Download - Erving Gofman Stigma
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 3/159
Za izdavača : N iko la Jankov ić
Glavni ur e dnik : dr Dušan Mar inkov ić
Lektura i korektu ra : Pred rag Raj ić
Diza jn kor ica : M e di te r r an Publ i sh ing
T e hničko ur e đe nje : Me di te r r an Publ i sh ing
Copyr ights © 1963. by S imon & Schuster , Inc.
Orig inal ly Publ ished by Touchstone,
a Divis ion of S imo n & Schu ster , Inc.
All r ights reserved.
Copyr ights © za srpsko izdanje
Mediterran Publ ishing, 2009.
Sva prava zadržana.
CIP - KaTa/ioru3ai4nja y nyS/iMKaqujn
BnônnoTeKa Mainqe cpncKe, Novi Sad
1 5 9 - 9 4 2 - 3
r O O M H
E p H H r
Stigma: zabeleške o ophođ enju sa narušenim identitetom, Ervin g Go fm an ;
sa engleskog prevela Min ja Janković. -
Novi Sad : Mediterran Publishing, 2009 (Novi Sad :A rtP rin t). -
165 str . ; 21 cm. - (BibliotekaArhetip;knj .3)
Prevođ delà:
Stigma: Notes on the Managment of Spoiled Identity / Erving Goffman. -
Tiraž 500. -
16 1- 16 5 : Erving Go fma n i društena konstrukcija stigme / Dušan Marinković. -
Nap om ene i bibliografske reference uz tekst.
ISBN 978-86689-20-7
a CTHfl - ncHxoÄOiiiKH acneKT
COBISS.SR-ID 238799367
Štampa: Art Print, Novi Sad
Mediterran Publ ishing
Nikole Pašića 24,
21000 Novi Sad
te l: + 3 8 1 . 2 1 . 6 6 1 . 2 0 . 9 0 f ax : + 3 8 1 . 2 1 . 6 6 1 . 3 7 . 6 5
www.mediterran.rs
e-mai l : [email protected]
Za sve info rm aci je o ovom i drugim izdanj ima
Mediterran Publishinga,
kontakt: [email protected]
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 4/159
E r v i n g G o f m a n
S T I G M A
Zabeleške o ophođenju
sa narušenim identitetom
Sa engleskog prevela:
M I N J A J A N K O V I Ć
MEDI
TERR N
PUBLISHING
Novi Sad
2009.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 5/159
Naslov originala:
E r v i n g G o f f m a n
S TI GM A
N O T E S ON T H E M A N A G E M E N T O F S P O I L E D I D E N T I T Y
Simo n Schuster, Inc.
Originally Published by Touchstone,
a Division of Simo n Schuster, Inc.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 6/159
Sadrža j
Predgovor
1 . Stigm a i dru štven i identitet
Preliminarni koncepti; Medu svojima i medu upućenima;
Moralna karijera
2 Kontrola informacija i l ični identitet
Diskreditovan i diskreditujući; Društvena informacija;
Uočljivost; Lični identitet; B iografija; Biogra fija kroz druge;
Prolaženje; Tehnike za kontrolu inform acija; Pokrivanje
3. Otuđenje od grupe i ego identitet
Podvojenost; Profesionalna predstavljanja;
Odnosi u okviru grupe; Otuđenje van grupe;
Politika identiteta
4. Sopstvo i njegov dvojnik
Devijacije i norme; N orm alni devijant; Stigma i realnost
5. Devijacije i devijantnost
Erv in g G o fm an i
društvena konstrukcija st igme
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 7/159
Predgovor
Za nešto više od jedne decenije u l iteraturi socijalne psiho-
logi je napisano je mnogo radova na temu st igme - s ituaci ja u
kojoj pojedinac ni je u potpunosti prihvaćen od strane društva.
1
Ovaj rad je obogaćen ubačenim primerima iz korisnih kl iničkih
istraživanja
2
, a nj ihov okvir je primenjen na potpuno nove kate-
gorije l ičnosti .
3
U ovom eseju
4
želeo bih da ponudim prikaz nekih radova o
stigmi, posebno popularne radove, da vidim u kojoj meri oni
mogu da doprinesu sociologi j i . Ovo ću sprovesti kroz izdvaja-
nje materi jala o st igmi iz ponuđenih činjenica, pružajući uvid
kako se ovaj materi jal može ekonomično opisati u okviru jedne
1 Najpoznati j i među sociolozima, E. Lemert; medu psiholozima, K. Lewin, F.
Heider, T. D cm bo , R. Barker i B. Wright. Videti posebn o: B. W right,
Phisical Di-
sability-A Psychological Approach
( N e w Yo r k : Har p er & R o w, 19 60) , g d e sam
našao m no go vre dnih citata i korisnih izvora.
2 Na primer: F. Macgregor, et al.,
Facial D eformities and Plastic Surgery
( S p r i n g -
field, 111.: Charles C. Thomas, 1953).
3 N a primer: C. Orbach, M . Bard i A. Sutherland, „Fears and Defen sive Ad ap -
tations to the Loss of Anal Sphincter Control" ,
Psychoanalytical Review,
X L I V
( 1 9 5 7 ) , 1 2 1 - 1 7 5 .
4 Pretho dna verzija rezimea izneta je u: M . Greenblatt, D. Lev inso n i R. W il-
l iams,
The Patient and the Mental Hospital
(N ew York: Free Press of Glen coe ,
1975) , pp. 507-510. Kasnija verzija je prikazana u: Maclver Lecture at the
Southern Sociological Society, Louisvil le, Kentucky, 13 . april 1962. Pomoć za
sadašnju verziju stigla je iz Centra za proučavanje zakona i društva (Center for
the Study od Law and Society) , University of California, Berkeley, uz potporu
Predsedničkog komiteta za mladalačku delinkvenciju (Presidents Committee
on Juvenile Delinquency).
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 8/159
10
S t i g m a
konceptualne šeme i u razjašnjavanju odnosa stigme i subjek-
ta koji je predmet devijacije. Ovaj zadatak će mi omogućiti da
formulišem upotrebu posebnog niza koncepata, onih koji sadr-
že „soci ja lnu informaci ju , inform aci ju koju pojedinac direktno
prenosi o sebi.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 9/159
Draga gospođice Usamljena srca,
Imam šesnaest godina i ne znam šta da radim jako bi mi z na-
čilo da mi vi kažete šta da radim . Kada sam bila mala devojčica
sve mi nije izgledalo tako strašno, zato što sam se nekako navikla
na to da me deca iz bloka ismevaju, ali sada bih želela da imam
momka kao i ostale devojke i da izlazim subotom uveče, ali nije-
dan dečak ne želi da m e izvede, jer sam rođena bez nosa - iako
dobro plešem, dobro sam građena i tata mi kupuje lepu odeću.
Po čitav dan sedim, gledam se i plačem. Imam ogrom nu rupu
nasred lica koja plaši ljude, čak i mene, tako da ne mogu kriviti
momke što ne žele da me izvedu. Moja mama me voli, ali strašno
se rasplače kad me pogleda.
Šta sam ja to učinila da zaslužim tako strašnu sudbinu? Čak i
da sam uradila neke loše stvari, nisam uradila ništa pre nego što
sam napunila godinu dana, a rođena sam ovakva. Pitala sam tatu
da m i da objašnjenje, ali on isto kaže da ne zna, ali da sam mo žda
uradila nešto loše u drugom svetu pre nego što sam rođena ili sam
mo žda kažnjena zbog grehova koje je on počinio. Ja u to ne veru-
jem, zato što je on dobar čovek. Da li bi trebalo da se ubijem?
Iskreno vaša,
Očajnica
* I z: N a tha nae l Wes t .
Miss Lonelyhearts,
p p . 1 4 - 1 5 . C o p y r i g h t © N e w D i r e c t i -
o n s . P r e š t a m p a n o u z o d o b r e n j e i z da v a ča N e w D i r e c t i o n s ) .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 10/159
1 .
Stigma i društveni identitet
rci, koji su se u velikoj meri služili vizuelnim sredstvima,
uveli su termin stigma koji se odnosio na telesne oznake,
osm išljene da istaknu ono što je ne običn o il i loše kad je u p itanju
m ora lni status obeleže nog . Belezi su usecani u telo il i su do bijani
spalj ivan jem odre đen ih m esta na telu, i obave štavali su da je onaj
ko nosi beleg rob, kriminalac il i izdajnik - okaljana osoba, ritu-
alno zagađena, osoba koju treba izbegavati, naročito na javnim
mestima. Kasnije, u periodu hrišćanstva, dodata su još dva sloja
metaforičkog značenja ovom terminu: prvi se odnosio na tele-
sne oznake svete milosti koja je im ala form u erup tivnog cvetanja
po koži, drugi je bio medicinska aluzija na ovu versku aluziju
i odnosio se na telesne pokazatelje f izičkog poremećaja. Danas
se ovaj termin korist i u prvobitnom, doslovnom smislu, a l i se
odnosi više na samu osramoćenost nego na fizički pokazatelj te
osramoćenosti . Osim toga, dogodila se promena u pogledu vrste
osram oćen osti koja pobuđu je pažnju. On i koj i se bave p rou čava-
njem ove problematike nisu se mnogo trudil i da opišu struktu-
ralne predu slove stigme, niti da definišu sam kon cept. Izgled a da
je, iz tog razloga, neo pho dno da poku šam na samom poče tku da
prikažem neke opšte tvrdnje i definicije.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 11/159
10
S t i g m a
Preliminarni koncepti
Društvo uspostavlja načine kategorizacije l ičnosti i određuje
grupu karakteristika koje se smatraju uobičajenim i prirodnim
za pripadnike svake od ovih kategorizacija. Društveni okviri
ustanovljavaju kategorije l ičnosti koje će se ovde verovatno za-
teći . Određena rut ina u društvenim odnosima u ustanovl jenim
okvir ima omogućava nam da se odnos imo prema predvid iv im
drugima, bez ulaganja naročite pažnje i bez mnogo razmišljanja.
Kada nam se približi neki stranac, onda će nam najpre njegov
izgled omogućiti da odredimo kojoj kategoriji pripada i koje su
njegove karakteristike, njegov „dru štve ni identitet - da upotre-
bim pojam koji je adekvatniji od pojma „društveni status , jer
su l ične karakteristike, na prim er „pošten je , takođ e obuh vaćen e,
kao i strukturalne karakteristike poput „zanimanja .
Mi se oslanjamo na ove pretpostavke koje imamo, transfor-
mišući ih u normativna očekivanja, u pravedno postavljene za-
hteve.
Naravno, mi nemamo svest o postavljanju ovih zahteva niti
imamo svest koji su to zahtevi, sve dok se ne aktivira pitanje da li
će ti zahtevi biti ili neće biti ispunjeni. Tek tada ćemo verovatno
shvatiti da sve vreme mi stvaramo određene predodžbe o onome
šta bi osoba koja je pred nama trebalo da bude. Stoga, bismo
zahteve koje stvaramo mogli nazvati zahtevima koji su stvoreni
„kroz utisak , a karakter koji mi imputiramo osobi mogao bi se
posmatrat i kao imputaci ja nastala u mogućem posmatranju -
karakterizacija „kroz utisak , virtuelni društveni identitet. Odre-
đena kategorija i karakteristike koje bi se pokazale kao stvarne
zvale bi se stvarni dru štveni identitet.
Dok stranac stoji pred nama, može se pokazati da on posedu-
je karakteristike koje ga čine drugačijim od ostalih u kategoriji
osoba koje su ponuđene kao izbor za njega, i daje on ona manje
poželjna v rsta - do ekstrema, osoba koja je po tpu no loša, opasna
ili slaba. Tako se on u našem umu svodi, od celovite i uobičajene
osobe, na osobu koja je pokvarena, bezvredna. Takva karakte-
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 12/159
Stigma i društveni identitet 12
ristika je stigma, naročito kada je efekat diskreditovanja sna-
žan; ponekad se naziva neuspehom, nedostatkom, hendikepom.
Ovo stvara posebnu diskrepanci ju između virtuelnog i stvarnog
društvenog identiteta. Treba naglasiti da postoje drugi oblici
diskrepanci je između virtuelnog i stvarnog društvenog identi-
teta, na primer t ip koj i nas navodi da preklasi f ikujemo osobu
iz jedne društveno predviđene kategori je u drugu, al i jednako
dob ru pred vidivu osob u, i t ip koj i nas nav odi da izmen imo svoju
procenu osobe nabol je . Takođe treba imati u vidu da nisu sve
nepožel jne karakterist ike sporn e, već sam o one koje su sup rotne
našem stereotipu o tome šta bi određeni tip osobe trebalo da
bude.
Pojam stigma će se koristiti da označi karakteristiku koja je
duboko diskreditujuća, no treba shvatiti da je tu zapravo potre-
ban jezik o dn osa, a ne karakterist ika. Karakterist ika koja st igma-
tizuje jedan t ip onih koj i je poseduju može se pokazati potpu-
no beskorisnom kod drugog, i stoga ona sama po sebi ni je ni
pohvalna ni sramotna. Na primer, u Americi ima poslova koje
obavl ja ju osobe koje nemaju očekivano univerzitetsko obrazo-
vanje i skrivaju ovu činjenicu , kao što im a po slova koje obavl ja ju
osobe sa višim obrazovanjem i isto tako skrivaju tu činjenicu
da ne bi bil i proglašeni gubitnicima il i autsajderima. Isto tako,
dečak iz srednje klase neće osećati grižu savesti ako ga vide kako
posećuje bibl ioteku; profesionalni kriminalac, međutim, piše:
Sećam se da se desilo, ne jednom, na primer, da, kad idem u javnu biblio-
teku koja se nalazi u bl izini moje kuće, pogledam preko ramena nekoliko
puta pre nego što stvarno uđem, da bih bio siguran kako niko ko me pozna-
je ne stoji u blizini i gleda kako ulazim.
1
Isto tako, osoba koja želi da se bori za svoju zemlju može da
prikr ije neki sv oj fizički ned ostatak , kak o se njen fizički status n e
bi diskreditovao; u slučaju da možda ta ista osoba postane ogor-
čena i pož eli da više ne služi arm iju, m ože obezbe diti sebi p rijem
1 T. Parker and R. Aller ton ,
lite Courage of His Convictions
( Lo n d o n : Hu tch i n -
son & Co., 1962), p. 109.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 13/159
10
S t i g m a
u vojnu bolnicu, gde bi bila diskreditovana ukoliko se ustanovi
da nema akutnu bolest.
2
Stigma zaista predstavlja posebnu vrstu
odnosa između k arakter ist ike i stereotipa, mada ne m am nam eru
to da naglašavam , delimičn o i zato što postoje bitne karakteristi-
ke koje su svugde u svetu diskreditujuće .
Pojam st igme i s inonimi ovog pojma sadrže dvostruku per-
spektivu: da li st igma tizovan a osoba sm atra da je ono po čem u se
razlikuje od ostalih već pozn ato i uoč ljivo na prvi pogled ili sm a-
tra da oni koji su prisutni o tome ništa ne znaju, niti mogu išta
da primete? U prvom slučaju osoba je u pozicij i diskreditovanog,
a u drugom slučaju u stanju koje diskredituje. Ovde postoji bit-
na razlika, mada će dotična stigmatizovana osoba najverovatnije
iskusiti obe situacije. Za po če ću najpre sa situacijom k ad je osoba
diskreditova na, a zatim preći na stanje koje diskredituje, no neću
uvek razdvajati ova dva stanja.
Mogu se izdvojiti tri različita tipa stigme. Prvi je telesna una-
kažen ost - razni deform iteti tela. Za tim posto ji slabost karaktera
koja se ispoljava kao slaba volja, dominantne il i neprirodne stra-
sti , sumnjiva i l i kruta verovanja, nepoštenje, što je sve izvede-
no iz zabeleženih s lučajeva, na pr imer mentalnog poremećaja,
pr itvora, zavisnost i , a lkohol izma, ho m oseksu alnost i , nezaposle-
nost i , pokušaja samoubistva i radikalnog pol it ičkog ponašanja.
Konačno, postoj i p lemenska st igma, nacionalna i verska, koja
predstav lja takv u vrstu stigme koja se pren osi s kolena na kolen o
1 jed na ko zahvata sve članove porod ice.
5
U svim ovim različit im
prim erim a st igme, ukl jučujući i one koje su Grci tako imen oval i ,
nalaze se iste sociološke karakteristike: osoba koja bi lako mogla
bit i pr ihvaćena u uobičajenim društvenim odnosima poseduje
2 U vezi sa ov im videti pregled koji je sastavio M. Meitzer, „Cou nterm anip ula-
t ion through Ma lin gerin g" , u : A . Bi lderman an d H. Zim m er, eds . , Hie Manipula-
tion of Human Behavior
( N e w Y or k: J oh n W i l e y & S o n s , 1 9 6 1 ) , p p . 2 7 7 - 3 0 4 .
3 U sk orijoj istoriji, po seb no u Velikoj Britaniji, prip ad no st nižo j klasi je pred -
stavljala bitnu plemensku stigmu, kao što su grehovi roditelja, ili bar milje iz kog
su roditelji potekli, što se prenosilo na dete ukoliko je dete podizano na neodgo-
varajući način, daleko iznad svojih počelnih korena. Odnošenje prema klasnoj
stigmi je, naravno, centralna tema engleskih rom ana .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 14/159
Stigm a i društveni identitet
17
neku crtu koja se izdvaja i doprinosi da drugi napuste tu osobu i
zanemare njene ostale karakteristike. Ta osoba poseduje stigmu,
neželjenu različitost koja uslovljava naša očekivanja. Nas, i one
koji se ne ograđu ju na negativan n ačin od specif ičnih očekivan ja,
zvaću normalnim.
Stavovi koje mi normalni zauzimamo prema osobi koja nosi
stigmu , i akci je koje pred uz im am o u vezi s njom , su opštepo zna-
ti, pošto su to reakci je koje m ilosrdn i d ruštveni čin čini m ekšim
ili ispra vnij im . Po pravilu, m i, narav no, veru jem o da osoba sa sti-
gmom nije l judsko biće. Usled ovakve pretpostavke mi sprovo-
dimo razne obl ike diskriminaci je , putem koj ih veoma ef ikasno,
mada često nesvesno, smanjujemo mogućnosti u životu te osobe.
Mi stvaramo teori ju st igme, ideologi ju kojom objašnjavamo in-
feriorn ost te osobe i stepen o pasno sti koji ta osoba n osi , pon ekad
racionalizujući svoj nepri jatel jski stav koji je baziran na drugim
razl ikama, kao što je razl ičita klasna pripadnost.
4
Upotrebl java-
m o različite pojm ov e vezane za stigm u, kao što su bogal j , đubre,
m oron , u našoj svako dne vno j komu nikaci j i kao m etafore i s like,
naravno bez razmišl janja 0 pravom značenju ovih reči .
5
Skloni
smo da pripisujemo mnogobrojne nedostatke na osnovu nekog
osnovnog nedostatka,
6
a i stovreme no da pridodaj emo neke p o-
željne ali nevoljne karakteristike, često natprirodne, poput „še-
stog ču la i li „uv ida :
7
4 D. R i esman , „S o m e Ob ser v ati o n s Co n ce r n i n g Mar g i n al i ty" ,
Phyton,
S e c o n d
Q u a r t e r , 1 9 5 1 , 1 2 2 .
5 Slučaj mentalnih pacijenata opisan je u radu T. J . Šefa (Sch eff) .
6 O pro blem atici vezan oj za slepe, videti: E. Henric h and L. Kriegel, eds., Expe-
riments in Survival
(N ew York: Asso ciation for the A id of Cripp led C hildren ,
19 61) . p p . 15 2 an d 186; i : H. Ch ev i g n y,
My Eyes Have a Cold Nose
( N e w H a v e n ,
Co n n . : Yale U n i v er sity Pr ess, p ap er b o u n d , 19 6 2) , p . 20 1 .
7 Po recima jedne slepe žene: „Za m olil i su me da okaraklerišem pa rfem, prve n-
stveno zbog činjenice da ljudi koji su slepi imaju posebno osetljivo čulo mirisa".
Videti : T . Keitlen (with N. Lobsenz), Farewell to Fear ( N e w Y o rk : A v o n , 1 9 6 2 ) ,
p. 10.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 15/159
S t i g m a
N e k i l ju di se u st r u ča va ju da do di r n u i l i u sm e r e š le p u o so bu , do k dr u gi t o
š t o o s o b a n e m o ž e d a v i d i p r o š i r u j u n a k o m p l e t n u n e s p o s o b n o s t , t a k o d a
vi ču n a š le p u o so bu k a o da je g lu va i l i p o k u ša va ju da je p o di gn u k a o da je
b o g a l j . L j u d i k o j i s e s u o č a v a j u s a s l e p i m a m o g u p o s e d o v a t i č i t a v n i z u b e đ e -
n ja k o ja su se u st o li č i la k a o st e r e o t i p i . N a p r i m e r , m o gu m i sl i t i da su s le p i
p r e d m e t j e d i n s t v e n o g s u d a , s m a t r a j u ć i d a s l e p e o s o b e p r i m a j u i n f o r m a c i j e
p r e k o p o s e b n i h k a n a l a k o j i d r u g i m a n i s u d o s t u p n i .
8
Pored toga, m ožem o shvatit i njegov odbram beni
stav,
vezan za
situaciju u kojoj se nalazi, ka o direktan izraz njego vog nedostat-
ka i smatrati da taj nedo statak i njegov stav predstavlja prave dnu
kaznu za nešto što je po činio on sam , njegovi roditelj i il i njego vo
pleme, i u tome naći opravdanje za način na koji ga tretiramo.
9
Pređ im o sad sa norm alnog na osobu naspram koje utvrđujem o
njegovu no rmalno st . Izgleda da je gen eralno tačno da pr ipadnici
neke društvene kategorije mogu u velikoj meri doprineti da se
standardizovan stav oko kojeg se i oni i ostali s lažu ne odnosi
direktno n a njih. Tako se m ože dogo diti da neki biznism en m ože
očekivati ženstveno ponašanje od ženskog osoblja i l i asketsko
ponašanje od monaha, a u jedno može smatrat i da on sam ni je
obavezan da realizuje nijedno od ovih načina ponašanja. Postoji
razlika u real izovanju norm e i č istom podrž avan ju norm e. Ovde
se ne postavlja pitanje stigme, osim u slučaju kad postoje očeki-
vanja na obe strane da oni koji pripadaju određenoj kategoriji ne
treba samo da podržavaju određenu normu ponašanja, već i da
je sprovode.
Isto tako se mož e desiti da osoba ne uspe va da živi ona ko kako
m i to od nje oček ujem o, i da bude relativno ne takn uta zbog ovog
neuspeha; izolovana svoj im otuđenjem, zašt ićena svoj im sop-
stvenim uverenjima osoba se oseća kao potpuno normalno l jud-
sko biće, a mi smo ti koji zapravo nisu potpuna l judska bića. Ta
osoba nosi stigmu, no izgleda da je to uopšte ne dotiče niti oseća
bilo kakvo kajanje zbog toga. Ovakva mogućnost se veliča u pri-
8 A . G o w m a n ,
The War Blind in American Social Structure
( N e w Y o r k: A m e r i -
ca n Fo u n d a t i o n fo r t he Bli n d, 1 95 7) , p . 1 98.
9 Z a p r i m e r e , v i d e t i : M a c g r e g o r et a l. , op. cit.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 16/159
Stigm a i društven i identitet
19
merenim pričama o Menonit ima, Ciganima, best idnim podlaci-
ma i veoma ortodoksnim Jevre j ima.
U Americi , izgleda, trenutno odvojeni sistemi časti polako
nestaju. Stigmatizovana osoba je sklona da ima ista ubeđenja u
po gledu identiteta kao i m i; ovo je nep obitna činjenica. Najdub lj i
osećaj o tom e šta je ona u slovl jeno je njenim osećajem da je o na
jedna „no rm alna osoba , l judsko biće kao bi lo ko drugi , te, prema
tom e, osob a koja zaslužuje i dobre izglede za uspeh i sreću.
10
(Za-
pravo, kako god, ona zasniva svoje zakl jučke na onome što ona
određuje kao svako, al i svako iz odabrane društvene kategori je
u koju se on neizostavno uklapa, na primer - svako ko je istog
godišta, istog pola, istog zanimanja i tako dalje. Ipak, ona može
primetit i da je , što je uglavnom sasvim tačno, bez obzira na to
šta govo ri , dru gi ne „prih vataju i nisu sprem ni da s njom kon -
takt ira ju na „ravnopravnoj osnovi .
