ecp_odgovori_1.dio

8/7/2019 ECP_Odgovori_1.dio

1/12

1. Nabrojite i objasnite ustrojstva i segmente podsustava cestovnog prometa?

Obuhvatnost podsustava cestovnog prometa dijeli se na dva meusobno neodvojiva segmenta:1. Segment prijevoznih funkcija cest. prometa (u putnikom, robnom i teretnom prijevozu)2. Segment financiranja izgradnje i odravanja graevina infrastrukture cest. prometa 3 skupine:

a)one koje omoguuju poetno-zavrne radnje u prometnom procesu (ulaz-izlaz putnika, ukrcaj-

iskrcaj tereta, manipulacija njime i sl.)b)koje omoguuju kretanje prijevoznih sredstava-cestovne prometnicec)sredstva koja omoguuju nesmetano kretanje graevinama cestovne infrastrukture svi oblici

signalizacije, informacijski sustavi (EDI, EDIFACT, GPS, DIS, DRIVER i sl.)

Ustrojstva pods. cest. prometa:1.Ekonomski ustroj temeljen na financijskim imbenicima

a)U segmentu prijevoznih funkcija- dobitak (profit), trokovi poslovanja, formiranje cijenausluga i investicije u segmentu prijevoznih funkcija

b)U segmentu cestovne infrastrukture- na sustavu financiranja izgradnje, odravanja imodernizacije (izvori sredstava za to, kriterij razdiobe prikupljenih sredstava)

2.Organizacijski ustroja)U segmentu prijev. funkcija- odreen organizacijskim oblicima djelovanja podsustava cest.

prometa (npr. Dionika drutva, drutva ograniene odgovornosti, javno poduzee)b)Segment cest. infrastrukture- organizacija izgradnje, odravanja, modernizacije i

eksploatacije cest. infrastrukture.3.Tehniki ustroj a)U seg. prijevoznih funk. - omoguuje tehnoloki proces prijevoza u zonama

djelovanja. Proces je omoguen kretanjem(radom) prijevoznih sredstavapodsustava cest. prometa, tehnikim i eksploatacijskim znaajkama prometnihsredstava za prihvat i otpremu putnika i robe(tereta) i obuhvatnouinformacijskim sustavima.

b)U seg. cest. infrastrukture- 4 skupine: 1-koje omoguuju po-zavrne radnjeprometnog procesa, 2-koje omoguuju kretanje prijevoznih sredstava, 3-graevine

koje omoguuju nesmetano i sigurno odvijanje cest. prometa, 4-informacijski sustavi4.Tehnoloko ustrojstvo a)U seg. prijevoznih funk.- predstavlja sustav obavljanja prijevoznih funk.

unutar pods. cest. prometa, oblicima regulacije prometa, razinom primjeneinformacijskih sustava (za vozae DIS, za robu EDI, EDIFACT, EDITRANS)

b)U seg. cest. infrastrukture- prisutnost u procesu omoguivanjemnesmetanog obavljanja prometnih funkcija svih vrsta cestovnih vozila kojase njime kreu i graevina koje omoguuju po-zavrne radnje u prijevozu

putnika-autobusni i autoteretni kolodvori i pratei sadraji.Tehnoloko ustrojstvo je temelj za stvaranje (proizvodnju) nove prometne usluge, koja se po sastavnimdijelovima ne razlikuje od proizvoda proizvedenog u materijalnoj proizvodnji.

2. Nabrojite instrumente i mjere za realizaciju prometne politike?

Instrumenti:1.instrumenti politike regulacije (tehniki standardi, kontrola regulacije u prometu i dr.)2.instrumenti politike cijena (oporezivanje, cijene za koritenje cestovnih prometnica, tunela, mostova,

vozarine za javni prijevoz, ekoloke pristojbe i dr.)

3.instrumenti investicijske politike4.instrumenti organizacijske politike (sustavi upravljanja unutar svih prometnih podsustava)5.instrumenti koji utjeu na ponaanje korisnika prijevozne slube (poticanje proizvodnje i uporaba

prijevoznih sredstava s manjom potronjom goriva i materijala te manje nepovoljnim utjecajem na okoli)

Mjere:To su mjere kojima drava nastoji djelovati na nosioce prometne politike glede uspostavljanja optimalnogdjelovanja prometnog sustava u odreenom vremenu. Imamo 2 skupine :1. Mjere kojima drava pokuava ograniiti djelovanje trinog mehanizma (pretjerana konkurencija,

pretjerani monopolski poloaj, diskriminacija)


2/12

2. Mjere kojima drava nastoji potaknuti sudionike u prom. procesu i nositelje prom. politike na racionalnokoritenje prijevoznih kapaciteta, efikasno podmirenje transportnih potreba, zatita interesa korisnikaprijevoznih usluga, ouvanje ovjekove okoline.

U mjere prometne politike mogu se ubrojiti:1. Regulativne regulacija2. Deregulacija u prometnom sustavu3. Liberalizacija4. Tarifna politika i politika cijena5. Investicijska politika6. Politika subvencioniranja i kompenzacije pojedinih oblika prometne djelatnosti7. Promjena sustava vlasnitva (privatizacija)8. Protekcionistika politika zatitna politika, zatiuje se mjerama(carina, kontrole)9. Mjere tehnike, tehnoloke i organizacijske kooperacije izmeu domaih i inozemnih

sudionika u prometnom sustavu i graevinama prometne infrastrukture10. Mjere za poticanje znanstveno istraivake i obrazovne djelatnosti u svim oblicima

prometa s institucijama koje se bave istraivakom i obrazovnom djelatnou

3.Objasnite karakter trokova u cestovnom prometu. Objasnite pojam istih i dodatnih trokova?

Transport robe i prijenos usluga pojavljuje se kao neophodan segment u procesu reprodukcije (jer se mjestoproizvodnje ne podudara s mjestom potronje). Tijekom procesa prijevoza robe i prijenosa usluga nastajeutroak opredmeenog i ivog rada, pa se vrijednost usluge mora sastojati i oblikovati od istih elemenatakao i svake druge robe i usluge.Dakle, transportiranje robe i prijenos usluga pojavljuju se kao produetak procesa proizvodnje u podrujuprometa, pa moemo rei da su transportni trokovi po svojim znaajkama proizvodni. Oni se uoblikovanju vrijednosti robe pojavljuju kao dodatni trokovi proizvodnje i poveavaju vrijednost robe kojase prevozi.Utjecajem na visinu cijene robe, transportni trokovi djeluju i na itav gospodarski sustav neke zemlje.

