizliti naā, āuronitiā,āopratiā ili āduhovno oÄistiti.ā Na primjer, ākrstim vas vodomā može se prevesti kaÅ”Äāuranjam vas u voduā. Izraz ākrÅ”tenjeā može se prevesti kaÅ”Ä āoÄiÅ”Äenjeā, āizlijevanjeā,āuranjanjeā, āÄiÅ”Äenjeā ili āduhovno pranjeā. Kada se odnosi na patnju, ākrÅ”tenjeā semože prevesti i kaÅ”Ä āvrijeme straÅ”ne nevoljeā ili āoÄiÅ”Äenje kroz veliku patnjuā.
24 Krist, Mesija Izrazi āMesijaā i āKristā znaÄe āPomazanikā i odnose se na Isusa,Božjega Sina. I āMesijaā i āKristā koriste se u Novome zavjetu u odnosu na BožjegaSina, kojega je Bog Otac postavio da vlada kaÅ”Ä kralj nad svojim narodom i kako bi ihspasio od grijeha i smrti. U Starome zavjetu, proroci su pisali proroÄanstva o Mesijistotine godina prije nego Å”to je doÅ”ao na zemlju. Äesto se rijeÄ koja znaÄi āpomazanikākoristila u Starome zavjetu da bi se govorilo o dolasku Mesije. Isus je ispunio mnogaod tih proroÄanstava i uÄinio mnoga Äudesna djela koja su dokazala da je on Mesija, aostatak tih proroÄanstava ispunit Äe se kada se on vrati. RijeÄ āKristā Äesto se koristikaÅ”Ä naslov, kaÅ”Ä āKrist Isusā. S vremenom se āKristā poÄelo koristiti kaÅ”Ä dio njegovaimena: āIsus Kristā. Ovaj se izraz može prevesti koristeÄi njegovo znaÄenje āPomazanikāili āBožji Pomazani Spasiteljā.
26 licemjer, licemjerstvo Izraz ālicemjerā odnosi se na osobu koja radi stvari koje seÄine pravednima, ali koja potajno radi opake stvari. Izraz ālicemjerstvoā odnosi se naponaÅ”anje koje navodi ljude da misle da je pravedan netko tko nije takav. Licemjeri želeda ih se vidi kako rade dobre stvari kako bi ljudi mislili da su dobri. Äesto Äe licemjerikritizirati druge ljude Å”to rade iste greÅ”ne stvari koje i oni sami Äine. Isus je farizejenazivao licemjerima zato Å”to su radili religiozne stvari poput noÅ”enja odreÄene odjeÄei jedenja odreÄene hrane, ali nisu bili ljubazni niti pravedni prema ljudima. LicemjeristiÄe mane u drugim ljudima, ali ne priznaje da ih sam ima. Neki jezici imaju izrazepoput ādvoliÄanā koji se odnose na licemjera ili njegova djela. Drugi naÄini prevoÄenjaālicemjeraā mogli bi ukljuÄivati āprevarantā ili ānetko tko se pretvaraā ili ābahata,prijevarna osobaā. Izraz ālicemjerstvoā mogao bi se prevesti kaÅ”Ä āprijevaraā ili ālažnadjelaā ili āpretvaranjeā.
27 milosrÄe, milosrdan Izrazi āmilosrÄeā i āmilosrdanā odnose se na pomaganjeljudima koji su u potrebi, posebno kada su u poniženom stanju. Izraz āmilosrÄeā takoÄermože ukljuÄivati znaÄenje nekažnajvanja ljudi za neÅ”to Å”to su krivo uÄinili. MoÄna osobakaÅ”Ä Å”to je bio kralj opisuje se kaÅ”Ä āmilosrdnaā kada se ponaÅ”a prema ljudima blago
GLO 28 58 GLO obrezati, obrezanjeumjesto okrutno. Biti milosrdan takoÄer znaÄi oprostiti nekome tko nam je na nekinaÄin naudio. Pokazujemo milosrÄe kada pomognemo ljudima koji su u potrebi. Bogje milosrdan prema nama i želi da i mi budemo milosrdni prema drugima. Ovisno okontekstu, āmilosrÄeā se može prevesti kaÅ”Ä ādobrotaā ili āsuosjeÄanjeā ili āsamilostā.Izraz āmilosrdanāmogao bi se prevesti kaÅ”Ä ākoji pokazuje samilostā ili ādobar premaā iliākoji opraÅ”taā. āPokazati milosrÄeā ili āsmilovati seā moglo bi se prevesti kaÅ”Ä āponaÅ”atise ljubaznoā ili ābiti suosjeÄajan premaā.
28 nada, nadati se Izraz ānadaā odnosi se na oÄekivanje ili snažnu želju da se neÅ”todogodi. U Bibliji, izraz ānadaā takoÄer ima znaÄenje āpouzdanjaā kaÅ”Ä u izrazu āmoja jenada u Gospodinuā. Odnosi se na sigurno oÄekivanje primanja onoga Å”to je Bog obeÄaosvomenarodu. Izraz āstavili naduuāmogaobi se takoÄer prevesti kaÅ”Ä āstavili pouzdanjeuā ili āpouzdali seā. Izraz ānalazimnadu u tvojoj rijeÄiāmogao bi se takoÄer prevesti kaÅ”Äāsiguran sam da je tvoja rijeÄ istinitaā ili ātvoja rijeÄ pomaže mi da se pouzdam u tebeāili ākada posluÅ”am tvoju rijeÄ, sigurno Äu biti blagoslovljenā. Fraza poput ānada uā Bogamogle bi se takoÄer prevesti kaÅ”Ä āpouzdanje u Bogaā ili āznati sa sigurnoÅ”Äu da Äe BoguÄiniti ono Å”to je obeÄaoā ili ābiti siguran da je Bog vjeranā.
29napastovati, napast, iskuÅ”enja Napastovati nekoga znaÄi pokuÅ”avati ga navesti naneÅ”to loÅ”e. Napast je neÅ”to Å”to potiÄe osobu da uÄini neÅ”to pogreÅ”no. Ljude napastujenjihova vlastita greÅ”na narav i drugi ljudi. Sotona takoÄer napastuje ljude da buduneposluÅ”ni Bogu i da sagrijeÅ”e protiv njega ÄineÄi zlo. Sotona je napastovao Isusa ipokuÅ”ao ga navesti da uÄini neÅ”to loÅ”e, ali Isus se odupro svim Sotoninim napastima inikada nije sagrijeÅ”io. Izraz ānapastovatiā takoÄer se koristi u odnosu na napastovanjeBoga, Å”to znaÄi tvrdoglavo mu biti neposluÅ”an dotle da mora odgovoriti kažnjavanjemonih koji su neposluÅ”ni. To se naziva i āiskuÅ”avanjemā Boga. Izraz ānapastovatiā mogaobi se prevesti i kaÅ”Ä āpokuÅ”ati navesti na grijehā ili āpotaknutiā ili āuzrokovati željuza grijehomā. NaÄini prevoÄenja ānapastiā mogu ukljuÄivati āstvari koje napastujuā iliāstvari koje nekoga potiÄu na grijehā ili āstvari koje uzrokuju želju za neÄim loÅ”imā. Ukontekstu napastovanja Boga, ovo bi se moglo prevesti kaÅ”Ä āstaviti Boga na kuÅ”njuāili ātestirati Bogaā ili ākuÅ”ati Božju strpljivostā ili āuzrokovati da Bog mora kaznitiā iliātvrdoglavo ustrajati u neposluÅ”nosti Boguā.
30neporoÄanNaziv āneporoÄanādoslovno znaÄi ābez porokaā. Koristi se za osobukojaje svim srcem posluÅ”na Bogu, ali ne znaÄi da je ta osoba bezgreÅ”na. Abraham i Noa bili susmatrani neporoÄnima pred Bogom. Osoba koja ime ugled āneporoÄnostiā ponaÅ”a se nanaÄin koji donosi Äast Bogu. Prema jednome stihu, osoba koja je neporoÄna je āona kojase boji Boga i okreÄe oda zlaā. Ovo se takoÄermože prevesti kaÅ”Ä ābezmane u karakteruāili āsasvim posluÅ”an Boguā ili ākoji izbjegava grijehā ili ākoji se drži daleko od zlaā.
8nikuratu, sufljetu alu rov, neÄisti sufljet Tuatje aÅ”tja nazivurlje rubjaÅ”tje d sufljetialji rovj, karje duhovna biÄa karje s protvjaÅ”tje alu volja alu Dimizov. Dimizov astvorit panÄerulje karje ji služa. KÄnd nikuratu sa pobunit pÄntruv Dimizov, njeki anÄerulje istosa pobunit Å” Dimizov lja izbacÄt dÄpÄ Äerj. S krjadje k je sufljeti alji rovj Å” nikuracÄ upravoje āaÄerurlje karje akuzutā. ponekad ÄÅ”tja sufljeti alji rovj s kjamÄ āneÄisti sufljetā. IzrazuāneÄistiā znaÄaÅ”tje ārovā ili ānesvetā.
31 obrezati, obrezanje Izraz āobrezatiā znaÄi odrezati prepucij muÅ”karca ili djeÄaka.Obred obrezanja može se izvoditi u vezi sa sljedeÄim: Bog je zapovjedio Abraham daobreže svakoga muÅ”karca u svojoj obitelji i meÄu slugama kaÅ”Ä znak Božjega savezas njima. Bog je takoÄer zapovjedio Abrahamovim potomcima da nastave to Äiniti zasvako muÅ”ko dijete koje se rodi u njihovoj obitelji. Fraza āobrezanje srcaā odnosi seu prenesenom znaÄenju na ārezanjeā ili odstranjivanje grijeha iz osobe. U duhovnomsmislu, āobrezaniā se odnosi na ljude koje je Bog oÄistio od grijeha po Isusovoj krvi i kojisu njegov narod. Izraz āneobrezaniā odnosi se na one koji joÅ” uvijek nisu bili tjelesnoobrezani. TakoÄer se može odnositi, u prenesenom znaÄenju, na one koji joÅ” uvijek nisuobrezani duhovno, odnosno koji joÅ” uvijek nemaju odnos s Bogom.
GLO 32 59 GLO poganin32 opsjednut demonima Osoba koja je opsjednuta demonima u sebi ima demona ili
zloga duha koji upravlja njenim mislima i djelima. Isus je izlijeÄio ljude koji su biliopsjednuti demonima zapovijedajuÄi demonima da iziÄu iz njih. To se Äesto nazivaāistjerivanjemā demona. Drugi naÄini za prevoÄenje ovog izrazamoguukljuÄivati ākojimupravljaju demoniā ili ākojim upravlja zao duhā ili ākoji u sebi ima zloga duhaā.
33otkupnina Izraz āotkupninaā odnosi se na koliÄinu novca ili drugu vrstu isplate kojase zahtijeva ili plaÄa za oslobaÄanje osobe koja je zarobljena. KaÅ”Ä glagol, āotkupitiā znaÄiuplatiti ili uÄiniti neÅ”to požrtvovno kako bi spasili nekoga tko je bio zarobljen, zatoÄen ilizatvoren. Ovo znaÄenje ākupiti natragā sliÄno je znaÄenju āotkupitiā. Isus je dopustio daga ubiju kaÅ”Ä otkupninu za osloboÄenje greÅ”nih ljudi od njihove zarobljenosti grijehu.Ovaj Äin kojim Bog kupuje natrag svoj narod plaÄajuÄi kaznu za njihov grijeh u Biblijise naziva āotkupljenjeā. Izraz āotkupitiā mogao bi se takoÄer prevesti kaÅ”Ä āplatiti zaosloboÄenjeā ili āplatiti cijenu za osloboÄenjeā ili ākupiti natragā nekoga. Fraza āplatitiotkupninuā mogla bi se prevesti kaÅ”Ä āplatiti cijenuā.
