evolucija i logika

8/18/2019 Evolucija i Logika

1/6

Evolucija i logika

Dominique Tissot

Contra factum non est argumentum. Postojanje debate u samimnjedrima znanstvene zajednice potvrđuje da „injenica evolucije! nepostoji.

"ogika ima ne#to za re$i o evoluciji% pogotovo zbog a&rmiranjaprogresivnog razvoja 'ivi( bi$a% #to je uznemiruju$e za zdrav razum.Doista% ta tvrdnja je kontradiktorna svakodnevnim opa'anjimareproduciranja 'ivi( bi$a% te konstantno zaziva duga razdoblja takona#iroko da ma#ta to ne mo'e obu(vatiti.

). Kontradikcije. *ajeklatantnije kr#enje principa logike jestkontradiktornost+ injenica pri(va$anja u isto vrijeme neega #to jekontradiktorno samoj tvrdnji.A. Kontradiktornost između uzroka i efekata. Prema

„aktualiziranom! postulatu koji je omogu$io utemeljenjegeolo#kog okvira unutar kojega se progresivna evolucija 'ivi( bi$amo'e pratiti tragom vremena% sadašnjost je ključ prošlosti. ,a -amesa uttona /)012.3)040.5% jednog od glavni( zagovornika oveformule kamen koji pada danas nije se mogao podići jučer(the

stone that falls today cannot have lifted itself yesterday). Prematome% aktualnim uzrocima 6 realnim uzrocima koji se jo# uvijekmogu opa'ati 6 mo'e se objasniti formiranje krajolika i pojava'ivi( bi$a. 7li ti aktualni uzroci koje vidimo u svakodnevnom'ivotu% samo mijenjaju krajolik% oni ga ne formiraju. 8iva bi$a sereproduciraju% dozvoljavaju$i samo male modi&kacije iz generacijeu generaciju. 9eneralno pravilo% a znanost nije izuzetak% jest uasertiranju da isti uzrok uvijek proizvodi isti efekt. *a taj nain mogu$e je razumijeti korespondiraju$i uzrok svakom

opa'anom efektu. 7li evolucija a&rmira da su ti isti uzroci% kojidanas proizvode male varijacije :*:T7; vrsti% jednom davnoproizveli efekte razliite prirode% na vrlo razliitoj skali% kao npr.transformacija reptila u ptice% ili kopneni( sisavaca u kitove.mamo monokotiledone i dikotiledone% tako


2/6

pokazuju$i diskontinuitet među biljkama. >pak% evolucionizampri(va$a univerzalni kontinuitet.


3/6

!. "romjena značenja. :obiajeno pravilo u znanosti jest davanje jasne de&nicije svim rijeima koje se koriste. : govoru evolucionista%suprotno praksi% nastaje konfuzija kori#tenja rijei osjetljivi( nanekoliko razliiti( interpretacija ili van nji(ova pravog znaenja i

konteksta. *a taj nain nain% mogu$e je bez da se primjetimodi&cirati osebujnost i znaenje kori#teni( pojmova.A. #omo$ %rsta ili rod& Tipian primjer je rije omo. Atandardno

taksonomsko pravilo nala'e da se kod imenovanja vrsta i rodovakoristi imenica i pridjev kako bi imenovale podvrste i rodovi tenapravila razlika.*a taj nain je Canis lupus vuk% razliit od psa Canis canis. omose odnosi na vrstu+ sve ljudske vrste se mje#aju i % ak i ako je tajkriterij ponekad te#ko koristiti u paleontologiji% ini se da su omosapiens i omo neandert(alis proizvodili kri'ance u pro#losti.

>znenađuju$e% omo erectus i omo (abilis se zovu omo% iako se jasno razlikuju od (omo sapiensa% ine$i (omo ovdje baremrodom% grupiraju$i nekako razliite vrste nekako morfolo#ki bliske%uzimaju$i u obzir samo kostur% bez genetske veze 6 ak i akoevolucionisti postuliraju zajednikog pretka/zapravo nikadanađenog u praksi5.

