hrvatska - european commission...turistička je sezona, pak, bila najbolja u povijesti, sa sve...

Standardni Eurobarometar 86

Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europska komisija, Opća uprava za komunikacije.

Ovaj je izvještaj proizveden za Delegaciju Europske Unije u Hrvatskoj.

Ovaj spis ne predstavlja gledište Europske Komisije. Tumačenja i mišljenja koja sadrži isključivo su autorova.

Standardni Eurobarometar 86 – Val EB86.2 – TNS opinion & social

Javno mnijenje u Europskoj Uniji

Nacionalni izvještaj

Hrvatska

Jesen 2016


Nacionalni izvještaj

JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI

HRVATSKA

http://ec.europa.eu/COMMFrontOffice/PublicOpinion

Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Opća uprava za komunikacije Europske komisije.

Ovaj je izvještaj proizveden za Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.

1

Javno mnijenje u Europskoj uniji

Jesen 2016.

Nacionalni izvještaj Hrvatska


SADRŽAJ

UVOD 2

I. PREDODŽBA EUROPSKE UNIJE 3

II. KAKVA EUROPSKA UNIJA 4

III. BUDUĆNOST EUROPSKE UNIJE 5

IV. RIMSKI UGOVORI 5

V. NAJVEĆE TEŠKOĆE 6

VI. POVJERENJE U MEDIJE I INSTITUCIJE 7

VII. VRIJEDNOSTI 8

VIII. USELJAVANJE 9

IX. OBAVIJEŠTENOST O EUROPSKIM PITANJIMA 10

X. POLITIČKA OPREDIJELJENOST 11

ZAKLJUČAK 11

2


Jesen 2016.



UVOD

Istraživanje Standard Eurobarometra provodi se dva puta godišnje. Ovo, 86. po redu, 25. je koje je obuhvatilo Hrvatsku. Naruc itelj istraživanja je odio „Strategije, korporacijskih komunikacijskih djelovanja i Eurobarometra“ Glavne uprave za komunikacije Europske komisije, a proveo ga je konzorcij TNS opinion & social. Odgovore je u Hrvatskoj, razgovarajući sa sudionicima istraživanja izravno u njihovim domovima, od 5. do 14. studenoga 2016. prikupljala agencija HENDAL.

U godini koja je prethodila istraživanju Hrvatska se počela izvlačiti iz gospodarske recesije, BDP je nakon dugogodišnjeg pada ponovno počeo rasti, porasla je i industrijska proizvodnja, a sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti smanjila se u studenome na 11,4%, s 15% godinu dana ranije. Pad kreditnog rejtinga Hrvatske zaustavio se, doduše na podinvesticijskoj razini. Unatoč niskom rejtingu, zbog povećane dostupnosti novca na međunarodnom tržištu, Hrvatska je lani uspijevala refinancirati dugove uz kamatnu stopu nižu od 4%, a na domaćem tržištu i nižu od 3%.

Zahvaljujući dugim kišnim razdobljima, akumulacijska su se jezera napunila, a nafta je bila jeftina, pa nije bilo teškoća u opskrbi energijom. Turistička je sezona, pak, bila najbolja u povijesti, sa sve većim udjelom grada Zagreba u turističkom prometu.

Na parlamentarnim izborima pred kraj godine SDP i HDZ osvojili su podjednak broj mandata, a pojavila se nova snaga na desnici, Most, koji je nakon dugih koalicijski pregovora izabrao sastaviti vladu s HDZ-om i s nestranačkim premijerom „stručnjakom“, pa je SDP otišao u oporbu. Ta se vlada pred ljeto raspala. Iako je izgledalo da će na izvanrednim parlamentarnim izborima u rujnu SDP teško poraziti HDZ, HDZ je na drugim unutarstranačkim izborima u samo nekoliko tjedana smijenio Tomislava Karamarka i izabrao za novog čelnika stranke umjerenog europarlamentarca, bivšeg diplomata, Andreja Plenkovića, koji je stranku doveo do izborne pobjede. HDZ i donekle oslabljeni Most ponovno su sastavili vladu, a SDP je na unutarstranačkim izborima izabrao za novog čelnika Davora Bernardića, dugogodišnjeg unutarstranačkog suparnika dotadašnjeg šefa i bivšeg premijera Zorana Milanovića, kojeg se smatralo najodgovornijim za izborni poraz.