1 1
Osim toga, standardi koje
je ona prihvati la od šireg društva n avod e je da se intim no saživi
sa onim što drugi vide kao njen neuspeh, neminovno izazivajući
kod nje, makar i na momente, osećaj da ona zaista ni je postigla
ono što je trebala. Stid u tom slučaju postaje osnovna moguć-
nost, i nastaje iz individualne percepci je jedne od sopstvenih
karakteristika kao nešto što je loše il i nešto za šta ona spremno
veruje da ne poseduje.
Prisustvo normalnih će verovatno pojačati ovaj rascep izme-
đu samoočekivanja i onog što jeste , no samomržnja i samopot-
cenjivanje se mogu isto tako pojavit i kad nema nikog osim nje i
ogledala:
10 Pojam „no rm alno ljudsko biće" je m ožd a utemeljen u me dicinsk om pri-
stupu čoveku ili u tendenciji povećeg broja birokratskih organizacija, kao što je
nacionalna država, da tretira sve članove u izvesnom smislu kao jednake. Bez
obzira na poreklo, čini se da ovaj pojam pruža osnovnu predstavu kroz koju
laici sebe posmatraju. Zanimljivo, konvencija je izgleda nikla kroz popularne
životopise gde upitana osoba dokazuje svoju normalnost navodeći činjenicu da
je stekla porodicu i izrodila decu i da s njima provodi Božić i Dan zahvalnosti.
1 1 Stav krim inalca o ovoj vrsti neprihvatanja prikazan je u: Parker and Aller-
t o n , o p . cif., p p. 1 1 0 - 1 1 1 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 17/159
10
S t i g m a
Kad sam kon ačn o ustao. . . i shvatio da op et hodam, uzeo sam jedn og dan a
ručn o ogledalo i odšetao do velikog ogledala da se p ogledam, i to sâm. Ni-
sam želeo da iko bude uz mene... da iko vidi kako se osećam, pošto se gle-
dam p o p rvi p ut . Ni je bi lo n ikakvog glasa, n ikakvog jauka; n isam vrisn uo
u besu kad sam se video. Samo sam zan emeo. Ta osoba u ogledalu n ikako
n isam m oga o biti ja . Izn utra sam se osečao k ao zdrava, običn a, srećn a oso-
ba - ali , jao, n ikako n e kao on a osoba u ogledalu Ip ak, kad sam okren uo
lice ka ogledalu, tam o su bi le m oje o či i p osm atrale m e, užaren e od st id a. . .
kad tada nisam viknuo ili ispustio bilo kakav glas, postalo mi je jasno da
o tome n ikada n i s kim n eću moći razgovarati , i zbun jen ost i p an ika usled
ovog mog otkrića su od tada ostali zaključan i u men i , sami samcati , još
d u g o , d u g o v r e m e n a .
1 2
Uvek sam izn ova zaboravljao šta sam video u ogledalu. To n ikako n i je mo-
glo da p rodre u samu un utrašn jost mog uma i da p ostan e sastavn i deo
men e. Osećao sam kao da to n ema baš n ikakve veze sa mn om; to je bi la
samo maska. No, to n i je bi la dobrovoljn a maska koju osoba stavi n a sebe, i
koja ima svrhu da zbun i druge l jude u vezi sa iden titetom. Maska koju sam
ja nosio stavljena mi je bez mog pristanka ili znanja, kao u bajkama, i ja
sam sâm bio zbunjen što ona predstavlja moj identitet. Pogledao sam se u
ogledalo i bio užasn ut, jer n isam mogao sebe da p rep ozn am. Na mestu gde
sam stajao, p un up o rn og rom an tičn og zan osa u sebi , kao da sam ja n eka
p ovlašćen a osoba za koju je sve ostvarivo, ugledao sam stran ca, s i tn u, bed-
nu, odvratnu figuru, sa licem koje je postalo, dok sam ga posmatrao, puno
bola i rumeno od stida. To je bila samo maska, ali ona je na meni, zauvek.
Ona je bila tu, tu je, bila je stvarna. Svaki od tih susreta bio je kao udarac u
glavu. Nakon tih susreta bio sam ošamućen i nem i neosetljiv svaki put, sve
dok se p ostep en o i tvrdoglavo moja up orn a i luzi ja dobrobit i i l ičn e lep ote
nisu opet razlili po meni i ja sam zaboravio na irelevantnu stvarnost i po-
n ovo sam bio n ep rip remljen i ran jiv .
13
Centralna karakteristika situacije u životu stigmatizovane
osob e sad m ože da se odredi. Radi se o neče m u što se često, iako
neodređeno, naziva „prihvatanjem . Oni koji s njom dolaze u do-
12 K. B. Hathaw ay,
The Little Locksmith
( N e w Y o rk : C o w a r d - M c C a n n , 1 9 4 3 ) , p .
4 1 , i n : W r i g h t , op. cit., p . 1 5 7 .
1 3 Ibid., pp. 4 6 - 4 7 . Za opšte tretmane negativnih em ocij a prem a sebi, videti :
K . L e w i n ,
Resolving Social Conflicts,
Part I II (Ne w York: Harp e r & Row, 1948) ;
A Kardin er i L . Ovesey,
The Mark of Oppression-. A Psychosocial Study of the
American Negro
(N ew York: W. W. Norton & C om p an y, 1 9 5 1) ; i: E . H. Erikson ,
Childhood and Society
( N e w Y or k: W . W . N o r t o n & C o m p a n y , 1 9 5 0 ) .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 18/159
Stigma i društveni identitet 2 1
dir ne ukazuju joj poštovanje i pažnju koje im nekontaminirani
aspekti njenog društvenog identiteta nalažu da se pripreme da
joj pruže, a njoj da se pripremi da to prihvati ; ona pojačava ovo
uskraćivanje smatrajući da zbog nekih svoj ih karakterist ika to i
zaslužuje.
Kako st igmatizovana osoba reaguje na ovakvu situaci ju? Po-
nekad je moguće da otvoreno pokuša da ispravi ono što vidi kao
objektivan razlog svog neuspeha, kao kad se osoba sa fizičkim
deformitetom podvrgne plast ičnoj hirurg i j i , š lepa osoba pr ibe-
gne očnom tretmanu, nepismena osoba doškolovanju, homo-
seksualac psihoterapi j i . (Kad je takva popravka moguća, rezultat
često ne bude st icanje potpunog normalnog statusa, već tran-
sformaci ja od nekog sa određenom manom u nekog ko ima do-
sje da je ispravio određenu manu.) Ovde treba navesti sklonost
ka „bivanju žrtvom , što je rezultat izloženosti stigmatizovane
osobe lažnim ispravl jačima govornih mana, izbel j ivačima kože,
istezačima tela , onima koji vraćaju mladost (kao što je podmla-
đivanje tretmanom belanca od ja ja), onima koji nude ozdravl je-
nje kroz veru, i s igurnost u govornim nastupima. Bi lo da se radi
o praktičnim tehnikama i l i o prevari , traženje koje se često drži
u tajnosti , koje nastaje kao rezultat, služi kao poseban pokazatelj
ekstrema do kojih su st igmatizovane osobe spremne da idu, a
otud i bol koji prati ove situacije koje ih vode u ove ekstreme.
Evo jednog pr imera :
G o sp o đ i ca Pek [ n j u j o r šk i so ci j a l n i r ad n i k , p i o n i r za p o tešk o će sa s l u h o m]
rekla je da su na početku šarlatani i lekari koji su želeli brzo da se obogate
videli Savez [za poteškoće sa sluhom] kao svoje plodno lovište, idealno za
p r o mo ci j u mag n etsk i h k ap i za g l av e, ču d o tv o r n i h v i b r aci o n i h sp r av a, v e-
štačk i h b u b n i h o p n i , d u v ača , in h al ato r a, ma sažer a, ču d o tv o r n i h u l ja , b al za-
ma i drugih, garantovano delotvornih, dobrih i stalnih lekova za sve neizle-
či v e g l u v o će. R ek l amama za tak v e g l u p o sti ( sv e d o 19 20, k ad a j e Amer i čk o
zd r av stv en o u d r u žen j e zap o čel o i straži v ačk u k am p an j u ) , k oj e r ešavaj u p r o -
bleme sluha, obilovala je dnevna štampa, čak i renomirani časopisi .
1 4
14 F. W arfield,
Keep Listening
(N ew York: The Vik ing Press, 19 75 ) , p. 76. Videti
takode: H. von Hentig,
The Criminal and H is Victim
( N ew Hav en , Co n n . : Yale
University Press, 1948), p. 101.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 19/159
10
S t i g m a
Stigmatizovana osoba takođe može pokušati da ispravi svoje
stanje indirektno, tako što će uložiti mnogo ličnog napora da
ovlada područj ima onih aktivnosti koje su jo j uobičajeno nedo-
stupne zbog fizičkih uslovljenosti njenim nedostatkom. Ovo se
može i lustrovati primerom hrome osobe koja uči i l i ponovo uči
da pliva, jaše, igra tenis il i leti avio no m , i li prim erom slepe oso be
koja postaje stručnjak u ski janju i planinarenju.
15
Mučno učenje
se, naravno , povezuje sa muč nom izvedbom onog što je naučeno ,
kao kad osoba vezana za kolica uspe da se nade na podijumu
za igru sa devojkom u nekoj vrsti plesne mimikri je.
16
Konačno,
osoba sa nekom sramnom različ i tošću može da prevazide ono
što nazivamo realnošću i da uporn im poku šaj ima uspe da posti -
gne nekonvencionalnu interpretaci ju odredenog karaktera svog
društvenog identiteta.
Velika je verovatnoća da će stigmatizovana osoba iskoristiti
svoju stigm u za „dr ugo razr edn e ci l jeve , kao izgo vor za svo je
promašaje koji su joj se desili iz sasvim drugih razloga:
Godinama se na neki oži l jak, zečju usnu i l i nos nepravilnog oblika gledalo
kao na hendikep, a njegova uloga u soci ja lnom i emotivnom pri lagođa-
vanju je nesvesno sveobuhvatna. Upravo je na svoju „kuku" paci jent oka-
čio sve svoje nepodobnosti , sva nezadovol jstva, odlaganja i sve nepri jatne
dužnosti koje podrazumeva društveni ž ivot, i došao je dotle da je postao
ovisnik o njoj , ne samo kao načinu da se razumno izvuče od takmičenja ,
već kao načinu da se zaštit i od društvene odgovornosti .
Kada neko otkloni ovaj faktor hirurškim putem, ovaj paci jent je izbačen iz
manje-više prihvatl j ive emocionalne zaštićenosti koju mu je ta j nedostatak
obezbedivao, i vrlo brzo otkriva, na svoje iznenađenje i nelagodu, da ž ivot
nije m irna plov idba čak ni za one či ja su l ica nen agrd ena i „obič na". On ni je
spreman da se nosi sa ovom situaci jom bez podrške svog „hendikepa", i po-
stoj i mogućnost da posegne za manje jednostavnom, al i s l ičnom zaštitom
kroz mape ponašanja neurastenije , histeričnog obraćanja , hipohondri je i l i
stanja akutne uznemirenosti .
1 7
15 Keitlen, op. cit., C h a p . 1 2 , p p . 1 1 7 - 1 2 9 a n d C h a p . 1 4 , p p . 1 3 7 - 1 4 9 . T a k o d e
videti : Chevigny, op. cit., p p . 85 - 86.
16 Henrich and Kriegel , op. cit., p. 49.
17 W. Y. Bak er and L. H. Sm ith, „Facial Disfigu rem ent and Personality", Journal
of the American Medical Association, C X I ( 1 9 3 9 ) , 3 0 3 . M a c g r e g o r et a l., op. cit.,
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 20/159
Stigm a i društven i identitet
2 3
Takođe m ože videti sva iskušenja kroz koja je prošla kao pre-
rušen blagoslov, naročito zbog verovanja da se kroz patnju uči o
životu i l judima:
Sada kad sam daleko od bolnice, mogu da procenim šta sam naučila [piše
majka trajno onesposobl jena dečjom paral izom]. Ni je bi la u pitanju samo
patnja: bilo je to i učenje kroz patnju. Znam da se moja svest o l judima
produbila i povećala , da oni koj i su mi bl iski mogu da budu sigurni da
sam sprem na da im se okren em čitavim u m om i srcem i da usm erim svu
svoju pažnju na nj ihove probleme. To s igurno nisam mogla naučiti trčeći
po teniskom terenu.
18
Prema tome, ona može da ponovo preispita ograničenja nor-
malnih, kako kaže oboleli od multiple skleroze:
I zdravi umovi i zdrava tela mogu bit i ubogal jeni . Činjenica da „normalni"
ljudi mogu da se kreću, da vide, da čuju, ne znači da oni gledaju i da slušaju.
Oni mogu biti u tolikoj meri slepi da nisu u stanju da vide šta im kvari sre-
ću, tol iko gluvi na molbe drugih za malo dobrote; kad o nj ima razmišl jam,
ne osećam da sam išta veći bogalj od njih nego što su oni. Možda na neki
minimalan način ja mogu poslužit i kao sredstvo da im se otvore oči za
lepotu kojom smo okruženi : topao pl jesak ruke, razdragani glas , prolećni
povetarac, muzika koja prija uhu, prijateljski naklon glavom. Ovi l judi su
m i v a ž n i i ž e l i m d a v e r u j e m d a i m m o g u p o m o ć i . "
Jedan slepi pisac piše:
To će odmah navesti na pomisao da postoje mnoge pojave koje umanjuju
radost življenja mnogo snažnije nego slepilo, i ta pomisao će biti sasvim
zdrava. U svetlu ove priče, možemo primetit i neke neadekvatnosti , kao, na
primer, nesposobnost da se prihvati l jubav, koja može uveliko umanjiti ra-
dost življenja do tačke nestajanja, što je mnogo veća tragedija nego slepilo.
No, neobično je za čoveka koji pati od te boljke da je uopšte i svestan da
boluje i stoga je samosažal jenje za njega nemoguća stvar.
20
p. 57 ff., ilustruje primer čoveka koji koristi svoj veliki crveni nos kao ispomoć.
18 Hen rich and Kriegel, op. cit., p. 19.
1 9 Ibid., p. 35 .
2 0 Ch e v i g n y , op. cit., p. 154.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 21/159
10
S t i g m a
A jedna hrom a osoba:
Tokom života otkrila sam različite vrste hendikepa, koji nisu samo fizički i
počela sam da uviđam da su r eči ubogaljene devojke u pasusu iznad [r eči
ogor čenosti] mogle isto tako da izgovor e neke mlade žene kojima nikad
u životu nisu bile potrebne štake, žene koje su smatrale da su inferiorne i
drugačije zato što su ružne ili zato što ne mogu da imaju decu, ili se osećaju
b e s p o m o ć n o p r i p o v e z i v a n j u s l j u d i m a , i l i i z m n o g o d r u g i h r a z l o g a .
2 1
Odgovori onih normalnih i stigmatizovanih, koji su do sada
bili razm atrani, jesu oni ko ji se m og u pojavljivati duži vrem en ski
period i u izolaciji od trenutnih kontakata između normalnih i
st igmatizovanih.
22
Ova knjiga se naročito bavi problematikom
„kom binovanih kontakata - mo m ent ima kad su s t igmat izova-
ne i normalne osobe u istoj „društvenoj situaciji , to jest , kad su
usmerene jedne na druge, bilo kroz razgovor u susretu i l i su se
samo našli u istoj konkretnoj situaciji.
Sama pretpostavka da može doći do takvog kontakta može,
naravno, navesti normalne i stigmatizovane da urede život tako
da izbegnu takve situacije. Po svoj pril ici , ovakvo odnošenje bi
imalo veće posledice na stigmatizovane, jer bi s njihove strane
trebalo mnogo više truda da se ovo izvede:
P r e n e g o š t o j o j j e n a g r d e n o l i c e a m p u t a c i j o m j e d n o g
delà nosa, gospoda
Dover , koja ž ivi sa jednom od svojih udatih
ćerki, bila je nezavisna, topla i
pr i jatna žena koja je volela da putuje , da ide u kupo vin u i da pose ćuje m no -
g o b r o j n u r o d b i n u . N a r u ž i v a n j e l i ca j e u s lo v i lo p o t p u n u p r o m e n u u n j e n o m
način u života. Pr v e d ve i li tr i godine r etko je napuštala ćer kin dom , i više je
volela da ostaje u svojoj sobi ili da sedi u dvorištu. „Srce me boli" , rekla je,
„ m o j ž i v o t j e z a k l j u č a n . "
2 3
U nedostatku povratnog pozdravl janja u dnevnim odnosima
sa drugima, izolovano sopstvo može postati sumnjičavo, depre-
2 1 F . Car l ing ,
And Yet
W e
Are Human
( L o n d o n : C h a t t o & W i n d u s , 1 9 6 2 ) , p p .
2 3 - 2 4 .
22 Z a d odatn e infor macije , videti : G. W. Allpor t, The Nature of Prejudice ( N e w
Y o rk : A n c h o r B o o k s , 1 9 5 8 ) .
2 3 M acg r eg or et a l. , op. cit., p p . 9 1 - 9 2 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 22/159
Stigma i društven i identitet
25
sivno, nepri jatel jski raspoloženo, uznemireno i zbunjeno. Nave-
šću Sal ivanovu (Sul l ivan) verzi ju:
Svest o inferiornosti znači da je osoba nesposobna da izbaci iz svesti for-
mulaciju nekog hroničnog osećaja one najgore vrste nesigurnosti , što znači
da ta osoba pati od uznemirenosti , a možda i od nekog ozbil jnijeg proble-
ma, u k o l i k o l j u b o mo r a p r ed stav l j a v eći p r o b l em o d u zn emi r en o sti . S tr ah
da je drugi ne poštuju zbog nečeg što iskazuje znači da je ta osoba nesi-
gurna pri svakom kontaktu sa drugim l judima; ova nesigurnost ne izbija iz
nekih misterioznih i prerušenih izvora, kao što se dešava u velikom broju
slučajeva uznemirenosti , već iz onih izvora za koje osoba zna da nema na-
čina da to ispravi . Tu se radi o skoro fatalnom nedostatku samopouzdanja,
pošto je sopstvo nesposobno da zamaskira i l i iskl juči konačnu definici ju
koja glasi : „Ja sam inferioran . Za to se neć u dopasti l judim a i ja s nj ima ne
mogu biti siguran".
2 4
Kada se normalni i st igmatizovani nađu u direktnom kontak-
tu, pos ebn o kad postoj i nam era da se ostvari kom un ikaci ja , onda
nastaje jedna od osnovnih socioloških scena; u mnogim slučaje-
vima ovo su trenuci kada se sa uzrocima i posledicama st igme
moraju suočiti obe strane.
Stigmatizovana osoba se može osetit i nesigurnom zbog na-
čina na koji će je normalne osobe identifikovati i primiti .
2 5
Ova
situacija se može ilustrovati primerom jednog studenta sa fizič-
kim nedostatkom:
N esi g u r n o st statu sa o so b e sa p o seb n i m p o tr eb ama p o sto j i u š i r o k o m n i zu
društvenih odnosa, pored onog koji se odnosi na nezaposlenost. Osoba koja
je šlepa, bolesna, gluva, ubogaljena nikada ne može da bude načisto kakav
će stav prema njoj imati neki novi poznanik, da li će to biti stav odbijanja ili
prihvatanja, sve dok se kontakt ne ostvari . Upravo u ovakvoj pozici j i nalazi
24 Iz:
Clinical Studies in Psychiatry,
H . S Perry, M . L. Gaw el, and M. Gibbo n, eds.
( N ew Yo r k : W . W . N o r to n & C o m p an y, 19 5 6) , p . 14 5 .
2 5 R. Barker, „Th e Social Psych ology of Disabil ity", Journal of Social Issues, I V
(1 94 8) , 34 , ističe da se stigmatizovane osob e koje „žive na sociopsihološkoj gra-
nici" konstantno suočavaju sa novim situacijama. Takode videti : Macgregor et
al., op. cit., p. 87 , gde se navodi da oni koji pate od većih deform iteta imaju ma nje
nedoumica oko toga kako će ih drugi primiti, nego oni čiji su deformiteti manje
vidljivi.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 23/159
10
S t i g m a
se jedan adolescen t , crn ac svet le p uti , osoba koja p rip ada drug oj gen eraci j i
emigranata, i žena koja radi posao koji pretežno rade muškarci.
2 6
Nesigurnost se javl ja ne samo zato što stigmatizovana osoba
ne zna u koju od nekoliko kategorija će biti svrstana, već i onda
kad joj sasvim odgovara mesto gde je smeštena, jer zna da je
duboko u svoj im srcima t i drugi možda def inišu u smislu njene
stigme:
Uv ek im am osećaj da ljude kao što sam ja, koji se nisu ogrešili o zak on -
čak i on da kad su drugi l jubazn i p rema n jima, p ri jatn i , sve vreme zaista,
u dubin i , ip ak p rocen juju kao krimin alce i n ikako drugači je. Za men e je
kasn o da budem n ešto drugo od on og što sam sad, ali ip ak sn ažn o osećam
da je to jedini način na koji mi pristupaju i da su potpuno nesposobni da
me p osmatraju kao n ešto drugo.
2 7
K od stigm atizova nih osoba se uvek javlja taj osećaj: da ne zna-
ju šta dru gi „za ista m isle o njim a.
Osim toga, tokom kombinovanih kontakata, st igmatizovana
osoba će m ožd a imati osećaj da je u „cen tru pažnje
28
i da mora
ispoljit i samopouzdanje i voditi računa o utisku koji ostavlja u
stepenu i u po dru čj im a ponašanja gde procenjuje da drugi to ne
čine.
Isto tako, vero vatn o će je pratiti osećaj da su uobičajen e m ape
za svakodnevnu interpretaci ju događaja narušene. Može imati
osećaj da se njeni minim alni uspesi m og u vredn ova ti kao izuzet-
ni i vredni u određenim okolnost ima. Profesionalni kr iminalac
ilustruje ovaj primer:
„Znaš, zaista je neverovatno da ti čitaš ovu vrstu knjiga, ja sam istinski
zapanjen. Očekivao bih da čitaš trilere, knjige čije su korice sablasne, taj
t ip kn jiga. A t i č i taš Kloda Kobern a (Claud Cockburn ), Hjua Klera (Hugh
26 Barker, op. cit., p. 33.
27 Parker an d Allerton ,
op. cit.,
p . 1 1 1 .
28 Posebna vrsta sam osvesti je analizirana u: S. M ess ing er et al., „Life as Th e-
ater: Some Notes on the Dramaturgie Approach to Social Reality",
Sociometry,
X X V ( 1 9 6 2 ) , 9 8 - 1 1 0 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 24/159
Stigma i društveni identitet 24
Kl a r e ) , S imon de Bovoa r (S imone de Be a uvoir ) i L or e ns a D a r e l a (L a w r e nc e
D ur r e l l ) "
Vidite , on ovo uopš te ni j e s ma tr a o uvr e dl j iv im kome nta r om. Z a pr a vo, mi-
slim da je smatrao da je samo iskren što mi govori kako je grdno pogrešio.
I upravo takvo milosrđe dobijate od ispravnih l judi, ako ste kojim sluča-
jem krim inala c. „Za m isli to " čud e se. „N a n eki način ti s i kao i sva d ruga
ljudska bić a " D a vam iskreno ka žem , bez šale, dođ e mi da mu iščup am
gr kl j a n.
2
'
Jedna šlepa osoba ilustruje sličnu situaciju:
Obavljanje običnih aktivnosti , poput nonšalantne šetnje ulicom, hvatanja
graška na tanjiru, paljenja cigarete, više nije obično. On sad važi za jednu
neobičnu osobu. Ako sve to obavi spretno i s lakoćom, l judi izražavaju istu
vr s tu za pr e pa š ć e nj a ka o ka d ma đionič a r izvuč e ze c a iz š e š ir a .
30
Na sličan način, sitni neuspesi i l i slučajne nespretnosti mogu
se, smatra on, interpretirati kao direktan izraz njegove stigmati-
zovane razl ičitosti . Bivši mentalni bolesnici , na primer, ponekad
se plaše da se upuste u oštri ju raspravu sa supružnikom il i po-
slodavcem, zbog mogućnost i da se n j ihovo iskazivanje emoci ja
ne protum ači kao znak obol jenja . Oso be sa mentalnim pore m e-
ćajem suočavaju se sa sl ičnim situaci jama:
D e š a va s e da , ukol iko os oba nis kih inte l e ktua l nih moguć nos ti upa dne u
neku vrstu nepril ike, ona automatski sve pripiše „mentalnom defektu" , dok
se u slučaju da se isti problem desi osobi „normalne inteligencije" to ne
s m a t r a n i k a k v i m n a r o č i t i m s i m p t o m o m .