Trokovi u prometnom procesu dijelimo u 2 skupine:a)isti prom. trokovi- su utroak rada i sredstava za obavljanje prometnih funkcija i oni se namiruju

iz vrijednosti, pa prema tome ne utjeu na veliinu vrijednosti robe.b)dodatni prom. trokovi- sadre utroak rada i sredstva koji se odnose na proizvodne funkcije u

podruju prometa. U takve proizvodne dodatne prom. trokove ubrajaju se i transportnitrokovi, znai transportni trokovi ne pokrivaju se iz vrijednosti stvorene u procesuproizvodnje materijalnih dobara, ve su oni sastavni dio vrijednosti robe, i to onaj koji jestvoren u samom procesu transportiranja robe odnosno prijenosa usluga kao produetkaproizvodnje materijalnih dobara.

N R P R1 N1 - EKONOMSKA REPRODUKCIJA

U PROMETU : N R P N1 - STR. 72-73

4. Koja je razlika izmeu fiksnih i varijabilnih trokova u prometnom procesu?

Fiksni neovisni o opsegu prijevoza, na visinu ovih tro. ne utjeu oscilacije u veliini iskoritenjaprometnih sredstava (kapaciteta). Neelastini su i teko se prilagoavaju promjenama uangairanju kapaciteta glede kretanja na transportnom tritu. Udjel fiksnih trokova u ustrojuukupnih trokova ima degresivno kretanje u odnosu na varijabilne trokove. Najnii su onda kadase kapaciteti u prometu koriste optimalno. Prosjeni fiksni trokovi opadaju po jediniciproizvedene usluge obrnuto razmjerno s veliinom prometa.

Varijabilni ovisni o opsegu prijevoza, to su oni tro. koji se mijenjaju s veliinom izvrene prometneusluge. Vrlo su elastini i lako se prilagouju raznim oscilacijama u kretanju zaposlenosti u

poslovanju prometnih poduzea.


3/12

5. Nacrtajte i objasnite granine ili marginalne trokove. Koje su znaajke marginalnih trokova?

Granini ili marginalni trokovi oznauju iznos za koji se mijenjaju ukupni trokovi poduzea kada seproizvodnja odnosno prodaja usluga povea za neku novu koliinu jedinica.

Grafovi---knjiga sl. 18. i 19. str. 87. i 88. ako se proizvodnja odnosno prodaja usluga u cestovnomprometu povea od q0 (tj. Od postojee proizvodnje ili prodaje usluga) na q0+q1+q2, gdje je q1+q2 poveanjeproizvodnje ili prodaje usluga, tada e se ukupni trokovi poslovanja poveati od postojeih T0

na T0+T1+T2. Znai da su ti dopunski trokovi (T1+T2), glede porasta, upravo proporcionalni s porastomobujma proizvodnje ili prodaje usluga (q1+q2).Trokovi koji se odnose na dio porasta proizvodnje odnosno prodaje prometnih usluga (T1+T2) svih oblikaprometne djelatnosti nazivaju se graninim, marginalnim ili dopunskim trokovima.

Znaajke graninih trokova su:1. nii su od prosjenih ukupnih trokova2. njihova degresija i progresija su otrije nego u bilo koje vrste trokova3. doseu svoj minimum prije minimuma varijabilnih i ukupnih trokova.

6. Objasnite karakteristike meunarodnog cestovnog prometa (povijesni razvoj i dokumentineophodni u transportnom procesu).

Obiljeava ga prijevoz ljudi i dobara izmeu dvaju mjesta koja dijeli dravna granica.

Pravna regulativa prije II. Svjetskog rata:1. Konvencija o slobodi transporta,1921- temeljni akt- obveza pojednostavnjivanja prolaska cestovnim prometnicama preko svoga teritorija.2. Meunarodna konvencija o prometu osobnim vozilima,19263. Europska konvencija o unifikaciji signalizacije i reimu kretanja inozemnih vozila4. Konvencija o turistikim ispravama i karnetu za prijelaz granice, 1937Poslije II. Svjetskog rata potpisuju se brojni bilateralni i multilateralni sporazumi u obliku konvencija,protokola, sporazuma i deklaracija.

Dokumenti u meunarodnom cestovnom prometu:

1. Za robu :a) Meunarodni teretni list (CMR) temeljem Konvencije o meunarodnom cestovnom prijevozu robe

(Konvencija CMR) potvruje postojanje ugovora o prijevozu robe; prijevoz odreene koliine robe neodreenu udaljenost uz dogovorenu cijenu.

b) Karnet TIR ukrcana i carinski pregledana roba u mjestu ukrcaja moe se prevoziti preko vie granicabez carinskih formalnosti sve do mjesta iskrcaja, koji se obavlja u prisutnosti carinskog organa

- prijevoznik se obvezuje na primjenu jamstava u sluaju zlouporabe i da su vozila tehnikiosposobljena da se tijekom prijevoza ne moe nita uzeti ni dodati.

Vrste karnet TIR : a) sa 6 listia prelazak jedne graniceb) sa 14 listia prelazak vie granicac) Tabac karnet TIR prijevoz duhanskih proizvoda

Obrazac je istovjetan za sve zemlje, sastoji se od omota, listia (talona) i manifestac) Karnet ATA uveden temeljem Konvencije o privremenom uvozu robe. Nositelj ima pravo privremeno

izvesti i vratiti robu, kao i tranzitirati je.d) Karnet ECS meunarodni dokument za privremeni uvoz ili izvoz trgovakih uzoraka, uzorci se nemogu prodavati ili iznajmljivati.

e) polica osiguranja robe u prijevozu, ovisi o dogovoru prijevoznika i korisnika prijevoza.

2. Za vozilo :a) karnetb) triptikc) zelena karta osiguranja


4/12

Putniki promet dijeli se na :1.) meunarodni linijski prijevoz putnika: a) za linijsku vonju

b) za tranzitnu vonju2.) meunarodni slobodni prijevoz putnika: - za slobodni prijevoz putnika a)povremeni

b) naizmjenini- Meunarodni linijski PP uspostavlja se u skladu s me. ugovorima, na temelju suglasnosti ministarstva i

nadlenih tijela drugih drava. Prijevoz se obavlja na temelju dopusnice koju izdaje ministarstvo. Zahtjevza dopusnicu se podnosi ministarstvu te se prilae vozni red i dr. prilozi predvieni me. ugovorom.