34 otkupiti, otkupljenje, otkupitelj Izrazi āotkupitiā i āotkupljenjeā odnose se naplaÄanje i vraÄanje u posjed neÄega Å”to je ranije bilo zarobljeno ili u tuÄem vlasniÅ”tvu.āOtkupiteljā je osoba koja otkupljuje nekoga ili neÅ”to. Bog je Izraelcima dao zakone otome kako otkupiti ljude ili stvari. Na primjer, netko je mogao otkupiti osobu koja jebila u ropstvu plaÄajuÄi cijenu kako bi rob mogao biti osloboÄen. RijeÄ āotkupninaātakoÄer se odnosi na ovu praksu. AkÄ je neÄija zemlja bila prodana, roÄak te osobe ju jemogao āotkupitiā ili ākupiti natragā kako bi zemlja mogla ostati u obitelji. Takve praksepokazuju kako Bog otkupljuje ljude koji su u ropstvu grijeha. Kada je umro na križu,Isus je platio punu cijenu za ljudske grijehe i otkupio sve one koji se pouzdaju u njega zasvoje spasenje. Ljudi koje je Bog otkupio slobodni su od grijeha i njegove kazne. Ovisno okontekstu, izraz āotkupitiā mogao bi se takoÄer prevesti kaÅ”Ä ākupiti natragā ili āplatitida se oslobodiā.
35 pakao, ognjeno jezero Pakao je konaÄno mjesto beskonaÄne boli i patnje gdje ÄeBog kazniti sve koji se bune protiv njega i odbacuju njegov plan spasenja po Isusovojžrtvi. TakoÄer se spominje kaÅ”Ä āognjeno jezeroā. Pakao se opisuje kaÅ”Ä mjesto vatrei teÅ”ke patnje. Sotona i zli duhovi koji ga slijede bit Äe baÄeni u pakao, gdje Äe primativjeÄnu kaznu. Ljudi koji ne vjeruju u Isusovu žrtvu za njihove grijehe i ne pouzdaju se unjega za spasenje, zauvijek Äe biti kažnjeni u paklu. Izraz āpakaoā mogao bi se prevestikaÅ”Ä āmjesto patnjeā ili ākonaÄno mjesto tame i boliā. Izraz āognjeno jezeroā mogao bise takoÄer prevesti kaÅ”Ä āmore vatreā ili āogromna vatra (patnje)ā ili āpolje vatreā.
36Pasha, Prolazak āPashaā je naziv vjerskog blagdana koji Židovi slave svake godine,da se sjeÄaju kako je Bog spasio njihove pretke Izraelci iz ropstva u Egiptu. Naziv ovogablagdana dolazi od Äinjenice da je Bog āproÅ”aoā pored kuÄa Izraelaca i nije ubio njihovesinove kada je ubio prvoroÄene sinove EgipÄana. Pashalna proslava ukljuÄuje posebanobjed janjeta bez mane koje su zaklali i ispekli, kaÅ”Ä i kruha napravljenog bez kvasca.Ta hrana ih je podsjeÄala na objed koji su Izraelci jeli noÄ prije nego Å”to su pobjegli izEgipta. Bog je rekao Izraelcima da jedu taj objed svake godine kako bi se sjeÄali i slaviliBožji āprolazak poredā njihovih kuÄa i kako ih je oslobodio ropstva u Egiptu.
37poganin Naziv āpoganinā odnosi se na bilo koga tko nije Židov. Pogani su ljudi kojinisu Jakovljevi potomci. U Bibliji, naziv āneobrezaniā takoÄer se koristi u prenesenomznaÄenju u odnosu na pogane zato Å”tomnogi od njih nisu obrezivali muÅ”ku djecu kako suto Izraelci Äinili. BuduÄi da je Bog izabrao Židove da budu njegov poseban narod, oni sumislili o poganima kaÅ”Ä o autsajderima koji nikada neÄe moÄi biti Božji narod. Židovi suse takoÄer nazivali āIzraelcimaā ili āHebrejimaā u razliÄitim vremenima u povijesti. Svedruge ljude nazivali su poganima. Poganin se takoÄer može prevesti kaÅ”Ä ānije Židovāili ānežidovskiā ili ānije Izraelacā (Stari zavjet) ili āne-Židovā. Tradicionalno, Židovi nisujeli s poganima i nisu se družili s njima, Å”to je u poÄetku stvaralo probleme prvoj crkvi.
GLO 38 60 GLO pouzdati se, pouzdan, pouzdanost38 pokajati se, pokajanje Izrazi āpokajati seā i āpokajanjeā odnose se na okretanje
od grijeha i vraÄanje Bogu. U Bibliji, āpokajati seā obiÄno znaÄi okrenuti se odgreÅ”noga, ljudskog naÄina razmiÅ”ljanja i ponaÅ”anja a premaBožjemunaÄinu razmiÅ”ljanjai ponaÅ”anja. Kada se ljudi uistinu pokaju za svoje grijehe, Bog im opraÅ”ta i pomaže im damu poÄnu biti posluÅ”ni. Izraz āpokajati seā može se prevesti rijeÄju ili frazom u znaÄenjuāokrenuti se od grijehaā.
39 pomazati, pomazan Izraz āpomazatiā znaÄi namazati ili izliti ulje na osobu ilipredmet. Ponekad se ulje mijeÅ”alo sa zaÄinima, od Äega se dobivao sladak, aromatiziranmiris. Izraz se koristio i u prenesenomznaÄenju u odnosuna biranje i osnaživanje nekogapo Svetome Duhu. U Starome zavjetu, sveÄenici, kraljevi i proroci bili su pomazani uljemkako bi ih se izdvojilo za posebnu službu Bogu. Predmeti poput žrtvenika ili Å”atorasastanka takoÄer su se pomazivali uljem kako bi se pokazalo da Äe se koristiti za Å”tovanjei veliÄanje Boga. U Novome zavjetu, bolesne se pomazivalo uljem za izljeÄenje. Novizavjet dvaput bilježi da je Isusa žena pomazala parfumiranim uljem u Äinu Å”tovanja.Jednom je Isus komentirao da ga je tako pripremila za buduÄi ukop. Nakon Å”to je Isusumro, njegovi su prijatelji pripremili njegovo tijelo za ukop, mažuÄi ga uljem i zaÄinima.Nazivi āMesijaā (hebrejski) i āKristā (grÄki) znaÄe āPomazani(k)ā. Mesija Isus je taj kojije bio odabran i pomazan za Proroka, Velikog sveÄenika i Kralja. Ovisno o kontekstu,izraz āpomazatiā može se prevesti kaÅ”Ä āizliti ulje naā ili āstaviti ulje naā ili āposvetitiizlijevanjemparfumiranog ulja naā. āBiti pomazanāmože se prevesti kaÅ”Ä ābiti posveÄenuljemā ili ābiti postavljenā ili ābiti posveÄenā. U nekim kontekstima izraz āpomazatiāmože se prevesti kaÅ”Ä āpostavitiā. Izraz poput āpomazani sveÄenikā može se prevestikaÅ”Ä āsveÄenik koji je bio posveÄen uljemā ili āsveÄenik koji je bio izdvojen izlijevanjemuljaā.
40poredba Izraz āporedbaā obiÄno se odnosi na kratku priÄu ili lekciju koja se koristilaza pojaÅ”njavanje ili uÄenje moralne istine. Isus je koristio poredbe kako bi pouÄavaosvoje uÄenike. Iako je takoÄer govorio u poredbamamnoÅ”tvu ljudi koji su ga slijedili, nijeim uvijek objaÅ”njavao njihovo znaÄenje. Poredba se mogla koristiti da se otkrije istinanjegovim uÄenicima dok je ista ta istina ostala skrivena od ljudi kakvi su bili farizeji, kojinisu vjerovali u Isusa. Prorok Natan rekao je Davidu poredbu kako bi mu pokazao daje poÄinio velik grijeh. PriÄa o Dobrome Samarijancu primjer je poredbe koja je priÄa.Isusova usporedba starih i novih vinskih mjehova primjer je poredbe koja je služila kaÅ”Älekcija pomoÄu koje su uÄenici mogli razumjeti Isusova uÄenja.
41 pouzdati se, pouzdan, pouzdanost Izraz āpouzdati seā odnosi se na vjeru da jeneÅ”to ili netko istinit ili da se na njega može osloniti. Na āpouzdanuā osobu može seosloniti da Äe Äiniti i govoriti ono Å”to je pravo i istinito. Pouzdanje je usko vezano uzvjeru. AkÄ se pouzdajemo u nekoga, imamo vjeru u tu osobu da Äe uÄiniti Å”to je obeÄala.Imati pouzdanja u nekoga takoÄer znaÄi ovisiti o toj osobi. āPouzdati se uā Isusa znaÄivjerovati da je on Bog i da je umro na križu kako bi platio naÅ”e grijehe te oslanjati se nanjega da nas spasi. āPouzdana rijeÄā odnosi se na neÅ”to Å”to je reÄeno, a na Å”to se možeraÄunati da je istinito. NaÄini prevoÄenja āpouzdati seā mogu ukljuÄivati āvjerovatiā iliāimati vjereā ili āimati sigurnostā ili āovisiti oā. Fraza āstaviti svoje pouzdanje uā vrlo jesliÄna u znaÄenju āpouzdati seā. Izraz āpouzdanā mogao bi se prevesti kaÅ”Ä āna kojeg semožeÅ” oslonitiā ili ākojemu se uvijek može vjerovatiā.
42 pouzdati se, pouzdan, pouzdanost Izraz āpouzdati seā odnosi se na vjeru da jeneÅ”to ili netko istinit ili da se na njega može osloniti. Na āpouzdanuā osobu može seosloniti da Äe Äiniti i govoriti ono Å”to je pravo i istinito. Pouzdanje je usko vezano uzvjeru. AkÄ se pouzdajemo u nekoga, imamo vjeru u tu osobu da Äe uÄiniti Å”to je obeÄala.Imati pouzdanja u nekoga takoÄer znaÄi ovisiti o toj osobi. āPouzdati se uā Isusa znaÄivjerovati da je on Bog i da je umro na križu kako bi platio naÅ”e grijehe te oslanjati se nanjega da nas spasi. āPouzdana rijeÄā odnosi se na neÅ”to Å”to je reÄeno, a na Å”to se možeraÄunati da je istinito. NaÄini prevoÄenja āpouzdati seā mogu ukljuÄivati āvjerovatiā ili
GLO 43 61 GLO sufljet, duhovanāimati vjereā ili āimati sigurnostā ili āovisiti oā. Fraza āstaviti svoje pouzdanje uā vrlo jesliÄna u znaÄenju āpouzdati seā. Izraz āpouzdanā mogao bi se prevesti kaÅ”Ä āna kojeg semožeÅ” oslonitiā ili ākojemu se uvijek može vjerovatiā.