3 1
Devojka koja ima samo jednu nogu priseća se svog iskustva u
sportu i daje sledeću ilustraciju:
29 Parker i Allert on , op. cit., p . 1 1 1 .
3 0 C h e v i g n y , op. cit., p. 140.
31 L. A . Dexter, „A Social Th eor y of Me ntal Deficiency" , Am erican Journal of
Mental Deficiency, L X I I ( 1 9 58 ) , 92 3 . O me nta l no de f e ktnom kao st igma tizova-
noj osobi, videti: S. E. Perry, „Some Theoretical Problems of Mental Deficiency
and Their Action Implications",
Psychiatry,
X V I I ( 1 9 5 4 ) , 4 5 - 7 3 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 25/159
10
S t i g m a
Pri svakom mom p adu, gomila žen a bi skoči la, zagakala uzrujan o p op ut go-
mile usp lahiren ih gusaka. Kad se osvrn em un azad, cen im n jihovu brižn ost ,
ali tada sam bila ogorčena i strašno mi je smetalo njihovo uplitanje. Jer one
su mislile da ne može da se desi nikakav rutinski problem u skijanju, ni-
kakav štap , n it i kamen , n a koje bi mogla da n alete moja kolica. Un ap red je
f o r m i r a n z a k l ju č a k d a s a m p a l a z a t o št o s a m j a d a n , b e s p o m o ć a n b o g a l j .
3 2
Nijedn a od n jih n i je uzvikn ula l jut i to : „Taj op asn i divlj i mustan g ju je zba-
c io " - š to je tehn ički i uradio. To je bi lo kao u vre m e m ojih sablasn ih odla-
zaka n a vožn ju rolerima. Svi dob ri l judi bi p ovikali u horu: „Ta ja dn a, s irota
d e v o j k a je p a l a "
3 3
U slučaju kad možemo konstatovati neuspeh st igmatizovane
osobe već samim usmeravanjem pažnje na nju (uglavnom vi-
zuelne) - kad u trenutku ona postaje diskreditovana, a ne dis-
kreditujuća - velika je verovatnoća da će smatrati da mešanje
sa no rm alnim a u potpun osti izlaže njenu privatnost napadim a,
34
što se snažno očitava kad deca naprosto bulje u nju.
35
Ovo sta-
nje nelagode kad je u pozicij i izloženosti, još više se uvećava u
situacijama kad stranci sebi daju za pravo da s njom vode raz-
govore u koj ima pokazuju morbidnu znatižel ju vezanu za njeno
stanje il i kad nameću svoju pomoć koju ona niti želi , niti joj je
potrebna.
36
N eko bi mog ao dodati da posto je klasične fo rm ule za
ovakvu vrstu konverzacije: „Draga moja devojčice, kako si osta-
la bez ruku? ; „Moj ujak je bio bez ruku, i misl im da sve znam
o tvoj im mukama ; „Znaš, oduvek sam govori la da su l judi bez
ruku s ja jni porod ični l judi koji dobro brinu o svoj im a ; „Kaž i m i
kako uspevaš da se kupaš bez ruku ? O vak ve prim edb e ukazuju
na to da stigmatizovanoj osobi može da priđe bilo koji stranac,
po svojoj volj i , ukoliko saoseća sa osobama koje imaju ovu vrstu
problema.
3 2 B a k e r ,
Out on a Limb
( N e w Y o rk : M c G r a w - H i l l B o o k C o m p a n y , n . d. ), p . 2 2 .
3 3 Ibid., p . 73 .
34 O va tem a je dobro obrađen a u: R. K. W hite, B. A . W right an d T. Dem bo,
„Studie s in Ad jus tm en t to Visible Injuries: Evalu ation of Cu riosity by the Inju-
red",
Journal of Abnormal and Social Psychology,
X L I I I ( 1 9 4 8 ) , 1 3 - 2 8 .
35 N a p rim er: He n rich an d Kriegel, op. cit.,p. 184.
36 Videti : W right ,
op. cit.,
„ T h e P r o b l e m o f S y m p a t h y " , p p . 2 3 3 - 2 3 7 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 26/159
Stigma i društveni identitet
2 9
Znajući sa čime može da se suoči st igmatizovana osoba u
kombinovanim soci ja lnim s i tuaci jama, osoba može unapred
odgovori t i odbrambenim povlačenjem. Ovo se može i lustrovat i
kroz rane studi je nekih nezaposlenih u Nemačkoj za vreme de-
presi je , kroz reči jednog 43-godišnjeg zidara.
K ak o j e tešk o i p o n i žav aj u će n o si t i n azi v n ezap o sl en o g čo v ek a. K ad i za-
đ em , j a h o d a m g l ed aj u ći u zeml j u , j er se o sećam p o tp u n o i n f er i o r n i m. D o k
h o d am u l i co m , č i n i m i se da n e m o g u d a se u p o r ed i m n i sa j ed n i m p r o seč -
n i m g r ađ an i n o m, d a sv ak o u p i r e p r sto m u men e. In st i n k ti v n o se tr u d i m
da nikog ne sretnem. Nekadašnji poznanici i pri jatel j i iz bolj ih vremena
v i še n i su sr d ačn i . R av n o d u šn o me p o zd r av e k ad se sr etn emo . V i še me n e
nude cigaretom, a nj ihove oči kao da govore: „Ti to ne zaslužuješ, ako ne
r ad i š" .
3
'
Ubogal jena devojka daje nam i lustrativnu anal izu:
K ad sam.. . p o čel a sama d a šetam u l i cama n ašeg g r ad a. . . d ešav al o se d a
kad god moram da prođem trotoarom pored tr i i l i četir i deteta u grupi,
d eca v i ču n a men e. . . Po n ek ad b i čak tr čal a za mn o m, u z p o v i k e i r u g an j e.
T o j e b i l o n ešto sa č i me n i sam u mel a d a se n o si m i č i n i l o mi se n ep o d n o -
šljivim. ..
Jed n o v r eme o v ak v i su sr et i n a u l i c i i sp u n j av al i su me h l ad n i m u žaso m p r e-
ma sv o j n ep o zn ato j d eci . . .
Jednog dana sam iznenada shvatila da sam postala u tolikoj meri uplašena
od sve dece, a ona su poput životinja osećala da ih se plašim, tako da su i
n aj mi r n i j a i n aj p r i j atn i j a d eca, mo j i m so p stv en i m str ah o m, b i l a p o tak n u ta
d a me i smev aj u .
3 8
Um esto povlačenja , s t igmatizovana osoba b i m ogla da p oku ša
pristupit i kombinovanim kontaktima uz nepri jatel jsko razmeta-
nje, no ovakav način može podstaći druge da uzvrate nepri jatno
na svoj način. Treba reći da se st igmatizovana osoba ponekad
37 S . Zaw ad sk i an d P. Lazar sf el d ,„T h e Psych o lo g i cal Co n se qu en ce s o f U n em p l o -
ymen t" ,
Journal of Social Psychology,
V I ( 1 9 3 5 ) , 2 3 9 .
38 Hath away,
op.cit.,
p p . 1 5 5 - 1 5 7 , u : S . R i ch ar d so n , „T h e S o ci al Psych o l o g ical
Co nse que nce s of Han dicapping", neobjavljeni rad koji je predstavljen 19 62 . na
K o n v en ci j i Amer i čk o g so ci o lo šk o g u d r u žen j a , W ash i n g to n , D. C. , 7 - 8 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 27/159
10
S t i g m a
koleba između povlačenja i razm etanja, jureći od jedn og načina
do drugog, tako demonstr irajući osnovni način koj i dovodi do
toga da se obični kontakti licem u lice otmu kontroli.
Želim da kažem da će stigmatizovana osoba, bar ona koja je
„vidl j ivo st igmatizovana, imati posebne razloge da sm atra da
kombinovane soci ja lne s ituaci je doprinose mučnim interakci ja-
ma. Ukoliko je ovo tačno, može se pretpostaviti da ćemo i mi
koji se ubrajamo u normalne osobe ovakve s ituaci je smatrat i
vr lo r izičnim. Im aćem o utisak da je st igm atizovana oso ba i li su-
više agresivna il i suviše postiđena, i u svakom slučaju spremna
da pridodaje značenje našim postupcima koje mi ne žel imo. Mi
sam i m ože m o osetiti da smo , ukol iko pok ažem o otvoreno saose-
ćanje za njen o stanje, izneveril i sebe, a opet, ako za ne m arim o da
ima nedostatak, postoj i verovatnoća da jo j nametn em o nem ogu -
ća očekivanja i l i da nepromišl jeno omalovažimo njene drugove
sapatnike. Svaki mogući izvor nelagode za nju, kad smo s njom,
m ože biti nešto za šta oseća m o d a je ona toga svesn a, da je svesn a
da smo mi toga svesni, i čak da je svesna da smo mi svesni da je
ona svesna svega; tada je na sceni večno povlačenje zajednič-
kih obzira za koje Midova socijalna psihologija daje objašnjenje
kako ga započeti, ali ne i kako ga završiti.
Zbog svega što unosimo, kako mi normalni , tako i oni st i-
gm atizovan i , u kom binova ne soci ja lne s ituaci je, razum lj ivo je da
neće sve teći glatko. Mi ćemo verovatno pokušati da nastavimo,
kao da ona sasvim odgovara t ipu osobe koja se pr irodno uklapa
u datu situaciju, bilo da to znači da ćemo je tretirati kao nekog
ko ima bolje karakteristike od onog što mi pretpostavljamo il i
kao nekog ko ima gore karakteristike nego što mi pretpostavlja-
mo. Ukoliko ni jedan od ovih smerova ni je moguć, onda ćemo je
m ož da p ok ušati tretirati kao „nijedan tip , ka o nek og za koga n e-
ćem o u potreb iti r itualni zapis. Ona će, sa svoje strane, verov atno
pratiti ove strategije, bar u početku.
Kao rezultat, pažnja će se potajno povući sa obaveznih meta, i
sam osve st i „d ru ga sv est stupaju na scen u u interakcijskoj pato-
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 28/159
Stigm a i društven i identitet
31
logiji - u nelagodi.
3 9
Kao što je opisano u s lučaju jedne osobe sa
fizičkim hendikepom:
Bil o da se pr e m a he ndik e pu odn os i o tvor e n o i ta ktič no i li se , š to je m no go
č e š ći s l uča j , otvo r e no ne pr izna j e , os n ovn o s ta nje pr e te nc iozne , og r a nič e ne
svesti uslovljava da interakcija bude isključivo vezana za njega. Na taj na-
čin, kao što m i je opisao jeda n info rm ator, jeda n ili više poz natih zna kov a
ne pr i j a tnos ti i muč nine ugl a vnom s u de o ova kve inte r a kc i j e : me r e opr e za ,
s va ko dne vne r e č i pos ta j u ta bu, f iks ir a ni pog l e d na n e š to dr ugo, izve š ta č e na
l a koć a , pr ime tna br bl j ivos t , ne pr ime r e no s ve č a no dr ža nj e .
4 0
U društvenim situacijama u kojima je prisutna osoba za koju
se zna il i se pretpostavl ja da im a stigmu m i ćemo ver ovatn o pri-
beći kategorizacij i koja je neod gov araju ća, te će i nam a i toj osob i
biti nepri jatno. Naravno, obično postoji značajan pomak od ove
početne tačke. Kako se stigmatizovana osoba češće suočava sa
ovakvim situacijama nego mi, njoj će verovatno biti lakše da se
snađe.
Među svojima i među upućenima
Već je ranije pomenuto da može postojati diskrepancija iz-
među virtuelnog i stvarnog identiteta. Ova diskrepancija, kada
se za nju zna i kad je očigledna, može dovesti do narušavanja
društvenog identiteta te osobe; ona ima efekat odvajanja osobe
od društva i od nje same, tako da je osoba diskreditovana i su-
očena sa svetom koji je ne prihvata. U nekim slučajevima, kao
u slučaju osobe koja je rođena bez nosa, ona može da ide kroz
život osećajući da je jed in a ta kva osob a n a svetu i da je čitav svet
protiv nje. U većini slučajeva, naravno, osoba će shvatiti da ipak
postoje l judi koji saosećaju s njom i koji su spremni da usvoje
39 Za kom pletan uvid, videti : E . G of fm an , „Aliena tion fro m Interaction", Hu-
man Relations, X ( 1 9 5 7 ) , 4 7 - 6 0 .
40 F. Davis , „De vian ce Disavowal: The Man agem ent of Strained Interaction by
the Visibly Handicapped", Social Problems, I X ( 1 9 6 1 ) , 1 2 3 . Ta kode vide ti: W hite ,
W r i g h t a n d D e m b o , op. cit., p p . 2 6 - 2 7 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 29/159
10
S t i g m a
njeno gledište i da dele njen osećaj da je i ona ljudsko biće i „su-
štinski norm alna osob a, bez obzira na izgled i na svoje su m nje
u samu sebe. Razmotrićemo dve kategori je ovog tipa.
U prvu grupu spadaju oni koji dele s njom njenu stigmu. Zna-
jući iz svog iskustva šta znači imati određenu stigmu, neki od
njih mogu biti od pomoći kroz davanje uputstava vezanih za
trikove zanata i kad su u pitanju određene tužaljke kojima se
može okrenuti zbog moralne podrške i zbog utešnog osećaja da
je kao kod kuće, gde se oseća opušteno, prihvaćena kao osoba
koja zaista jeste kao bi lo koja druga norm alna osoba. Ev o jedn og
primera iz studija nepismenih:
Postojanje razl ičitog vrednosnog sistema medu ovim osobama osl ikava
s e k r o z n j i h o v o p o n a š a n j e k a d a n e p i s m e n i m e đ u s o b n o k o m u n i c i r a j u . Ne
sam o d a se oni od neizražajnih i zbun jenih jedinki , kakv e se često po javl ju-
ju u š irim zajednicama, pretvaraju u izražajne osobe pune razumevanja kad
su u svojoj grupi , i uz to se izražavaju u institucionalnom smislu. M eđ us ob -
no oni imaju čitav univerzum reakci ja . Oni formiraju i prepoznaju s imbole
prestiža i osram oćen osti ; vrednuju relevantne situaci je u smislu svoj ih sop -
s t v e n ih n o r m i i n a s v o j s o p s tv e n i n a č in : p r i m e đ u s o b n i m o d n o s i m a m a s k a
u g l a đ e n o g p r i l a g o đ a v a n j a s p a d a .
4 1
Još jedan primer osobe koja ima problem sa s luhom:
Sećam se kako je bi lo opušteno u školi Niči (Nitchie School) , sa l judima
koji probleme sa s luhom doživl javaju kao nešto sasvim obično. Želela bih
da upoznam neke l jude koji će isto tako običnim smatrati i slušne aparate.
Bilo bi vel iko olakšanje kad bih mogla biti u m og uć no sti da podesim jačinu
zvuka na mom aparatu, a da ne brinem da l i me neko posmatra i l i ne. Da
prestanem razmišljati o tome da li se primeti gajtan koji je iza mog vrata.
Kakva bi radost bi la nekome glasno reći : „Hej , bateri ja mi je prazna "
4 2
Među svojima, stigmatizovan pojedinac može da iskoristi svoj
nedostatak kao temelj za organizovanje života, ali mora da svede
sebe na polusvet da bi to uradio. Tu može do kraja razviti svoju
4 1 H. Freem an and G. Kasenbaum, „The I ll iterate in Am erica " ,
Social Forces,
X X X I V ( 1 9 5 6 ) , 3 7 4 .
4 2 W a r f i e l d ,
op. cit.,
p. 60.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 30/159
Stigma i društveni identitet
33
tužnu priču o razlozima zašto ima stigmu. Evo objašnjenja koja
je iznela jedna mentalno zaostala osoba u pokušaju da bude pri-
mljena u instituciju gde su slični njoj:
( i ) „ U p a o s a m u b a n d u . J e d n e v e č e r i s m o p l j a čk a li b e n z i n s k u p u m p u i p a j -
kani su me uhvatil i . Ja tu ne pripadam." (2) „Kapiraš, ja uopšte ne bi trebalo
da s a m ovde . J a s a m e pi le ptiča r , j a ne m a m niš ta s ovim l j udim a . " (3 ) „ M oj i
r odite l ji me m r ze i oni s u m e ov de s m e s ti l i. " (4 ) „ Ka ž u da s a m l ud. J a nis a m
l ud, a li ča k i da j e s a m , j a ne m a m niš ta s ovim gu bitnic im a . "
4 3
S druge strane, možda su takvom pojedincu priče njegovih
sapatnika dosadne, i č itava stvar oko bavl jenja zastrašujućim
pričama, fokusiranjem na superiornost grupe, na priče varal ice,
ukratko - fokusiranje na „problem , predstavl ja jednu od kazni
što ih ima. Iza ovog usmeravanja na problem je, naravno, per-
spektiva koja se ne razlikuje mnogo od normalne pošto je speci-
jal izovana za jedan sektor:
S vi s m o s kl oni da l j udim a pr ipis uj e m o one ka r akte r is t ike koj e su na m a bit-
ne il i one za koj e ve r u j e m o da mo r a j u bit i od opš te va žnos ti . A k o upita te
ne kog ko j e bio F r a nkl in D . Ruzve l t (Roos e ve l t) , ve r ova tno ć e va m odgo-
vor it i da j e on bio 3 2 . pr e ds e dnik S j e dinj e nih A me r ič kih D r ža va , a ne da
j e bio č ove k koj i j e pa tio od de č j e pa r a l ize , ma da bi mnogi l j udi pome nul i
nj e govu de č j u pa r a l izu ka o doda tnu inf or ma c i j u, s ma tr a j uć i za niml j ivom
č inj e nic u da j e i por e d ovog he ndike pa us pe o da s t igne do Be l e kuć e . Ne ki
b o g a l j bi , n a r a v n o , v e r o v a t n o o d m a h p o m i s l io n a p a r a l iz u g o s p o d i n a R u -
zve l ta , pr i pome ni nj e govog ime na .
4 4
Po sociološkim studi jama st igmatizovanih osoba, svaka je
obično deo neke zajednice, koju obično potpomažu pripadnic i
određene kategori je. Ovde se, svakako, može naći kompletna
mapa raznih grupa i t ipova nj ihovog funkcionisanja. Kod l judi
sa govornom manom speci f ičnost poremećaja, po svemu sude-
4 3 R. E dge r ton a nd G. S a ba gh, „ F r o m M o r ti f ic a tion to A ggr a n dize m e nt: C ha n -
ging Self-Concepts in the Careers of the Mentally Retarded",
Psychiatry,
X X V
(1 96 2 ) , 2 6 8 . Z a os ta l e kome nta r e o tužnim pr ič a ma vide ti : E . Gof f ma n, „ The M o-
ral Career of the Mental Patient",
Psychiatry,
X X I I ( 1 9 5 9 ), 1 3 3 - 1 3 4 .
4 4 Ca r l ing, op. cit., p p. 1 8 - 1 9 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 31/159
10
S t i g m a
ći , obeshrabruje formiranje bi lo kakve grupe.
45
Granični s lučaj
u pogledu okupljanja u gru pu su bivši men talni bolesnic i - jako
je mali broj onih koji su spre m ni da podrže zdravstvene klubo ve
za mentalne poremećaje, uprkos bezazlenim nazivima klubova
koj i omogućavaju č lanovima da se okupe pod jednim krovom.
46
Postoje klubovi za za jednička okupljanja radi samopomoći,
koje su osnovali razvedeni, starije osobe, gojazne osobe, f izički
hendikepirane,
47
sa i leostom ijom i kolostomijom.
48
Postoje stam-
beni klub ovi , koj i ukl jučuju i hranu i stanovanje, dob rovol jni do
izvesnog stepena, osnovani radi pomoći bivšim alkoholičarima i
bivšim ovisnic im a. Postoj i nacion alna asoci jacija A A ko ja svoj im
članovima pruža kompletnu pomoć, sve do organizaci je načina
života. U velikom broju slučajeva ovakve asocijacije predstavlja-
ju završni stepen ulaganja napora u određene postavke osoba i
grupa, i omogućavaju proučavanje soci ja lnih pokreta .
49
Postoje
mreže zajedničkih potreba koje su osnovali bivši robijaši iz istog
zatvora i l i popravnog doma, a jedan takav primer je društvo za
4 5 E . L e m e r t ,
Social Pathology
( N e w Y o rk : M c G r a w - H i l l B o o k C o m p a n y , 1 9 5 1 ) ,
p . 1 5 1 .
46 Opšte istraživanje je dato u: H. Wechsler, „Th e Expatien t Organization: A
Survey", Journal of Social Issues, X V I 1960) , 47-53 . Naslovi ukl jučuju: Recovery,
Inc. , Search, Club 103, Fountain House Foundation, San Francisco Fel lowship
Clu b, Ce nte r Clu b. Za studije jedno g takvog kluba, videti: D . La nd y and S. Singer,
„The Social Organization and Culture of a Club for Former Mental Patients",
Human Relations, XIV ( 1 9 6 1 ) , 3 1 - 4 1 . V i d e t i t ak o de : M . B . P a lm e r , „ S o c i a l R e h a-
bilitation for Mental Patients", Mental Hygiene, X L I I ( 1 9 5 8 ) , 2 4 - 2 8 .
47 Videti: Baker, op. cit., p p . 1 5 8 - 1 5 9 .
48 D. R. W hit e, „Pat im od ileostom ije. .. Voleo bih da to nije tako. No , naučio
sam da to prihvatim i da živim normalan, pun život", American Journal of Nur-
sing,
L X I ( 19 6 1) , 52 : „Trenu tno klubovi za osobe sa i leostomijom i kolostomijom
postoje u 16 država i Distriktu Kolumbija, kao i u Australij i , Kanadi, Engleskoj
i Južnoj Africi".
49 Warfield, op. cit., p p . 1 3 5 - 1 3 6 , o p i s u j e n o v o g o d i š n j u p r o s l a v u ( 1 9 5 0 ) o s o -
ba koje imaju problema sa sluhom, uz prikaz svake naredne generacije, kao i
predstavnike svake odvojene organizacije. Na ovaj način dostupna je komple-
tna rekapitulacija istorije ovog pokreta. Za komentare o internacionalnoj istoriji
pokreta , videti : K . W. H odg son,
The Deaf and their Problems
(N ew York: Philo-
sophical L ibrary, 1954) , p . 352 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 32/159
Stigma i društveni identitet
35
koje se tvrdi da postoji u Južn oj Afr ici sastavl jeno od odbe glih iz
kažnjeničkog nasel ja u Fran cuskoj Gvajani ;
50
postoje već ustalje-
ne mreže upoznavanja, kojima pripadaju neki kriminalci i l i neki
hom osek sualci . Postoji , tako de, i urba ni m il je koji č ini jezgro in-
stitucija koje ob ezb eđuju teritori jalnu bazu za prostitutke, na rko-
m ane, hom oseksualce, a lkohol ičare i druge osram oćene grupe, u
koje pon eka d sp adaju i izopštenici razl ič itih vrsta, a pon eka d ne.
Konačno, u gradovima postoje kompletne stambene zajednice,
etničke, rasne, verske, sa viso ko m kon cen tracijom plem enski sti-
gmatizovanih osoba (načelno drugači je od mnogih grupa koje
formiraju st igmatizovane osobe) , koje ukl jučuju porodične za-
jedn ice, ali ne i sam ce, kao ba zične jedinice organizacije.
Ovde, naravno, postoj i uobičajena konceptualna zabuna. Po-
jam „kateg ori ja je veo m a apstraktan, te m ože da se prim eni na
bi lo koju skupinu, u ovom s lučaju osobu sa određ enom st igmom .
Velik broj onih koji potpadaju u datu kategori ju stigme mogu se
svesti na članstvo u nekoj „g ru pi i li na ekvivalent „m i i li „naši .
Oni koji su van ove određene kategori je na s l ičan način mogu
označiti ovu skupinu u term inim a grup e. N arav no , u tom slučaju
puno članstvo neće biti deo neke jedinstvene grupe, u strogom
smislu te reci ; oni ne poseduju kapacitet za kolektivnu akciju,
niti stabilnu i sveobuhvatnu mapu međusobnih interakcija. Pri-
metna je pojava da će pripadnici određene kategori je stigme
imati tendenciju da se okupljaju u manje društvene grupe či j i
će svi članovi poticati iz te jedne kategorije, a i ove grupe će biti
deo organizacije svedene do određenog nivoa. Isto tako, kad se
desi da jedan od članova dođe u kontakt sa drugim članom, oni
će se odnositi jedan prem a drugo m kao prema p ripadn ic ima iste
„grupe . Pored toga, kad je č lan određene kategori je, za pojedin-
ca postoji veća verovatnoća da sretne nekog drugog člana i da
čak zasnuje vezu. Funkcija ove kategori je može biti da omogući
članovima da formiraju grupu i zasnuju odnose, no svi č lanovi
ovakve kategori je ne čine grupu - konceptualna f inesa koja neće
uvek biti jasno primećena u ovom eseju.