- Slobodni PP u me. prometu prijevoz unaprijed poznate skupine ljudi, bez usputnog ulaska i izlaska;relacija, cijena i dr. uvjeti utvruju se ugovorom.

a) povremeni : 1) ''kruna vonja'' (izletnika vonja, turistika putovanja i sl.)2) prijevoz se sastoji od putovanja punog vozila u odlasku i praznog vozila u povratku3) prazno vozilo u odlasku, puno vozilo u povratku4) ostali povremeni prijevozi

b) naizmjenini : prijevoz prethodno organiziranih skupina u vie putovanja, s istog polazita do istogodredita

- Pri obavljanju slobodnog PP u autobusu se mora nalaziti ispravno i tono popunjen PUTNI LIST potpisanod prijevoznika i carinske slube

- Slobodni PP moe se obavljati na temelju Dopusnice za slobodni PP.

7. i 30. Objasnite naine i modele procesa privatizacije u prometnom i gospodarskom procesu?

Privatizacija unutar gospodarskog sustava i njegovih podsustava znai proces pretvorbe dravnog ilidrutvenog vlasnitva u privatni i dioniarski sektor. U zavisnosti od prodaje drutvenog ili dravnogvlasnitva razlikujemo sljedee naine privatizacije:a) cjelokupna privatizacija prodaja svih dionica dekomponiranog drutvenog vlasnitvab) djelomina privatizacija prodaja kontrolnog paketa dionica (oko 48%) to nove vlasnike ne ini

autonomnim(iskljuivim) vlasnikom. Kupnjom tih dionica dioniari stjeu pravo udjela u u razdiobidobiti i mogu biti birani u organe dionikog drutva.

c) reprivatizacija prenoenje dravne ili drutvene imovine u vlasnitvo privatnih osoba.

Osnovni modeli privatizacije:

1. Prodaja dionica kupcima izvan poduzea- postizavanje pozitivnih uinaka u procesu daljnjeg poslovanja, prisutno je kvalitetnije upravljanjepoduzeem od strane menadmenta, povean je pristup kapitalu i znanju, poveenje prihoda urazvojne i sline svrhe.

- negativnosti : takav model privat. je skup i spor, u izvoenju zahtjeva sloenu proceduru procjenevrijednosti i alokaciju rizika, strani kapital ne ulazi rado u rizine situacije a poseban je problem uuvjetima ekonomske i politike nestabilnosti objektivno ocjeniti vrijednost poduzea, prisutnostpromjene zakonodavstva, retroaktivno djelovanje zakonske regulative i sl.

2. Prodaja menadmentu i zaposlenicima unutar poduzea najvie zastupljeno u RH, Polj., Rumunj. i Slo.Prednosti relativno brza provedba procesa privat. i lagano ukljuivanje u politikom i tehnikom

pogledu u gospodarski sustav.Nedostatci potiskivanje malih dioniara od strane menadmenta, podcjenjivanje vrijednosti poduzea u

procesu prestrukturiranja, a ponekad i precjenjivanje to ini proces privat. vremenski duimi izloenijim brojnim institucionalnim rizicima. Prisutno je postojanje monopola, problem neunoenja novih znanja, blokiranja daljnje reforme procesa privatizacije na razini poduzea. URH bile brojne nezakonite radnje.

3. Vauerska privatizacija zastupljena iskljuivo u ekoj. Omoguuje relativno brzu privatizaciju.- jedina uspjenost ovog modela privat. stvorila je dosta ivahno financijsko trite, stvorila

investicijske fondove koji su uspjeno obavili koncentraciju vlasnitva i kapitala putem takvihfondova. Iskustvo je pokazalo da je neophodno donijeti odmjerene zakonske propise kojizatiuju pojedine ulagae u te fondove, kao i manjinske dioniare u poduzeima koja su i u

djelominom vlasnitvu takvih fondova.


5/12

- nedostatci neostvarenje prihoda za fondove, nejasne posljedice na podizanju razine znanja umenadmentu i nejasne posljedice poveanja dostupnosti kapitalu i novom znanju

4. ''Spontana'' privatizacija (najsumnjivija) uglavnom u Rusiji- Po ovom modelu menadment je bio u mogunosti doi do vlasnitva uz minimalna ulaganja ili bez

ikakvih ulaganja u suradnji s politikim imbenicima. Ostvaruje se formalno i neformalno, odljevomsredstava privatiziranih poduzea, a ''uspjena'' je svugdje gdje je proces privatizacije odlagan.

-negativnosti u pogledu priljeva sredstava u fondove, nepravedna je, ne ostvaruje bolji pristupkapitalu i znanju, a upitna je u pogledu brzine, politike i tehnike implementacije(ukljuivanja), te pogotovo u pogledu pravednosti modela.

5. Kompenzacijska (kuponska) privatizacija- Ova privat. je iri pojam i obuhvaa aspekte restitucije prijanjih vlasnika poglavito u vidu rezervacija,

kompenzacija ugroenih socijalnih grupa npr. rtve nasilja i rata, razne oblike zamjene neotplaenihdugova za nacionalizirano privatno vlasnitvo i dr.

- prednost ubrzava proces privatizacije (dionice se dijele iskljuivo po nominalnoj vrijednosti)- Svi drugi kljuni aspekti ovog modela su upitni, glede postizavanja financijskih uinaka, ukljuenja

kapitala i znanja

8. Objasnite znaenje istih i dodatnih prometnih trokova?a)isti prom. trokovi- su utroak rada i sredstava za obavljanje prometnih funkcija i oni se namiruju

iz vrijednosti, pa prema tome ne utjeu na veliinu vrijednosti robe.b)dodatni prom. trokovi- sadre utroak rada i sredstva koji se odnose na proizvodne funkcije u

podruju prometa. U takve proizvodne dodatne prom. trokove ubrajaju se i transportnitrokovi, znai transportni trokovi ne pokrivaju se iz vrijednosti stvorene u procesuproizvodnje materijalnih dobara, ve su oni sastavni dio vrijednosti robe, i to onaj koji jestvoren u samom procesu transportiranja robe odnosno prijenosa usluga kao produetkaproizvodnje materijalnih dobara.

9. to je proces regulacije i deregulacije u prometnom procesu?- Regulacija zakoni ili propisi drave doneseni radi nadzora ponaanja poduzea.