43 pravedan, pravda, pravedno Ovi izrazi odnose se na poÅ”teno ponaÅ”anje premadrugim ljudima u skladu s Božjim zakonima. Ljudski zakoni koji odražavaju Božjemjerilo ispravnogaponaÅ”anja premadrugima takoÄer su pravedni. Biti āpravedanā znaÄidjelovati na fer i ispravan naÄin prema drugima. TakoÄer podrazumijeva poÅ”tenje iintegritet da se uÄini ono Å”to je moralno ispravno u Božjim oÄima. Djelovati āpravednoāznaÄi tretirati ljude na naÄin koji je ispravan, dobar i prikladan prema Božjim zakonima.Primiti āpravduā znaÄi primiti pravedan tretman pod zakonom, bilo zaÅ”titu zakona ilikaznu zbog krÅ”enja zakona. Ponekad izraz āpravedanā ima Å”ire znaÄenje āonoga kojislijedi Božje zakoneā. Ovisno o kontekstu, drugi naÄini prevoÄenja āpravedanā moguukljuÄivati āmoralno ispravanā ili āpoÅ”tenā. Izraz āpravdaā mogao bi se prevesti kaÅ”ÄāpoÅ”ten tretmanā ili āzaslužene posljediceā. āDjelovati pravednoā može se prevesti kaÅ”Äātretirati poÅ”tenoā ili āponaÅ”ati se pravednoā. U nekim kontekstima, āpravedanā semože prevesti kaÅ”Ä āispravanā.
44 pravedan, pravednost Izrazi āpravedanā i āpravednostā odnose se na Božjuapsolutnu dobrotu, pravdu, vjernost i ljubav. BuduÄi da je Bog pravedan, on moraosuditi grijeh. Ovi se izrazi takoÄer Äesto koriste za opisivanje osobe koja je posluÅ”naBogu i koja je moralno dobra. MeÄutim, buduÄi da su svi ljudi sagrijeÅ”ili, nitko osimBoga nije potpuno pravedan. Primjeri ljudi koje Biblija naziva āpravednimaā su Noa,Job, Abraham, Zaharija i Elizabeta. Kada se ljudi pouzdaju u Isusa za svoje spasenje, Bogih Äisti od njihovih grijeha i proglaÅ”ava ih pravednima na temelju Isusove pravednosti.Kada se govori o Bogu, naziv āpravedanā mogao bi se prevesti kaÅ”Ä āsavrÅ”eno dobar ipraviÄanā ili ākoji uvijek postupa ispravnoā. Božja āpravednostā mogla bi se takoÄerprevesti kaÅ”Ä āsavrÅ”ena vjernost i dobrotaā. Kada se govori o ljudima koji su posluÅ”niBogu, izraz āpravedanā mogao bi se prevesti kaÅ”Ä āmoralno dobarā ili āpraviÄanā iliākoji živi Bogu ugodnim životomā. Fraza āpravedniā mogla bi se takoÄer prevesti kaÅ”Äāpravedni ljudiā ili ābogobojazni ljudiā. Ovisno o kontekstu, āpravednostā se takoÄermože prevesti rijeÄju ili frazom u znaÄenju ādobrotaā ili ābiti savrÅ”en pred Bogomā iliāponaÅ”ajuÄi se na ispravan naÄin bivajuÄi posluÅ”an Boguā ili āÄineÄi savrÅ”eno dobroā.Ponekad se āpravedniā koriste u prenesenom znaÄenju i odnosi se na āljude koji misleda su dobriā ili āljudi koji se Äine pravednimaā.
45preljub, preljubniÄki, preljubnik, preljubnica Izraz āpreljubā odnosi se na grijehu kojemu osoba u braku ima spolne odnose s nekim tko nije njegov supružnik. IzrazāpreljubniÄkiā opisuje takvo ponaÅ”anje ili osobu koja Äini taj grijeh. Izraz āpreljubnikāopÄenito se odnosi na bilo koju osobu koja Äini preljub. Ponekad se izraz āpreljubnicaākoristi kako bi se odredilo ženu kaÅ”Ä osobu koja je poÄinila preljub. Preljub krÅ”i obeÄanjakoja muž i žena daju jedno drugome u braÄnom savezu. Bog je zapovjedio Izraelcimada ne Äine preljuba. Izraz āpreljubniÄkiā Äesto se koristi u prenesenom znaÄenju zaopisivanje izraelskog naroda kaÅ”Ä nevjernog Bogu, posebice kada su Å”tovali lažne bogove.
Ovaj izraz mogao bi se prevesti nekako ovako: āimati spolne odnose s tuÄom ženomāili ābiti intiman s tuÄim supružnikomā. Neki jezici mogu neizravno govoriti o preljubupa, je, primjerice, moguÄe reÄi āspavati sa tuÄim supružnikomā ili ābiti nevjeran svojojženiā. 10 sufljet, duhovan Izrazu āsufljetā s odnosaÅ”tje p ne fiziÄki dio ali lumjej karje nupuatje s s vjadÄ. KÄnd omu muarje, sufljetu alu luj napustjaÅ”tje tjela. āSufljetuā takoÄerpuatje s s odnosaskÄ p stav ili emocionalno stanje. Izrazu āsufljetā puatje s s odnosaskÄp osobÄ karje narje fiziÄka tjelÄ, posebno p sufljetu alu rov. Sufljetu alu osobÄj je talualuj karje puatje s kunuaÅ”tje p Dimizov Å” s krjadÄ Än jel. OpÄenito, izrazu āduhovanāopisaÅ”tje bilo Äije Än nefiziÄki pÄmÄnt. Äniblije posebno rubjaÅ”tje p bilo Äaja Äije ljigatdÄn Dimizov, a posebno p Sufljetu alu SvÄntuluj. Na primjer, āmÄnkarja alu sufljetulujārubjaÅ”tje d vÄcala alu Dimizov karje dÄ mÄnkarje alu sufljetuluj alu osobaja āduhovna
GLO 87 62 GLO prorok, proroÄanstvo, proricati, vidjelac, proroÄicamudrostā s rubjaÅ”tje d znanje Å” d pravedna ponaÅ”alÄ karje vinje p sÄla alu Sufljetuluj aluSvÄntse.Dimizov je sufljet Å” jel astvori p alcÄ sufljeturuj karje narje fiziÄka tjelÄ. AnÄelije sufljet, arje ukljuÄaÅ”tje p Älja karje sa pobunit pÄntruv Dimizov Å” apostanit sufljeti aljirovj. Izrazu āsufljet (d njeÅ”to ili p njeko)ā puatje isto s znaÄaskÄ ā karje arje osobine (dnjeÅ”to ili p njeko)ā kaÅ”Ä Än izrazā sufljet d mudrostā ili āÄn sufljet alu Ilijeā. Primjeriāsufljetā kaÅ”Ä stavu ili emocije ukljuÄa p āp sufljet d frikÄā ili āsufljet d ljubomorÄā.Ovisno d kontekst, njeki altje prevodjalÄ āsufljetā aputja s ukljuÄaskÄ ānefiziÄko biÄeāili āÄnotruā ili āunutarnje biÄeā. Än altu kontekst āizrazuā sufljetu aputja s sprevodjaskÄkaÅ”Ä ā sufljetu alu rovā ili āsufljetu alu rovā ili āzlo duhovno biÄeā. Ponekad izrazuāsufljetā koristjaÅ”tje d izražalÄ d osjeÄaj alu osobÄj kaÅ”Ä Än sluÄaj āsufljetu mi sa žalostitÄn alu mjov majadÄnk biÄeā. Asta isto aputja s s prevodjaskÄ kaÅ”Ä āafost žalostit Änsufljetu alumjovā ili āam ositit marje žalostā. Izrazu āsufljet (p njeko ili p njeÅ”to)ā aputjas s prevodjaskÄ kaÅ”Ä ākaraktjeru ākarakter (p njeko ili d njeÅ”to)ā ili āutjecaju (p njeko ilid njeÅ”to)ā ili āstavu (p njeko ili d njeÅ”to)ā ili ārazmiÅ”ljalÄ (p njeko ili d njeÅ”to)ā.
87 Abraham, Abram Abram je bio Kaldejac iz grada Ura, kojega je Bog izabrao dabude praotac Izraelaca. Bog mu je promijenio ime u āAbrahamā. Ime āAbramā znaÄiāuzviÅ”en otacā. āAbrahamā znaÄi āotac mnogihā. Bog je obeÄao Abrahamu da Äe imatipuno potomaka, koji Äe postati velik narod. Abraham je vjerovao Bogu i posluÅ”ao ga. Bogje odveo Abrahama iz kaldejske zemlje u zemlju Kanaan.Dok je živio u kanaanskoj zemlji,on i njegova žena Sara u poodmakloj dobi dobili su sina Izaka.
90Gospodin Izraz āGospodinā odnosi se na nekoga tko ima vlasniÅ”tvo ili autoritet nadljudima. Kada je napisano velikim poÄetnim slovom, to je naziv koji se odnosi na Boga.(Primijetite, meÄutim, da kada se koristi kaÅ”Ä oblik obraÄanja nekome ili na poÄetkureÄenice, može imati veliko slovo, a ipak imati znaÄenje āgospodaraā ili āgospodinaās malim 'g'.) U Starome zavjetu, ovaj se izraz takoÄer koristio u izrazima kaÅ”Ä Å”toje āGospod Bog SvemoguÄiā ili āGospodar Jahveā ili āJahve, Gospod naÅ”ā. U Novomezavjetu, apostoli su koristili ovaj izraz u izrazima kaÅ”Ä Å”to je āGospodin Isusā ili āGospodinIsus Kristā, koji komuniciraju da je Isus Bog. Izraz āGospodā u Starome zavjetu takoÄer sekoristi kaÅ”Ä izravna referenca na Boga, posebno u citatima iz Staroga zavjeta. Na primjer,starozavjetni tekst ima: āBlagoslovljen onaj koji dolazi u ime Jahveā, a novozavjetni tekstkaže āBlagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnjeā. 89 Jakov, Izrael Jakov je bio mlaÄisin blizanac Izaka i Rebeke.Jakovljevo ime znaÄi āon grabi petuā, Å”to je izraz koji znaÄiāon varaā. Jakov se pri porodu držao za petu svoga brata blizanca Ezava.Mnogo godinakasnije, Bog je promijenio Jakovljevo ime u āIzraelā, Å”to znaÄi āon se bori s Bogomā. Jakovje bio pametan i prijevaran. NaÅ”ao je naÄina da oduzme blagoslov prvorodstva i pravobaÅ”tine od svojega starijeg brata Ezava.Ezav je bio jako ljut i kanio ga je ubiti, tako daje Jakov otiÅ”ao iz domovine. Ali, puno godina kasnije, Jakov se vratio sa svojim ženamai djecom u zemlju Kanaan gdje je živio Ezav, i njihove su obitelji mirno živjele jednado druge.Jakov je imao dvanaest sinova. Njihovi potomci postali su dvanaest plemenaIzraela.
46 prorok, proroÄanstvo, proricati, vidjelac, proroÄica āProrokā je Äovjek kojigovori Božje poruke narodu. Žena koja to Äini zove se āproroÄicaā. Äesto su prorociupozoravali ljude da se okrenu od svojih grijeha i posluÅ”aju Boga. āProroÄanstvoāje poruka koju prorok govori. āProricatiā znaÄi govoriti Božje poruke. Äesto jeporuka proroÄanstva govorila o neÄemu Å”to se imalo dogoditi u buduÄnosti. MnogaproroÄanstva u Starome zavjetu veÄ su se ispunila. U Bibliji se zbirka knjiga koje sunapisali proroci ponekad naziva āProrociā. Na primjer, fraza āzakon i prorociā naÄinje govora o svemu hebrejskom Svetom pismu, koji je takoÄer poznat kaÅ”Ä āStari zavjetā.Stariji naziv za proroka bio je āvidjelacā ili ānetko tko vidiā. Ponekad se izraz āvidjelacāodnosi na lažnoga proroka ili nekoga tko se bavi vraÄanjem. Izraz āprorokā mogao bise prevesti kaÅ”Ä āBožji glasnogovornikā ili āÄovjek koji govori za Bogaā ili āÄovjek koji
GLO 47 63 GLO Sotona, Äavao, zligovori Božje porukeā. āVidjelacā bi se moglo prevesti kaÅ”Ä āosoba koji vidi viÄenjaā iliāÄovjek kojem je Bog dao da vidi buduÄnostā. Izraz āproroÄicaā mogao bi se prevestikaÅ”Ä āglasnogovornica za Bogaā ili āžena koja govori za Bogaā ili āžena koja govoriBožje porukeā. NaÄini prevoÄenja āproroÄanstvaā mogu ukljuÄivati āporuka od Bogaāili āproroÄka porukaā. Izraz āproricatiā mogao bi se prevesti kaÅ”Ä āgovoriti rijeÄi odBogaā ili āreÄi Božju porukuā. Izraz u prenesenom znaÄenju āzakon i prorociā mogaobi se takoÄer prevesti kaÅ”Ä āknjige zakona i prorokaā ili āsve Å”to je napisano o Bogu injegovu narodu, ukljuÄujuÄi Božje zakone i ono Å”to su njegovi proroci propovijedaliā.