50 Izveš taj u: F. Poli,
Gentlemen Convicts
( Lo ndo n: Rup ert Hart - Da v is , 19 60 ) .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 33/159
10
S t i g m a
Bez obzira na to da li oni koji imaju određenu stigmu pred-
stavljaju regrutnu bazu za zajednicu koja je ekološki udružena
na neki način, velika je verovatnoća da će oni podržavati pred-
stavnike i agencije koje ih zastupaju. (Zanimljiva je činjenica da
ne postoji reč koja bi precizno imenovala činioce grupe, sledbe-
nike, pristalice, one koji jesu il i samo podržavaju predstavnike.)
Čla no vi m og u, na prim er, im ati kance lariju ili lobi koji će pružati
podršku njihovom slučaju u štampi il i vladi, bilo da imaju svog
„d om aće g čoveka koji stvarn o to um e, kao što to čine gluvi, sle-
pi, alkoh oličari, Jevrej i i l i ne ko s druge strane, kao u slučaju b iv-
ših robijaša i mentalno zaostalih.
51
(Rad ne gru pe koje s luže istoj
kategorij i i l i stigmatizovanoj osobi mogu nekad biti suprotstav-
ljene jed ne d rug im a, i ova suprotn ost će obično biti od raz razlike
koja postoj i u odnošenju prema st igmatizovanima i odnošenju
prema normalnima.) Bitan zadatak koj i imaju ovi predstavnici
jeste da ubede javnost da koristi umerenije etikete za aktuelne
kategorije:
U svom radu n a p rocesu ubedivan ja, osoblje Saveza [Njujorški savez za
p robleme sa s luhom] se s loži lo da koriste termin e kao što su p roblemi sa
sluhom, oštećen sluh, te gubitak sluha; da ne koriste reč gluv pri konver-
zaci ji , u koresp on den ci j i i drugim dop is im a, u p red avan jima i javn im n a-
stup ima. To je urodi lo p lodom. Njujork je gen eraln o p očeo da korist i n ovu
termin ologi ju . Isp ravn o razmišljan je je krči lo sebi p ut .
S 2
N jiho v drug i zadatak jeste da nastupaju kao „go vor nici pred
razl ič itom pu bliko m , kako norm alnih tako i st igmatizovanih; oni
rade na slučaju stigmatizovanih kada oni sami potiču iz grupe, i
kad daju ž iv i primer potpuno normalnog ostvarenja , važe za he-
roje koji su usp eli da se prilagode i javn o su od liko van i zbog toga
što su dokazali da i ovakva osoba može biti kvalitetna osoba.
Često oni koj i imaju određenu st igmu sponzorišu š irenje edi-
cija koje doprinose da se podele zajedničke emocije, koje učvr-
51 Za p rimer, v ideti: Chev ign y,
op. cit..
Chap. 5, gde je prikazana situacija u
slučaju slepih osoba.
5 2 W a r f i e l d ,
op. cit.,
p. 78.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 34/159
Stigm a i društven i identitet
3 7
šćuju i stabil izuju svest č itaoca o realnosti „nje go ve gru pe i
njegovom pripadanju to j grupi . Ovde je formulisana ideologi ja
članstva - njihovih nezadovoljstava, njihovih stremljenja i nji-
hove politike. Navode se imena javno poznatih l ičnosti koje su
pri jatel ji „grup e , ka o i imen a ne pri jatelja, a takođe i info rm acije
koje potvrđuju dobru i l i lošu stranu ovih l judi. Štampaju se pri-
če o uspesima, priče o junacima koji su uspeli da osvoje nova
područja normalnog prihvatanja. Beleže se i užasavajuće priče,
novije i one koje pripadaju istori j i , o krajnjim maltretiranjima
od strane normalnih. Primeri moralnih priča su zastupljeni u
formama biografi ja i l i autobiografi ja i s luže kao i lustraci ja nači-
na koj i je požel jan pri odnošenju sa s t igmatizovanim osobama.
Ova izdanja takođe služe kao forum koji predstavl ja i podeljena
mišljenja oko toga koji je najbolji način na koji se treba odnositi
prem a st igmatizovanoj osobi . A ko zbog svog nedostatka oso ba
ima potrebu za određ enom vrstom pom agala, ona se ovde rekla-
miraju i predstavl jaju. Ova izdanja obezbeđuju tržište za s l ične
knjige i pamflete.
Važno je istaći da, bar u Americi , bez obzira na to koliko je
mala i l i u kojoj meri je odsečena određena stigmatizovana ka-
tegori ja, načela njenih članova će biti na neki način javno pred-
stavl jena. Stoga se može reći da stigmatizovani Amerikanci teže
tome da žive u krajnje definisanom svetu ma koliko bil i nekul-
turni. Ukoliko ne čitaju knjige o osobama koje su u s l ičnoj s itu-
aciji kao i oni, bar čitaju časopise i gledaju filmove; ako ni to ne
rade, onda slušaju radio. Na ovaj način je njihov pogled, koji je
intelektualno obrađen, dostupan većini stigmatizovanih osoba.
Ovd e je neophod an kom entar o onim a koj i predstavlja ju neku
stigmatizovanu kategori ju. Izdvajajući se kao neko ko je gromo-
glasniji , malo poznatiji , i l i bolje uključen u društvo od svojih sa-
patnika, s t igm atizovana osoba može smatrat i da „po kret okupi-
ra čitav njen dan i da je ona sama postala profesionalac. Ovakav
slučaj je i lustrovan primerom osobe sa oštećenim sluhom:
Čita vu 1 94 2 . s kor o s va kodne vno s a m pr ovodil a u S a ve zu. P one de l j kom
sam šila sa jedin icom Cr ve n og krsta. Ut ork om sam radila u kancelarij i ku-
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 35/159
10
S t i g m a
cajući, slažući fascikle i radeći na telefonskoj centrali . Sredom posle podne
pomagala sam doktoru na kl inici Saveza za prevenci ju gubitka s luha u bol-
nici za oči i uši na Menhetnu, posao koji sam posebno volela - vodila sam
dokumentaciju dece koja su zbog prehlade glave, curenja iz uha, infekcije i
mogućih problema sa s luhom kao posledicom dečj ih bolesti imala dodatnu
obuku, dobijala nove lekove i nove otološke tehnike da ne bi odrastala sa
v a t o m u u š i m a . Če t v r t k o m p o s l e p o d n e s a m p r i s u s t v o v a l a č a s o v i m a č i t a -
nja sa usana za odrasle koje je organizovao Savez, a nakon časova svi smo
igrali karte i pili čaj . Petkom sam radila na Biltenu. Subo tom sam pravi la
sendviče sa salatom i ja j ima i sprem ala kakao. Jedn om me sečno sam pose-
ć i v a l a s a s t a n k e Ž e n s k e p o m o ć i , d o b r o v o l j n e g r u p e k o j u j e 1 9 2 1 . o s n o v a l a
gospoda Vendel Filips (Wendell Phillips) i druge žene otologa koje su bile
zainteresovane da obezbeđuju fondove, promovišu članstvo i društveno
predstavljaju Savez. Pravila sam omiljene stvari za šestogodišnjake za veče
Svih svetih i pomagala pri posluživanju veterana za Dan zahvalnosti . Pisala
sam božičnu poštu vezanu za donaci je , pomagala pri adresiranju koverti i
lepljenju markica, kačila nove zavese i popravila stari sto za pingpong; pra-
tila sam mlade na plesu za Valentinovo i radila na tezgi za uskršnji bazar."
Može se reć i da kad jednom osoba sa određenom st igmom
postigne određeni nivo zaposlenosti, kad zauzme političku il i f i-
nansijsku poziciju - zavisno od toga o kojoj se stigmatizovanoj
grupi radi - otvara joj se nova karijera - ona postaje predstavnik
svoje kategorije. Počinje da doživljava sebe kao nekog jako bit-
nog i sve manje se oseća kao jedan od svojih. (Slabost stigme se
može meriti stepenom bitnosti člana određene kategorije, a da se
ipak uspe izbeći ova vrsta pritiska.)
Ponekad se navode dve stavke vezane za ovu vrstu profesio-
nalizacije. Kao prvo, da bi stigma postala deo njihove profesije
l ideri grupe su u obavezi da posluju sa predstavnicima drugih
kategorija, i da na taj način probiju zatvoreni krug svoje sopstve-
ne kategorije. Umesto da im štaka služi kao oslonac, oni s njom
igraju golf i tako, u smislu društvenog učešća, prestaju da budu
predstavnici one grupe l judi koju zastupaju.
54
53 Warfield, op. cit., pp. 7 3 - 7 4 ; takode: Chap. 9, pp. 1 2 9 - 1 5 8 , gde je data ispovest
iz života profesionalca. Opis života profesionalca koji je pretrpeo amputaciju,
videti: H. Russel, Victory in My H ands (New York: Creative A g e Press, 1949) .
54 O d sam og poče tka takve vode se mogu regrutova li iz kru go va onih članova
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 36/159
Stigma i društven i identitet
3 9
Kao drugo, oni koj i profesionalno zastupaju stavove svoje
kategori je mogu uneti određeni stepen sistematične sklonosti
u ovom predstavl janju, iz jednostavnog razloga što su dovol jno
upućeni u problematiku svoj im pripadanjem da bi o tome pisal i .
Mada će svaka kategori ja imati profesionalce koj i pripadaju ra-
zličitim strujama, i mogu se zalagati za izdanja koja zagovaraju
razl ičite programe, postoj i jedinstven prećutni dogovor da situ-
aci ja pojedinca sa određenom stigmom zaslužuje pažnju. Bi lo
da pisac doživljava stigmu jako ozbil jno il i je ne predstavlja kao
težinu, on je mora definisati kao nešto o čemu vredi pisati . Ovaj
minimalni stav prihvatanja, čak i gde nema drugih, doprinosi
tome da se učvrst i verovanje o st igmi kao osnovi za samoizgrad-
njom. U ovom slučaju predstavnici nisu u ulozi zastupnika, jer
ovu ulogu ne mogu da vrše oni koj i ne obraćaju pažnju na svoju
stigmu, i l i koji su relativno neuki.
N e žel im da kažem da profes ionalci obezbeđuju st igmatizova-
noj kategori j i jedini način da se javnost uputi u nj ihovu životnu
situaciju; posto je i dru gi n ačin i za to. Svak i put ka d n eko sa odre-
đenom stigmom od sebe napravi spektakl tako što se ogreši o
zakon , osvo j i neku nag radu, il i postane b roj jedan u svojoj kate-
gori j i , lokalna zajednica od toga može napravit i vest ; ovakvi do-
gađaji čak m og u postati vest u m edij im a šireg društva. U svakom
slučaju, oni koji su deo obeležja stigme ove osobe, koja postaje
zapažena, odjednom posta ju dostupni no rm alnima , koj i ih ok ru-
žuju, i postaju predmet određenog stepena prenošenja zasluge il i
sramote na njih same. Ovakva situacija lako odvodi život u svet
publiciteta junaka i negativaca njihove vrste, gde njihova veza
sa svetom biva označena uskom povezanošću sa bl ižnj ima oko
njih, uključujući i normalne i ostale, koji ih obaveštavaju kako se
vrednuju pojedinci nj ihove vrste.
Pozabavio sam se jednim brojem pojedinaca od koj ih st igma-
tizovana osoba može da očekuje neku vrstu podrške: onima koji
koji imaju ambiciju da napuste život člana grupe i imaju relativne mogućnosti
da to i urade, i stvaraju ono što Lewin
(op. cit.,
p p . 1 9 5 - 1 9 6 ) z o v e „ r u k o v o d s t v o
sa periferije".
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 37/159
10
S t i g m a
dele njegovu stigmu i po toj osnovi se i sami definišu kao sti-
gmatizovani . Drugu grupu čine oni - da pozajmim termin koji
su nekad koristi l i homoseksualci - „upućeni , naime osobe koje
su normalne, ali ih je neka naročita situacija uputila u tajni život
stigmatizovanih pojedinaca i koji saosećaju s njima i koji se po
stepenu prihvaćenosti osećaju kao privilegovani članovi klana.
Upućene osobe su marginalci pred kojima osoba sa nedostat-
kom nema osećaj stida niti ima potrebu da ispoljava samokon-
trolu, zato što zna da je, up rko s ned ostatku koji im a, do živl javaju
kao običnu osobu, nalik bilo kojoj drugoj. Ovo je i lustrovano
primerom iz života prostitutki:
Iako je ugled ne zanima, prostitutka, naročito kolgerla, je posebno osetljiva
u uglađen om društvu, te on a van svog radn og vremen a n alazi zaklon među
b o e m s k i m u m e t n i c i m a , p i s c i m a , g l u m c i m a , t o b o ž n j i m i n te l e k tu a l ci m a .
Među n jima on a važi za jedn u n ekon ven cion aln u osobu, ali n e i sen zaci -
ju .
5 5
Pre nego što prihvati stanovište onih sa određenom stigmom,
normalna osoba koja ima mogućnost da postane upućena naj-
pre mora da prođe kroz iskustvo promene u sopstvenom srcu,
o čemu postoje mnogi zapisi .
56
Nakon što saosećajna normalna
osoba sebe otvori za one koji su stigmatizovani, često mora da
čeka na nj ihovu potvrdu da može postat i nj ihov privi legovani
član. Nije dovoljno samo sebe ponuditi , morate biti prihvaćeni.
Ponekad, ipak, završni korak mora, izgleda, preduzeti onaj nor-
malan; sledeći primer to i lustruje:
Ne zn am da l i smem i l i n e, ali ip ak bih vam p rep ričao jedan događaj. Jed-
n o m s a m u p a o m e d u c r n e m o m k e m o j i h g o d i n a , s a k o j i m a s a m i m a o o b i -
čaj đa p ecam. Kad sam p očeo da se družim s n jima, on i su veoma op rezn o
55 I. Stea rn,
Sisters of the Night
(New York: Pop ular Library, 1961) , p . 181 .
56 N . Mailer, „T he Hom osexu al Villain", u: Advertisements for Myself ( N e w
York: Signet Books, 1960), pp. 200-205, daje primer ispovesti koja detaljno opi-
suje cikluse verske zaslepljenosti, prosvetljujućeg isustva i konačno odbacivanje
p redrasuda kroz javn o p rizn an je. Takođe videti : uvod An gusa Wilson a u: Car-
ling,
op. cit.,
zapis Wilsonovog redefinisanja bogalja.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 38/159
Stigma i društveni identitet
4 1
k o rist i l i t erm in „ crnja" u m o m p risust v u. V rem eno m , št o sm o češće p ro -
v o dil i v rem e z ajedno na p ecanju, p o čel i su da se šale p reda m no m , na-
z iv ajući jedni drug e „ crnjam a" . Do šlo je do ist insk e p ro m ene u nj ih o v o m
korišćenju ove reči kada se šale, u odnosu na raniji otpor da ikad upotrebe
reč „crnja" .
J edno g dana , do k sm o p l iv ali , jeda n m o m ak m e je g urnuo t o b o ž e g rub o i ja
sam m u rek ao : „ Po št edi m e t ih crnačk ih faz o na" .
„ G ade jedan" , uz v rat io m i je i nacerio se .
Od tada mi smo slobodno koristili reč „crnja" , ali su se stare kategorije to-
talno izmenile. Nikad, dok sam živ, neću zaboraviti taj osećaj u stomaku
k ad sam up o t reb io reč „ crnja" b ez ik ak v o g ust ez anja . "
Jedan t ip upućene osobe je ona čija upućenost proist iče iz
rada u n ekoj u stano vi k oja je ori jentisana- na potrebe onih sa
određ enom vrstom st igme i li na mere koje društvo preduzim a u
vezi sa tim osobama. Na primer, bolničarke i fizioterapeuti mogu
se ubrajat i među upućene; oni mogu znat i o nekom određenom
tipu neke proteze više neg o sam p acijent, koji m ora naučit i kak o
da se njome služi a da se to što manje odrazi na prirodni stav
figure. Zaposleni u delikatnim ustanovama su često upućeni,
kao na pr imer uredni pipničar i u barovima za homoseksualce ,
sobarice u javnim kućama.
58
Policija, zbog stalnog kontakta sa
kriminalcima, može bit i upućena u sve što je vezano za krimi-
nalitet , što je navelo jednog profesionalnog kriminalca da kaže:
„ . . . zapravo, policajci su jedini koji te osim drugih kriminalaca
prihvataju takvog kakav si .
59
Drugi t ip upućene osobe je pojedinac koji je kroz društvenu
strukturu povezan sa st igmatizovanom osobom - veza koja na-
vodi šire društvo da osobe, na neki način, tretira kao pojedinač-
ne. Iz tog razloga su odani supružnik mentalno zaostale osobe,
ćerka bivšeg robijaša, roditelj bogalja, prijatelj slepog, porodica
57 Ra y Birdw histell, u: B. Sch affne r, ed., Group Processes, Transaction of the Se-
co nd ( 19 5 5 ) Co n ference ( Ne w Yo rk : J o siah M ac y, Jr. Fo undat io n. 19 5 6 ) , p . 1 7 1 ,
58 C . H . Rolph, ed. , Wom en of the Streets ( Lo ndo n: Seek er and W arb urg , 1 9 5 5 ) ,
p p . 7 8 - 7 9 .
59 Parker and Allerton, op. cit., p. 150.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 39/159
10
S t i g m a
ubice,
60
primorani da dele istu osramoćenost st igmatizovane
osobe sa kojom su povezani. Jedan od odgovora na ovakvu sud-
binu jeste da je čovek prig rli , i da živi u svetu sa tom stigm atizo-
vanom vezom. Treba reći da osoba koja prihvati određeni stepen
stigme na ovaj način i sama može imati odnose koji su poput
bolesti koja se uvek vraća. Pro blem i sa kojim a se suo čava stigm a-
tizovana osoba šire se u talasima, koji su smanjenog intenziteta.
Evo jedne ilustracije iz novinskih kolumni za savete:
D r a g a E n L e n d e r s ( A n n L a n d e r s ) ,
Ja sam dvan aestogodišn jakin ja kojoj su uskraćen e društven e aktivn osti
zato što mi je otac bivš i robi jaš. Ja se trudim da p rem a svim a bud em dob ra,
ali to n išta n e p omaže. Devojč ice iz škole su mi rekle da n jihove majke n e
žele da se on e dru že sa m n o m , jer bi to loše uticalo n a n jihovu rep utaci ju . O
mom ocu se loše p isalo u n ovin ama i bez obzira n a to što je odslužio svoju
kazn u, to n iko n e zaboravlja.
Š t a m o g u d a u r a d i m ? O s e ć a m s e j a k o u s a m l j e n o m , je r n ij e b a š z a b a v n o s v e
vreme p rovodit i sam. Moja majka me vodi sa sobom gde god ide, ali ja bih
želela da p rovodim vreme sa svojim vršn jacima.
M o l i m t e z a s a v et - O D B A Č E N A . "
Ge ne ralno , tendencija st igme da se preno si sa st igmatizovane
osobe na one koji su s njom blisko povezani, predstavlja jedan
od razloga što se takve veze izbegavaju il i je nj ihov broj veoma
ograničen, tamo gde ih ima.
Osobe koje imaju st igmu privi legovanih nude model
„normal izovanja ,
6 2
pokazujući kako mogu daleko da odu nor-
malne osobe u svom odnosu prema st igmatizovanoj osobi, kao
da ona tu stigmu nema. Treba razlikovati normalizaciju od , ,nor-
miranja , koje, naime, predstavlja nastojanje stigmatizovane oso-
be da sebe predstavi kao običnu osobu, m ada ni je neo ph odn o da
60 J . Atho ll , The Reluctant Hangm an (Lon don : John Lon g, Ltd. , 195 6) , p . 61 .
6 1
Berkeley Daily Gazette,
A p r i l 1 2 , 1 9 6 1 .
62 Ideja potiče od C. Ci. Schwartz, „Perspectives on D evia nce - W ives ' Definiti-
ons of Their Husbands' Mental Illness",
Psychiatry,
X X ( 1 9 5 7 ) , 2 7 5 - 2 9 1 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 40/159
Stigma i društveni identitet
4 3
svoj nedostatak skriva. Pored toga, može se desiti kult stigmati-
zovanog, što predstavlja st igmafobičnu reakciju normalnih koji
su uslovljeni st igmafilnom reakcijom upućenih. Osoba koja je
privilegovana zapravo može dovesti u neprijatnu situaciju i st i-
gm atizovane i norm alne: t ime što je ovakva osoba u vek spremn a
da nosi teret koji ne prip ad a „stva rn o njoj ova kve osob e m og u
svima ostalima nametnuti suviše morala; ophodeći se prema st i-
gmi kao prema nečemu neutralnom u šta može direktno da se
uperi prst , na jedan neusil jen način oni i sebe i st igmatizovane
dovode u položaj da ne budu ispravno shvaćeni od strane nor-
m alnih, koj i ovakvo pon ašanje m ogu doživeti kao uvredlj ivo.
63
Od nos izm eđu st igm atizovane o sobe i njegovog dublera m ože
bit i veoma opterećujući. Osoba koja ima neki nedostatak može
strepeti da će se vraćanje određenom tipu st igme vratit i svakog
momenta, a u periodima kad nema zaštite na sceni je zavisnost .
Tako jedn a prostitutka priča:
Pa, p r v o sam h t ela da v id im im am l i nek e šanse k ao g lum ica. Ob jasnila s am
m u da k ad b ism o b il i u b rak u i k ad b ism o se p o sv ađali , o n b i m i s ig urn o sv e
prebacio. On je rekao da ne bi, ali muškarci su naprosto takvi.
64
S druge strane, pojedinac sa st igmom privi legovanog može
smatrati da mora proći kroz mnoge standardne uskraćenosti
svoje privilegovan e gru pe a da ipak ne m ože bit i zadov oljan svo-
j im samouzdizanjem, što predstavl ja uobičajenu odbranu od ta-
kvog tretiranja. Osim toga, kao i st igmatizovani koji imaju veze
s njim, može bit i sumnjičav u pogledu toga da l i ga je njegova
privilegovana grupa zaista „prihvatila .
65
63 Z a prim er koji se odnosi na slepe, videti: A . G o w m an , „Blindn ess and the
Role of the Companion",
Social Problems
, I V ( 1 9 5 6 ) , 6 8 - 7 5 .
64 Stearn, op. cit., p. 99.
65 Spe ktar različitosti je lepo istražen u: C . Brossard , „Pain t of a Gen tile In-
tellectual", u: Brossard, ed.,
The Scene B efore You
(New York: Holt , Rinehart &
W i n s t o n , 1 9 5 5 ) , p p . 8 7 - 9 1 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 41/159
10
S t i g m a
Moralna karijera
Osobe koje imaju određenu st igmu sklone su da imaju s l ičan
pro ces učen ja, vezan za njih ov neu god an po ložaj , da pro laze slič-
ne promene u prihvatanju sebe - nal ik na „moralnu kari jeru
koja ujedno predstavlja i uzrok i posledicu opredelj ivanja za sli-
čan niz l ičnih pri lagodavanja . (Neophodno je napravit i razl iku
izmeđ u prirodn e istori je kategori je oso be sa st igmom i prirod ne
istorije sam e stigm e - istorije pore kla, širenja i sm anjivan ja ka pa -
citeta karakteristike koja utvrđuje stigmu u određenom društvu,
na primer razvod više srednje klase u Americ i . Jedna faza ovog
procesa socijalizacije je faza kroz koju stigmatizovana osoba uči
i usvaja stavove normalnih, usvajajući na taj način i verovanja
šireg društva i generalnu ideju kako bi to izgledalo kad bi neko
im ao o dređ enu st igmu. Dru ga faza je faza kroz koju ona uči da
sama pose duje određen u st igmu, i ovog puta veom a detal jno u či
o posledicama koje proist iču iz č injenice da ima st igmu. Vre-
mensko usklađivanje i preplitanje ove dve početne faze moral-
ne kari jere utiču na formiranje veoma važnih mapa, stvara jući
osnovu za dalj i razvoj i omogućavaju sredstva za razlikovanje
m oraln ih kari jera koje su na raspolaganju st igm atizovanoj osobi.
Mogu se izdvojiti četiri takve mape.
Jedna mapa ukl jučuje one sa urođenom stigmom, koj i se so-
cijalizuju u svojoj nepovoljnoj situacij i još u procesu učenja i
usvajanja standarda naspram koj ih oni imaju nedostatak.