- ekonomska koja utjee na cijene, ulazak, ili usluge samo jedne industrije kao to su npr.telefonske usluge

- skup interventnih vladinih mjera za ureenje trinih odnosa u prometnom sustavu.- drutvena koja pokuava ispraviti eksternalije koje prevladavaju u mnogo industrija, kao

to je zagaenost zraka ili vode-prometna regulacija spada u mjere prometne politike kao i deregulacija

- to su mjere vezane za stanje prijevoznih kapaciteta, strunu osposobljenost zaposlenog voznog iostalog osoblja, neophodna znanja za dobivanje licencije za obavljanje npr. vozake djelatnosti, onekoje stavljaju teite na ekoloku regulaciju istou zraka, vode, jainu buke prometnih sredstava, teenergetska regulacija koja tei racionalnijoj potronji energije u prometu.

- Deregulacija oznauje smanjenje utjecaja dravnih institucija na organiziranje gospodarskih aktivnostiuz uvaavanje znaenja funkcije trita, konkurencije, zatim obogaivanja kvaliteteusluga, postojanje stvarne konkurencije na tritu.

- proces deregulacije zapoeo u SAD-u 1975. i to u zrakoplovnim kompanijama,kamionskom prijevozu, na eljeznici, u meugradskim telefonskim uslugama i u podrujuprirodnog plina. Svaki od tih sektora ima strukturne odlike koje su pogodne za stvaranjekonkurencije jer su im trita velika, a efikasnost poduzea na zavidnoj visini.

Unutar gospodarskog sustava ima sljedee uinke:1. Izravna zainteresiranost osamostaljenih subjekata koji sudjeluju u procesu pruanja prijevoznih

usluga i openito usluga u prometnom sustavu2. Proirenje i osuvremenjivanje prijevoznih i prijenosnih kapaciteta u prometu3. Motiviranost sudionika u prijevozu i prijenosu za stalnu edukaciju i osposobljavanje strunog kadra4. Vea kvaliteta prijevoznih i prijenosnih usluga na transportnom tritu5. Funkcionalna adaptacija ponude prema zahtjevima trita6. Poveanje sigurnosti u odvijanju prometnog procesa, kako u prijevozu ljudi i tereta tako i u

prijenosu poruka i priopenja


6/12

7. Zadovoljavanje ekolokih minimuma katalizatori u osobnom vozilu, smanjenje buke pri slijetanju..10. Koje su karakteristike menadmenta u cestovnom prometu? Nabrojite karakteristike

menadmenta u poduzeima cestovnog prometa?Menadment u prometnom i gospodarskom sustavu definira se kao aktivnost usmjerena napostizavanje odreenih, unaprijed zacrtanih ciljeva, ali naporima drugih ljudi. Pod pojmommenadmenta razmatra se menader, upravni odbor poduzea i skupina osoba koja kontroliraposlovanje, ukljuujui direktora, lanove upravnog odbora i drugo vie upravno osoblje.Menaderi su rukovoditelji svih organizacijskih dijelova u mikrojedinicama podsustava cestovnogprometa, od direktora do poslovoe u mehaniarskoj radionici. Njihova znaajka je formalni autoritetnad organizacijom kojom rukovode. Menaderske funkcije su : planiranje, organiziranje, voenje ikontrola ; a obavljaju i interpersonalnu i informacijsku ulogu, te ulogu donoenja odluka (poslovnih).U podsustavu cest. prometa uloga menadmenta je neprijeporna u svim segmentima i ustrojstvima jerje planiranje organiziranje, voenje i kontrolu odvijanja svih segmenata podsus. cest. pr. nemoguezamisliti u trinim uvjetima bez djelovanja ljudskog imbenika sintetiziranog u poslovima menadera.Sustav osiguranja kvalitete usluge stalna je zadaa uposlenika i menadmenta.??????????????????????????????????????????????????????????????????????????????

11. Nabrojite i objasnite ciljeve, instrumente i mjere prometne politike?Ciljevi - dva su glavna razloga utvrivanja ciljeva prometne politike:

1. Osiguranje osnove za izradu i izbor razvojne politike2. Utvrivanje kriterija za vrednovanje alternativnih programa akcije i ocjenu ostvarenja

prihvaene politikeNuan preduvjet za utvrivanje valjanih ciljeva pr. pol. je poznavanje :

a) Tehnike, tehnoloke, organizacijske i gospodarske razvijenosti pojedinih pr. grana i cjelokupnogprom. sustava

b) Veliine i strukture prijevozne potranje, i veliine sustava i kvalitete prijevozne ponudec) Gospodarske mogunosti zemlje u odnosu na osiguranje sredstava potrebnih za razvoj i djelovanje

prom. sustavaInstrumenti :1. Instrumenti politike regulacije tehniki standardi, kontrola regulacije u prometu i dr2. Instrumenti politike cijena oporezivanje, cijene za koritenje cestovnih prometnica, tunela,

mostova, vozarine za javni prijevoz, ekoloke pristojbe3. Instrumenti investicijske politike ulaganja u osnovna sredstva4. Instrumenti organizacijske politike sustav upravljanja unutar svih prometnih podsustava / cest.,

elj., PiT, zrani, rijeni, pomorski i cjevovodni5. Instrumenti koji utjeu na ponaanje korisnika prijevozne slube prihvaanje novog stava prema

javnom prijevozu, poticanje proizvodnje i uporaba prijevoznih sredstava s manjom potronjomgoriva i materijala, te manjim nepovoljnim utjecajem na okoli

Mjere mjere kojima drava nastoji djelovati na nosioce prom. pol. glede uspostavljanja optimalnogdjelovanja prom. sustava u odreenom vremenu, dijele se u 2 skupine :a. Mjere kojima drava pokuava ograniiti djelovanje trinog mehanizma (pretjerana konkurencija,

pretjerani monopolski poloaj, diskriminacija)b. Mjere kojima drava nastoji potaknuti sudionike u prom. procesu i nositelje prom. politike na

racionalno koritenje prijevoznih kapaciteta, efikasno podmirenje transportnih potreba, zatitainteresa korisnika prijevoznih usluga, ouvanje ovjekove okoline (eksterna disekonomija)

- U mjere prom. pol. mogu se ubrojiti :1. Regulativne regulacije

2. Deregulacija u prom. sustavu3. Liberalizacija4. Tarifna politika i politika cijena5. Investicijska politika6. Politika subvencioniranja i kompenzacija pojedinih oblika prom. sustava7. Promjena sustava vlasnitva (privatizacija)8. Protekcionistika politika zatitna politika, zatiuje se mjerama (npr. carine, kontrole)9. Mjere tehnike, tehnoloke i organizacijske kooperacije izmeu domaih i inozemnih sudionika u

prom. sustavu i graevinama prom. infrastrukture10. Mjere za poticanje znanstveno istraivake i obrazovne djelatnosti u svim oblicima prometa s