Reprezentativan uzorak građana starijih od 15 godina, kojih je na ukupnome prostoru na kojemu se istraživanje provodilo u to vrijeme bilo ukupno 497.494.118, a u Hrvatskoj 3.796.476, obuhvatio je ukupno 32.896 ispitanika – 27.705 stanovnika 28 država clanica EU, uključujući 1.062 građana Hrvatske, a uz njih još i 1.040 Turaka, 1.058 stanovnika Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, 1036 Albanaca, 500 pripadnika turske ciparske zajednice, 532 Crnogorca i 1.025 Srba.

Izraz Hrvat u ovom izvještaju označava građana Hrvatske, a Europljanin građana EU28. U zagradama u tablicama su, gdje ih ima, podatci iz istraživanja EB84, provedenoga godinu dana ranije.

3


Jesen 2016.



I. PREDODŽBA EUROPSKE UNIJE

U proteklih se godinu dana pozitivna predodžba EU-a u Hrvatskoj smanjila za čak 16, a na razini EU28 za dva postotna boda, te su se one sada izjednačile na 35%. Negativnu predodžbu EU-a u Hrvatskoj ima, međutim, samo 18% ispitanika, što je, doduše, šest bodova više nego prije godinu dana, dok je takvih na razini EU28 25%, dva boda više nego lani. Na objema je stranama najviše onih za koje je EU neutralan pojam: u Hrvatskoj je takvih 46, a na razini EU28 38%.

Zanimljivo je da u Hrvatskoj o EU-u pozitivnije misle žene (37%), nego li muškarci (32%). Među ženama je također manje onih koji o EU-u misle negativno (12%) nego li među muškarcima. (23%). Najmlađi ispitanici, od 16 do 24 godine, imaju o EU-u najbolje mišljenje (45% pozitivno, 13% negativno), dok EU najlošije stoji među ispitanicima srednje dobi, od 40 do 54 godine (30% pozitivno, 26% negativno).

Prema zanimanjima, najviše je onih na koje EU ostavlja pozitivan dojam među studentima (50:14%), dok je samo među nezaposlenima više onih koji o EU-u misle negativno (29%) nego pozitivno (27%).

4


Jesen 2016.



II. KAKVA EUROPSKA UNIJA

Jeste li za Europsku uniju koja ima sljedeća obilježja?

EU28 RH

Za Protiv Ne zna Za Protiv Ne zna

Monetarna unija s jednom valutom, eurom

58% (56%)

36% (37%)

6% (7%)

52% (56%)

43% (36%)

5% (8%)

Jedinstvena vanjska politika 66%

(63%) 25%

(26%) 9%

(11%) 69%

(68%) 27%

(26%) 4%

(6%)

Buduće širenje na druge zemlje

39% (38%)

51% (51%)

10% (11%)

62% (60%)

33% (31%)

5% (9%)

Jedinstvena sigurnosna politika

75% (72%)

19% (20%)

6% (8%)

75% (72%)

22% (22%)

3% (6%)

Sporazum o slobodnoj trgovini i ulaganjima sa SAD-om

53% (53%)

34% (32%)

13% (15%)

59% (55%)

32% (34%)

9% (11%)

Jedinstvena politika useljavanja

69% (68%)

25% (24%)

6% (8%)

70% (67%)

27% (26%)

3% (7%)

Jedinstvena energetska politika

73% (70%)

18% (20%)

9% (10%)

75% (69%)

21% (23%)

4% (8%)

Jedinstveno digitalno tržište 59%

(53%) 21%

(22%) 20%

(25%) 69%

(50%) 23%

(24%) 8%

(26%)

Slobodno kretanje, studiranje i poslovanje širom EU-a

81% (78%)

14% (16%)

5% (6%)