47 saducej Saduceji su bili politiÄka skupina židovskih sveÄenika u vrijeme Isusa Kristakoji su podržavali rimsku vlast i nisu vjerovali u uskrsnuÄe. Mnogi su saduceji bili imuÄniŽidovi viÅ”e klase na vodeÄim položajima, kaÅ”Ä veliki sveÄenici ili sveÄeniÄki glavari.Dužnosti saduceja ukljuÄivale su brigu za hramski kompleks i sveÄeniÄke zadaÄe poputprinoÅ”enja žrtava. Saduceji i farizeji snažno su utjecali na rimske voÄe da razapnuIsusa. Isus je govorio protiv te dvije vjerske skupine zbog njihove sebiÄnosti i licemjerja.PrihvaÄali su samo prvih pet knjiga Staroga zavjeta i nisu vjerovali u život poslije smrti.
48 savez Savez je službeni, obvezujuÄi dogovor izmeÄu dvije stranke, koji jedna iliobje stranke moraju ispuniti. Ovaj dogovor može postojati izmeÄu pojedinaca, izmeÄuskupina ljudi ili izmeÄu Boga i ljudi. Kada ljudi naprave savez jedni s drugima, obeÄavajuda Äe neÅ”to uÄiniti i to moraju uÄiniti. Primjeri ljudskih saveza ukljuÄuju braÄni savez,poslovne dogovore i ugovore izmeÄu država. Na mnogim mjestima u Bibliji, Bog jenapravio nekoliko razliÄitih saveza sa svojim narodom. U nekim savezima, Bog je obeÄaoispuniti svoj dio bez uvjeta. Na primjer, kada je Bog uspostavio svoj savez s ljudskimrodom, obeÄavajuÄi da zemlju viÅ”e neÄe uniÅ”titi potopom, ljudi nisu morali ispunitinikakve uvjete kako bi se to obeÄanje ispunilo. U drugim savezima, Bog je obeÄaouÄiniti svoj dio samo akÄ mu ljudi budu posluÅ”ni i akÄ budu ispunili svoj dio saveza.Ovisno o kontekstu, naÄini za prevoÄenje ovoga mogu ukljuÄivati āobvezujuÄi dogovorāili āslužbena obvezaā ili āprisegaā ili āugovorā.
49 služiti, služba U Bibliji, izrazi āslužitiā i āslužbaā odnose se na služenje drugimatako Å”to ih se pouÄava o Bogu i brine se za njihove duhovne potrebe. Izraz āslužitiāmože se takoÄer odnositi na osobu koja služi ljudima na ovaj naÄin. U Starome zavjetu,sveÄenici bi āslužiliā Bogu u hramu prinoseÄi mu žrtve. Njihova āslužbaā je takoÄerukljuÄivala brigu oko hrama i prinoÅ”enje molitava Bogu u ime naroda. U Novomezavjetu, āslužbenikā evanÄelja je bio netko tko je pouÄavao druge o poruci spasenja povjeri u Isusa. Ponekad se službenik nazivao āslugomā. Posao služenja ljudima možeukljuÄivati duhovno služenje putem pouÄavanja o Bogu. TakoÄer se može odnositi nasluženje ljudima na fiziÄke naÄine, kaÅ”Ä Å”to je briga za bolesne i priskrbljivanje hranesiromaÅ”nima. U kontekstu služenja ljudima, āslužitiā se takoÄer može prevesti kaÅ”Äābrinuti oā ili āispuniti potrebeā. Kada se govori o služenju u hramu, izraz āslužitiāmogao bi se prevesti kaÅ”Ä āslužiti Bogu u hramuā ili āprinositi žrtve Bogu za ljudeā. Ukontekstu služenja Bogu, ovo se može prevesti kaÅ”Ä āslužitiā ili āraditi za Bogaā. Izrazāslužio jeā mogao bi se prevesti kaÅ”Ä āpobrinuo se zaā ili āpriskrbio je zaā ili āpomogaojeā.
50 smirna Smirna je ulje ili zaÄin koji se radi od smole stabla smirne koje raste u Africii Aziji. Povezana je uz tamjan. Smirna se takoÄer koristila za izradu mirisa, parfemai lijekova, te za pripravu mrtvih tijela za ukop. Smirna je bila jedan od darova koje suuÄenjaci dali Isusu kada se rodio. Isusu su ponudili vino pomijeÅ”ano sa smirnom kako bimu ublažili bol kada su ga razapeli.
51 Sotona, Äavao, zli Äavao je duhovno biÄe koje je Bog stvorio, ali koje se pobuniloprotiv Boga i postalo Božjim neprijateljem. Äavao se takoÄer naziva āSotonaā ili āzliā.Äavao mrzi Boga i sve Å”to je Bog stvorio, zato Å”to želi uzeti Božje mjesto i želi da gaÅ”tuju kaÅ”Ä Boga. Sotona kuÅ”a ljude da se pobune protiv Boga. Bog je poslao svogaSina, Isusa, da spasi ljude od Sotonine kontrole. Ime āSotonaā znaÄi āprotivnikā ili
GLO 52 64 GLO suditi, sudāneprijateljā. RijeÄ āÄavaoā znaÄi āoptužiteljā. RijeÄ āÄavaoā takoÄer se može prevestikaÅ”Ä āoptužiteljā ili āzliā ili ākralj zlih duhovaā ili āglavni zli duhā. āSotonaā se možeprevesti kaÅ”Ä āProtivnikā ili āNeprijateljā ili nekim drugim imenom koje pokazuje da jeon Äavao. Ovi izrazi trebali bi se prevesti drugaÄije od demona i zlih duhova.
52 spasiti, siguran Izraz āspasitiā odnosi se na Äuvanje nekoga od neÄega loÅ”ega iliÅ”tetnoga. āBiti siguranā znaÄi biti zaÅ”tiÄen od zla ili opasnosti. U fiziÄkom smislu, ljudise mogu spasiti ili izbaviti od poteÅ”koÄa, opasnosti ili smrti. U duhovnom smislu, akÄje osoba āspaÅ”enaā, to znaÄi da joj je putem Isusove smrti na križu Bog oprostio i spasioje od kazne u paklu za njen grijeh. Ljudi mogu spasiti ili izbaviti ljude od opasnosti,ali samo Bog može spasiti ljude od vjeÄne kazne za njihove grijehe. NaÄini prevoÄenjaāspasitiā mogli bi ukljuÄivati āizbavitiā ili āÄuvati od zlaā ili āmaknuti iz opasnostiā iliāsaÄuvati od smrtiā. U izrazu, ātko god želi spasiti svoj životā, izraz āspasitiā mogao bi seprevesti kaÅ”Ä āsaÄuvatiā ili āzaÅ”tititiā. Izraz āsiguranāmogao bi se prevesti kaÅ”Ä āzaÅ”tiÄenod opasnostiā ili āna mjestu gdje ti nitko ne može nauditiā.
53srceUBibliji, izraz āsrceā Äesto se koristi u prenesenomznaÄenju u odnosu na neÄijemisli, osjeÄaje, želje i volju. Imati ātvrdo srceā uobiÄajen je izraz koji znaÄi da osobatvrdoglavo odbija posluÅ”ati Boga. Izrazi āsvim svojim srcemā ili ācijelim srcemā znaÄeuÄiniti neÅ”to bez rezerve, potpuno predano i spremno. Izraz āuzeti neÅ”to k srcuā znaÄiozbiljno se odnositi prema neÄemu i primijeniti to u svoj život. Izraz āslomljena srcaāopisuje osobu koja je vrlo tužna. Ona je bila emocionalno duboko povrijeÄena. Nekijezici koriste razliÄit dio tijela kaÅ”Ä Å”to je ātrbuhā ili ājetraā kada govore o ovim idejama.AkÄ āsrceā ili drugi dio tijela nema ovo znaÄenje, neki jezici mogu imati potrebu izrazitito nefigurativno, izrazima poput āmisliā ili āosjeÄajiā ili āželjeā. Ovisno o kontekstu,fraze āsvim svojim srrcemā ili ācijelim srcemā mogle bi se prevesti kaÅ”Ä āsvom mojomsnagomā ili āpotpuno predanoā ili āsasvimā ili ās potpunim posveÄenjemā. Izraz āuzeti ksrcuā mogao bi se prevesti kaÅ”Ä ābaviti se time ozbiljnoā ili āpažljivo razmisliti o tomeā.Izraz ātvrda srcaā mogao bi se takoÄer prevesti kaÅ”Ä ātvrdoglavo buntovanā ili ākojiodbija posluÅ”atiā ili ākoji stalno ne sluÅ”a Bogaā. NaÄini da se prevede āslomljena srcaāmogli bi ukljuÄivati āvrlo tužanā ili ākoji se osjeÄa duboko povrijeÄenimā.
54 subota, Å abat Izraz āÅ abatā odnosi se na sedmi dan u tjednu, za koji je Bogzapovjedio da Izraelci odvoje kaÅ”Ä dan odmora i nerada. Nakon Å”to je Bog zavrÅ”io sastvaranjem svijeta u Å”est dana, sedmi dan se odmarao. Na isti naÄin Bog je zapovjedioIzraelcima da odvoje sedmi dan kaÅ”Ä poseban dan odmora i Å”tovanja. Zapovijed daāÄuvaju Å abat svetimā jedna je od deset zapovijedi koje je Bog zapisao na kamenimploÄama koje je Mojsiju dao za Izraelci. U skladu sa židovskim sustavom brojenja dana,Å abat poÄinje u petak o zalasku sunca, a traje do zalaska sunca u subotu. Ovo bi se takoÄermoglo prevesti kaÅ”Ä ādan odmoraā ili ādan za odmaranjeā ili āneradni danā ili āBožji danodmoraā.
55 suditi, sud Izrazi āsuditiā i āsudā Äesto se odnose na donoÅ”enje odluke oko toga jeli neÅ”to moralno ispravno ili pogreÅ”no. āBožji sudā Äesto se odnosi na njegovu odlukuda osudi neÅ”to ili nekoga kaÅ”Ä greÅ”no. Božji sud obiÄno ukljuÄuje kažnjavanje ljudi zbognjihova grijeha. Izraz āsuditiā može takoÄer znaÄiti āosuditiā. Bog upuÄuje svoj narodda ne sude jedni druge na taj naÄin. Drugo znaÄenje je āpresuditi izmeÄuā ili āsuditiizmeÄuā, kaÅ”Ä kada se odluÄuje o tome koja je osoba u nekome sporu u pravu. U nekimkontekstima, Božji āsudoviā su ono Å”to je on odluÄio da je ispravno i pravedno. Oni susliÄni njegovimodlukama, zakonima ili propisima. āSudā semože odnositi na sposobnostmudrog donoÅ”enja odluka. Osoba koja ima loÅ” āsudā nema mudrosti da donese mudreodluke. Ovisno o kontekstu, naÄini prevoÄenja āsuditiā mogu ukljuÄivati āodluÄitiā iliāosuditiā ili ākaznitiā ili āodreditiā. Izraz āsudāmože se prevesti kaÅ”Ä ākaznaā ili āodlukaāili āpresudaā ili āodredbaā ili āosudaā. U nekim kontekstima, izraz āna sudā mogao bi setakoÄer prevesti kaÅ”Ä āna dan sudaā ili āu vrijeme kada Bog bude sudio ljudimaā.