7/12

institucijama koje se bave istraivakom i obrazovnom djelatnou12.Nabrojite i objasnite naela udjela korisnika u trokovima financiranja cestovnih prometnica

1.Naelo da drava snosi trokove prometnica kao javnog dobra nastalo je kao rezultat shvaanja daje neracionalno oporezivati korisnika cestovnih prometnica po kategorijama korisnika

2.Naelo koristi od cestovnih prometnica i graevina na njima temelji se na tomu da trokovefinanciranja izgradnje i odravanja cestovnih prometnica treba podijeliti na njene korisnike,odnosno skupine korisnika, ovisno o subjektivnim koristima to ih imaju od uporabe cestovnihprometnica i graevina na njima

3.Naelo iskoritenja prometnica i graevina na njima polazi od toga da su korisnici cest. prometnicanositelji trokova, a kako cest. prometnice ne koriste samo motorna vozila, uz njih kao nositeljetrokova prometnice treba razmatrati i pjeake, bicikliste i zaprena vozila.

Osnovicu za obraunavanje trokova cest. prometnica po pojedinim skupinama korisnika ine :- stupanj iskoritenja cest. prometnica, utvruje se na osnovi izvrenja rada pojedinih vozila u

osovinskim kilometrima- optereenje gornjeg ustroja cestovne prometnice- zauzimanje povrine cestovne prometnice- vea vozila koriste vee povrine-vei prometni uinci- pokretna teina brutotonski kilometri4.Naelo uzronosti trokova (naelo kauzaliteta) na cestovnoj infrastrukturi od pojedinih korisnika, i

pritom su bitni sljedei imbenici opi interes na prometnicama- sloboda uporabe prometnica- poveanje trokova prometnica to nastaje poveenjemobujma prijevoza cest. motornih vozila

Na temelju tih kriterija, pri razdiobi trokova prometnica cestovnom motornom prometu se moraju pripisationi trokovi koji su nastali njegovom pojavom na prometnicama, tj. usporedbom trokova prije i nakonnjegove pojave.

13. Objasnite primjenu Incremental metode prilikom razdiobe trokova cestovne infrastrukture nakorisnike?

- u njoj su sintetizirane spoznaje dobivene AASHO-Road testom- Postavka Incremental metode je da trokove pojaavanja cestovnih prometnica radi odravanja odreenogvijeka trajanja treba snositi teki teretni promet zbog kojeg se i pojaavaju vee tonae i vie kategorije

- do izdataka kojima treba opteretiti pojedine kategorije tekih vozila dolazi se Incremental metodom sukcesivnim postupkom:1. korak je pretpostavka da ve postoji izgraena cest. prometnica za laki cest. promet, s normalnim

odravanjem i vijekom trajanja npr.20god. Trokovi takve cest. prometnice razdjele se na vozneuinke svih cest. vozila koja se stvarno nalaze u prometu.

2. korak predvia se promet tekih vozila na cest. prometnici, a da joj se ne mijenja vijek trajanja, daklepotrebno je pojaati gornji ustroj dodatni graevinski zahvati. Pritom se dodatnim trokovimagraevinskih zahvata optereuju samo vozni uinci svih tekih vozila, a lakih ne.

3. korak ulazi se s pretpostavkom da se pojaanja kolnika obavljaju u fazama, najprije za promet tekihvozila prva kategorije, pa druge itd., do najvie kategorije. Svaka faza pojaavanja zahtjeva

dodatne trokove kojima se optereuju one kategorije zbog kojih su se radovi izvodili, dodaju sedotadanjim trokovima te kategorije, ali terete i sve ostale kategorije kojima je tonaa via odtonae vozila te kategorije (kategorije niih tonaa osloboene tih trokova).

Metoda se moe primijeniti u praksi ako su poznati elementi:a) konstrukcija i trokovi izgradnje cest. prometnice za laki promet te podaci o razliitim kategorijama cest.vozila u vrnim optereenjima

b) struktura i gustoa prometa u razdoblju proraunac) dodatni izdaci koji se dodaju za razliite skupine osovinskih optereenja i prometnu gustou- U konkretnom sluaju se najee promatra cest. prometnica za mjeoviti cest. promet a ne za laki, touzrokuje odreeno poopavanje podataka na mjeovit promet i modificiranje mat. formula


8/12

14.Objasnite privatizaciju infrastrukture cestovnih prometnica(koncesije i modele npr.model BOT...)

Proces privatizacije obuhvaa 3 temeljne kategorije:1. prodaja postojeeg javnog poduzea privatnim subjektima2. prednost uporabe privatnog kapitala u menadmentu u odnosu na javni prilikom realizacije novih

infrastrukturnih objekata3. mogunost da privatna poduzea pruaju usluge koje su do sada bile pod nadletvom vladinih

namjetenika ili ''sustav ugovaranja''- financiranje cest. i ostale prom. infrastrukture imaju visoke trokove izgradnje, velika financijskaoptereenja odravanja, slaba rentabilnost prom. graevine, dugi vijek povrata kapitala, neizvjesnostbudue potranje za tim uslugama- u privatizaciji prom. infrastrukture teite je na autocestama zbog njihove prometne vanosti i visinetrokova izgradnjeModel privatnog financiranja je financiranje naplatom, a tehnika koja se primjenjuje naziva sefinanciranje

samih projekata i sadri 2 problema:1. upitnost zadovoljavanja financijske rentabilnosti budue graevine, pa se u praksi sve ee pojavljuju

modeli koji sadre jamstvo drave ili potiu dravu na sudjelovanje uz proporcionalnu podjelu rizika idobiti

2. pitanje zahvaanja vanjskih izvora sredstava, ti izvori su neophodni za izgradnju i moraju omoguitipovratak preuzetog duga

Koncesija ugovor kojim jedinica vlasti(koncedent) odobrava privatnom subjektu(koncesionaru) pruanjejavne usluge na odreeno vrijeme i obvezuje ga da investira novu fiksnu imovinu tijekom ugovorenograzdoblja, a nakon isteka ugovora dobra se vraaju javnom sektoru