85% (82%)

14% (11%)

1% (7%)

I hrvatski i prosječni europski ispitanici u natpolovičnoj se većini zalažu za jaču Uniju s jedinstvenim politikama na europskoj razini. Znatno se razlikuju samo na pitanju nastavka proširenja EU-a na druge zemlje: dok se tomu protivi natpolovična većina ispitanika na prosjeku EU28, a neznatno se u odnosu na istraživanje prije godinu dana povećao broj onih koji ga zagovaraju, u Hrvatskoj se nastavku proširenja protivi samo trećina ispitanika, a rastuća većina, dva postotna boda veća nego lani, zalaže se za nastavak proširenja Unije. Više je zagovornika proširenja nego u Hrvatskoj samo još u Litvi (65%), a u natpolovičnoj većini daljnje širenje EU-a podupiru još Rumunji (61%), državljani Malte (60%), Španjolci i Poljaci (57%) te Mađari (55%). Najviše je protivnika daljnjeg širenja u Austriji (71%), Njemačkoj (68%), Francuskoj i Luksemburgu (65%), Nizozemskoj i Finskoj (64%), Belgiji i Češkoj (62%), Danskoj (59%), u Italiji i Grčkoj (53%), Švedskoj (52&) te na Cipru (51%).

Dok je potpora euru na razini EU28 u proteklih godinu dana malo porasla, u Hrvatskoj se ponešto smanjila, a porastao je broj protivnika zajedničke valute. Zanimljiv je istovremeni veliki porast potpore Hrvata, za čak 19 postotnih bodova, jedinstvenome digitalnome tržištu, dok mu je potpora na razini EU28 porasla za šest postotnih bodova.

5


Jesen 2016.



III. BUDUĆNOST EUROPSKE UNIJE

Hrvatski su ispitanici među optimističnijima glede budućnosti Europske unije i čak ih je devet postotnih bodova više optimističnih nego na prosjeku EU28. U posljednjih godinu dana postotak optimista smanjio se, međutim, u Hrvatskoj za čak 10 postotnih bodova, a za tri boda na prosjeku EU28. Za jednak je broj postotnih bodova za koliko se smanjio broj optimista i u Hrvatskoj, i na razini EU28 porastao broj pesimista.

IV. RIMSKI UGOVORI

Smatrate li da sklapanje Rimskih ugovora, koji označavaju početak stvaranja Europske unije, a čiju 60. obljetnicu ove godine obilježavamo, predstavlja pozitivan ili negativan

događaj u povijesti Europe?

EU28 RH

Pozitivan 69% 69%

Negativan 12% 18%

Ne zna 19% 13%

Hrvatski i europski ispitanici u podjednakoj velikoj većini pozitivno gledaju na sklapanje Rimskih ugovora, koje su 1957. godine potpisale zemlje Beneluksa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg), Francuska, Italija i Njemačka.

6


Jesen 2016.



V. NAJVEĆE TEŠKOĆE

Prema Vašem mišljenju, koje su dvije najveće teškoće s kojima se vaša zemlja / Europska unija trenutačno suočava?

Vaša zemlja Europska unija

EU28 RH EU28 RH

Zločin 11% (10%) 11% (11%) 8% (8%) 13% (10%)

Gospodarsko stanje 19% (19%) 28% (31%) 20% (21%) 13% (15%)

Rast cijena / inflacija 15% (14%) 25% (19%) 8% (7%) 12% (12%)

Oporezivanje 7% (8%) 6% (5%) 4% (3%) 4% (3%)

Nezaposlenost 31% (36%) 59% (61%) 16% (17%) 16% (16%)

Terorizam 14% (11%) 3% (2%) 32% (25%) 42% (26%)

Stambena pitanja 7% (8%) 3% (3%) - -

Utjecaj EU-a u svijetu - - 10% (6%) 11% (10%)

Državni dug 10% (10%) 22% (26%) 17% (17%) 17% (17%)

Useljavanje 26% (36%) 6% (11%) 45% (58%) 43% (52%)