66
N a
primer, s iroče v idi da deca prirodno i normalno imaju roditel je ,
čak i dok saznaje šta to znači kad ih nemaš. Nakon što provede
prvih šesnaest godina svog života u domu za siročad, ono kasnije
može smatrati da prirodno zna kako da bude otac svom detetu.
Druga mapa potiče iz sposobnosti porodice i , u mnogo ma-
njoj meri, lokalnog susedstva, da sami stvore zaštitnu kapsulu
za svoje potomke. Unutar takve kapsule dete sa urođenom sti-
66 Disku sija o ov om mo delu može se naći u: A . R. Lind esm ith and A. L. Stra-
uss, Social Psychology, rev. ed. (New York: Holt, Rin ehar t & Win ston , 19 56 ), pp.
1 8 0 - 1 8 3 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 42/159
Stigm a i društven i identitet
4 5
gmom se može pažl j ivo zaštit it i putem kontrole informacija. Sve
što bi i š lo u pr i log n jegovom samoomalovažavanju ne propušta
se u začarani krug, dok se uvel iko puštaju oni koncepti iz šireg
društva koji će detetu u kapsuli omogućiti da sebe vidi kao u
potpunost i sposobno obično l judsko biće , koje ima normalan
identitet u smislu osnovnih stavki kao što su godište i pol.
Trenutak kad domaći krug više neće moći da održava zaštićen
način života razl ikovaće se od društvene klase, mesta stanovanja
i t ipa stigme, no u svakom slučaju će usloviti buđenje moralnog
iskustva kad se desi. Tako je upis u školu često trenutak kad se
osoba suoči sa svojom st igm om , iskustvo koje se pone kad naglo
desi prvog dana škole, kroz izrugivanje, zadirkivanje, izbegava-
nje i tuče.
67
Zanimlj iva je činjenica da, što dete ima veći „hendi-
kep , veća je verov atno ća da će biti poslan o u speci jalnu školu za
osobe sl ične njemu, i veoma naglo će se suočiti sa stavom koji
prema njemu ima šire društvo. Objasniće mu se da će se lak-
še snalazit i m eđ u „sv oji m a i shvatiće da je ono što je sm atralo
svoj im pogrešno, a da je ovo um anjeno „sv oje zapravo n jegovo.
Treba do dati da kad se desi da neko ko je od detinjstva stigmati-
zova n uspe da prođe rane školske dane i da očuva po nek u i luzi ju,
zakazivanje sastanka il i traženje posla će ga najčešće dovesti do
trenutka ist ine. U nekim slučajevima može se desit i s lučajno ra-
zotkrivanje:
Mislim da sam postala svesna svoje situacije, i osetila prvi snažan bol zbog
toga , j e dnog da na , ve oma opuš te nog, ka da s a m s a gr upom tine j dže r a , s vo-
j ih vršnjaka, otišla prvi put na plažu. Ležala sam na pesku, i pretpostavljam
da su moji drugari mislil i da spavam. Jedan dečak je rekao: „Dopada mi se
D ominika , a l i nika d ne bih iza š a o s a š l e pom de voj kom" . Ne mogu da za mi-
slim nijednu predrasudu koja može više da vas odbije.
6
"
67 Prim er iz iskustva jedn e slepe osob e mo že se naći u: R. Crid dle, Love Is No t
Blind (N e w Y ork: W. W. No r ton & C om pa n y , 1 95 3 ) , p . 2 1 ; i skus tvo j e dne os obe
patuljastog rasta navedeno je u: H. Viscardi, Jr. , A Mans Stature (N ew York: The
J o h n D a y C o m p a n y , 1 9 5 2 ) , p p . 1 3 - 1 4 .
68 He nrich and Kriegel,
op. cit.,
p. 186.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 43/159
10
S t i g m a
U drugom primeru desi lo se postepeno razotkrivanje , kako
navodi žrtva dečje paralize:
O s i m j e d n o g i z u z e t n o b o l n o g p r i m e r a , s v e d o k s a m b i o p o d z a š t i t n i č k i m
staratel jstvom porodičnog života i l i univerzitetskog rasporeda i ž iveo bez
korišćenja svoj ih prava kao odrasl i građanin, društvene snage su bi le mirne
i neuznemiravajuće. Tek nakon univerziteta , škole za biznis , i mnogobroj-
nih napora kao dobrovol jni radnik na projektima zajednice, dešavalo se ve-
o m a č es t o d a b u d e m p o r a ž e n s r e d n j o v e k o v n i m p r e d r a s u d a m a i s u je v e r j e m
po slov no g sveta . Traženje posla je bi lo poput stajanja ispred vatren og stuba.
Poslodavci su bi l i zaprepašćeni mojom drskošću da se pri javim za posao.
6
'
Treća mapa socijalizaci je je i lustrovana primerom osobe koja
je stigmatizova na kasn ije u životu, i li je kas no shvati la da je odu -
vek bila diskreditovana - u prvom slučaju nisu uključene radi-
kalne reorganizacije njenog pogleda na sopstvenu prošlost, u
dru gom slučaju ovaj faktor je prisutan . O vak va osob a je detaljno
nauči la sve o normalnom i s t igmatizovanom, mnogo pre nego
što je sebe mo rala da prihvati kao neko g sa ned ostatk om . Po svo j
pri lici , ona će imati naročit p roblem da se preid entifikuje, i veli-
ka je verovatnoća da će razviti pobijanje sebe same:
Kada bih osetio miris u autobusu i l i podzemnoj železnici pre kolostomije
bilo mi je veom a n epri jatno. Misl io sam da su l judi gro zni , da se ne kupaju i
da su trebal i pre polaska na put da odu do kupati la . Verovao sam da možda
ti mirisi imaju veze sa onim što su jeli . Sve je to bilo veoma uznemiravajuće
za mene; smatrao sam da su prl javi . Naravno, ukoliko bi se ukazala pri l ika,
seo bih na drugo mesto, a ukoliko to nisam mogao, to je bi lo protiv moje
vol je . Tako da je prirodno što verujem da mladi l judi isto to misle o meni
k a d s m r d i m . ™
Naravno da postoje slučajevi kad pojedinac tek u zrelom dobu
otkri je da pripada stigmatizovanoj plemenskoj grupi i l i da nje-
govi roditelj i prenose moralnu ljagu na njega, uobičajen slučaj
ovde jeste da fizički hendikep „p og ađ a kas nije u životu:
6 9 Ibid., p . 15 6 .
70 O rb ach et al ., op. cit., 165 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 44/159
Stigm a i društveni identitet
4 7
Jednog jutra sam se probudila i shvatila da ne mogu da stanem na noge.
Imala sam dečju paralizu, i to se tako manifestovalo. Osećala sam se poput
jako m alog deteta koje je ba če no u veliku crnu rupu i jed ino u šta sam bila
si g u r n a j este d a n e mo g u i z n j e d a se i zv u čem, u k o l i k o mi n ek o n e p o mo -
g n e. Ob r azo v an j e, p r ed av an j a , ro d i tel jsk o v asp i tan je k o j e sam i mal a d v ad e -
set četir i godine, čini se da nisu mogli od mene da stvore osobu koja bi u
o v o m mo men tu b i l a sp o so b n a d a n ešto u r ad i za seb e samu . B i l a sam o so b a
kao i svi ostal i - no rm aln a, svadlj iva, vesela, pun a planov a i od jedn om se
nešto dog odilo Postala sam stran ac. Bila sam veći stranac sam oj sebi nego
što mi je bio bilo ko drugi. Čak me ni moji snovi nisu poznavali . Nisu znali
šta mogu da mi dopuste da uradim - i kad bih odlazila na ples i l i na žurke
u t i m mo j i m sn o v i ma, u v ek su b i l a n ek a ču d n a o g r an i čen j a - o k o j i ma se
n i j e g o v o r i l o n i t i su se p o mi n j al a , a l i sv ej ed n o . Od j ed n o m sam i mal a v eo -
ma zbunjujući mentalni i emocionalni konfl ikt žene koja vodi dupli život.
To je bilo tako nerealno i zbunjivalo me je i nisam mogla da prestanem da
mi sl i m o to me.
7 1
U ovakvim slučajevima zdravstvena služba će verovatno imati
poseban zadatak da upozna onesposobl jenu osobu s t im ko će
ona morati da bude.
Četvrtu mapu ilustruju oni koji su najpre socijalizovani u stra-
noj zajednici , bi lo unutar i l i van geografskih granica normalnog
društv a, i koj i zato mo raju d a uče po drugi put kako da odgo vore
na ono što se od njih očekuje - da bude stvarno i validno za
njih.
Treba napomen uti da, ka d osoba usvoji novo st igmatizovano
sopstvo kasn o u životu, nelago da koju o seća kad se radi o no vim
poznanstvima ustupa polako mesto nelagodi koju oseća prema
onim starim. Poznanici iz postst igmatizovanog perioda mogu
joj se učinit i kao pogrešne osobe. Poznanici iz predstigmatizo-
van og period a, vezani za predstavu onog što je nekad bi la , m ogu
imati problem da se prema njoj odnose sa formalnim taktom i l i
sa totalnim prihvatanjem na koje su navikli :
Moj zadatak [kao slepog pisca bio je da intervjuišem buduće kli jente u vezi
s nj ihovim l iterarnim radovima] je bio da opustim osobu koju sam pose-
ćivao - suprotno uobičajenoj situacij i . Zanimlj ivo je da mi je bilo mnogo
7 1 N . Li n d u sk a,
My Polio Past
(Chicago: Pellegrini and Cudahy, 1947) , p. 177.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 45/159
10
S t i g m a
lakše da to uradim sa osobom koju nikad ranije nisam sreo. Možda je to
bilo zato što nije postojalo nikakvo sećanje koje je trebalo obraditi pre nego
što pređemo na posao, te ni je bi lo nepri jatnog poređenja sa sadašnjošću.
7 2
Bez obzira na opštu mapu moralne karijere koju ilustruje sti-
gm atizovana osoba, odre đen a iskustvena faza tokom koje sazna-
je da ima st igmu biće posebno interesantna, jer će u ovom peri-
odu osoba verovatno bit i prinuđena na nove odnose sa drugima,
koji takođe imaju stigmu.
U nekim slučajevima, jedini kontakt koj i će imati sa samom
sobom biće kratkotra jan, mada ipak dovol jan da joj pokaže da
postoje oni koji su slični njoj :
Kad je Tomi prvi put došao na kliniku, tamo su bila još dva dečaka sa uro-
đenim nedostatkom jednog uha. Kada ih je Tomi video, njegova desna ruka
je posegnula za njegovim sopstvenim defektnim uhom, i on se okrenuo
ocu, š iroko otvorenih oči ju i rekao: „Evo još jednog dečaka koj i ima isto
uho kao ja" .
7 3
U slučaju osobe koja je odnedavno postala f izički hendike-
pirana, kolege sapatnici koji imaju iskustvo u tome duže od nje
priuštiće joj seriju poseta da joj iskažu dobrodošlicu u klub i da
je pouče kako da se nosi sa svim tim, f izički i psihički:
Moja prva spoznaja da postoje mehanizmi pri lagodavanja desi la su se pri
poredenju sa druga dva pacijenta koji su bili u bolnici za oči i uši. Dolazili
su mi u posetu dok sam ležao prikovan za krevet i pri l ično sam ih dobro
up ozn ao . O bo jica su bila šlepa sedam g od ina . Bili su isto godište - nešto
više od trideset - i obojica su imala univerzitetsko obrazovanje.
7 4
U mnogim slučajevima kada se st igmatizaci ja osobe povezuje
sa odlaskom u neku od nadzornih ustanova kao što su zatvor,
sanatorijum, sirotište, mnogo od onog što će naučiti u vezi sa
svojom st igmom otvarače mu se tokom produženog int imnog
7 2 C h e v i g n y , op. cit., p . 136.
7 3 M acg reg or et a l. ,
op. cit.,
pp. 19-20.
7 4 C h e v i g n y , op. cit., p. 35.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 46/159
Stigm a i društveni identitet
4 9
kontakta sa onima koji će tokom ovog procesa postati njegovi
prijatelji sapatnici.
Kao što je već pomenuto, kada osoba shvati ko je osoba koju
m ora prihvatiti kao svo je ja, ona će verov atno imati dvojake ose-
ćaje; ovi drugi ne samo da će biti strpljivo stigmatizovani, samim
tim ne kao normalna osoba kakvom sebe smatra, a otkrivaće i
druge svoje karakteristike sa kojima će teško moći da se poveže.
Ono što je započelo razumevanjem može se okončat i užasava-
njem. O dned avno š lepa devojka, pr i poset i „Svet ioniku odm ah
nakon napuštanja bolnice, navodi primer:
Mo j e p i tan j e v ezan o za p sa v o d i ča j e l j u b azn o stav l j en o p o str an i . Jed an
d r u g i r ad n i k k o j i n o r mal n o v i d i u v eo me j e u v o zi l o za o b i l azak , d a b i me
p r o v eo n ao k o l o . Po seti l i smo b i b l i o tek u sa k n j i g ama i sp i san i m B r aj ev o m
azb u k o m ; u či o n i ce, k l u b o v e g d e se o k u p l j a ju s lep i č lan o v i m u zi čk i h i d r am -
skih sekcija; salu za rekreaciju gde se za vreme proslava organizuju plesovi
za slepe, gde plešu jedni s drugima, kuglanu gde se zabavljaju, kafeteri ju
u kojoj se svi slepi okupljaju za obed, vel ike radionice gde slepi zarađuju
praveći otirače i metle, tkajući krpare i praveći stolice od pruća. Dok smo
se k r etal i i z j ed n e p r o sto r i j e u d r u g u ču l a sam str u g an j e n o g u , p r i g u šen e
g l aso v e, k u ck an j e l i men k i . Ov d e j e j ed an b ezb ed an , o d v o j en i sv et o n i h k o j i
n e v i d e - j ed an p o tp u n o d r u g ači j i sv et , u v er av a o m e j e so cij a l n i rad n i k , o d
o n o g sv eta k o j i sam u p r av o n ap u sti l a . . .
Od men e se o ček i v al o d a u đ em u ta j sv et . Da n ap u sti m sv o j p o sao i d a
zar ađ u j em p r av eći o t i r ače i metl e . „S v e t i o n i k " će me r ad o o b u či t i k ak o se
prave otirači . Trebalo je da provedem ostatak svog života praveći otirače
sa ostal im slepim l judima. Osetila sam mučninu usled straha, kako je ova
slika rasla u meni. Nikad se ranije nisam susrela sa tako destruktivnim od-
v a j a n j e m . "
Zbog podvojenog stava koj i je sastavni deo pripadanja po-
jedinca njegovoj st igmatizovanoj kategori j i razumljivo je da se
mogu desit i osci laci je u njegovom prihvatanju svog identif iko-
75 Keitlen, op. cit., p p . 3 7 - 3 8 . O p i s n ag le p r o men e i d en tif ik acij e sa u b o g al j en i m
kolegama kod hospitalizovanih pacijenata koji pale od dečje paralize dat je u:
L i n d u s k a ,
op. cit.,
pp. 1 5 9 - 1 6 5 . Fiktivni prikaz rasne reidentif ikacije dat je u: J. W.
Jo h n so n ,
The Autobiography of an Ex-Coloured Man,
rev. ed. (N ew York: Hill and
W a n g , A m e r i c a n C e n t u r y S e ri es , 1 9 6 0 ) , p p . 2 2 - 2 3 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 47/159
10
S t i g m a
vanja s njima i učestvovanja. Dešavaće se „ciklusi pridruživanja
kroz koje će osoba prihvatiti posebne prilike za učešće u grupi
ili će ih odbaciti nakon što ih je prihvatila.
76
Sličnih oscilacija će
biti i u stavu prema prirodi grupe i prirodi grupe normalnih. Na
primer, adolescencija (i srednjoškolske grupe) mogu dovesti do
osetnog opadanja identi f ikovanja sa sopstvenom grupom i zna-
čajnog identi f ikovanja sa grup om norm alnih.
7 7
U ovim mapama
učestvovanja i verovanja kasnije će se ogledati moralna kari jera
osobe.
Odnos stigmatizovane osobe sa neformalnim zajednicama i
formalnim organizaci jama njegove vrste je od suštinske važno-
sti. Ov aj od no s će, na primer, označiti veliku razliku izm eđu onih
čija različitost im pruž a veo m a ma lo ovog novog „m i i onih, što
predstavlja manju grupu članova, koji su deo dobro organizova-
ne zajednice sa ustaljenom tradici jom - zajednice koja ima po-
prilične zahteve vezane za odanost i privređ ivanje, i koja definiše
svog člana kao nekog ko treba da se ponosi svojom bolešću, a ne
da čezne za ozdravljenjem. U svakom slučaju, bilo da je stigma-
tizovana grupa osnovana i li ni je, ona je tesno povezana sa ovom
svojom grup om koja može da diskutuje o prirod noj is tori ji i mo-
ralnoj kari jeri stigmatizovane osobe.
U pregledu svoje m oralne kari jere st igmatizovana osoba može
izdvojiti i retros pek tivno pažlj ivo analizirati iskustva k oja joj s lu-
že da bi zasnovala sopstvena verovanja i trenutnu praksu koja je
vezana za njenu grupu i normalne. Neki događaj u životu može
imati dvostruki značaj za njenu moralnu kari jeru, najpre kao
trenutno objektivno tlo za stvarnu tačku prekretnicu, a kasnije
(i lakše uočljivo) kao sredstvo da se objasni razlog pozicije koju
trenutn o zau zima . Iskustvo koje se često bira za ovu dru gu svrhu
je ono kroz koje osoba koja je tek stigmatizovana shvata da su
članovi grupe sasvim obična ljudska bića:
76 Opšti prikaz m ože se naći u dva delà E. C . Hughesa, „Social Change and
Status Protest , Phyton First Quarter, 1 9 4 9 ,5 8 -6 5 ; i : „Cy cles and Turning Points ,
u:
Men and Their Work
( N e w York: Free Press of Gle nco e, 19 58 ).
77 M . Yarro w,„Pe rsona lity Development and M inority Gro up Membership , u:
M. Sklare, The Jews (N ew York: Free Press of Glen coe, 19 60 ) , pp. 46 8- 47 0.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 48/159
Stigma i društveni identitet
51
Ka d sam [mlad a devo jka koja se okrenu la por oč no m živo tu i prv i put srela
s voj u ma da m] s kr e nul a u Če tvr tu ul ic u hr a br os t me j e ponovo izda l a , i bo-
rila sam se da se ne vratim kad je Mejmi izašla iz restorana koji se nalazio
preko puta ulice i toplo me pozdravila. Portir koji se pojavio na vratima
kad smo pozvonile, rekao je da je gospođa Laura u svojoj sobi, i uveo nas
j e unutr a . Ugl e da l a s a m l e puš ka s tu, s r e dove č nu že nu koj a nima l o ni je p od -
s e ć a l a na uža s no bić e iz moj e ma š te . P ozdr a vi l a me j e me kim, ul j udnim
glasom, i sve oko nje je tako rečito govorilo o njenom potencijalu za maj-
č ins tvo da s a m ins tinktivno pogl e dom potr a ži l a de c u, koj u s a m oč e kiva l a
da vidim ka ko j oj s e ka č e o s uknj u.
7 8
Sledeći pr im er je i spr ičao jedan hom oseksu alac ka d je shvat io
da je jeda n od njih:
Sreo sam čoveka s kojim sam išao u školu. On je, naravno, bio gej , i smatrao
j e da se po dr a zu m e va da s a m i j a . Bio s a m izne n a đe n i impr e s ionir a n. O n s e
uopš te ni j e ukl a pa o u opš te pr ihva ć e nu ide j u ka ko izgl e da homos e ks ua l a c
- da j e dobr o gr a đe n, miš ić a v i ur e dno obuč e n. O vo j e za me ne bi l o ne š to
p o t p u n o n o v o . M a d a s a m b i o s a v r š e n o s p r e m a n d a p r i h v a t i m m o g u ć n o s t
da l j uba v može da se de s i izme đ u dva m uš ka r c a , odu ve k s a m o s e ć a o odb oj -
nos t pr e ma onima kod koj ih j e nj ihova homos e ks ua l nos t oč igl e dna zbog
njihove gordosti , afektiranih manira i neprestanog pričanja. Ove stvari su
č ini l e s a mo de o ovog homos e ks ua l nog s ve ta , ma da ona j na j upa dl j ivi j i . . ,
7 9
Jedan bogal j iznosi sl ičan primer:
A ko bih mor a o da iza be r e m j e dnu gr upu is kus ta va koj a s u me de f init ivno
uverila da je ovaj problem [slike o sebi] od velike važnosti i da moram da
bijem sopstvene bitke za identif ikaciju sam og a sebe, bile bi to situacije koje
s u mi omoguć i l e da s hva tim s r c e m da boga l j i mogu bit i pr e pozna ti i kr oz
druge karakteristike, a ne samo kroz svoj f izički hendikep. Uspeo sam da
uv idim da bogalj i mo gu biti lepi, šarm antn i, ružn i, dob ri, glupi, bril jantni -
kao svi ostali l judi, i shvatio sam da mogu da mrzim bogalja i l i da ga volim,
bez obzira na njegov hendikep."
0
M ož em o još d odati , pri osvrtu na trenutak sp oznaje, da je o so-
ba sa stigmom ljudsko biće kao i svi ostali , da se ta osoba može
susresti sa situacijom kad njegovi prijatelji pre nastanka stigme
7 8 Madeleine, An Autobiography ( N e w Y o r k: P y r a m i d B o o k s , 1 9 6 1 ) , p p. 3 6 - 3 7 .
7 9 P. W ildeblood, Against the Law (N ew York: Julian Messner, 195 9), pp. 2 3 - 2 4 .
8 0 Ca r l ing, op. cit., p. 21.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 49/159
10
S t i g m a
imputira ju neljudskost on im a koje je ona do određenog trenutka
doživljavala kao kompletne osobe, kao što je i ona sama. Tako,
prisećajući se svog iskustva d ok je radila u cirkusu, jed na m lad a
devojka kaže da je prvo uvidela da njeni saradnici nisu neki fa-
natici, a isto je tako sh vatila da se njeni prijatelji iz do ba p re ne go
što je počela da radi u cirkusu br inu zato što ona m ora da pu tuje
autobusom sa osta l im članovima trupe.
8 1
Drugi značajan trenutak je iskustvo izolacije, nesposobnosti,
trenutak koji ug lavno m p redstavlja perio d hospitalizacije, ko je se
kasnije iskrista l iše kao perio d u kom e je osoba n aučila da razm a-
tra svoj pro blem , naučila m no go o sebi, o novo nastaloj situacij i , i
dolazi do novih spoznaja o tome čemu treba težiti u životu.
Treba reći da tačke prekretnice ne predstavljaju retrospektiv-
no samo lična iskustva, već i iskustva koja su nekog momenta
potisnuta , takođe jednog momenta mogu bit i aktiv irana s istom
svrhom. Na primer, čitanje l iterature određene grupe takođe
može dovesti do iskustva koje dovodi do reorganizacije:
Ne mislim da je p reterivan je ako kažem da je
Čiča Tomina koliba
d o b a r
i istinski pr ikaz ro pstva; kak o god da se to desilo, ja sam uvi de o ko sam i
šta sam bio i za š ta men e smatra moja zemlja; zap ravo, omogućen o mi je
s o p s t v e n o r o đ e n j e .
8 2
8 1 C . C l a u s e n , I Love You Honey But the Seasons Over ( N e w Y o r k : H o l t, R i n e -
h a rt & W i n s t o n , 1 9 6 1
),
p. 2 1 7 .
8 2 J o h n s o n , op. cit., p . 42 . Džon son ov rom an , kao i drugi ro ma n i ove vrste, p ru -
ža lep prim er prav ljenja m itova, predstavljajući literarnu organ izaciju m no gih
suštinskih moralnih iskustava i bitnih tačaka prekretnica koje su retrospektivno
dostupne onima koji pripadaju stigmatizovanoj kategoriji .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 50/159
2
Kontrola informacija
1
lični identitet
Diskreditovan i diskreditujući
K
ad postoj i diskrepanci ja između aktuelnog društvenog
identiteta i virtuelnog identiteta osobe, moguće je da je
nama ova činjenica poznata pre nego što mi normalni stupimo
u kontakt sa osobom, i l i da je to potpuno očigledno kad nam se
osoba predstavi . Ova osoba je diskreditovana osoba i do sada
sam uglavnom bio u kontaktu s njom. Kao što se preporučuje,
mi verovatno nećemo otvoreno pokazati šta je to što tu osobu
diskredituje i dok se praktikuje pažl j ivo neusmeravanje pažnje,
situacija može lako postati napeta, neizvesna i dvosmislena za
sve učesnike, poseb no za st igm atizovanu osobu.