- razlikujemo 3 glavne vrste koncesija (odnose se na dugorone projekte, 20-30god.)a) koncesija na izgradnju privatni partner na sebe preuzima izgradnju i financiranje novih radova, a zatim

njima upravlja (BOT-build-operate-transfer;izgradi-upravljaj-prenesi/ustupi/)b) koncesija usluga privatni partner financira proirenje postojee prom. infrastrukturec) leasing, slian koncesiji usluga, ali su radovi financirani i obavljeni uz odgovornost javnog poduzetnikaModeli:BOT privatnom partneru odobri se koncesija na izgradnju infrastrukturne graevine i upravljanje njometijekom vremena, sve do povrata te graevine dravi nakon isteka koncesionarskog ugovora, uz oekivanjeda e predvieno razdoblje trajanja koncesije biti dovoljno za otplatu duga i ostvarenje povrata uloenih

sredstava te ostvarenje profita (najraireniji model)BOO Build Operate Own- u kojem je odgovornost privatnog partnera da izgradnji i financiranjuinfrastrukturne graevine prie sa svim vlasnikim pravima i dunostima i da pritom snosi odgovarajuirizik. Ne postavlja uvjet povrata vlasnitva draviMOT Modernize Operate Transfer / Own ija je svrha obnova i modernizacija postojee infrastrukture.Podrazumjeva privremenu privatizaciju tijekom koje se doputa naplata pruenih usluga.- ostali modeli koji se rjee susreu u praksi : LDO Lease Develop Operate

BOOT Build Operate Own TransferBOTT Build Operate Train TransferBRT Build Rent Transfer

15. Nacrtajte i objasnite dinamiku prometnih trokova?

Tijekom prometnog procesa trokovi imaju razliit intenzitet kretanja. Proces prijevoza robe, putnika iprijenosa informacija dijeli se na 2 segmenta temeljem kojih se oblikuje konana cijena.1. Segment istog prijevoza robe i putnika stvara cijenu razmjerno udaljenosti i znaajkama prometnih

usluga, to znai da se usluge glede udaljenosti ponaaju varijabilno.2. Segment poetno zavrnih radnji ponaaju se fiksno glede udaljenosti prijevoza / prijenosa.- imbenici o kojima ovisi dinamika prom. trokova su: stupanj zaposlenosti transportnih kapaciteta,struktura i kvaliteta prom. sredstava, neravnomjernost u odvijanju prometne djelatnosti, neelastinostprilagoavanja prom. kapaciteta znaajkama i potrebama prom. trita i sustav formiranja cijenasl. 9. str.78 - knjiga


9/12

16. Objasnite karakteristike metoda drutvene unosnosti u odnosu na metode individualne unosnosti

- Metoda drutvene unosnosti obiljeuje kompleks obuhvata i uzimanje u obzir drutvenih trokova ikoristi, razmatraju se i uinci koji se ne mogu izraziti u novanim iznosima investitora, a znatno utjeu naracionalnost svekolikog gospodarskog sustava.- Metoda individualne unosnosti znaajke ove metode oituju se u tome da se u praksi koriste kada sevrednuju dijelovi jednostavnih sustava (tuneli, mostovi), a rijetko za vrednovanje nekog sloenog sustava.Vrijednost ulaganja iskljuivo se promatra s gledita investitora, a ne razmatraju se aspekti drutva kaogospodarskog harmonikog sustava. U razmatranju se uzimaju u obzir samo izravni uinci ulaganja i oni seizraavaju u trinim cijenama.Jasne su, lako shvatljive i jednostavne za primjenu, a nedostatak im je to rezultati njihove primjene dajuprednost kratkoronim ulaganjima s visokom gotovinskim prihodima, to i nije ba svojsveno ulaganjima ugraevine prometne infrastrukture.

17. Objasnite postupak izrade studije izvodljivosti objekata cestovne infrastrukture?

- Studija izvodljivosti je skup metoda koje se odnose na izvodljivost projekata pojedinanih graevinainfr. cest. prom. i bavi se vrednovanjem graevina i ustanovljavanjem prioriteta za graevine koje financiraMeunarodna banka za obnovu i razvoj iz Washingtona.- 2 faze :1. faza izradba prethodne studije izvodljivosti, tom analizom ustanovljuje se optimalnost lokacije za

neki prometni koridor2. faza studija izvodljivosti razlikuje se od prve faze samo u graevinsko tehnikoj dokumentaciji za

izgradnju graevina prom. infrastrukturePodaci koji se unose u studiju izvodljivosti moraju se temeljiti na injenicama.Postupak izradbe stud. izvodljivosti sastoji se od 6 istraivakih podruja aktivnosti: - ekonomika razvoja,opis postojeeg prometnog sustava, analiza prometnog sustava, graevinsko tehniki dio i trokovi,ekonomika prometa, vrednovanje investicijskog projekta1. Ekonomika razvoja, opis i analiza postojeeg prom. sustava analizira parametre o procjeni koristi odprojekta i parametre koji se koriste za prognoziranje budueg prometa uz uporabu OPCOST a(raunalnog programa za proraun trokova korisnika prometnice na projektiranim dionicama), terazmatranje novostvorenog (induciranog) prometa nastalog u trenutku kada je potranja za putovanjem

odnosno komercijalnim prijevozom elastina u odnosu na cijenu. Takvo smanjenje cijene, odnosnotrokova prijevoza prouzrouje vei promet.2. Graevinsko tehniki dio i trokovi sakupljaju se zemljopisne karte terena prometnice u mjerilima1:1.000.000 i 1:500 000 na temelju kojih se izrauje generalni plan sa elementima : a) konfiguracijomterena sa slojnicama ; b) naselja s predvienim podrujima irenja ; c) upanijske granice ; d) kulture(ume, obradive povrine) ; e) gra. prom. infrastrukture ; f) sve vodene povrine ; g) zatiena vodnapovrina ; h) infrast. cjevovodnog prometa i vodove visokog napona3. Ekonomika prometa - temelji se na analiziranju trokova potronje energenata u cestovnom prometu ivremenski ovisnih trokova (amortizacija, kamate, osobna primanja, opi trokovi uprave, osiguranja,koncesija)- financijski trokovi predstavlja stvarne novane trokove koji se koriste za proraunska i financijska

razmatranja- ekonomski trokovi predstavljaju stvarne trokove gospodarskog sustava u nekoj gospodarskoj grani ;

izraunavaju se odbijanjem poreza, carina, raznih naknada od financijskih trokova- usvojeni trokovi trokovi koje nositelj odluka ubroji kao svoje ukupne trokove u odreenogospodarskoj djelatnosti

4. Vrednovanje projekta sintetizira sva istraivanja i analize u postupku studije izvodljivosti a jedan odnajvanijih pokazatelja u sustavu vrednovanja je interna stopa zvana jo prosjenim povratom investicije ilistopom granine efikasnosti kapitala a utvruje se tako da se internom stopom povrata investicija diskontirau trokove i koristi da ukupna neto korist bude jednaka nitici.5. Postupak utvrivanja pogreaka (analiza osjetljivosti) istrauje nain minimiziranja pogreaka inputapri izradbi studije izvodljivosti