GLO 56 65 GLO svetiÅ”te56 suosjeÄanje, suosjeÄajan Izraz āsuosjeÄanjeā odnosi se na osjeÄaj brige za ljude,
posebno za one koji pate. āSuosjeÄajnaā osoba vodi raÄuna o ljudima i pomaže im. RijeÄāsuosjeÄanjeā obiÄno ukljuÄuje brigu o ljudima u potrebi, kaÅ”Ä i djelovanje kako bi imse pomoglo. Biblija kaže da je Bog suosjeÄajan, da je pun ljubavi i milosrÄa. U Pavlovupismu KoloÅ”anima, on im veli da se āzaodjenu suosjeÄanjemā. Nalaže im da se brinu oljudima i aktivno pomažu onima koji su u potrebi. Doslovno znaÄenje rijeÄi āsuosjeÄanjeājest āutroba milosrÄaā. Ovo je izraz koji znaÄi āmilosrÄeā ili āsažaljenjeā. NaÄini nakoje se āsuosjeÄanjeā može prevesti mogu ukljuÄivati āduboka briga zaā ili āblagotvornomilosrÄeā. Izraz āsuosjeÄajanā takoÄer se može prevesti kaÅ”Ä ābrižan i voli pomoÄiā iliāduboko privržen i milosrdanā.
57 svet, svetost Izrazi āsvetā i āsvetostā odnose se na Božji karakter. Bog je totalnoodvojen i razdvojen od svega Å”to je greÅ”no i nesavrÅ”eno. Samo je Bog apsolutno svet. OnÄini ljude i stvari svetima. Osoba koja je sveta pripada Bogu i odvojena je kako bi služilaBogu i donosila mu slavu. Objekt koji je Bog proglasio svetim je onaj koji je odvojenza njegovu slavu i upotrebu, kaÅ”Ä Å”to je žrtvenik koji služi u svrhu prinoÅ”enja žrtavanjemu. BuduÄi da je Bog svet, ljudi mu ne mogu pristupiti osim akÄ im on to ne dopusti,zato Å”to su obiÄna ljudska biÄa, greÅ”na i nesavrÅ”ena. U Starome zavjetu, Bog je odvojiosveÄenike kaÅ”Ä svete za odreÄene službe njemu. Morali su se obredno oÄistiti od grijehakako bi pristupili Bogu. Bog je takoÄer odvojio kaÅ”Ä sveta neka mjesta i stvari koje sumu pripadali ili u kojima se objavljivao, kaÅ”Ä Å”to je bio njegov hram. NaÄini prevoÄenjaāsvetā mogu ukljuÄivati āodvojen za Bogaā ili ākoji pripada Boguā ili āsavrÅ”eno Äistā iliāsavrÅ”eno bezgreÅ”anā ili āodvojen od grijehaā. āUÄiniti svetimā Äesto se prevodi kaÅ”Äāposvetitiā. Može se takoÄer prevesti kaÅ”Ä āodvojiti (nekoga) za Božju slavuā.
58Sveti Duh, Duh Božji, Duh Gospodnji Svi se ovi izrazi odnose na Svetoga Duha, kojije Bog. Jedan pravi Bog postoji vjeÄno kaÅ”Ä Otac, Sin i Sveti Duh. Sveti Duh se takoÄernaziva i āDuhomā i āDuhom Jahvinimā i āDuhom istineā. BuduÄi da je Sveti Duh Bog,on je apsolutno svet, beskonaÄno Äist i moralno savrÅ”en u svoj svojoj naravi i svemu Å”toÄini. Zajedno s Ocem i Sinom, Sveti Duh je bio aktivan u stvaranju svijeta. Kada se BožjiSin Isus vratio na nebo, Bog je poslao Svetoga Duha svome narodu kako bi ih on vodio,pouÄavao, tjeÅ”io i osposobljavao da Äine Božju volju. Sveti Duh vodio je Isusa i on vodisve koji vjeruju u Isusa.
59 svetinja, svetinja nad svetinjama U Bibliji, izrazi āsvetinjaā i āsvetinja nadsvetinjamaā odnose se na dva dijela Å”atora sastanka ili hramske zgrade. āSvetinjaā jebila prva soba, u kojoj se nalazio kadioni žrtvenik i stol s posebnim ākruhom prisutstvaā.āSvetinja nad svetinjamaā bila je druga, sasvim unutarnja soba, i sadržavala je kovÄegsaveza. Debela, teÅ”ka zavjesa odvajala je vanjsku od unutarnje sobe. Veliki sveÄenik bioje jedina osoba koja je smjela uÄi u svetinju nad svetinjama. Ponekad se izraz āsvetinjaāodnosi i na zgradu i dvoriÅ”ni dio bilo Å”atora sastanka bilo hrama. TakoÄer se možeopÄenito odnositi na bilo koje mjesto koje je odvojeno za Boga. Izraz āsvetinjaā takoÄerse može prevesti kaÅ”Ä āsoba odvojena za Bogaā ili āposebna soba za susret s Bogomāili āmjesto rezervirano za Bogaā. Izraz āsvetinja nad svetinjamaā mogao bi se prevestikaÅ”Ä āsoba koja je najviÅ”e odvojena za Bogaā ili ānajposebnija soba za susret s Bogomā.Ovisno o kontekstu, naÄini prevoÄenja opÄenitog izraza āsvetinjaā mogli bi ukljuÄivatiāposveÄeno mjestoā ili āmjesto koje je Bog odvojioā ili āmjesto u hramskom kompleksukoje je svetoā.
60 svetiÅ”te Izraz āsvetiÅ”teā doslovno znaÄi āsveto mjestoā i odnosi se na mjesto koje jeBog uÄinio svetim ili posvetio. TakoÄer se može odnositi na mjesto koje pruža zaÅ”titu isigurnost. U Starome zavjetu, izraz āsvetiÅ”teā Äesto se koristi u odnosu na Å”ator sastankaili hramsku zgradu gdje se nalazilo āsveto mjestoā ili āsvetinja nad svetinjamaā. Bogje govorio o svetiÅ”tu kaÅ”Ä o mjestu gdje je on živio meÄu svojim narodom, Izraelcima.Bog se takoÄer nazvao āsvetiÅ”temā ili sigurnim mjestom za svoj narod na kojemu mogunaÄi zaÅ”titu. Ovaj izraz ima osnovno znaÄenje āsvetoga mjestaā ili āmjesta koje je
GLO 61 66 GLO svijet, svjetovnoodvojenoā. Ovisno o kontekstu, izraz āsvetiÅ”teāmogao bi se prevesti kaÅ”Ä āsvetomjestoāili āsveta zgradaā ili āBožje sveto boraviÅ”teā ili āsveto mjesto zaÅ”titeā ili āsveto mjestosigurnostiā. Fraza āÅ”ekel svetiÅ”taā mogla bi se prevesti kaÅ”Ä āvrsta Å”ekela koji se daje zaÅ”ator sastankaā ili āÅ”ekel koji se koristio kaÅ”Ä porez za održavanje hramaā.
61 sveÄenik, sveÄenstvo U Bibliji, sveÄenik je netko tko je izabran da prinosi žrtveBogu u ime Božjega naroda. āSveÄenstvoā je bilo ime za dužnost ili položaj sveÄenika.U Starome zavjetu, Bog je izabrao Arona i njegove potomke da mu budu sveÄenici zaizraelski narod. āSveÄenstvoā je bilo pravo i odgovornost koja je prelazila s oca na sina ulevitskome klanu. Izraelski sveÄenici bili su odgovorni za prinoÅ”enje žrtava naroda Bogu,zajedno uz druge dužnosti u hramu. SveÄenici su takoÄer prinosili redovnemolitve Boguu ime njegova naroda i obavljali druge vjerske obrede. SveÄenik je izgovarao službeneblagoslove na narod i pouÄavao ih Božjim zakonima. U Isusovo vrijeme, postojale surazliÄite razine sveÄenika, ukljuÄujuÄi sveÄeniÄke glavare i velikog sveÄenika. Isus jenaÅ” āveliki sveÄenikā koji posreduje za nas u Božjem prisustvu. On je prinio sebe kaÅ”ÄkonaÄnu žrtvu za grijeh, Å”to znaÄi da žrtve koje su prinosili ljudski sveÄenici nisu viÅ”epotrebne. U Novome zavjetu, svaki vjernik u Isusa zove se āsveÄenikā koji može doÄiizravno Bogu u molitvi da posreduje za sebe i druge ljude. U drevna vremena, postojalisu i poganski sveÄenici koji su prinosili žrtve lažnimbogovima kakav je bio Baal. Ovisno okontekstu, izraz āsveÄenikā može se prevesti kaÅ”Ä āosoba za žrtveā ili āBožji posrednikāili āžrtveni posrednikā ili āosoba koju Bog postavlja da ga predstavljaā. Neki prijevodimožda radije uvijek kažuneÅ”to kaÅ”Ä āizraelski sveÄenikā ili āžidovski sveÄenikā ili āJahvinsveÄenikā ili āBaalovi sveÄeniciā kako bi bilo jasno da se to ne odnosi na suvremenu vrstusveÄenika.
62 svjedoÄanstvo, svjedoÄiti Izrazi āsvjedoÄanstvoā i āsvjedoÄitiā odnose se na da-vanje izjave o neÄemu za Å”to smo sigurni da je istinito. Äesto osoba āsvjedoÄiā o neÄemuÅ”to je iskusila iz prve ruke. Svjedok koji da ālažno svjedoÄanstvoā ne govori istinu oonome Å”to se dogodilo. Ponekad se izraz āsvjedoÄanstvoā odnosi na proroÄanstvo kojeje izjavio prorok. U Novome zavjetu, ovaj izraz Äesto se koristi u odnosu na to kako suIsusovi sljedbenici svjedoÄili o dogaÄajima u Isusovu životu, smrti i uskrsnuÄu. IzrazāsvjedoÄitiā ili ādati svjedoÄanstvoā mogao bi se takoÄer prevesti kaÅ”Ä āreÄi Äinjeniceāili āreÄi Å”to je vidio ili Äuoā ili āreÄi iz osobnog iskustvaā ili ādati svjedoÄanstvoā ili āreÄiÅ”to se dogodiloā. NaÄini prevoÄenja āsvjedoÄanstvaā mogu ukljuÄivati āizvjeÅ”taj o tomeÅ”to se dogodiloā ili āizjava o tome Å”to je istinaā ili ādokazā ili āÅ”to je bilo reÄenoā iliāproroÄanstvoā. Fraza ānjima za svjedoÄanstvoā mogla bi se prevesti kaÅ”Ä āpokazatiim Å”to je istinitoā ili ādokazati im Å”to je istinaā. Fraza ākaÅ”Ä svjedoÄanstvo protiv njihāmogla bi se prevesti kaÅ”Ä āÅ”to Äe im pokazati njihov grijehā ili ārazotkrivajuÄi njihovolicemjerstvoā ili ākoji Äe dokazati da su u krivuā. āDati lažno svjedoÄanstvoā moglo bi seprevesti kaÅ”Ä āreÄi lažne stvari oā ili āizjaviti stvari koje nisu istiniteā.