Saradnja st igmatizovane osobe sa normalnima u pretvaranju
da je njen a poznata različitost nebitna i ne prim etlj iva je jed n a od
veoma prisutnih mogućnosti u životu takve osobe. Kad se njena
različitost ne prim ećuje m om entalno i kada se o njoj ne zna una-
pred (il i bar ona ne zna da drugi znaju), kada njena osoba nije
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 51/159
10
S t i g m a
diskreditovana, već diskreditujuća, onda se na sceni odvija ova
druga mogućnost. Vladanje tenzijom koja se stvara tokom druš-
tvenih kontakata ne predstavlja problem, koliko je to nošenje sa
informacijom o nedostatku te osobe. Da li otvoreno pokazati i l i
ne, kazati ili ne, prizna ti ili ne, lagati ili ne, i , svak ako, ko m e reći,
kad i gde. Na primer, dok se mentalni pacijent nalazi u bolnici ,
i dok je u društvu odraslih članova svoje porodice, naći će se u
situacij i kad se prema njemu odnose taktično kao da je zdrav
iako se zna da postoji sum nja u to, čak i kad m ožd a jeste, a m ož -
da n ije, i li ga tretiraju kao da je um ob olan , kad on zna da to nije
tako. Za bivšeg mentalnog pacijenta ovaj problem može biti pot-
pun o d rugači j i; on ne m ora da se suočava sa predrasuda m a koje
se tiču njega lično; mora da se suoči sa nevoljnim prihvatanjem
od strane onih osoba koje imaju predrasude prem a osob am a one
vrste za koju će se ustanoviti da joj pripada i ona sama. Gde god
da ide njeno ponašanje će navoditi na pogrešan zaključak da su
oni koji su u njenom dru štvu u prisust vu oso be koju oni oček uju,
a otkriće da to nisu dobili , naime mentalno čistu osobu kao što
su i oni sami. Namerno i li s lučajno, bivši mentalni pacijent skri-
va činjenice o svom pravom društvenom identitetu, primajući i
prihvatajući tretman koji je zasnovan na pogrešnoj pretpostavci
koju zasniva o sebi. U ovim beleškama se fokusiram upravo na
upravl janje skrivenom informaci jom o sopstvenoj diskreditaci j i ,
ukratko na „prolaženje . Postoji takođe i skrivanje činjenica koje
obezbeduju kredibilitet - obrnuti prolazak - što ovde nije pred-
met interesovanja.
1
1 Z a prim er obrn utog prolaska, videti : „H . E. R. Cules" , „G ho st-W riter and Fai-
lure", u: P. Toynbee, ed., Underdogs ( L o n d o n : W e i d e n fe l d a n d Ni c o l s o n , 1 9 61 ) ,
Chap. 2 , pp. 3 0 - 3 9 . Postoji mn og o drugih primera. Poznava o sam lekarku koja je
bila veoma suzdržna pri korišćenju spoljnih simbola koji su odavali njen status,
kao što je dozvola za tablice na kolima, koja je bila jedini pokazatelj njene profe-
sije koji je nosila u novčaniku. Kad bi se našla na mestu nesreće, pri čemu je žrtvi
medicinska pomoć već ukazana ili ukoliko žrtvi više ne može da se pomogne,
ona bi posmatrala žrtvu iz daljine, stojeći u krugu ostalih posmatraça i udaljila
bi se a da ne bi obelodanila svoju kompetentnost. U ovakvim situacijama mogli
bismo je nazval i bezl ičnom ženom.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 52/159
Kon trola inform acija i lični identitet
55
Društvena informacija
Društvena informaci ja , koja je najvažni ja u proučavanju st i-
gme, ima određena svojstva. To je informaci ja o pojedincu. Ona
info rm iše o njego vim m anje i li više stalnim ka rakteristikam a, za
razliku od raspoloženja, osećanja i l i namera koje može iskaza-
ti u određenom trenutku.
2
Ova informaci ja , kao i oznaka kroz
koju se očituje, je p ovr atn a i otelovljena; to jest, nju pre nosi sam a
osoba fizičkim iskazom u konkretnom prisustvu onih koji taj
iskaz primaju. Informaci ju koja obuhvata sva ova svojstva zvaću
„društvena . Neke oznake koje prenose društvenu informaci ju
mogu biti često i stalno dostupne, rutinski se očekuju i primaju;
ovakve oznake mogu se nazvati „simbolima .
Društvena informaci ja koja se saopštava nekim određenim
simbolom može predstavl jat i potvrdu onog što nam ostale ozna-
ke govore o pojed incu, zaokruž ujući našu predstavu koju im am o
o njemu na jasan i nekomplikovan način. Dugme na reveru, po-
tvrda članstva u nekom društvenom klubu, mogu poslužit i kao
primer, isto kao i venčan i prsten kod mu škarca u nekim kontek-
stima. Naravno, društvena informaci ja koja se iskazuje simbo-
lom m ože služiti kao po tvrd a prestiža, časti ili pože ljnog klas no g
statusa - potvrda koja se ne može drugačije iskazati i l i , i ako se
iskazuje na drugi način, neće biti automatski jasna. Ova vrsta
oznake popularno se naziva „statusnim simbolom , iako bi mož-
da termin „sim bol prestiža bio precizni j i, jer bi preth odn o na-
vedeni termin više odgovarao kad se radi o dobro organizovanoj
društvenoj pozicij i . Simboli prestiža se mogu uporediti sa sim-
bolima stigme, jer su posebno efikasni pri usmeravanju pažnje
u slučaju smanjene diskrepancije, kod narušavanja onog što bi
inače bi la celokupna sl ika, sa značajnim smanjenjem mogućno-
sti naše procene pojedinca. Obri jana glava kod žena učesnika u
2 Razlika izme đu informa cija o raspoložen ju i drug oj vrsti inform acija opisa-
na je u: G. Stone, „Appearance and the Self", u: A. Rose, Hum an Behavior and
Social Processes
(Boston: Houghton Mill l in, 19 62 ), pp. 8 6 - 1 1 8 . Takode, videti : E.
G o l f m a n , The Presentation of Self in Everyday Life (New York: Doubleday 8f Co.,
A n c h o r B o o k s , 1 9 5 9 ) , p p . 2 4 - 2 5 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 53/159
10
S t i g m a
Drugom svetskom ratu je pr imer, kao i uobičajeno kršenje pra-
vila od strane nekog ko oponaša manire i sti l pripadnika srednje
klase a neprestano koristi reči na pogrešan način i l i ih nepravil-
no izgovara.
Osim simbola prest iža i s imbola st igme, postoj i još jedna
mogućnost , naime oznaka koja ima tendenci ju, realno i l i kroz
nad u - da naruši inače koh eren tnu pre dstavu , ali u ovom slučaju
u pozitivnom smeru koji želi akter, ne toliko da ustanovi nove
zahteve koliko da baci oštru sumnju na validnost virtuelnih ka-
rakteristika. Zadržao bih se ovde na dezidentifikatorima. Jedan
prim er m ože biti „dob ar engleski obrazo vano g crnca sa severa
koji posećuje jug;
3
drugi primer može biti turban i brkovi koje
nose neki urbani crnci niže klase.
4
Studi ja nepismenih daje još
jedan primer:
K a d a j e o r i j e n t i s a n o s t n a c i l j j a k o i z r a ž e n a i k a d p o s t o j i v e l i k a v e r o v a t n o ć a
d a j e i z j a š n j a v a n j e z a n e p i s m e n u o s o b u p r e p r e k a d a s e o s t v a r i c i l j , n e p i -
s m e n a o s o b a ć e v e r o v a t n o p o k u š a t i d a „ p r o đ e " k a o p i s m e n a . . . P o p u l a r -
n o s t d e b e l i h s t a k a l a s a d e b e l i m o k v i r o m k o d p o s m a t r a n e g r u p e m o ž e s e
p r o t u m a č i t i k a o p o k u š a j d a s e o p o n a š a s t e r e o t ip b i z n i s m e n a - n a s t a v n i k a
- m l a d o g i n t e le k t u a lc a , a n a r o č i t o p r v o k l a s n o g d ž e z m u z i č a r a .
5
Njujorški specijal ista za umetnost skitanja daje još jednu ilu-
straciju:
P o s l e p o l a o s a m u v e č e , d a b i m o g l a d a č i t a k n j i g u u G r a n d c e n t r a l u i l i P e n
s t a n i c i o s o b a m o r a i l i d a n o s i n a o č a r e s a d e b e l i m s t a k l i m a , u o k v i r e n e u
d e b e l i r a m , i l i d a s e d o i m a k a o i z u z e t n o u s p e š n a . S v a k o k o t a k o n e i z g l e d a
p o t a j e m e t a p o s m a t r a n j a . S d r u g e s t r a n e , o n i k o j i č i t a j u n o v i n e , i z g l e d a ,
n i k a d n e p r i v l a č e p a ž n j u p a č a k i p r a v a s k i t n i c a m o ž e p r o v e s t i č i t a v u n o ć
s e d e ć i u G r a n d c e n t r a l u a d a g a n i k o n e n a p a s t v u j e u k o l i k o n a s t a v i d a č i t a
n o v i n e .
6
3 G . J. F l e m i n g , „ M y M o s t H u m i li a ti n g J im C r o w E x p e r i e n c e " ,
Negro Digest
( J u n e 1 9 5 4 ) , 6 7 - 6 8 .
4 B . W o l f e , „ E c s t a t i c in B l a c k f a c e " , Modern R ev iew , I I I ( 1 9 5 0 ) , 2 0 4 .
5 F r e e m a n a n d K a s e n b a u m ,
op.cit.,
p . 372 .
6 E . Lov e , Subway s Are for Sleep ing (New York : Ha rcou rt , Br ace & W orld , 1957) , p . 28 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 54/159
Ko ntrola informacija i lični identitet
57
U ovom razmatranju s imbola prest iža, s imbola st igme i de-
zidenti f ikatora bavi l i smo se oznakama koje rutinski prenose
društvenu informaci ju. Treba napravit i razliku između kratko-
trajnih oznaka koje nisu inst i tucionalizovane kao nosioci infor-
maci ja. Kad takve oznake obeležavaju prest iž, mogu se nazvati
pokazatel j ima; kad diskredituju prećutne tvrdnje mogu se na-
zvati omaškama.
Neka obeležja, koja nose društvenu informaci ju i koja su pri-
sutna pre svega iz drugih razloga, imaju samo površinsku in-
formativnu funkci ju. Postoje s imboli st igme koj i ovo i lustruju:
oži l jci na ru ka m a koj i otkrivaju da je osob a pok ušala da se ubi je;
tačkice na rukama kod narkomana; tragovi l is ica na rukama kod
robijaša;
7
m asnica na oku koju žene ne mo gu da sakr iju u javno -
sti, kao što i lustruje jed an pisac u slučaju prostitutki:
„Kad bih bi la napolju [van zatvora u kome se trenutno nalazi] bi la bih u
š kri pc u . Z na š ka ko t i je t o : z a kon vi d i ž e ns ku s m a s ni c om na oku ka ko
nešto m uva . O nd a je prate. I ond a: bu m ćorkiraju te."
8
Neke druge oznake je osmisl io muški deo populaci je radi pre-
nošenja društvene informaci je, kao kad se radi o činovima voj-
nog ranga. Treba napomenuti da značaj sušt ine oznake može da
izgubi na snazi , i da u ekstremnom slučaju postane samo bleda
naznaka, čak i onda kad se informat ivna funkci ja određene ak-
tivnosti ne menja i li postaje sve bitnija. Pored toga, oznaka koja
naizgled nema informativnu funkci ju može se iskonstruisat i sa
predumišl jajem tako da postane prenosi lac informaci ja, kao što
je stvaranje ožiljaka koji su pažlj ivo isplanirani i naneti .
Obeležja koja prenose društvenu informaci ju razlikuju se po
tom e da li jesu i li nisu u rođ en a i , uk oliko nisu, da li, kad nastan u,
postaju sastavni deo te osobe. (Boja kože je nešto što je urođe-
no; beleg i li osakaćenost je nešto što je trajno, ali ni je urođeno,
obrijana glava robijaša nije ni nešto što je trajno niti urođeno.)
7 A . Heck stall-Smith,
Eighteen Mon ths
( L ond o n: A l la n W i ng a t e , 1 9 5 4 ) , p . 4 3 .
8 T. Rubin, In the Life ( Ne w Y ork: ' I he Ma c m i l la n C om pa ny , 1 9 6 1 ) , p . 6 9 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 55/159
10
S t i g m a
Još važnije je to da obeležja koja nisu trajna, a imaju funkciju
prenošenja informacija, mogu biti , ali i ne moraju biti aktivirana
protiv vol je nosioca infor m aci je ; kada to jesu, onda predstavl ja ju
simbole stigme.
9
Kasnije će biti potrebno da se razmotre simboli
stigme koji se namerno aktiviraju.
Postoj i mogućnost da obeležja koja imaju jedno značenje za
jednu grupu, za drugu grupu imaju sasvim drugo značenje , da
označavaju istu kategori ju, ali je karakterišu na različite načine.
Na primer, zakrpe na ramenima zatvorenika, koje na zahtev za-
tvorskih službenika moraju da nose robijaši koji su pokušali da
p obeg nu ,
10
im aju jedn o značenje za stražu, uglavnom negativno,
dok za onog ko ih nosi predstavl ja ju znak ponosa u odnosu na
njegove drugove zatvorenike. Oficirska uniforma može neko-
me predstavljati razlog da se ponosi i da je nosi u svakoj mo-
gućoj pri lici ; za druge oficire vikendi mogu predstavljati pri liku
da obuku civi lno odelo i da bar tih dana budu civi li . Isto tako,
9 U svom delu
Am erican Notes,
koje je napisao na osnovu svog putovanja iz
1842, u poglavlju koje se bavi ropstvom, Dickens (Dikens) navodi stranice iz
lokalnih novina koje se odnose na izgubljene i pronađene robove. Identifikacije
koje se javljaju u o vim oglasim a daju čitav niz identifikacionih zn akova. Prvo, tu
su relativno stalne telesne karakteristike koje m og u dati delim ičnu ili kom pletnu
identifikaciju: godište, pol, ožiljci (nastali usled ranjavanja nožem ili vatrenim
oružjem). Naved eno je i ime p o vlastitom priznanju, mada , uglavnom , samo ime
bez pre zime na. K ona čno , navode se obeležja stigme , vidljivo utisnut žig inicijala,
odrezan e uši. O va kv a ob eležja označavaju druš tveni identitet roba, no, za razliku
od gvozdenih okova oko vrata ili noge, takođe ukazuju na nešto mnogo određe-
nije, a to je vlasništvo odre đen og gosp odara. Vlas ti tad im aju da reše dve stvari u
vezi sa uhvaćenim crncem: da li je on odbegli rob i, ako jeste, kome pripada.
10 Videti : G. De ndrick son and
F.
T ho m a s ,
The Truth About Dartmoor
(London:
Victo r Gollan cz, 1 95 4) , p. 55 ; i: F. No rma n,
Bang to Rights
(Lon don : Seeker and
Warburg, 1958), p. 125. Upotreba ovog tipa obeležja dobro je prikazana u: E.
K o g o n ,
The Theory and Practice of Hell
(New York: Berkley Publishing Corp. ,
n.d.), pp. 4 1 - 4 2 , gde on sp ecificira oznake koje su se koristile u konc entracion im
logorima da označe različite političke zatvorenike, osobe koje su kažnjavane, Je-
hovine svedoke, „nesposobne elemente". Cigane, Jevreje, „rasne redove", strane
državljane (zavisno od nacionalnosti), maloumne i tako dalje. Robovi na rim-
skim pijacama su takođe bili obeležavani po nacionalnosti; videti: M. Gordon,
„The Nationality of Slave Under the Early Roman Empire", u: M. I. Finley, ed.,
Slavery in Classical Antiquity
(Cambridge: Helfer , 196 0) , p. 1 7 1 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 56/159
Kontrola inform acija i lični identitet
59
obavezu da nose školsku kapu u gradu neki dečaci mogu do-
živl javati kao privilegiju, al i i kao obavezu, sl ično oficirima koji
nose uniforme na odsustvu. Ipak će biti i onih koji će smatrati
da društvena informaci ja koja se t ime prenosi predstavl ja sred-
stvo da se nad nj ima obezbedi kontrola i discipl ina kad nisu na
dužnosti i kad su van ustanove.
1 1
Na primer, kad tokom devet-
naestog veka u Kal i forni j i Kinez muškarac ni je imao pletenicu
ko d zapad njaka je to bio pokazatel j stepena njegove kulturološke
pripojenosti , no kod njegovih sunarodnika to je bi lo pitanje ča-
sti , koje se naročito povezivalo sa pitanjem da l i je osoba služila
ili nije služila zatvo rsku k azn u, je r je u tom slučaju ods ecan je
pletenice bi lo obav ezno ; gubitak pletenice je u to vrem e nai lazio
na vel iki otpor.
12
Obeležja koja prenose društvenu informaci ju razl ikuju se po
svojoj pouzdanosti . Prošireni kapilari na obrazu i l i nosu, koj i se
ponekad zovu „venoznom st igmom , u mnogo većem broju s lu-
čajeva nego što je to ist inito smatraju se znakom prekomernog
konzumiranja alkohola. Trezvenjaci mogu ispol javati ist i s imbol
iz sasvim drugači j ih psiholoških razloga, i t ime pobuđivati sum-
nju koja, naravno, ni je opravdana, no sa kojom oni ipak moraju
da se nose.
Još jedno pitanje za razmatranje, koje ima veze sa informativ-
nim karakterom , „sa odn osim a u našem društvu. B i ti „sa ne-
kim znači pojavl j ivati se u njegovom društvu na javnim mesti-
ma, hodati uz njega ulicom, biti član njegove parti je, biti s njim
u restoranu i s l ično. Dešava se da se u određenim okolnostima
društveni identitet onih u či jem društvu se nalazi osoba može
upotrebiti za preslikavanje na društveni identitet te osobe, pod
pretpostavkom da je ona ono što su i ostal i . Ekstremni primer
su krugovi kriminalaca: osoba koju traže radi hapšenja može za-
l i T. H . Pear, Personality, Appearance and Speech ( Lo n d o n : G eo r g e Al l en an d
U n w i n , 1 9 5 7 ) , p . 5 8 .
1 2 A . M c L e o d ,
Pigtails and Gold D ust
( Cald we ll , Idaho: Ca xto n Printers, 19 47 ) ,
p. 28. U religijsko-istorijskim vremenima obeležja su takode bila vezana za noše-
nje pletenice; videti: ibid., p. 204.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 57/159
10
S t i g m a
raziti svakog koga vide u njenom društvu, tako što će i oni sami
postati osumnjičeni. (Za osobom za kojom je izdat nalog zato
se kaže da im a „velike bo gi nj e i da je njena krim inaln a bo lest
„zarazna .)
13
U svak om slučaju, analiza o tom e kako se l judi no se
sa informacijom koju o sebi prenose uključuje i to kako se nose
sa okolnostim a što su viđen i , ,sa od ređenim osobam a.
Uočljivost
Tradicionalno pitanje prolaska pokreće pitanje „uočl j ivosti
odre đen e stigm e, to jest pitanje mere u kojoj se osob a prilago dila
upotrebi sredstava kojima informiše druge da poseduje određe-
nu stigmu. Na primer, bivši mentalni pacijent i neoženjeni očevi
koji očekuju da im se rode deca slični su po tome što njihov pro-
blem nije trenutno uočljiv; šlepa osoba je, međutim, neko koga
je lako u očiti . Uo čljivost je, svaka ko, faktor od suštinske važno sti.
On nam saopštava društveni identitet osobe tokom svih njenih
dnevnih aktivnosti , što je veoma važno osobama sa kojima se
ona susreće i sam oj osob i. Posledice pred stavljanja, koje se nem i-
novno prenose širokoj javnosti , mogu bit i zanemarl j ive u odre-
đenim kontaktima, no kako svaki susret uslovl java neku vrstu
posledice, kad se svi kontakti uzmu u obzir, te posledice mogu
biti značajne. Pored toga, rutinski dostupne informacije o osobi
su početna tačka od koje osoba neminovno polazi kad odlučuje
o tome koji smer da zauzme, zavisno od stigme koju poseduje.
Stoga će svaka izmena u načinu na koji osoba mora uvek i svug-
de da se pred stavi biti , iz navedenih razloga, sudb on osn a - što je,
po svoj pril ici , kod Grka pre svega i dovelo do ideje o stigmi.
Kako st igmu l judi najčešće prepoznaju čulom vida, termin
uočl j ivost m ož da ni je uveliko pogrešan. Svaka ko da bi uopšteni-
j i term in „per cep tivn ost bio precizni ji , a term in „eviden tnost
m ožda jo š precizni j i. Mucanje je , svakako, ve om a „uo čl j iv de-
fekt, no pre svega svojim zvuk, i uglavnom se ne uočava vidom.
13 Vide ti : D. M aure r , 77ie Big Con (New York: Pocket Bo oks , 194 9) , p. 298.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 58/159
Kontrola informacija i lični identitet
61
Da bi se ovaj koncept uočlj ivost i bezbedno korist io, mora se ja-
sno odvoj it i od tr i druga pojma sa koj ima se često meša.
Prvo, uočlj ivost st igme se mora razlikovati od „upoznatost i
s postojanjem st igme. Kad je st igma osobe lako uočlj iva, njeno
kontaktiranje sa dr ug im a će bit i do voljno da se za nju sazna. No,
da li su drugi up ozna ti sa st igm om osob e, zavis i tako đe i od jed -
nog dru gog fakto ra, naim e, da li drugi zn aju i li nešto znaju o toj
osobi - što m ože biti zasn ova no na glasinam a o dotičnoj osobi i li
prethodn om susretu kada je s t igm a osobe uočena .
D rug o, uočlj ivost treba razlikovati od jedn og od njenih čini la-
ca, naim e, od upa dlj ivost i. Ka d se st igm a jasno vidi , ostaje pitanje
u kojoj me ri se meša sa pro toko m interakcije. N a primer, uko liko
je tokom poslovnog sastanka osoba u inval idskim kol ic ima, to
se svakako vidi , no za konferenci jskim stolom ovaj nedostatak
postaje m anje upad ljiv . S druge strane, učesn ik koj i ima gov ornu
manu, koj i je na mnogo načina uvel iko manje hendikepiran od
nekog u inva lidskim ko licim a, ne mo že da otvori usta a da ne na-
ruši ravnodušnost koja vlada u vezi sa njegovim nedostatkom, te
će svaki put kad progovori izazivat i nelagodu. Sam mehanizam
govora konstantno će upućivat i na njegov nedostatak, stalno za-
htevajući jasnu i brzu poruku koja će neminovno bi t i naruša-
vana. Treba napomenuti da ist i nedostatak može bit i izražen na
različite načine, svaki sa drugači j im stepenom upadlj ivost i . Na
primer, š lepa osoba sa belim štapom pri l ično jasno daje obave-
štenje da je š lepa; no ovaj s imb ol st igm e, kad se jed no m prim eti ,
ponekad može bit i zanemaren, zajedno sa onim što obeležava.
No, nemogućnost s lepe osobe da ima direktan kontakt očima sa
svoj im sagovornikom je nešto š to konstantno narušava kodeks
komunikaci je i iznova prekida mehanizme f idbeka pri usmenoj
komunikaci j i .
Treće, uoč lj ivost stigme (ka o i up ad ljivost stigm e) m ora se raz-
dvojiti od određenih osobina stigme koje bi se mogle zvati , ,tač-
ka usm ereno sti st igme. M i no rm aln i gra dim o predstave, bi lo da
su zasnovane na objektivnim osnovama i l i ne, vezane za polja
životnih aktivnosti za koje određena stigma osobe čini tu osobu
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 59/159
10
S t i g m a
nesposobnom. Ružnoća, na primer, ima svoj inicijalni i važan
efekat u okviru društvenih okolnosti, tako što narušava zado-
voljstvo koje bismo inače imali da nismo u kontaktu sa ružnom
osobom. Pretpostavljamo, naravno, da ovo stanje ne bi trebalo
da ima uticaja na kompetentnost osobe u vezi sa pojedinim za-
dacima, mada je možemo diskriminisati zbog čistog osećaja koji
u nama izaziva kad je pogledamo. Ružnoća je st igma na koju se
usmerava pažnja u društvenim situaci jama. Druge vrste st igme,
poput dijabetesa,
14
n avo dn o n em aju efekat na kval i f ikaci je osobe
pri interakciji licem u lice; do prv e disk rim inacije dolazi u sluča-
ju dodele posla, jer bi stigmatizovana osoba mogla pokušati da
svoju različitost sačuva kao tajnu, a ne zna da li će to biti izvod-
ljivo, i l i kad drugi, koji poznaju stanje osobe, nastoje da ulože
vanredan napor kako se ne bi doticali te teme. Za mnoge druge
stigme, koje potpadaju u međuprostor između ova dva ekstre-
ma usmerenosti , smatra se da imaju značajan efekat u mnogo-
brojn im oblast ima života. Na primer, osoba koja im a cerebralnu
paralizu može se smatrati za opterećenje u komunikaciji l icem
u lice, a takođ e mo že izazvati osećaj d a je diskutabilna njena spo-
sobnost da vodi komunikaci ju .