B. 'akro i mikro e%olucija. 8ive vrste demonstriraju znatnuvarijabilnost% ali to se odnosi samo na sekundarne karakteristike%kao npr. boju% debljinu krzna% oblik kljuna% visinu itd.% i ta

mikroevolucija se jasno razlikuje od transspeci&ni(transformacija koje bi se primjenjivale na strukture% organe ilifunkcije. Promjena od ljusaka do perja znai makroevoluciju.Prema tome% isti pojam evolucija se koristi za razlikovanje dvafenomena bez ikakve zajednike veze+ bezbrojne opa'aneinjenice odnose se iskljuivo na mikroevoluciju% dok zamakroevoluciju nedostaje empirijski( dokaza kao i teoretskeosnove. =oncept makroevolucije poku#ava se dokazati dokazimamikroevolucije% iako su neizbje'no razliiti.

C. ("rirodna) selekcija. Dar@inova knjiga podmuklo naslovljena„


4/6

napominje kontradiktorno je evoluciju nazivati procesomadaptacije% jer su sva 'iva bi$a ve$ prilagođena. Prirodna selekcijamo'e samo utjecati na ve$ postoje$e organe. 7ko su krila ili okodo#la prije prirodne selekcije% ona ne mo'e objasniti nji(ovo

podrijetlo.*. Cirkularno rezoniranje. =ad netko premisom zakljui ne#to #to jetrebalo u poetku% ni#ta nije demonstrirano. Takav paralogizam%circulus vitiosus% je na#iroko prisutan u evolucionistikom mi#ljenju.A. "re+i%lja%anje najjači, -sur%i%al of t,e ttest/.


5/6

a&rmaciju zanemaruju evolucionisti koji zagovaraju „skokove!iskljuivo verbalno rje#enje% kako bi izbjegli naelokontradiktornosti.

. 'utacije. Pribjegavanja mutacijama je umjetno sredstvo kojim%na poetku 1F. stolje$a% radikalan prigovor jezaobiđen 3onaj kojise primjenjuje jednako dobro na "amarkizam i darvinizam3otkrivanje ne3nasljeđivanja steeni( svojstava+poslovne vje#tine%primjerice% ne prenose se na potomke. *aprotiv% mutacije% jer onedjeluju na razini genoma% sastoje se u novostima prenosivim napotomstvo. Atolje$e je pro#lo od prve publikacije o mutacijama%uga de Griesa /)4)F.5% i promatranje kao i eksperimentiranje%potvrđuju da mutacije nikada ne prekorauju granice vrsta /sluajspecijacije je ovdje irelevantan% jer se ne pojavljuju novi organi5.>z tog nespje(a trebalo bi a&rmirati suprotno+ mutacije potvrđuju

trajnost vrste kao takve% sa svojim unutarnjim varijabilnostima.*o% evolucionisti odbacuju ovu tvrdnju.

C. 6inalizam.


6/6

7. "ore5ne premise. Ge$ina pogre#aka koje radimo ne dolaze zbogpogre#nog rezoniranja na osnovu toni( principa% nego zbogispravnog rezoniranja na osnovu pogre#ni( principa.

A. 85čeza%anje %rsta. "amarck i Dar@in su zagovarali nominalistikipogled na vrste% priznaju$i jedino postojanje individualni( bi$a.Dvjesto godina nakon objave "amarckove knjige P(ilosop(iezoologique% ne mo'emo ne primjetiti da je koncept vrstafunkcionalan i neop(odan za znanost% i da najznaajniji kriterijlanstva u vrsti% ak i prema darvinistikom biologu Ed@inu ?aBru% jest kri'anje+ originalan i objektivan kriterij% koji ni na koji nain nijearbitraran. rojni eksperimenti sa mutacijama desetlje$ima supotvrdili stvarno postojanje i dinamiku stabilnost vrsta.

B. "roresi%na e%olucija. Evolucija se uvijek opisivala kaoprogresivan proces koji pobolj#ava 'iva bi$a. ?eđutim% dokazano je

upravo suprotno. ?utacije su ili regresivne ili neutralne /sa aspektavrste5 i formiranje podvrsta ili rasa zapravo osiroma#uje genetskifond i limitira mije#anje gena.

C. 9rijeme kao uzrok. Grijeme se koristi za mjerenje prirodni(transformacija% vrijeme nije niti autor niti agent% međutim milijardegodina su na raspolaganju. 9eorge Kald u svojoj knjizi T(e

evolucija i logika

Documents