63 svijet, svjetovno Izraz āsvijetā obiÄno se odnosi na dio svemira u kojem živeljudi: na Zemlju. Izraz āsvjetovanā opisuje zle vrijednosti i ponaÅ”anja ljudi koji živena tome svijetu. U svom najÅ”irem smislu, izraz āsvijetā odnosi se na nebesa i zemlju,kaÅ”Ä i sve Å”to se u njima nalazi. U mnogim kontekstima, āsvijetā zapravo znaÄi āljudiu svijetuā. Ponekad se podrazumijeva da se to odnosi na zle ljude na svijetu ili naljude koji nisu posluÅ”ni Bogu. Apostoli su koristili āsvijetā kada su govorili o sebiÄnimponaÅ”anjima i iskvarenim vrijednostima ljudi koji žive na ovome svijetu. To možeukljuÄivati samopravedne religijske prakse koje se temelje na ljudskom trudu. Ljudi istvari koji su okarakterizirani tim vrijednostima nazivaju se āsvjetovnimaā. Ovisno okontekstu, āsvijetā semožeprevesti i kaÅ”Ä āsvemirā ili āljudi ovoga svijetaā ili āpokvarenestvari na svijetuā ili āzli stavovi ljudi na svijetuā. Izraz āsav svijetā Äesto znaÄi āmnogiljudiā, a odnosi se na ljude koji žive u nekom podruÄju. Na primjer, āsav svijet doÅ”ao jeu Egipatā moglo bi se prevesti kaÅ”Ä āmnogi ljudi iz okolnih zemalja doÅ”li su u Egipatā iliāljudi iz svih zemalja oko Egipta doÅ”li su tamoā. JoÅ” jedan naÄin na koji se može prevesti
GLO 64 67 GLO veliki sveÄenikāsav svijet je otiÅ”ao u svoj rodni grad da se tamo zapiÅ”u u rimskom popisuā može bitiāmnogi ljudi koji su živjeli u podruÄjima nad kojima je vladalo Rimsko carstvo otiÅ”lisu...ā Ovisno o kontekstu, izraz āsvjetovnoā može se prevesti kaÅ”Ä āzloā ili āgreÅ”noā iliāsebiÄnoā ili ābezbožnoā ili āpokvarenoā ili āpod utjecajem iskvarenih vrijednosti ljudina ovome svijetuā. Izraz āgovoreÄi te stvari u svijetuā može se prevesti āgovoreÄi testvari ljudima svijetaā.
U drugim kontekstima, āna svijetuā može se prevesti i kaÅ”Ä āživeÄi meÄu ljudimasvijetaā ili āživeÄi meÄu bezbožnim ljudimaā.
64 Sin ÄovjeÄji, sin ÄovjeÄji Naslov āSin ÄovjeÄjiā Isus je koristio u odnosu na sebe.Äesto je koristio ovaj izraz umjesto da kaže ājaā ili āmeneā. U Bibliji, āsin ÄovjeÄjiāmože biti naÄin govorenja ili obraÄanja Äovjeku. TakoÄer može znaÄiti āljudsko biÄeā.Na mnogim mjestima u starozavjetnoj knjizi Ezekiela, Bog se Äesto obraÄa Ezekielu kaÅ”Äāsinu ÄovjeÄjemā. Na primjer, kaže: āTi, sine ÄovjeÄji, moraÅ” prorokovati.ā Prorok Danielimao je viÄenje āsina ÄovjeÄjegaā kako dolazi na oblacima, Å”to upuÄuje naMesiju koji imadoÄi. Isus je takoÄer rekao da Äe se Sin ÄovjeÄji jednoga dana vratiti na oblacima. Overeference na Sina ÄovjeÄjega koji dolazi na oblacima otkrivaju da jeMesija Isus Bog. KadaIsus koristi izraz āSin ÄovjeÄjiā, to semože prevesti kaÅ”Ä āOnaj koji je postao ljudsko biÄeāili āÄovjek s nebaā. Neki prevoditelji ponekad ukljuÄuju ājaā ili āmeneā s ovim nazivom.
65 sinagoga Sinagoga je zgrada gdje se Židovi sastaju na Å”tovanje Boga. JoÅ” od drevnihvremena bogoslužja sinagoge ukljuÄivala su vrijeme za molitvu, Äitanje Svetoga pisma ipouÄavanje o Svetome pismu. Židovi su prvotno poÄeli graditi sinagoge kaÅ”Ä mjesta zamolitvu i Å”tovanje Boga po svojim gradovima, zato Å”to su mnogi živjeli daleko od hramau Jeruzalemu. Isus je Äesto pouÄavao u sinagogama i tamo lijeÄio ljude. RijeÄ āsinagogaāmože se koristiti u prenesenom znaÄenju u odnosu na skupinu ljudi koji se tamo sastaju.
66 uskrsnuÄe Izraz āuskrsnuÄeā odnosi se na Äin postajanja živim nakon Å”to jenastupila smrt. Uskrsnuti nekoga znaÄi vratiti tu osobu opet u život. Samo Bog imasnagu uÄiniti takvo neÅ”to. RijeÄ āuskrsnuÄeā Äesto se odnosi na Isusov povratak izmrtvihu žive. Kada je Isus rekao āJa sam uskrsnuÄe i životā, mislio je da je on izvor uskrsnuÄa ionaj koji Äini da se ljudi vrate u život. RijeÄ āuskrsnuÄeāmogla bi se takoÄer prevesti kaÅ”ÄāvraÄanje u životā ili āpostati opet živā ili āpostati živ nakon Å”to je bio mrtavā. DoslovnoznaÄenje ove rijeÄi je āustajanjeā ili āÄin podizanjaā.
67uÄenik Izraz āuÄenikā odnosi se na osobu koja provodi mnogo vremena s uÄiteljem,uÄeÄi od uÄiteljeva karaktera i pouÄavanja. Ljudi koji su slijedili Isusa, sluÅ”ali njegovauÄenja i pokoravali im se, zvali su se āuÄenicimaā. Ivan Krstitelj takoÄer je imao uÄenike.Tijekom Isusove službe, bilo je mnogo uÄenika koji su ga slijedili i sluÅ”ali njegova uÄenja.Isus je izabrao dvanaest uÄenika da mu budu najbliži sljedbenici. Ti su ljudi postalipoznati kaÅ”Ä āapostoliā. Isusovih dvanaest apostola nastavili su biti poznati kaÅ”Ä njegoviāuÄeniciā ili ādvanaestoricaā. Netom prije nego Å”to je Isus uzaÅ”ao na nebo, zapovjedio jesvojim uÄenicima da uÄe druge ljude o tome kako da i oni postanu Isusovi uÄenici. Bilotko vjeruje u Isusa i pokorava se njegovou uÄenju naziva se Isusovim uÄenikom. IzrazāuÄenikā može se prevesti rijeÄju ili izrazom u znaÄenju āsljedbenikā ili āstudentā iliāonaj koji uÄi od nekogaā.
68 veliki sveÄenik Izraz āveliki sveÄenikā odnosi se na posebnog sveÄenika koji je bioodreÄen za u službu kaÅ”Ä voÄa svih drugih izraelskih sveÄenika. Veliki sveÄenik imaoje posebne odgovornosti. On je bio jedini koji je smio uÄi u najsvetiji dio hrama kakobi prinio posebnu žrtvu jednom godiÅ”nje. Izraelci su imali mnoge sveÄenike, ali samojednoga velikog sveÄenika odjednom. Kada je Isus bio uhiÄen, Kajfa je bio službeni velikisveÄenik. Kajfin punac Ana takoÄer se ponekad spominje zato Å”to je on bio bivÅ”i velikisveÄenik koji je vjerojatno joÅ” uvijek imao moÄ i vlast nad ljudima. āVeliki sveÄenikāmogao bi se prevesti kaÅ”Ä āvrhovni sveÄenikā ili ānajviÅ”e rangiran sveÄenikā.
GLO 69 68 GLO zakon, Mojsijev zakon, Božji zakon, Jahvin zakon69 vjera OpÄenito, izraz āvjeraā odnosi se na vjerovanje, pouzdanje ili sigurnost u
nekoga ili neÅ”to. āImati vjeruā u nekoga znaÄi vjerovati da je ono Å”to kaže i radi istinito ivrijedno pouzdanja. āImati vjeru u Isusaā znaÄi vjerovati svim Božjim uÄenjima o Isusu.To posebice znaÄi da se ljudi pouzdaju u Isusa i njegovu žrtvu da Äe ih oÄistiti od njihovagrijeha i spasiti od kazne koju zaslužuju zbog toga grijeha. Prava vjera ili vjerovanjeu Isusa uÄinit Äe da osoba proizvede dobre duhovne plodove ili ponaÅ”anja zato Å”to unjima živi Sveti Duh. Ponekad se āvjeraā odnosi opÄenito na uÄenja o Isusu, kaÅ”Ä uizrazu, āistine vjereā. U kontekstima kaÅ”Ä Å”to je āoÄuvati vjeruā ili ānapustiti vjeruā,izraz āvjeraā odnosi se na stanje vjerovanja u sva uÄenja o Isusu. U nekim kontekstima,āvjeraā se može prevesti kaÅ”Ä āvjerovanjeā ili āuvjerenjeā ili āpouzdanjeā ili āsigurnostā.
70 vjeran, vjernost Biti āvjeranā Bogu znaÄi dosljedno živjeti u skladu s BožjimuÄenjima. To znaÄi biti mu odan i pokoravati mu se. Stanje osobe koja je vjerna nazivase āvjernostā. Osobi koja je vjerna može se vjerovati da Äe uvijek ispuniti svoja obeÄanjai dužnosti prema drugim ljudima. Vjerna osoba ustraje u nekome zadatku, Äak i kada jedug i težak. Vjernost Bogu je dosljedno vrÅ”enje onoga Å”to Bog želi da radimo. Umnogimkontekstima, āvjeranā semože prevesti kaÅ”Ä āodanā ili āpredanā ili āpouzdanā. U drugimkontekstima, āvjeranā se može prevesti rijeÄju ili frazom u znaÄenju ākoji nastavljavjerovatiā ili ākoji ustraje u vjeri i posluÅ”nosti Boguā. NaÄini na koje se može prevestiāvjernostā ukljuÄuju āustrajnost u vjeriā ili āodanostā ili āpouzdanostā ili āvjerovanje iposluÅ”nost Boguā.
71 vjerovati, vjerovati u, uvjerenje Izrazi āvjerovatiā i āvjerovati uā blisko supovezani, ali imaju donekle razliÄita znaÄenja. āVjerovatiā se može prevesti kaÅ”Ä āznatida je istinitoā ili āznati da je toÄnoā. āVjerovati uā se može prevesti kaÅ”Ä āpotpuno sepouzdatiā ili āpouzdati se i posluÅ”atiā ili āsasvim se osloniti i slijeditiā.