Zdravstvena i socijalna sigurnost

18% (14%) 9% (6%) - -

Obrazovni sustav 10% (8%) 4% (3%) - -

Mirovine 15% (10%) 10% (7%) 4% (3%) 3% (3%)

Okolišne, klimatske i energetske teškoće

7% (6%) 2% (2%) - -

Okoliš - - 6% (5%) 2% (3%)

Opskrba energijom - - 3% (3%) 4% (4%)

Klimatske promjene - - 8% (6%) 5% (7%)

Ostalo (SPONTANO) 1% (3%) 1% (1%) 2% (2%) 0% (0%)

Ništa od navedenog (SPONTANO)

0% (0%) 0% (0%) 1% (1%) 0% (0%)

Ne zna 1% (1%) 0% (0%) 4% (4%) 2% (3%)

Nezaposlenost hrvatski ispitanici stavljaju na visoko prvo mjesto među teškoćama s kojima se njihova zemlja suočava, a zabrinutost zbog nezaposlenosti u proteklih se godinu dana smanjila za dva postotna boda. Na drugo mjesto hrvatski ispitanici, iako njih više od upola manje, stavljaju gospodarsko stanje u zemlji, koje sada zabrinjava tri postotna boda manje Hrvata nego lani.

Za prosječne Europljane nezaposlenost i useljavanje dvije su najveće teškoće, s time da nezaposlenost sada zabrinjava pet, a useljavanje 10 postotnih bodova manje europskih ispitanika nego prije godinu dana..

Na treće mjesto među teškoćama Hrvati stavljaju inflaciju, dok je državni dug pao na četvrto mjesto; prosječnom Europljaninu na trećem je mjestu i dalje gospodarsko stanje.

7


Jesen 2016.



Na prvo mjesto među teškoćama s kojima se suočava EU i prosječan Hrvat i prosječan Europljanin stavljaju useljavanje, iako to sada čini devet postotnih bodova manje hrvatskih, a čak 13 bodova manje europskih ispitanika. Na objema je stranama u velikom porastu uvjerenje da je terorizam za EU druga najveća teškoća.

VI. POVJERENJE U MEDIJE I INSTITUCIJE

Vjerujete li sljedećim medijima i institucijama?

EU28 RH

Vjeruje Ne

vjeruje Ne zna Vjeruje

Ne vjeruje

Ne zna

Tiskanim medijima 46% 48% 6% 44% 53% 3%

Radiju 59% 34% 7% 70% 29% 1%

Televiziji 50% 46% 4% 49% 49% 2%

Internetu 36% 48% 16% 35% 49% 16% Društvenim mrežama na internetu

21% 59% 20% 26% 56% 19%

Pravosuđu / Pravosudnom sustavu

51% 44% 5% 29% 67% 4%

Policiji 71% 25% 4% 56% 42% 2%

Vojsci 74% 19% 7% 68% 29% 3%

Javnoj upravi 48% 46% 6% 36% 61% 3%

Političkim strankama 16% 78% 6% 13% 85% 2% Županijskim ili lokalnim vlastima

47% 47% 6% 26% 71% 3%

Vladi 31% 64% 5% 26% 71% 3%

Saboru 32% 62% 6% 24% 73% 3%

Europskoj uniji 36% 54% 10% 43% 50% 7%

Europskoj komisiji 38% 45% 17% 43% 45% 12%

Europskom parlamentu 42% 45% 13% 46% 44% 10%

Europskoj središnjoj banci 34% 49% 17% 36% 51% 13%

Ujedinjenim narodima 45% 41% 14% 44% 47% 9%

I Hrvati, i prosječni Europljani od medija najviše vjeruju radiju, a na drugom je mjestu televizija. Tiskanim medijima više ne vjeruju nego vjeruju, a na obavijesti s interneta te osobito društvenih mreža na internetu gledaju nepovjerljivo.

Povjerenje u pravosuđe odnosno u pravosudni sustav ima natpolovična većina Europljana, dok mu dvotrećinska većina Hrvata ne vjeruje.