Pitanje uočljivosti , stoga, treba razlikovati od nekih drugih
stavki: upoznatosti s ovom karakteristikom, od njene upadljivo-
sti i usm eren osti na nju. Ovo još uvek ne znači da će šira javno st
sagledati stigmu. Kao što ćemo videti, specijalista za otkrivanje
identiteta, zbog obuke koju je prošao, lako će uočiti nešto što će
promaći la iku. Doktor koji na ul ic i sretne čoveka sa tamnocrve-
nim flekama na rožnjači i propalim zubima sreo je osobu koja
ispoljava dva Hačinsonova znaka i verovatno boluje od sif i l isa.
Ostali , koji su medicinski neobrazovani, neće videti nikakvo zlo.
Uopšteno govoreći, najpre se mora specificirati stepen upućeno-
sti posmatrača da bi se moglo govoriti o stepenu uočljivosti .
14 „ A Re luctant Pensioner", Unemp loyed Diabetic" , u : Toyn bee,
op. cit.,
Chap.
9, p p. 1 3 2 - 1 4 6 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 60/159
Ko ntrola inform acija i lični identitet
6 3
Lični identitet
Da bi se s istematično razm otri la s i tuaci ja diskreditovane oso-
be i njenog problema u vezi sa skrivanjem i otkrivanjem, neop-
ho dn o je ispitati karakter d ruštvene infor m aci je i uoč l j ivost i . Pre
nego što se zap očn e sa ov im zadatkom m oraju se najpre istražit i,
u o dred eno m stepenu, još n eki fakto ri , a to su faktori iden ti f ika-
ci je - u kriminalist ičkom, a ne u psihološkom smislu.
Analiza društene interakci je između st igmatizovanih i nor-
malnih ne podrazumeva da se oni koj i učestvuju u kombinova-
no j interakcij i „ l ično poz naju pre nego što dođe do interakcije.
Ovo je sasvim logično. Upravljanje st igmom predstavl ja spored-
ni element nečeg što je suštinsko u društvu, stvaranje stereotipa
il i „prof i l i sanje naš ih norm at ivnih oček ivanja vezanih za pon a-
šanje i karakter; stvaranje stereotipa je u klasičnom smislu rezer-
visano za mušteri je, istočnjake, motoriste, to jest, za osobe koje
spada ju u veo m a široke kategori je i ko d nas prolaze kao stranci.
Opšte je poznato da, mada su impersonalni kontakti između
stranaca uglavnom svedeni na stereotipne šeme ponašanja, kad
dođe do međusobnog zbližavanja, ovaj kategorički pristup gubi
na snazi i postepeno se pretvara u razumevanje, prihvatanje, re-
alno procenj ivanje kvali teta osobe.
15
Može se desit i da nedosta-
tak, pop ut d eform iteta l ica, m ože uslovit i zaziranje od strane ne-
poz nate o sob e, no ko d onih koji su bliski to neće imati isti efekat.
Područje upravljanja st igmom bi se moglo ograničit i samo na
javni život , na kontakte sa strancima i l i poznanicima, na jedan
kraj kontinuuma čij i suprotan kraj predstavlja prisnost.
Ideja o ovakvom kont inuumu bez sumnje ima svoju oprav-
danost . Pokazalo se, na primer, da, pored tehnika za odnošenje
sa strancima, osobe sa f izičkim hendikepom mogu razvit i po-
sebnu tehniku za prevazilaženje početne taktičnosti i približiti
se „ l ičn om planu, gde nj ihov nedo statak prestaje da bude naj-
hitnij i element u komunikacij i - što je mučan proces koji Fred
15 Tradicion alno shvatanje ove leme mo že se naći u: N . S. Shaler, The Neighbor
(Boston: Houghton Mifflin, 1904) .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 61/159
10
S t i g m a
Dejvis (Davis) naziva „prodor .
1 6
Osim toga, osobe sa telesnom
stigmom kažu da će do određenog stepena normalne osobe sa
koj ima im aju dugotrajnije kontakte postepeno postat i m anje od-
bojne prema nj ihovom nedostatku, tako da postoj i mogućnost
da dođe do neke vrste dnev ne ru nd e normalizaci je . Evo p rim era
jedne takve dnevne runde jedne s lepe osobe:
Postoje berbernice gde me primaju mirno, i takvi hoteli , restorani i javne
ustanove u koje mogu da uđem a da ne izazovem neprijatan osećaj da će se
nešto dogoditi ; nekolicina vozača kolica i autobusa mi samo poželi dobro
jutro kada uđem u pratnji svog psa, a nekoliko konobara koje znam poslu-
že me na tradicionalan nonšalantan način. Naravno, članovi iz užeg kruga
moje porodice su odavno prestal i da nepotrebno brinu, što važi i za moje
bliske pri jatel je. To je stepen do kojeg sam napravio pomak u obučavanju
sveta.
1 7
Slična vrsta zaklona može se razviti u čitavoj kategoriji sti-
gm atizovanih: uslužne prodavn ice, koje se po nek ad n alaze u bl i-
zini bolnica za men talno obolele, m og u postat i mesta sa v isokim
stepenom tolerancije za psihotično ponašanje; susedstva nekih
zdravstvenih ustanova mogu razvit i miran odnos prema paci-
jentima koji su imali transplantaciju kože l iea; grad u kome se
nalazi škola za pse koji se obučavaju za pomoć slepima nauči da
pruža moralnu podršku s lepim studentima koj i uče sa instruk-
torima koj i žrtvuju svoje vreme, tako da im ponekad pružaju i
verbalnu podršku oglašavajući se kao psi .
18
Uprkos ovim činjenicama vezanim za st igmu i bl iskost , mo-
ramo naglasiti da bliskost ne mora dovesti do smanjenja prezira
prema st igmat izovanima.
19
Na primer, no rm alne osobe koje žive
u blizini stigmatizovane grupe često sasvim uspešno uspevaju da
potisnu svoje predrasude. Ovde je važnije primetiti da nastaju
16 Davis,
op. cit.,
p p . 1 2 7 - 1 2 8 .
1 7 C he v i g ny ,
op. cit.,
p p . 7 5 - 7 6 .
18 Keitlen,
op. cit.,
p. 85.
19 Za o pis situacije u kojoj normalna deca ni tokom v rem en a ne postaju ništa
spremnija da prihvate svoje drugare koji su hendikepirani, videti: Richardson,
op. cit., p.
7 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 62/159
Ko ntrola informa cija i lični identitet
6 5
razne posledice k od stvaran ja čitavog niza virtuelnih pretpostav-
ki o osob i, koje se javl jaju kad sa oso bo m im am o d ugotrajne, bli-
ske, pose bne o dn ose. U našem druš tvu, govorit i o neko j ženi kao
0 nečijoj supruzi, znači smestiti tu ženu u određenu kategoriju u
kojoj ima mesta samo za jednog člana, no ipak ovde govorimo o
postojanju kategorije, i ona nije ništa drugo do član te kategorije.
Svakako da će istorijski upletene karakteristike obojiti okvir na-
šeg od no sa sa ovom oso bo m ; i u centru ovog odn osa će biti čitav
niz društv enih p ravila koja sm o usvoji l i a vezan a su za pona šanje
1 prirodu te osobe, kao u slučaju kategori je „supruge , gde se od
nje očekuje da brine o kući, da zabavlja naše prijatelje, da nam
rada decu. Ona će biti i l i dobra il i loša supruga, u skladu pre-
ma utvrđenim standardima, kad drugi muževi naše grupe budu
tu sa svojim suprugama. (Naravno da je skandalozno govorit i o
braku kao o partikularističkom odnosu.) Stoga, bi lo da smo u
interakci j i sa strancima i l i sa poznatima, shvatićemo da je druš-
tvo pustilo svoje pipke na svaki kontakt, tako nas postavljajući
na svoja mesta.
Sig ur no će biti slučajev a da će on im a od kojih se ne zahteva da
s nekim dele n jegovu st igmu i li da provode m no go vrem ena, tru-
deći se da budu taktični i pažljivi prema njemu, biti lakše da se
nose s t im, upravo zbog takve situaci je, nego onima koji moraju
da budu sve vrem e u kontaktu sa st igm atizovanom osob om .
Kada neko od diskreditovane osobe pređe u pol je diskreditu-
juće osobe, postoje mnoge potvrde da će stigma ove osobe od-
biti , kak o osob e ko je su jo j d otad bile bliske, tako i strance. To se
dešava iz jednog određenog razloga, a to je da upravo od osoba
koje su mu najbliže želi da sakrije nešto sramotno; situacija jed-
nog homoseksualca i lustruje ovu situaci ju:
Iako je uobičajeno da homoseksualac protestuje protiv tvrdnje da je nje-
gova devijaci ja bolest, treba znati da će u slučaju konsultaci ja pre svega
p o tr aži t i d o k to r a, a n e n ek o g d r u g o g . N o , mal o j e v er o v atn o d a to b u d e
d o k to r n j eg o v e p o r o d i ce. V eć i n a se tru d i d a sv o j u h o m o sek su a l n o st saču v a
kao tajnu u odnosu na svoju porodicu. Čak i oni koji se pril ično otvoreno
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 63/159
10
63
S t i g m a
ponašaju u javnosti , veo m a se trude da ne pob ude sum nju u kru gu svoje
porodice.
2 0
Osim toga, mo žda jedno m od roditel ja ova ta jna i bud e dostu-
pna, i on je podeli sa svojim supružnikom, no za decu se smatra
da je bolje da su neupućena u ovu tajnu, kako zbog bezbednosti
same inform aci je , tako i zbog n j ihove nežne prirode koja bi m o-
gla biti oštećena ovim saznanjem. Dobar primer je s lučaj jednog
hospitalizovanog roditelja:
Pri davanju objašnjenja mladoj deci od čega otac boluje, skoro sve majke
će se prikloniti metodu skrivanja. Detetu se saopšti da je tata u bolnici (bez
daljih objašnjenja) il i da je u bolnici zbog nekog fizičkog problema (boli ga
zub, ima problema sa nogom, bol i ga stomak i l i glava) .
2 1
[ S u p r u g a j e d n o g m e n t a l n o o b o l e l o g p a c ij e n t a ] „ Ž i v i m u s tr a h u , u u ž a s n o m
strahu da će neko od l judi otkrit i ist inu Džimu (dete) . . . "
2 2
Neko može reći da postoje neke stigme koje je lako prikriti ,
da one nisu eksponirane pri odnosu osobe sa strancima i po-
znanicima, koje se odražavaju samo na one koji su bliski osobi
- frigidnost, impotencija i steri litet su dobri primeri . Stoga, u
nastojanju da dokaže činjenicu da alkoholizam ne diskvalifikuje
muškarca pri pokušaju da stupi u brak, jedan analitičar daje sle-
deći primer:
Moguće je da same okolnosti udvaranja i l i način opijanja mogu u vel ikoj
meri prikrit i problem alkoholizma tako da to ne bude problem pri izboru
partnera. Intimnija interakci ja u braku može obelodaniti problem u formi
koja za supružnika postaje očigledna.
2 3
2 0 G . W e s t w o o d , A Minority ( L o n do n : L o n g m a n s , G r e e n & Co m p a n y , 19 60 ) ,
p. 40.
2 1 M . R. Yarrow, J. A . Clausen and P. R. Ro bb ins,„T he Social M eanin g of Mental
Illness", Journal of Social Issues, XI ( 1955) , 40-41 . Ovaj rad pruža dosta korisnog
materijala o odnošenju prema stigmi.
2 2 Ibid., p. 34 .
2 3 E. Lem ert, „The O ccurrence and Sequence of Events in the Adjustment of Fa-
milies to Alcoholism",
Quarterly Journal of Studies on Alcohol,
X X I ( 1 9 60 ) , 683 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 64/159
Kon trola inform acija i lični identitet
6 7
Pored toga, prisne osobe mogu odigrat i posebnu ulogu kod
upravljanja društvenim situaci jama od strane diskreditujuće
osobe, tako da tamo gde prihvaćenost osobe ni je narušena zbog
njene st igme mogu bit i narušene dužnosti za koje je ta osoba
odgovorna .
Tako, umesto da se razmišl ja o kontinuumu odnosa, sa kate-
gor i jsk im i pr ikr ivajućim odn osom na jedn om kraju i part iku-
lar i s t ičkim, otvorenim odnosom na drugom, možda bi b i lo pre-
poručlj iv i je razmisli t i o različit im strukturama u koj ima dolazi
do kontakta - ulice pune stranaca, kratki kontakti kod vršenja
usluga, radn o m esto, susedi , do m aćinstvo - i v ideti da se u svim
ovim slučajevima najverovatni je javl ja diskrepanci ja između vir-
tuelnog i realnog društvenog identiteta i da se ulaže specifičan
trud da se vlad a s i tuaci jom .
Na čitav problem oko upravljanja st igmom utiče činjenica da
li mi l ično poznajemo st igmatizovanu osobu. Da bi se opisao
ovaj ut icaj potrebno je jasno formulisat i još jedan koncept, kon-
cept
ličnog identiteta
Poznata je stvar da u malim društvenim krugovima svaki član
za druge predstav l ja „ jedinstvenu osobu. Ova j pojam jedinstven
je predmet prit isaka od strane prvih društvenih naučnika koj i
nastoje od tog termina stvoriti nešto toplo i kreativno, nešto što
ne može dalje da se narušava, bar od strane sociologa; ipak ovaj
termin sadrži neke relevantne ideje.
Ideja koja je sadržana u po jm u „ jedinstven osti osob e jeste
ideja o „po zit ivno m obeležju il i „ iden ti f ikacion om klinu , na
24 Razlika izmeđ u ličnog identiteta i druš tven og identiteta jasn o je opisana u:
R. Sommer, H. Osmond and L. Pancyr, „Problems of Recognition and Identity",
International Journal of Parapsychology, I I ( 1 9 6 0 ) , 9 9 - 1 1 9 , g de j e p r ob le m u s m e -
ren na način na koji ga neko postavlja ili negira. Takođe videti: Golfman, The
Presentation of Self in Everyday Life, op. cit.,
p. 60. Ideja ličnog identiteta može se
naći u: C. Rolph,
Personal Identity
(Lond on: Mich ael Joseph, 19 57 ) , i u: E. Sch a-
chtel, „O n Aliena ted C on cep ts of Identity", Am erican Journal of Psychoanalysis,
XXI ( 19 61) , 120-121 , p o d n asl o v o m „i d en ti tet n a p ap i r u " . K o n cep t l eg al n o g i l i
pra vn og identiteta u velikoj meri se poklap a sa ličnim identitetom, osim u ne-
kim situacijama (kao što mi je ukazao Harvi Saks [Harvey Sacks]), kao što je
usvajanje, gde se legalni identitet pojedinca može izmeniti.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 65/159
68
S t i g m a
primer, sl ici koju drugi nose o nekome, i l i njegovo mesto u rod-
binskoj mreži . Zanimlj iv pr imer su Tuarezi iz zapadne Afr ike
gde muškarci prekrivaju l ice i ostavljaju samo mali prorez za oči;
u ovom slučaju l ice kao osnova l ične identif ikacije zamenjeno
je izgledom tela i sti lom.
25
Samo jedna jedina osoba može da se
uklop i u sliku o kojoj g ov ori m , i on a je ista kao što je bila u pro š-
losti , kakva je u sadašnjosti , a biće takva i u budućnosti . Otisci
prsti ju, koji predstavljaju najefikasniji , osnovni način identif iko-
vanja osobe, su nešto po čemu su sve osobe u suštini sl ične.
Druga pretpostavka jeste da je je većina određenih podataka
o nekoj osobi istinita i za ostale osobe, dok čitav niz podataka o
osobi s kojom smo intimni neće biti isti ni za jednu drugu osobu
na svetu i to je nešto što tu osobu čini jedinstvenom u odnosu
na bi lo koju drugu. Ponek ad se ovaj kom pleks in form aci ja vezuje
za ime, kao što je slučaj u polici jskim dosjeima, ponekad za telo,
u s lučaju da nekog znamo samo po izgledu, al i mu ne znamo
ime; u velikom broju slučajeva informacije se vezuju i za ime i
za telo.
Treća pretpostavka jeste da ono po čemu se osoba razlikuje
od ostalih predstavlja suštinu njenog bića, njen opšti i suštinski
aspekt , što je čini potpuno drugači jom, ne samo po tome što je
prepoznajemo kao nekog drugog, u odnosu na ostale koj i su joj
slični.
Pod ličnim identitetom podrazumevam samo prve dve pret -
postavke - jasn a obeležja i identi f ikacione kl inove , i jedinstvenu
kombinaci ju podataka iz života koj i se pripisuju osobi uz po-
m oć iden ti f ikacion ih kl inova koji odgov araju njen om identitetu.
Lični identitet je povezan sa pretpostavkom da se osoba može
razlikovati od ostalih i da se na formiranu osnovu nadodaje čitav
niz društvenih podataka koj i se uvi jaju oko ove osnove kao kad
pravimo šećerlemu, pretvarajući se u leplj ivu materiju na koju
se lepe o stali pod ac i. O no što je teško pretp osta viti je to da lični
identitet osobe može i zaista ima strukturisanu, rutinsku i stan-
25 O ve podatk e sam našao u neobjavljenom radu koji je napisao Robert
M urph y, „O n Social Dista nce and the Veil".
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 66/159
Kontrola inform acija i lični identitet
6 9
dardizovanu ulogu u društvenoj organizaci j i zato što nosi osobi-
ne jedn og - jedino g.
Proces l ične identi f ikaci je se jasno osl ikava ukol iko za pred-
met posmatranja uzmete malu grupu l judi koj i su deo vel ike
organizaci je , kao što je državna vlada. Sada je standardna orga-
nizaciona praksa da se sve jasne odrednice za svaku individuu i
zvanično zabeleže, to jest, koristi se niz obeležja koje osobu koja
je njima obeležena razlikuju od bilo koje druge. Izbor obeležja je
sam po sebi pri l ično standardan: stalne biološke karakterist ike,
kao što su ruk opis i li foto grafs ki potvrđ en izgled, kon stantno do-
stupni zapisi poput izvoda iz matične knjige rođenih, ime i l ični
broj . Odnedavno, posredstvom kompjuterskih anal iza, učinjen
je korak napred u korišćenju govornih karakterist ika i rukopisa
kao identi f ikacionih kl inova, omogućavajući na taj način uvrđi-
vanje najmanjih izražajnih karakterist ika neči jeg ponašanja na
način na koj i to rade stručnjaci pri „utvrđivanju autentičnosti
nekog umetničkog delà. Što je još važni je , zakon o društvenoj
bezbednosti iz 1935. u Americi garantuje da svaki zaposleni ima
svoj registarski broj na koj i se mogu dodati podaci o njegovom
zapošl javanju tokom života, način identifikacije koji se uveliko
primenjuje u s luča jevima kr iminala . Uglavnom, kad se jednom
utvrdi iden ti f ikacioni kl in, na njega se nad od aju p oda ci bi lo ko je
vrste čim se pojave, nastaje dosje koji se čuva u fascikli . Može
se očekivati da će se l ična identifikacija građana neke države
unapređivati , usavršavanjem sredstava za prikupl janje podataka
0 određenoj osobi koja su dostupnija vlast ima i ukl jučuje više
društvenih podataka koj i je se t iču, na primer, račune od divi-
dendi.
Sve je veći broj slučajeva gde postoji želja da se usvoji identitet
koji nije „l ičn i i li želja da se oslo bo di sv og l ičnog iden titeta, kao
1 nastojanje da se kamufliraju otisci prsti ju i l i unište podaci iz
m atične knjige rođenih. Ime je najpodložn ije ov om postu pku , jer
ga je od svih identi f ikacionih kl inova naj lakše zameniti . Zakon-
ski dozvol jen i preporučl j iv način promene imena je kroz doku-
m entaci ju, kroz isprave koje se koriste u druš tveno j razm eni. N a
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 67/159
70
S t i g m a
ovaj način je ipak sačuvan određeni kontinuitet, bez obzira na
promenu.
26
Ovo se dešava kad žena menja prezime u momentu
udaje. U svetu zabave uobičajena je procedu ra da osoba p rom eni
ime, no i u ovom su slučaju podaci o prethodnom imenu dostu-
pni, čak i opštepoznati, kao i u slučaju pisaca. Zanimanja gde se
ime može promeniti a da se ova promena zvanično ne zavede,
kao u slučaju prostitutke, kriminalca, revolucionara, ne pred-
stavlja ju „zako nsku izmenu. Još jedan p rim er su katolički redo -
vi . Gde god zanimanje donosi promenu imena, koja je zvanično
zavedena il i ne, svakako će se stvoriti provalija između osobe i
njenog starog sveta.
Treba napomenuti da se neke promene imena, kao u slučaju
izbegavanja vojne obaveze i l i gostovanja u motelu, prvenstveno
tiču lične identifikacije* dok su druge promene, koje uključuju
etiku, orijentisane na društveni identitet. Jedan od poznavalaca
ove problem atike nav odi da neki profesion alni zabavljači m enja-
ju ime motivisani i jednim i drugim razlogom:
Prosečna horska pevačica menja ime skoro istom učestalošću kao i kofere
da bi bila u skladu sa trenutnom teatarskom popularnošću, zbog sujeverja
il i , u nekim slučajevima, da bi izbegla plaćanje poreza."
Profesionalni kriminalci koriste dva načina promene imena:
lažno ime, koje koriste veoma kratko, ali često, da bi izbegli ličnu
identif ikaci ju; „ imena , to jest nadimke koje dobijaju u krimi-
nalnoj zajednici i koje zadržavaju čitavog života, no kojima ga
oslovljavaju samo članovi zajednice il i upućeni.
Ime, prem a tom e, predstavlja uobičajen m ada ne baš p ouzd an
način utvrđivanja identiteta. U situaciji kad sud il i zakon imaju
posla sa nekim ko ima puno razloga da se lažno predstavlja, ra-
zumljivo je da će se fokusirati na njegova jasna obeležja. Može se
navesti primer jednog slučaja iz Engleske:
26 Videti : Rolph , Perso nal Identity, op. cit., p p. 1 4 - 1 6 .
27 A . Ha rtm an , „C rim in al Aliases : A Psychological Study" , Journal of Psycholo-
gy, X X X I I ( 1 9 5 1 ) , 5 3 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 68/159
Kon trola informacija i lični identitet
71
. . . l ični identitet se pred zakonom dokazuje ne na osnovu imena, ne čak ni
d i r e kt ni m s v e d o č e nj e m , v e ć „ pr v e ns t v e no " u v i d o m u s l i č no s t i i r a z l i ke u
l i č ni m ka r a kt e r i s t i ka m a .
2 8
Sad je neo pho dn o da se pon ovo v ratim o na pitanje društvenih
informacija. Obeležja koja smo ranije razmatrali , bilo u pogle-
du prestiža il i stigme, spadaju u društveni identitet. Naravno da
se sva ova obeležja moraju jasno odvojiti od dokumenata koje
osoba nosi sa sobom i koja navodno potvrđuju njen identitet.
Ova dokumenta uvel iko koriste u Britani j i i Americi , kako do-
maće stanovništvo tako i stranci. Lične karte i vozačke dozvole
(koje sadrže otiske prstiju, l ični potpis, a ponekad i fotografiju)
smatraju se obaveznim.
29
Pored ovih l ičnih identif ikacija, osoba
može imati kod sebe potvrdu o godištu (u-slučaju mladih koji
žele da posećuju kockarnice il i da konzumiraju alkohol), dozvo-
lu za zaštićenu il i opasnu trgovinu, dozvolu za odsustvovanje iz
kasarne, i s lično. O vim pod acim a često su pridodate i p orod ične
fotograf i je , potvrde o odslužen oj vo jno j obavezi , čak i fotoko-
pirani primerak univerzitetske diplome. Odnedavno, podaci o
posedovanju zdravstvenog kartona su takođe uvršteni u doku-
mentaciju, a njihova opšta upotreba se preporučuje iz sledećih
razloga:
M i ni s t a r s t v o z d r a v l j a r a z m a t r a m o g u ć no s t d a s e u v e d u z d r a v s t v e ne i d e n-
tif ikacione karte koje će biti obavezne za sve građane. Ljudi će morati da ih
nose stalno sa sobom.