- Risk Analysis se temelji na kritinim parametrima i slui za ispitivanje utjecaja inputa na output


10/12

18. Objasnite karakteristike tehnolokog ustrojstva podsustava cestovnog prometa?

Tehnoloko ustrojstvo a)U seg. prijevoznih funk.- predstavlja sustav obavljanja prijevoznih funk.unutar pods. cest. prometa, oblicima regulacije prometa, razinom primjene

informacijskih sustava (za vozae DIS, za robu EDI, EDIFACT, EDITRANS)b)U seg. cest. infrastrukture- prisutnost u procesu omoguivanjem

nesmetanog obavljanja prometnih funkcija svih vrsta cestovnih vozila kojase njime kreu i graevina koje omoguuju po-zavrne radnje u prijevozu

putnika-autobusni i autoteretni kolodvori i pratei sadraji.- infrastrukturne gra. koje omoguuju kretanje prijevoznih sredstava su cestovne prometnice i

graevine na njima- ovo ustrojstvo predstavlja obavljanje prijevoznih funkcija segmenta cest. prometa temeljenog na

promjeni mjesta uz pretpostavku adekvatnog djelovanja seg. prijevoznih funkcija i seg. cest.infrastrukture

- Tehnoloko ustrojstvo je temelj za stvaranje (proizvodnju) nove prometne usluge, koja se posastavnim dijelovima ne razlikuje od proizvoda proizvedenog u materijalnoj proizvodnji.

19. Objasnite strateke pravce procesa privatizacije podsustava cestovnog prometa u RH?

Strateki pravci privatizacije moraju biti precizno definirani, vremenski utvreni, znanstvenoobjektivizirani (temeljeni na strunim i znanstvenim studijama) i realno ostvarivi u odreenom vremenu.Modeli privatizacije se moraju temeljiti na naelima postizavanja temeljnih ciljeva i naelu trinoggospodarenja. Novoformirani oblici u pods. cest. pr. mogu postojati u sljedeim modelima : a) angairanjedijela stranog kapitala ; b) izdavanje ili prodaja dijela poslova organizacije u obliku dionica na odreenimkoncesionarskim autobusnim linijama u prijevozu putnika ; c) utemeljenje mjeovitih drutava (podjelatransportnog trita na manjim lokacijama u prijevozu putnika-robe) ; d)davanje na koritenje u najamve dobivenih koncesija za odravanje meunarodnih autobusnih linija ili organiziranih linija u prijevozutereta. Promilja se o davanju u najam dijelova organizacija cestovnog prometa.Strateki pravci privatizacije u pods. cest. pr. moraju se temeljiti na usavravanju organizacijskih oblikakoji e se odlikovati viim stupnjem organizacijske, informacijske i tehnoloke razine u konzistentnomsustavu reglementarnih mjera i koje moraju biti u funkciji privlaenja potencijalnih interesenata za procespretvorbe u pods. cest. pr. Hrvatske.

20. Karakteristike prometne politike za prometni i gospodarski sustav zemlje?

21. Nabrojite i objasnite tri grupe teorija o financiranju cestovne infrastrukture?

Teorijske koncepcije rjeavanja problema financiranja cestovnih prometnica iz prvog pristupa dijele se u 2skupine:1. Teorije uzronosti trokove cestovnih prometnica snose pojedine vrste vozila, na tzv. prouzrokovanim

trokovimaa)Ekonomska teorija o optimalnom koritenju cestovnih prometnica- sve do vremena dok jedna prometnica ne bude zasiena korisnici trebaju plaati samo naknadu jednaku

marginalnim trokovima to ih prouzrokuju na postojeim prometnicama- kada prometnica postane zasiena od korisnika treba traiti punu naknadu jer se pojavljuje potreba za

novim investicijama, novom kvalitetom prometnice i nova ''zona zaposlenosti''

b)Ekonomska teorija utemeljena na shvaanju da korisnici moraju platiti sve trokove koje prouzrokuju- ukupan dio trokova koje trebaju snositi vlasnici motornih vozila bio bi utemeljen na utvrivanju trokova

budueg prometa, odnosno uspostavlja se na osnovi odnosa izmeu ukupnog iznosa svih buduihtrokova koji e biti potrebni za predvieni budui promet


11/12

2. Teorije koristi polazi od oekivanih koristi to ih imaju pojedine vrste vozila od koritenja cestovnihprometnica

a) Teorija koristi The benefit theory- trokove izgradnje i odravanja cest. infr. moraju snositi u cjelini svi njeni korisnici, razmjerno koristi

koju primaju- ova teorija zastupa proporcionalni odnosno regresivni sustav naplate pristojbi jer smatra da izdaci dravne

uprave vie koriste siromanima nego bogatima pa stoga oni s niim prihodima moraju platiti vie odonih s viim prihodima, odnosno da pristojbe moraju biti razmjerne vlasnitvu

b) Teorija privilegije The privilege theory- smatra se da drava daje nekim graanima specijalne dozvole za obavljanje odreenih radnji koje bi inaebile ilegalne. Te dozvole su privilegije za koje oni koji ih uivaju trebaju platiti naknadu

- npr. tuneli, mostovi..c) Teorija platene sposobnosti The ability theory- polazi od pretpostavke da aktivnost dravne uprave koristi drutvu kao cjelini pa stoga trokove treba

snositi drutvo kao cjelina, a ne pojedinac- prema ovoj teoriji najbolje je ona organizacija drutva u kojoj svaki lan drutva treba platiti onoliko

koliko je sposoban platiti.d) Teorija izjednaenja The equilibration theory- temelji se na koncepciji da se drava koristi pristojbama i porezima da bi smanjila nejednakost ubogatstvu svojih graana. Ovo razmatranje smatra se radikalnim jer naputa ekonomsku jednakost urazdiobi pristojba na raun specijalne jednakosti.