72vjeÄan, vjeÄit, vjeÄnost Izrazi āvjeÄanā i āvjeÄitā imaju vrlo sliÄna znaÄenja i odnosese na neÅ”to Å”to Äe uvijek postojati ili Å”to traje zauvijek. Izraz āvjeÄnostā odnosi se nastanje postojanja koje nema ni poÄetka ni svrÅ”etka. TakoÄer se može odnositi na životkoji nikada ne prestaje. Poslije ovoga trenutnog života na zemlji, ljudska biÄa Äe provestivjeÄnost ili u nebu s Bogom ili u paklu odvojeni od Boga. Izrazi āvjeÄni životā i āvjeÄitiživotā koriste se uNovome zavjetu u odnosu na vjeÄno življenje s Bogomunebu. Fraza āuvijeke vjekovaā nosi zamisao vremena koje nikada ne prestaje i izražava kakva je vjeÄnostili ono Å”to je vjeÄno. Drugi naÄini prevoÄenja āvjeÄanā ili āvjeÄitā mogu ukljuÄivatiābeskonaÄanā ili āneprestanā ili ākoji se uvijek nastavljaā. Izrazi āvjeÄni životā i āvjeÄitiživotā takoÄer se mogu prevesti kaÅ”Ä āživot koji nikada ne prestajeā ili āživot koji senastavlja bez prestajanjaā ili āpodizanje naÅ”ih tijela da žive vjeÄnoā. Ovisno o kontekstu,razliÄiti naÄini prevoÄenja āvjeÄnostiā mogu ukljuÄivati ākoje postoji izvan vremenaā iliāživot koji ne prestajeā ili āživot u nebuā.
73 vlast Izraz āvlastā odnosi se na moÄ, kontrolu ili autoritet nad ljudima, životinjamaili zemljom. Za Isusa Krista se kaže da ima vlast nad cijelom zemljom kaÅ”Ä prorok,sveÄenik i kralj. Sotonina vlast zauvijek je poražena smrÄu Isusa Krista na križu. Prilikomstvaranja, Bog je rekao da Äe Äovjek imati vlast nad ribama, pticama i svim stvorenjimana zemlji. Ovisno o kontekstu, drugi naÄini za prevoÄenje ovog izraza mogu ukljuÄivatiāautoritetā ili āmoÄā ili ākontrolaā. Izraz āimati vlast nadā mogao bi se prevesti kaÅ”Äāvladati nadā ili āupravljatiā.
74 zakon, Mojsijev zakon, Božji zakon, Jahvin zakon Svi se ovi izrazi odnose nazapovijedi i upute koje je Bog dao Mojsiju, a kojima su se Izraelci morali pokoravati.Izrazi āzakonā i āBožji zakonā takoÄer se koriste opÄenitije u odnosu na sve ÄemuBog želida se njegov narod pokorava. Ovisno o kontekstu, āzakonā se može odnositi na: Desetzapovijedi koje je Bog napisao na kamene ploÄe za Izraelci; sve zakone koje je Mojsijeprimio; pet prvih knjiga Staroga zavjeta; cijeli Stari zavjet (koji se takoÄer spominje kaÅ”Äāpismaā u Novome zavjetu); ili sve Božje upute i volju. Izraz āzakon i prorociā koristise u Novome zavjetu u odnosu na hebrejsko sveto pismo (ili āStari zavjetā). Ovi izrazi
GLO 75 69 GLO Isus, Isus Krist, Krist Isusmogu se prevesti koristeÄi množinu, kaÅ”Ä āzakoniā buduÄi da se odnose namnoge upute.āMojsijev zakonā mogao bi se prevesti kaÅ”Ä āzakoni za koje je Bog rekao Mojsiju da ih daIzraelcimaā. Ovisno o kontekstu, āMojsijev zakonā mogao bi se takoÄer prevesti kaÅ”Äāzakon koji je Bog rekao Mojsijuā ili āBožji zakoni koje je Mojsije zapisaoā ili āzakonikoje je Bog rekao Mojsiju da ih da Izraelcimaā. NaÄini prevoÄenja āzakonaā ili āBožjegazakonaā ili āBožjih zakonaā mogu ukljuÄivati: āzakoni od Bogaā ili āBožje zapovijediāili āzakoni koje je Bog daoā ili āsve Å”to Bog zapovijedaā ili āsve Božje uputeā. IzrazāJahvin zakonā mogao bi se takoÄer prevesti kaÅ”Ä āJahvini zakoniā ili āzakoni koje jeJahve zapovjedio da se sluÅ”ajuā ili āzakoni od Jahveā ili āstvari koje je Jahve zapovjedioā.
75 zao, opak, opakost Izrazi āzaoā i āopakā odnose se na bilo Å”to se suprotstavljaBožjemu svetom karakteru i volji. Dok āzaoā može opisivati karakter osobe, āopakā semože odnositi viÅ”e na ponaÅ”anje osobe. MeÄutim, oba izraza vrlo su sliÄna u svomeznaÄenju. Izraz āopakostā odnosi se na stanje koje postoji kada ljudi Äine opake stvari.Rezultati zla jasno se vide u tome kako se ljudi loÅ”e ponaÅ”aju jedni prema drugima takoÅ”to ubijaju, kradu, kleveÄu te se okrutno i neljubazno ponaÅ”aju. Ovisno o kontekstu,izrazi āzaoā i āopakā mogu se prevesti kaÅ”Ä āloÅ”ā ili āgreÅ”anā ili ānemoralanā.
76 znak, dokaz, podjsetnik Znak je predmet, dogaÄaj ili radnja koja komuniciraposebno znaÄenje. Znaci mogu biti podsjetnici na neÅ”to Å”to je bilo obeÄano. Duga kojuje Bog stvorio na nebu bila je znak koji je podsjeÄao ljude da on nikada viÅ”e neÄe uniÅ”titisav život na zemlji svjetskim potopom. Bog je zapovjedio Izraelcima da obrezuju svojesinove u znak njegova saveza s njima. Znaci mogu otkriti ili uputiti na neÅ”to. AnÄeoje rekao pastirima znak koji im je trebao pomoÄi da znaju koja je beba u Betlehemubila novoroÄeni Mesija. Juda je poljubio Isusa u znak vjerskim voÄama da je Isus bioonaj kojega trebaju uhititi. Znaci mogu dokazati da je neÅ”to istinito. Äuda koja su Äiniliproroci i apostoli bila su znaci koji su dokazivali da su govorili Božje poruke. Äuda koja jeIsus Äinio bila su znaci koji su dokazivali da je onuistinu praviMesija. Ovisno o kontekstu,āznakā se takoÄer može prevesti kaÅ”Ä āsignalā ili āsimbolā ili āoznakaā ili ādokazā iliāpokazateljā ili āgestaā.
77 zvati, poziv, pozvan, zazvati Izrazi āpozvatiā i āzazvatiā doslovno znaÄe reÄi neÅ”toglasno nekome tko nije blizu. Postoji i nekoliko prenesenih znaÄenja. āZazvatiā nekogaznaÄi vikati ili glasno govoriti nekome tko je daleko. TakoÄer može znaÄiti moliti nekogaza pomoÄ, posebice Boga. Äesto u Bibliji, āzvatiā ima znaÄenje āokupitiā ili āzapovjeditida doÄeā ili āzatražiti da doÄeā. Bog poziva ljude da mu doÄu i budu njegov narod.To je njihov āpozivā. Izraz āpozvanā koristi se u Bibliji u znaÄenju da je Bog odredioili izabrao ljude da mu budu djeca, da mu budu sluge i navjestitelji njegove porukespasenja po Isusu. Biti ānazvan po neÄijem imenuā znaÄi da se nekome da ime nekogadrugoga. Bog kaže da je on nazvao svoj narod po sebi. DrugaÄiji izraz āpo imenu sam tepozvaoā znaÄi da Bog zna ime osobe i da ju je posebno izabrao. Izraz āzazvati teā može seprevesti kaÅ”Ä āzamoliti te za pomoÄā ili āmoliti se žurnoā. Kada Biblija kaže da nas je Bogāpozvaoā da budemo njegovi sluge, to se može prevesti kaÅ”Ä āposebno nas je izabraoā iliāodredio nas jeā da budemonjegovi sluge. Izraz ātvoj pozivāmože se prevesti kaÅ”Ä ātvojanamjeraā ili āBožja namjera za tebeā ili āposeban Božji posao za tebeā. āZazvati imeGospodnjeā može se prevesti kaÅ”Ä ātražiti Gospodina i ovisiti o njemuā ili āpouzdati se uGospodina i sluÅ”ati gaā. āZvati zaā neÅ”tomože se prevesti kaÅ”Ä āzatražitiā ili āzahtijevatiāili āzapovjeditiā. Izraz āzovete se mojim imenomā može se prevesti kaÅ”Ä ādao sam vammoje ime, pokazavÅ”i time da mi pripadateā. Kada Bog kaže: āPozvao sam te po imenuāto se može prevesti kaÅ”Ä āznam tvoje ime i izabrao sam teā.
80 Isus, Isus Krist, Krist Isus Isus je Božji Sin. Ime āIsusā znaÄi āJahve spaÅ”avaā. IzrazāKristā je naziv koji znaÄi āpomazanikā i druga je rijeÄ za Mesiju. Ta dva imena Äesto sekombiniraju kaÅ”Ä āIsus Kristā ili āKrist Isusā. Ova imenanaglaÅ”avaju da je Božji SinMesijakoji je doÅ”ao spasiti narod od vjeÄne kazne za njihove grijehe. Na Äudesan naÄin, Sveti
GLO 88 70 GLO izabranik, izabrati, izabrani narod, Izabranik, izabraniDuh uzrokovao je da vjeÄni Sin Božji bude roÄen kaÅ”Ä ljudsko biÄe. Njegovim zemaljskimroditeljima anÄeo je rekao da mu dadu ime āIsusā zato Å”to je bio predodreÄen da spasiljude od njihovih grijeha. Isus je uÄinio mnoga Äuda, koja su otkrila da je on Bog i da jeKrist, odnosno Mesija.
88 Izak Izak je bio jedini sin Abrahama i Sare. Bog je obeÄao da Äe im dati sina iakosu bili vrlo stari.Ime āIzakā znaÄi āon se smijeā. Kada je Bog rekao Abrahamu da ÄeSara roditi sina, Abraham se nasmijao jer su oboje bili jako stari. Neko vrijeme kasnije,Sara se takoÄer nasmijala kada je Äula tu vijest. Bog je ispunio obeÄanje i Abrahamu iSari se pod stare dane rodio Izak.Bog je rekao Abrahamu da Äe savez koji je sklopio snjim takoÄer vrijediti i za Izaka i njegove potomke zauvijek.Kada je Izak bio mladiÄ, Bogje kuÅ”ao Abrahamovu vjeru zapovjedivÅ”i mu da žrtvuje Izaka.Izakov sin Jakov imao jedvanaest sinova Äiji su potomci kasnije postali dvanaest plemena naroda Izraela.
78 ime U Bibliji, rijeÄ āimeā koristi se u nekoliko prenesenih znaÄenja. U nekimkontekstima, āimeā semože odnositi na neÄiji ugled, kaÅ”Ä u izrazu ānapravimo sebi imeā.Naziv āimeā takoÄer se može odnositi na sjeÄanje na neÅ”to. Na primjer, āzatrti imenaidolaā znaÄi uniÅ”titi te idole tako da ih se viÅ”e nitko ne sjeÄa i ne Å”tuje. Govoriti āu imeBožjeā znaÄi govoriti s njegovom silom i autoritetom, ili kaÅ”Ä njegov predstavnik. āImeānekogamože se odnositi na cijelu osobu, kaÅ”Ä u izrazu ānema drugoga imena pod nebompo kojemu se možemo spasitiā. Izraz poput ānjegovo dobro imeā mogao bi se prevestikaÅ”Ä ānjegov dobar ugledā. Raditi neÅ”to āu imeā nekoga moglo bi se prevesti kaÅ”Ä āsautoritetomā nekoga ili āuz dopuÅ”tenjeā nekoga ili ākaÅ”Ä predstavnikā te osobe. Izrazānapraviti sebi imeā mogao bi se prevesti kaÅ”Ä āuÄiniti da mnogi ljudi saznaju za nasā iliāuÄiniti da ljudi misle da smo vrlo važniā. Izraz āoni koji ljube tvoje imeā mogao bi seprevesti kaÅ”Ä āoni koji te voleā. Izraz āzatrti imena idolaā mogao bi se prevesti kaÅ”ÄārijeÅ”iti se poganskih idola tako da ih se nitko ne sjeÄaā ili āuÄiniti da ljudi prestanuÅ”tovati lažne bogoveā ili āu potpunosti uniÅ”titi sve idole tako da ljudi viÅ”e uopÄe nerazmiÅ”ljaju o njimaā.