Vojska i policija uživaju veliko povjerenje i Hrvata i Europljana, iako je u europskih ispitanika ono zamjetno veće nego u hrvatskih.

8


Jesen 2016.



Dok su oko povjerenja u javnu upravu, te u županijske i lokalne vlasti Europljani podijeljeni, Hrvati im u velikoj većini ne vjeruju. Dominantno je nepovjerenje u Sabor. U Hrvatskoj u Sabor povjerenje nema zamalo tri četvrtine ispitanika, dok je na razini EU-a u nacionalni parlament nepovjerljivo njih malo manje od trećine. Vladi ne vjeruje tek neznatno manje Hrvata, odnosno neznatno više Europljana, nego Saboru / nacionalnom parlamentu. Golemo je na objema stranama nepovjerenje u političke stranke

Europskoj uniji hrvatski ispitanici vjeruju više nego europski, iako ih je ipak nekoliko postotnih bodova više koji ne vjeruju ni EU-u. I Europskim institucijama Hrvati vjeruju više od europskog prosjeka i znatno više nego onima u vlastitoj zemlji, ali samo je o Europskom parlamentu njihovo mišljenje većinski pozitivno.

VII. VRIJEDNOSTI

Koje tri od ovih vrijednosti najbolje predstavljaju Europsku uniju najvažnije / Koje su vam od njih osobno najvažnije?

Najbolje predstavljaju Europsku uniju

Osobno najvažnije

EU28 RH EU28 RH

Vladavina prava 20% 14% 16% 13%

Poštovanje ljudskog života 15% 23% 37% 38%

Ljudska prava 34% 29% 43% 41%

Osobna sloboda 15% 21% 24% 29%

Demokracija 31% 35% 27% 22%

Mir 39% 36% 46% 42%

Jednakost 12% 14% 19% 20%

Solidarnost, pomoć drugima 17% 22% 17% 22%

Tolerancija 12% 15% 17% 13%

Religija 3% 5% 5% 9%

Samoispunjenje 4% 3% 8% 5%

Poštovanje drugih kultura 12% 11% 8% 5%

Ništa od navedenog (SPONTANO)

6% 4% 1% 1%

Ne zna 7% 2% 1% 1%

Prema mišljenju hrvatskih ispitanika, Europsku uniju najbolje predstavljaju mir, demokracija i ljudska prava. I za prosječnog europskog ispitanika te su tri vrijednosti najreprezentativnije za EU, samo što im je redoslijed malo promijenjen: ljudska su im prava na drugom, a demokracija na trećem mjestu.

I hrvatskim ispitanicima su, kao i prosječnom Europljaninu, od ponuđenih vrijednosti osobno najvažnije mir, ljudska prava i poštovanje ljudskog života - tim redoslijedom.

9


Jesen 2016.



VIII. USELJAVANJE

Koji osjećaj budi u vama useljavanje u Vašu zemlju?

Hrvatski su ispitanici naklonjeniji useljavanju od ispitanika na razini EU28. No, i jedni i drugi u većini podupiru useljavanje iz drugih država članica EU-a, a protive se useljavanju iz trećih zemalja.

Smatrate li da treba poduzeti dodatne mjere za suzbijanje nepropisnog useljavanja ljudi iz država izvan Europske unije?

Hrvati su podijeljeni oko pitanja je li borba protiv nepropisnog useljavanja uspješnija na nacionalnoj ili na europskoj razini. Ipak, više ih je koji se zalažu za europsku, odnosno za povezivanje europske i nacionalne razine u toj borbi.

Iz drugih članica EU-a Iz država izvan EU-a

EU28 RH EU28 RH

Pozitivan 61% (55%) 66% (65%) 37% (34%) 41% (41%)

Negativan 33% (38%) 28% (29%) 56% (59%) 53% (53%)

Ne zna 6% (7%) 6% (6%) 7% (7%) 6% (6%)

10


Jesen 2016.