3. Usporedno s teorijskim koncepcijama razvila su se i razliita naela o razdiobi financ. cest. prometnicana izravne i posredne korisnike.

a)Naelo da drava snosi trokove prometnica kao javnog dobra nastalo kao rezultat shvaanja da jeneracionalno oporezivati korisnika cest. prometnica po kategorijama vozila

b)Naelo koristi od cest. prometnica i graevina na njima temelji se na tome da trokove financiranjaizgradnje i odravanja cest. prometnica treba podijeliti na njene korisnike ovisno o subjektivnimkoristima to ih imaju od uporabe cest. prometnica i graevina na njima

c)Naelo iskoritenja prometnica i graevina na njima polazi od toga da su korisnici cest. prometnicanositelji trokova, dakle uz cest. motorna vozila treba razmatrati i pjeake, bicikliste i zaprena vozila

d)Naelo uzronosti trokova (naelo kauzaliteta) na cest. infrastrukturi od pojedinih korisnika pri emu subitni imbenici: opi interes na prometnicama ; sloboda uporabe prometnica ; poveanje trokova

prometnica to nastaje poveanjem obujma prijevoza cest. motornih vozila

22. Nabrojite i objasnite karakteristike objekata infrastrukture cestovnog prometa (ekonomske,tehnike i institucionalne)?

Karakteristike graevina cest. infrastrukture dijele se na ekonomske, tehnike i institucionalne.1. izgradnja cest. prometnica i prateih graevina angaira iznimno velika investicijska sredstva2. nedjeljivost investicijskih ulaganja u cest. prometnice oituje se u tome to se pri njihovoj izgradnji na

nekom podruju mora izgraditi i odreeni dio ekonomske i drutvene infrastrukture.3. dugi vijektrajanja cest. prometnica, to pri izgradnji zahtjeva primjenu najnovijih tehniko-tehnolokihpostignua, kako ne bi uz tehnoloki napredak dolo do prijevremenog zastarijevanja prometnica,graevina i opreme

4. za veinu cest. prometnica znakovito je dagradnja traje vie godina pri emu su angairana znatna

investicijska sredstva i da ona na bi gubila na svojoj realnoj vrijednosti, izgradnju treba izvesti u tokraem roku5. pri gradnji valja voditi rauna o kapacitetu, jer se u sluaju nedostatnih kapacitetamanjak ne moe

pokriti uvozom iz drugih podruja a dogradnje i rekonstrukcije ponekad su tehniki neizvedive iliizvanredno skupe

6. vrlo je vano istaknuti da cest. prometnice omoguujuostvarenje eksternih ekonomija- racionalnijapodjela rada, mogunosti koritenja prirodnih bogatstava, smanjenje prometnih trokova

7. u vezi sa suvremenim cestovnim prometnicama moe se govoritio ekonomiji razmjera, te o velikomutjecaju fiksnih trokova, to je posebno uoljivo s obzirom na to da su kapaciteti izgraenih prometnicai prateih graevina vei od poetne potranje za njenim uslugama pa s poveenjem potranje dolazi do


12/12

racionalnijeg koritenja i snienja prosjenih trokova8. za cestovne prometnice i infrastrukturne kapacitete znakovito je daprodajne cijene njihovih usluga ne

pokrivaju sve trokove , npr. kod cesta u prijevozne trokove ukljuen samo jedan dio trokova (gornjiustroj, zgrade) a vei dio donji ustroj nije.

9. izgradnja cestovnih prometnica zahtjeva visok stupanj koordinacije svih zainteresiranih sudionika sobzirom na visinu sredstava koja se tom prigodom angairaju

10. izgradnjom cestovnih prometnica dolazi do izraajasnana meuovisnostrazliitih prom. sustava,odnosno dovrenje nove ceste utjecat e na odvijanje prometa kako na jednom dijelu ostalih cesta tako ina nekim prometnicama drugih prometnih grana

11. cest. prometnice kapitalno su intenzivne ali istodobno niskoakumulativne, pa zato osim vlastitihsredstavaza svoju ekspanziju moraju angairati i sredstva drugih djelatnosti

12. u iskoritavanju pojedinih dijelova cest. infrastrukturenemogue je primijeniti iskljuivost, odnosnoeliminirati potroae. Oni sami biraju to ele npr. vonja sporednom cestom umjesto autocestom snaplatom

23. Nabrojite izvore financiranja cestovne infrastrukture u RH?

Sredstva za financiranje izgradnje i odravanje cest. infrastrukture u RH namiruju se iz sljedeih izvorautvrenih zakonom:

- godinja naknada za uporabu javnih cesta to se plaa pri registraciji motornih i prikljunih vozila- cestarina za uporabu autocesta i graevina s naplatom (most, tunel, vijadukt)- naknada za uporabu javnih cesta to se plaa za mot. i prikljuna vozila izvan RH- naknada za izvanredni prijevoz- naknada za prekomjernu uporabu javne ceste- naknada za koritenje cestovnog zemljita- naknada za obavljanje prateih djelatnosti- naknada za koncesije- sredstva dravnog prorauna i prorauna upanija- ostali izvori

24. Objasnite gospodarski proces deregulacije u prometu. Koje efekte ima proces deregulacijeunutar gospodarskog i prometnog sustava?

Proces deregulacije u gospodarskom sustavu oznauje smanjenje utjecaja dravnih institucija naorganiziranje gospodarskih aktivnosti uz uvaavanje znaenja funkcije trita, konkurencije, zatimobogaivanja kvalitete usluga, postojanje stvarne konkurencije na tritu.Deregulacija unutar gospodarskog sustava ima sljedee uinke:1. izravna zainteresiranost osamostaljenih subjekata koji sudjeluju u procesu pruanja prijevoznih usluga i

openito usluga u prometnom sustavu2. proirenje i osuvremenjivanje prijevoznih i prijenosnih kapaciteta u prometu3. motiviranost sudionika u prijevozu i prijenosu za stalnu edukaciju i osposobljavanje strunog kadra4. vee kvaliteta prijevoznih i prijenosnih usluga na transportnom tritu5. funkcionalna adaptacija ponude prema zahtjevima trita6. poveanje sigurnosti u odvijanju prometnog procesa, kako u prijevozu ljudi tako i u prijenosu infor.7. zadovoljavanje ekolokih minimuma, kao temeljne pretpostavke za odvijanje prometa u brojnim

zemljama (npr. primjena katalizatora, smanjenje buke pri uzlijetanju zrakoplova i sl.)

25. Objasnite koje pretpostavke su prisutne kod procesa globalizacije?

Pretpostavke procesa globalizacije su:1. proces liberalizacije i deregulacije gospodarskog sustava2. sve razvijenije informatike tehnologije koje omoguuju da svaka nova informacija bude dostupna u

svim dijelovima svijeta u istom trenutku (kod transfera kapitala, kupnje ili prodaje dionica, investicijskeaktivnosti i dr.)

26. Objasnite analizu trokova i koristi (Cost benefit analysis)

ecp_odgovori_1.dio

Documents