79 ispuniti Izraz āispunitiā znaÄi dovrÅ”iti ili postiÄi neÅ”to Å”to se oÄekivalo. Kada seispuni proroÄanstvo, to znaÄi da je Bog uÄinio da se dogodi ono Å”to je bilo reÄeno uproroÄanstvu. AkÄ osoba ispuni obeÄanje ili zavjet, to znaÄi da radi Å”to je obeÄala uÄiniti.Ispuniti odgovornost znaÄi uÄiniti dodijeljeni ili traženi zadatak. Ovisno o kontekstu,āispunitiā bi se moglo prevesti kaÅ”Ä āpostiÄiā ili ādovrÅ”itiā ili āuÄiniti da se dogodiā iliāposluÅ”atiā ili āobavitiā. Fraza āispunilo seā mogla bi se prevesti kaÅ”Ä āostvarilo seā iliādogodilo seā ili āodigralo seā. NaÄini za prevoÄenje āispunitiā kaÅ”Ä u izrazu āispunitisvoju službuā mogu ukljuÄivati ādovrÅ”itiā ili āprakticiratiā ili āslužiti druge ljude kako teje Bog pozvao da ÄiniÅ”ā.
Izraz āispunjen Duhomā figurativan je izraz koji znaÄi da Sveti Duh Äini osobu sposob-nom da Äini Božju volju. Izraz āispunjenā je izraz koji Äesto znaÄi āpod kontrolomā. Ljudisu āispunjeni Duhomā kada slijede vodstvo Svetoga Duha i potpuno se oslanjaju na njegada im pomogne Äiniti Å”to Bog želi. Ovaj se izraz može prevesti kaÅ”Ä āosnaženi DuhomSvetimā ili āpod kontrolom Duha Svetogaā. ReÄenica poput ābio je ispunjen DuhomSvetimā može se prevesti kaÅ”Ä āon je živio u potpunosti po sili Duha Svetogaā ili āupotpunosti ga je vodio Sveti Duhā. Ovaj izraz sliÄnoga je znaÄenja kaÅ”Ä izraz āživjeti poDuhuā, ali āispunjen DuhomānaglaÅ”ava potpunost s kojomosoba dopuÅ”ta SvetomeDuhuda upravlja njenim životom ili da utjeÄe na nju.
81 izabranik, izabrati, izabrani narod, Izabranik, izabrani Izraz āizabraniādoslovno znaÄi āoni koji su izabraniā i odnosi se na one koje je Bog postavio ili izabraoda budu njegov narod. āIzabranikā ili āIzabranik Božjiā titula je koja se odnosi na Isusa,koji je izabrani Mesija. Izraz āizabratiā znaÄi odabrati neÅ”to ili nekoga ili odluÄiti neÅ”to.Äesto se koristi u odnosu na Božje odreÄivanje ljudi da mu pripadaju i da mu služe. Bitiāizabranā znaÄi biti āselektiranā ili āpostavljenā da budeÅ” ili radiÅ” neÅ”to. Bog je izabraoljude da budu sveti, da budu odvojeni za svrhu donoÅ”enja dobroga duhovnog roda. Zbog
GLO 82 71 GLO život, živjeti, živuÄi, živtoga se nazivaju āizabranimaā ili āizabranicimaā. Naziv āizabranikā se ponekad koristi uBibliji u odnosu na odreÄene ljude kaÅ”Ä Å”to su Mojsije i kralj David koje je Bog postaviokaÅ”Ä voÄe nad svojim narodom. TakoÄer se koristi u odnosu na narod Izraela kaÅ”ÄBožji izabrani narod. Fraza āizabraniā stariji je naziv koji doslovno znaÄi āizabraniciāili āizabrani narodā. Ova se fraza u izvornom jeziku nalazi u množini kada se odnosi navjernike u Krista. Fraza ākoji su bili izabraniā takoÄer se može prevesti kaÅ”Ä ākoji su bilipostavljeniā ili ākoji su bili selektiraniā ili ākoje je Bog odabraoā. āIzabrao sam teā možese prevesti kaÅ”Ä āpostavio sam teā ili āodabrao sam teā. U odnosu na Isusa, āIzabranikāse takoÄer može prevesti kaÅ”Ä āBožji izabranikā ili āBogom posebno postavljeni Mesijaāili āOnaj kojega je Bog postavioā.
82 Äist, oÄistiti Izraz āÄistā doslovno znaÄi da neÅ”to nema nikakve mrlje ili neÄistoÄe.U Bibliji, Äesto se koristi u prenesenom znaÄenju kaÅ”Ä āsvetā ili āslobodan od grijehaā.āOÄistitiā je proces Äinjenja neÄega āÄistimā. TakoÄer se može prevesti kaÅ”Ä āopratiā iliāproÄistitiā. U Starome zavjetu, Bog je rekao Izraelcima koje je životinje odredio kaÅ”Äobredno āÄisteā i koje su bile āneÄisteā. Samo su se Äiste životinje smjele koristiti za jeloili za žrtvu. U ovome kontekstu, izraz āÄistā znaÄi da je životinja Bogu bila prihvatljivaza žrtvenu upotrebu. Osoba koja je imala odreÄene kožne bolesti bila bi neÄista dokse koža ne bi dovoljno izlijeÄila i postala nezarazna. Upute za ÄiÅ”Äenje kože moralesu se poÅ”tovati kako bi se ta osoba mogla ponovno proglasiti āÄistomā. Ponekad seāÄistā koristi u prenesenom znaÄenju kada se govori o moralnoj ÄistoÄi. Ovaj se izrazmože prevesti uobiÄajenom rijeÄju za āÄistā ili āproÄiÅ”Äenā (u smislu da nije prljav).Drugi naÄini na koje se može prevesti taj izraz su: āobredno Äistiā ili āritualno Äistiā iliāprihvatljivi Boguā.
83 Äist, proÄistiti, proÄiÅ”Äenje Biti āÄistā znaÄi nemati mana ili nemati niÅ”ta Å”tone treba biti tu. OÄistiti Å”to znaÄi proÄistiti to i odstraniti bilo Å”to zagaÄujuÄe ilikontaminirajuÄe. U pogledu starozavjetnih zakona, āoÄistitiā i āoÄiÅ”Äenjeā odnose seveÄinom na ÄiÅ”Äenje od stvari koje Äine stvar ili osobu obredno neÄistom, kaÅ”Ä Å”to jebolest, tjelesne izluÄevine ili raÄanje. Stari zavjet takoÄer je imao zakone koji su govorililjudima kako da se oÄiste od grijeha, obiÄno po žrtvi neke životinje. To je bilo samoprivremeno i žrtve su se morale neprestano ponavljati. U Novome zavjetu, biti oÄiÅ”ÄenÄesto se odnosi na ÄistoÄu od grijeha. Jedini naÄin na koji se ljudi mogu potpuno i trajnooÄistiti od grijeha je putempokajanja i primanja Božjeg oprosta, putempouzdanja u Isusai njegovu žrtvu. Izraz āproÄistitiā može se prevesti kaÅ”Ä āuÄiniti Äistimaā ili āoÄistitiā iliāoÄistiti od svake kontaminacijeā ili ārijeÅ”iti se svega grijehaā. Izraz kaÅ”Ä ākada je vrijemeoÄiÅ”Äenja zavrÅ”iloā može se prevesti kaÅ”Ä ākada su se oÄistili Äekanjem odreÄenoga brojadanaā. Izraz āpružio oÄiÅ”Äenje od grijehaā može se prevesti kaÅ”Ä āpružio naÄin na kojise ljudi mogu potpuno proÄisiti od svoga grijehaā. Drugi naÄini prevoÄenja āoÄiÅ”Äenjaāmogu ukljuÄivati āÄiÅ”Äenjeā ili āduhovno pranjeā ili āpostajanje obredno Äistimā.
84 Å”tovati āÅ tovatiā znaÄi davati Äast, slaviti i sluÅ”ati nekoga, posebice Boga. Ovaj izrazÄesto doslovno znaÄi āpokloniti seā ili āpasti niÄiceā kako bi se nekomeponizno dalo Äast.Mi Å”tujemo Boga kada mu služimo i dajemo Äast, slaveÄi ga i pokoravajuÄi mu se. Kadasu Izraelci Å”tovali Boga, to je Äesto ukljuÄivalo žrtvovanje životinje na žrtveniku. IzrazāÅ”tovatiā mogao bi se prevesti kaÅ”Ä āpokloniti seā ili ādati Äast i služitiā ili āpoÅ”tovatii pokoravati seā. U nekim kontekstima, mogao bi se takoÄer prevesti kaÅ”Ä āponiznoslavitiā ili ādavati Äast i slavuā.
85 žrtvenik āŽrtvenikā je bio podignuta struktura na kojoj su Izraelci palili životinjei žitarice kaÅ”Ä prinose Bogu. U biblijska vremena, gradili su se jednostavni žrtvenicioblikovanjem humka od utabane zemlje ili pažljivim stavljanjem velikih kamenja jednihdo drugih praveÄi time stabilne gomile. Druge skupine ljudi koje su živjele poredIzraelaca takoÄer su gradile žrtvenike kako bi prinosili žrtve svojim bogovima.
86 život, živjeti, živuÄi, živ Svi ovi izrazi odnose se na stanje fiziÄkog života, kojestoji nasuprot smrti. TakoÄer se koriste u prenesenom znaÄenju u odnosu na stanje
GLO život, živjeti, živuÄi, živ 72 GLO život, živjeti, živuÄi, živduhovnog života. SljedeÄe raspravlja o tome Å”to se podrazumijeva pod izrazima āfiziÄkiživotā i āduhovni životā. Ovisno o kontekstu, āživotā se može prevesti kaÅ”Ä āpostojanjeāili āosobaā ili āduÅ”aā ili ābiÄeā ili āiskustvoā. Izraz āživjetiā mogao bi se prevesti kaÅ”Äāprebivatiā ili ānastavatiā ili āpostojatiā. Izraz ākraj njegova životaāmogao bi se prevestikaÅ”Ä ākada je prestao živjetiā. Izraz āpoÅ”tedio im je životeā mogao bi se prevesti kaÅ”Äādopustio im je da živeā ili ānije ih ubioā. Izraz āriskirali su svoje životeā mogao bise prevesti kaÅ”Ä āizložili su se opasnostiā ili āuÄinili su neÅ”to Å”to ih je moglo ubitiā.Kada Biblija govori o bivanju duhovno živim, āživotā se može prevesti kaÅ”Ä āduhovniživotā ili āvjeÄni životā, ovisno o kontekstu. Koncept āduhovnoga životaā mogao bi setakoÄer prevesti kaÅ”Ä āBog nas Äini živima u naÅ”emu duhuā ili ānovi život po Bogu Duhuāili āoživljavanje u naÅ”emu nutarnjem Äovjekuā. Ovisno o kontekstu, izraz ādati životāmogao bi se prevesti kaÅ”Ä āuÄiniti da živiā ili ādati vjeÄni životā ili āuÄiniti da živi vjeÄnoā.