IX. OBAVIJEŠTENOST O EUROPSKIM PITANJIMA

Koliko se smatrate obaviještenima o europskim pitanjima

EU28 RH

Dobro 38% (41%) 37% (48%)

Loše 60% (58%) 63% (52%)

Ne zna 2% (1%) 0% (0%)

Hrvatski i europski ispitanici u podjednakoj većini smatraju da su loše obaviješteni o europskim pitanjima. Zanimljivo je da se u proteklih godinu dana osjećaj da nisu informirani o europskim pitanjima u Hrvata znatno povećao. Najviše je onih koji smatraju da su dobro obaviješteni u skupini ispitanika staroj između 15 i 24 godine (44%), a najmanje ih je u skupini starijoj od 55 godina (32%). Među studentima, dobro se obaviještenima smatra samo njih 35%, dok se većinski dobro obaviještenima smatraju samo domaćice (56%).

Jeste li čuli za program Erasmus?

EU28 RH

Da 53% 47%

Ne 45% 53%

Ne zna 2% 0%

Kakvo je vaše mišljenje o programu Erasmus?

EU28 RH

Dobro 86% 91%

Loše 5% 5%

Ne zna 9% 4%

Za Erasmus je čulo 82% hrvatskih studenata, a među Hrvatima samo među ispitanicima starijima od 55 godina pretežu oni koji za Erasmus nisu čuli. Pozitivno mišljenje o Erasmusu ima čak 96% hrvatskih studenata, a negativno njih samo 2%.

11


Jesen 2016.



X. POLITIČKA OPREDIJELJENOST

Kako biste se svrstali na političkoj ljestvici?

EU28 RH

Lijevo 8% (8%) 12% (11%)

Lijevi centar 19% (19%) 19% (15%)

Centar 36% (34%) 34% (31%)

Desni centar 13% (14%) 12% (15%)

Desno 5% (6%) 12% (13%)

Odbija odgovoriti 9% (9%) 6% (10%)

Ne zna 10% (10%) 5% (5%)

Lani se u EU28 lijevo ukupno svrstavalo 27%, a u Hrvatskoj 26% ispitanika. Desno se smještalo ukupno 19% Europljana a 28% Hrvata. Postotak lijevo i desno opredijeljenih na razini EU28 ostao je jednak, dok se Hrvatska u proteklih godinu dana pomaknula u lijevo: sada se lijevo svrstava 31, a desno 24 posto Hrvata. Na objema stranama prevladavaju, i u porastu su, oni koji se smještaju u politički centar.

ZAKLJUČAK

Iako negativnu predodžbu o Europskoj uniji ima manje od petine Hrvata, a Europljana čak četvrtina, pozitivna se predodžba o EU-u u Hrvatskoj u proteklih godinu dana znatno smanjila. Tomu je svakako pridonijela kriza EU-a, kao i opće nezadovoljstvo djelovanjem političkoga sustava, koje se ogleda u velikom nepovjerenju u političke stranke, nacionalne parlamente i vlade. To je nezadovoljstvo ishodilo i porastom popularnosti populističkih, mahom protueuropskih, stranaka; u Hrvatskoj je takva stranka Živi zid, koja se gotovo niotkuda probila na četvrto ili čak treće mjesto po popularnosti.

Unatoč tomu, Hrvati ipak ostaju uvelike optimistični glede budućnosti Europske unije i u znatnoj većini podupiru Uniju s jedinstvenim politikama. Europskim institucijama također znatno više vjeruju nego domaćima, iako samo Europski parlament uživa povjerenje većine ispitanika. Uvelike, međutim, prevladava uvjerenje Hrvata da su o europskim pitanjima loše obaviješteni.

Hrvatski su ispitanici naklonjeniji useljavanju od ispitanika na razini EU28. No, i jedni i drugi u većini podupiru useljavanje iz drugih država članica EU-a, a protive se useljavanju iz trećih zemalja..

Iako u nizu zemalja desni, pa i krajnje desni pokreti bivaju sve uočljiviji, u Hrvatskoj se javno mnijenje u proteklih godinu dana pomaknulo ulijevo.

hrvatska - european commission...turistička je sezona, pak, bila najbolja u povijesti, sa sve...

Documents