Karta će sadržati podatke o vakcinacij i , krvnoj grupi v lasnika, bolestima,
kao što je hemofil i ja , za koju se odm ah m ora znati u slučaju da osoba doživi
nesreću.
Jedan od ci l jeva jeste da se omogući brza intervencija u slučaju hitnog slu-
čaja, a da se izbegne r izik da se l judima daju vakcine na koje su možda
alergični.
3 0
28 Rolph, Person al Identity, op. cit., p. 18.
29 U Britaniji, trenutno, građani nisu obav ezni da nose lična dok um enta , m ada
stranci i vozači jesu; takođe, u određenim okolnostima, britanski građani imaju
pravo da odbiju da daju policiji l ične podatke. Videti: Ibid., p p . 1 2 - 1 3 .
30 Zab eleže no u: 77ie San Francisco Chronicle, Ap ril 14 , 19 63 , preštamp ano u:
The London Times.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 69/159
7 2
S t i g m a
Sve je češći slučaj da radne ustanove zahtevaju od zaposlenih
da imaju kod sebe il i da nose na uniformi identif ikacionu kartu
sa fotog raf i jom .
Svrha ovih različitih identif ikacionih karti , je naravno, da se
izbegne nepotrebna greška il i nejasnoća, pretvaranje u nešto što
bi predstavl ja lo sumnjivu upotrebu društvenih simbola u krivo-
tvoreni i li nezakon it pose d; stoga bi term in identif ikacion i do ku-
ment bio precizni j i od identif ikacionog simbola. (Uzmimo kao
primer relativno ležeran način utvrđivanja jevrejskog identiteta
kro z spo ljni izgled, kretnje i l i glas.)
3 1
Dokumentaci ja i društveni
podaci se prikazuju samo u posebnim pri l ikama, i to onima koji
su ovlašćeni da proveravaju l ični identitet osoba, za razliku od
simbola prestiža i stigme, koji će lako biti dostupni široj javno-
sti.
Kako su podaci o l ičnom identitetu dokumentovani, mogu
poslužiti i kao preventiva da se slučajno pogrešno ne interpreti-
ra društveni identitet. Tako se od vojnih l ica može zahtevati da
nose sa sobom l ične dokumente koji bi otkri l i moguću zloupo-
trebu njihove uniforme il i čina. Studentska l ična identif ikaciona
karta će biti dokaz bibliotekarki da student ima pravo da iznaj-
mljuje knjige iz biblioteke, kao što će njegova vozačka dozvola
bit i potvrda da ima dovol jno godina da može da konzumira al-
kohol n a jav nim m estim a. Isto tako, kreditna kart ica p otvrđu je u
izvesnoj meri l ični identitet, i od koristi je kad treba odlučiti da
li će se odob riti kredit i l i ne, uz to po tvrđ uju ći p ripad anje osob e
određen oj d ruštve noj kategorij i gde jo j je takv o ovlašćenje izda-
to. Osoba dokazu je d a je dr Hiram Smit da bi dokazala č injenicu
da ona zaista jeste doktor, češće nego što dokazuje da je doktor
da bi po tvrd ila da je H iram Smit. Slično se dešava i oso ba m a koje
su odbijene u nekim hotelima na etničkoj osnovi, koja se lako
identif ikuje preko lično g im ena, tako da se pitan je l ične biogra fi-
je takođe koristi kod utvrđivanja kategorije kojoj osoba pripada.
Uopšteno govoreć i , b iograf i ja pr ipo jena dokumentovanom
3 1 L. Savitz, and R . To m ass on , „The Identifiability of Jew s" American journal of
Sociology,
L X I V ( 1 9 5 9 ) , 4 6 8 - 4 7 5 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 70/159
Kon trola informacija i lični identitet
73
identitetu može postaviti jasna ograničenja u pogledu načina na
koji osoba bira da se predstavi; primer nekih bivših mentalnih
pacijenata iz Britanije, koji nisu mogli da dobiju posao zato što
u njihov om l ičnom osigura nju postoje neispečatirana mesta, i lu-
struje ovakve situacije.
32
Dodao bih da sam čin skrivanja l ičnog
identiteta može uslovl javati društvenu kategori ju kojoj osoba
pripada: sunčane naočare koje poznate ličnosti nose da bi sakrile
svoje l ični identitet ukaz uju , pre svega, ili su ukazivale datog tre-
nutka, na nekog ko spada u kategoriju onih koji žele da se kreću
inkognito, jer bi u suprotn om bili prepoznati .
Kad je utvrđena razl ika između društvenih obeležja i doku-
menata identif ikaci je , može se razmatrati posebna uloga koju
ima usm eni iskaz koji l ingvistički , a ne samq izražajno, potvrđu -
je društven i i l ični identitet . Ka da o soba n em a svu potrebnu do-
kumentaci ju koja je neophodna da joj se ispuni određena uslu-
ga, ona može pokušati da je nadoknadi usmenim putem, to jest
usmenom preporukom. Grupe i društva se raz l ikuju , naravno,
po uv erenjim a u pogled u prave mere l ične preporu ke u pribl ižno
sl ičnim situaci jama. Jedan indijski pisac navodi sledeći primer:
U n aš em d r u š t v u č o v ek j e o d r eđ en s v o j im im en o v an j em , t ak o d a s m o m i
v eo m a p r ec izn i k ad s e p r ed s t av l j am o . N a p r i j em im a u D el h i j u v iđ ao s am
ljude koji , ukoliko pri predstavljanju to bude izostavljeno, sami dodaju taj
p o d at ak . J ed n o m p r i l ik o m , u d o m u j ed n o g s t r an o g d ip l o m at e u D el h i j u ,
p r ed s t av il i s u m e j ed n o m m l a d o m d ip l o m at i i n is u n avel i n j eg o v u zv an ič n u
p o zic i j u . O n s e is t o g m o m en t a p o k l o n io i d o d ao : „ U s l u žb i X- m in is t ar s t v a,
a k o m o d el u v i p r ip ad at e?" K ad s am o d g o v o r io d a n e p r ip ad am n i j ed n o m
bio je toliko iznenađen činjenicom da sam uopšte pozvan, koliko i č injeni-
c o m d a n e m a m i m e n o v a n j e . "
3 2 E. Mills, Living with Mental Illness: A Study in East London (Lo n d o n : R o u -
tledge & Kegan Paul Ltd., 1962), p. 112.
3 3 C. Ch au d h u r i , A Passage to England (Lo n d o n : M ac m il lan & Co m p an y ,
1959), p. 92 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 71/159
74
S t i g m a
Biografija
Bilo da biogra fska linija po stoji u glavam a onih koji su joj naj-
bliži i li u perso naln im fajlo vim a organ izacije, i bilo da d ok um en -
taciju o njenom ličnom identitetu prebacuje na nju l ično i l i se
beleži u fajlove, osob a je entitet na ko ju m og u da se na do gra đu ju
podaci - sveska u koju se sve zavodi je spremna. Osoba je neka
vrsta baze za nado gradnju biograf ije .
3 4
Dok biograf i je koriste poznavaoci društva, posebno u formi
istorijata životne karijere, malo pažnje se poklanja opštim oso-
benostima ovog koncepta, osim što se ističe da biografi je pred-
stavl jaju sam predmet retrospektivne konstrukci je . Društvena
uloga u smislu koncep ta i u smislu form alno g elementa društve-
ne organ izacije d etal jno je istražena , al i biog rafi ja nije.
Ono što prvo možemo navest i u vezi sa biograf i jom jeste da
se veruje kako osoba ist inski može imati samo jednu biograf i ju,
što se pre svega obezbeđuje zakonima f izike a ne društvenim za-
konima. Sve što osoba uradi i što može da uradi smatra se delom
njene biografi je, kao što i lustruje primer Džekila Hajda, čak i u
slučaju da moramo unajmit i biografskog stručnjaka i l i pr ivat-
nog detektiva, da popune delove koji nedostaju i da ih povežu
umesto nas. Nevezano za to u kojoj je meri neko hulja, koliko je
sve što radi pogrešno, tajno i l i nepovezano, koliko ima početaka,
vraćanja, nepobitna je istina da sva delà koja je izvršio nisu u
kon tradikci j i , niti su nepovezana. Ne op hod no je uvideti ovu sve-
obuhvatnu jedinstvenost životne l inije i snažan kontrast u pore-
đenju sa mnoštvom sopstva koja se mogu otkrit i kod individue
kada se posmatra kroz prizmu društvene uloge, gde, ukol iko se
dobro igra uloga, osoba može uspešno postojati kroz drugačije
uloge i može u izvesnoj meri tvrditi da više nije ono što je bila.
Nakon ovih stavki o prirodi l ičnog identiteta, javl ja se faktor
koji će biti relevantan za ovaj izveštaj : stepen „informacione po-
vezanosti . Nakon što je upoznat sa bitnim društvenim činjeni-
34 Ov de mn og o dugujem Haroldu Garfinkelu koji m e je upo zna o sa terminom
„biografija" onako kako se koristi u ovoj knjizi.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 72/159
Kon trola inform acija i lični identitet
75
čama vezanim za osobu i sa činjenicama vezanim za smrt osobe,
pitanje je koliko su pov eza ni i li uda ljeni ovi delovi (život - sm rt),
kao i koja je verova tnoć a kojo m će onaj koj i je upoz nat sa činje-
nicama iz jednog delà znati i činjenice iz drugog. Posmatrano
još uopštenije, ukoliko zna važne činjenice iz života osobe, do
kog stepena on aj ko zna jeda n de o m ože da pretpostavi preostale
delove.
Društveno pogrešno predstavl janje treba razlikovati od l ičnog
pog rešnog predstavl janja; biznism en iz više srednje klase koj i ide
na godišnj i odm or tako što se „pre ruši i ode u neko jeft ino leto-
valište pogrešno se predstavlja kroz ovu situaciju, na prvi način.
Kad se upiše u motel pod imenom gospodin Smit onda se lažno
predstavlja na drugi način. Bilo da se radi o društvenom ili l ič-
nom identitetu, možemo napravit i razliku između pokušaja da
se ciljano dokaže da neko jeste ono što zapravo nije, od pokušaja
da se ci ljano dokaže da neko nije ono što zapravo jeste.
Uopšteno govoreći , norme koje se t iču društvenog identite-
ta, kao što je navede no, odno se se na repertoar onih vrsta uloga
i l i profi la za koje smatramo da odgovaraju nekoj osobi - „druš-
tvena l ičnost kao što je Lo jd Vo rner (Lloyd W arner) ob ičavao
da kaže.
35
Ne očekujem o od „bazen ske ajkule da bude žensko
ili klasični stručnjak, no ne iznenađuje nas niti nas uznemirava
činjenica da uz to pripada i itali janskoj radničkoj klasi i l i da je
urbanizovani crnac. Norme koje se t iču ličnog identiteta ne od-
nose se na dozvoljene kom binac i je društvenih karakteristika već
na onu vrstu kontrole informaci ja koju osoba može da iskorist i .
Za osobu koja ima sumnjivu prošlost to je pitanje koje se tiče
njenog društvenog identiteta; način na koji će se odnositi prema
davanju informacija o svojoj prošlosti je pitanje lične identifika-
ci je. Neko sa neobičnom prošlošću (ne neobičnoj samoj po sebi ,
već neobičnoj za nekog sa trenutnim ličnim društvenim identi-
tetom ) je neka vrsta neusk lađen osti ; za onog ko živi svoj život uz
one koji nisu upoznati sa njegovom prošlošću i kojima on ništa
3 5 W . L. W arner, „The Society, the Individu al, and H is M ental Disorde r",
Ame-
rican Journal of Psychiatry,
X C I V ( 1 9 3 7 ) , 2 7 8 - 2 7 9 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 73/159
76
S t i g m a
0 svojoj prošlosti nije ispričao, m ož e predstavljati jedn u pose bn u
vrstu neusklađenosti ; prva neusklađenost je povezana sa pravi l i-
m a koja se odn ose na društveni identitet , do k je drug a pov ezan a
sa pravilima koja se odnose na lični identitet.
Danas je u krugovima srednje klase, što je više onog što od-
skače u neželjenom prav cu, što se razlikuje od ono g što se oček u-
je da bude istinito za osobu, t im v eći bro j inform acija koje osoba
m ora na m ern o da stvara, čak i u slučaju da cena njene iskren osti
proporcionalno raste. (S druge strane, skrivanje neke informaci-
je koju je osoba trebalo da obelodani, nama ne daje za pravo da
je ispitujemo o stvarim a koje bi je prim orale da otkri je činjenice
i li da izrekne očigledn u laž. K ad p osta vim o tak vo pitanje onda se
nelagodnost udvostručuje, naša zbog naše netaktičnosti , a osoba
oseća nelagodu zbog činjenice da je nešto skrivala. Osoba može
osećati još dodatnu nelagodu zbog toga što nas je dovela u po-
zici ju da imamo osećaj krivice što smo nju doveli u nepri jatnu
poziciju.) Čini se da se u ovom slučaju pravo na ćutanje stiče
sam o time ak o oso ba nem a šta da kri je. Isto tako, izgleda da bi se
m og lo reći da, da bi osoba m ogla sačuvati svoj lični identitet , ona
m ora da zna kom e treba da otkri je veći deo istine, ko m e treba da
kaže veo m a m alo - a u oba slučaja će m ožda biti pr im ora na da se
uzdržav a da ne izrekne „direk tnu laž.
36
Kao pos ledica toga mo-
raće da ima do bro „pam ćen je , to jest , u ovom slučaju, precizn e i
spremne podatke u sopstvenoj glavi vezane za činjenice o svojoj
sadašnjosti i prošlosti koje možda duguje drugima.
3 7
Trebalo bi razmotrit i međusobni odnos l ične identifikaci je
1 društvene identifikaci je i pokušati utvrditi još neka postojeća
prep li tanja.
Jasno je da pri kon struisa nju l ične identifikaci je osob e koristi-
mo sve aspekte njenog društvenog identiteta - zajedno sa svim
onim što mož e d a se pov eže sa osobom . Isto tako, uk oliko sm o u
36 Radi poredenja, proučite kode ks starog zapada, gde se nečija prošlost i neči-
je ime definišu kao privatna imovina. Videti , na primer: R. Adams, The Old-Time
Cowboy
( N e w Y o r k : M a c m i l l a n C o m p a n y , 1 9 6 1 ) , p . 6 0.
37 O društv eno m o kviru pam ćen ja uopšte, videti : F. C. Barlletl, Remembering
(Cambr i dge : Cambr i dge Uni ve r si ty P r e ss, 1961) .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 74/159
Kon trola informa cija i lični identitet
77
mogućnosti da l ično identif ikujemo osobu, to nam pruža osnovu
za organizovanje i učvršćivanje informacija vezanih za društveni
identitet osob e - proc es koji u izvesnoj me ri m ože izmeniti dru š-
tvene karakterist ike koje mi pripisujemo toj osobi.
Može se pretpostavit i da, u s lučaju neuspelog čuvanja tajne
koja diskredituje oso bu , to dobija dublje značenje u s lučaju kada
osoba, kojoj osoba nije otkrila tajnu, nije za tu osobu stranac
nego pri jatel j . Otkriće ne samo da može narušit i trenutnu druš-
tvenu postavku, već i uspostavl jene odnose; ne samo trenutnu
sliku koju drugi imaju o osobi, već i sliku koju će imati o njoj u
budućnosti ; ne samo o spoljašnjem izgledu, već i reputacij i . St i-
gm a i trud da se ona prikri je i li ispravi postaju „f iksir an i delovi
l ičnog identiteta. Otu d naša pove ćan a želja da iskusim o ned olič-
no ponašanje kad nosimo masku
38
i l i kad smo-daleko od kuće;
otud žel ja da se neki materi jal i objave anonimno, i l i da se javno
obelodane pred malobrojnom publ ikom, pod pretpostavkom
da se ovo skretanje neće povezati s njima lično od strane šire
javnosti . Poučan primer koji ovo i lustruje je nedavno pri javl jen
nadzor nad Matačajn (Mattachine) udruženje, organizaciju koja
se bavi poboljšavanjem uslova života homoseksualaca, u sklopu
čega udruženje objavl juje časopis . Jedan ogranak službe u ko-
mercijalnoj zgradi može se bavit i odnosima sa javnošću, dok se
drugi s lužbenici ponašaju tako da ostal i saradnici u zgradi ne
znaju kakvi se koraci preduzimaju i ko ih preduzima.
39
Biografija kroz druge
Lični identitet, kao društveni identitet, vrši podelu za osobu u
njenom svetu koji uključuje druge. Podela se najpre pravi izme-
đu onih koji nas poznaju i onih koji nas ne poznaju. U one koji
38 N e nose sam o banditi i l judi koji pripadaju klanov ima m aske da bi izbegli da
budu prepoznati. Odnedavno je u državi Vašington, pri kriminalističkim saslu-
šanjima, bivšim ovisnicima dozvoljeno da svedoče sa tkaninom preko glave, ne
samo da bi izbegli javno prepoznavanje, već i da bi izbegli odmazdu.
39 J. Stearn,
The Sixth Man
( N e w Y o r k : M c F a d d e n B o o k s , 1 9 6 2 ) , p p . 1 5 4 - 1 5 5 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 75/159
78
S t i g m a
nas poznaju spadaju oni koji imaju ličnu identifikaciju osobe;
njima je dovoljno da vide osobu ili da čuju ime dotične osobe pa
da postave na scenu informacije koje poseduju. U one koji nas
ne poznaju spadaju oni za koje je osob a po tpuni stranac, neko za
koga kod drugih nije započet l ični biografski proces osobe.
Osoba za koju drugi znaju, može znati i l i ne mora znati da
dru gi znaju za nju; isto tako, dr ug i m og u ili ne mo raju z nati da li
oso ba z na ili ne zna da oni o njoj nešto znaju. Uz to, oso ba m ož e
biti ubeđena da drugi ne znaju ništa o njoj, ali nikad ne može
biti potpuno sigurna da je to tako. Ukoliko osoba zna da drugi
znaju nešto o njoj, ona, svakako, u određenoj meri, isto tako zna
nešto o njima; no, ako osoba ne zna da drugi o njoj nešto znaju,
osoba možda može znati nešto o drugima u vezi sa nekim dru-
gim kontekstom.
Sve ovo nije relevantno vezano za to koliko se nešto zna ili ne
zna, zato što će mera u kojoj će osoba uspeti da se nosi sa svojim
društvenim i l ičnim identitetom uveliko zavisiti od toga da li oni
koji su u prisu stvu oso be nešto o njo j znaju i, uko liko znaju, da li
osoba zna il i ne zna da one znaju nešto o njoj.
Kada je osoba među osobama za koje je potpuni stranac, i
predstavlja za njih samo ono kroz šta se predstavi kao trenutni
društveni identitet, za osobu je velika neizvesnost da li će drugi
započeti da form iraju n jenu ličnu identif ikaci ju (bar kro z sećanje
da su je upoznali u određenom kontekstu u kojem se ponašala
na određeni način), i l i će se uzdržati od stvaranja i akumuliranja
predstava o njoj vezanih za ličnu identifikaciju, što može da se
desi u potpuno anonimnoj situaci j i . Ulice predstavl ja ju scenu za
anonimne situaci je za sve koji se ponašaji u skladu sa normama,
no i ova an on im no st je takođe biografska; teško da postoji nešto
što bi m og lo da se svede na potpunu an on im no st, a vezan o je za
društveni identitet. Treba napomenuti da svaki put kad se osoba
priključi nekoj organizaciji i l i zajednici dolazi do značajne pro-
mene u struktu ri pozn avan ja te osobe - u kara kteru i distribuciji
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 76/159
Kon trola inform acija i lični identitet
79
tog znanja - kao i do promene vezane za neizvesnost kad se radi
o kontroli informacija .
4 0
Na prim er, svak i bivši m enta lni pacijent
se mor a suo čiti sa nezn anjem u vezi sa zna njem , to jest, sa dru gi-
ma koji mogu lično da ga identifikuju i znaju, kad osoba ne zna
da on i zna ju, da je on „za pra vo bivši menta lni pacijent.
T e r m i n o m spoznajno prepoznavanje, m isl im na perceptiv-
no „sm ešt an je oso be, bilo kro z odre đen i društven i identitet ili
određeni l ični identitet. Prepoznavanje društvenog identiteta je
dobro poznata funkcija čuvanja pri laza mnogih dostavl jača. Ma-
nje je poznata činjenica da je prepoznavanje ličnog identiteta i
zvanična funkcija u nekim organizaci jama. U bankama, na pri-
mer, blagajnici moraju da razvi ju sposobnost prepoznavanja kl i-
jenata . U br i tanskim krim inalnim krugo vima p ostoj i s lužba pod
nazivom „čovek sa ugla , čija je dužnost da-stoji na određenom
mestu na ulici u blizini ulaza gde se obavljaju zabranjeni poslovi
i, pošto poznaje lični identitet svake osobe koja prolazi, dojavi
pribl ižavanje sumnjive osobe.
41
U krugu osoba koje imaju biografske podatke osobe - koje
znaju nešto o njoj - pos toji i m an ji kru g onih koji su upo zna ti sa
osobom „društveno , u neznatnoj meri i l i su joj bl iski , bi lo kao
jedn aki i l i ne. Kaž em o da drugi ne sam o da znaju „z a osobu i li
da znaju , ,o osob i, već je takođ e i „l ičn o poz naju . On i ima ju pri-
vi legi ju i obavezu da osobu pozdrave naklonom glave, glasnim
pozdravom ili da popričaju s njom ukoliko se zateknu u istoj
dru štve no j situaciji , što predstavlja društveno prepoznavanje. N a-
ravno da postoje trenuci kada osoba proširuje društveno prepo-
znavanje il i ga prima od osobe koju lično ne poznaje. U svakom
slučaju, jasno je da je spoznajno prepoznavanje čin percepcije ,
dok društveno prepoznavanje predstavl ja deo osobne ceremoni-
je komuniciranja .
40 O slučaju proučavan ja kontrole inform acija o sebi, videti: J. He nry, „Th e
Formal Structure of a Psychiatric Hospital", Psychiatry, X V I I ( 1 9 54 ) , 1 3 9 - 1 5 2 ,
n a r o č i t o 1 4 9 - 1 5 0 .
41 Op is funkcija čoveka sa ugla m ože se naći u: J. Phelan,
The Underworld
( L o n d o n : G e o r g e G . H a r r ap & C o m p a n y , 1 9 5 3 ) , C h a p . 1 6 , p p. 1 7 5 - 1 8 6 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 77/159
77
S t i g m a
Društveno poznanstvo i l i l ično poznavanje je neminovno re-
cipročno, mada, naravno, jedna i l i obe osobe mogu privremeno
zaboraviti da se poznaju, isto kao što jedna i l i obe osobe mogu
da se sete poznanstva, no da privremeno zaborave sve ostalo ve-
zano za lični identitet druge osobe.
4 2
Z a o sobu koja živi seoskim životo m , u grad u ili velegradu, čulo
je jako malo l judi; oni koji znaju nešto o toj osobi su verovatno
oni koj i je l ično poznaju. Sup rotno ovom e, o terminu „s lava go-
vorimo kad postoji mogućnost da je krug l judi koji znaju nešto
o datoj osobi , posebn o u vezi sa nekim požel jnim post ignućim a
ili vlasn ištvom , vrlo velik, a uje dn o i mn og o veći nego k rug l judi
koji osobu l ično poznaju.
Ponašanje prema osobi na osnovu njenog društvenog identi-
teta je često drugačije od ponašanja i udovoljavanja osobi u ime
njene slave, koju joj don osi l ični identitet. O sob a koja živi u m a-
lom gradu u vek će kupo vati tam o gde je poznaju. Sam a činjenica
da je prepoznaju stranci na javnim m estima m ože za osobu pred-
stavljati izvor zadovoljstva, kao što navodi jedan mladi glumac:
Kad sam postao poznat i kad bih imao loš dan, praktično bih rekao sebi:
„Dobro, malo ću prošetati da me l judi prepoznaju."
4 3
Ova vrsta aklamacije pre svega predstavlja jedan od razloga
što l judi čeznu za slavom; ovo takođe ukazuje i na razlog što,
kad osoba stekne slavu, ponekad beži od nje. Ne radi se samo
o problemu da slavnu osobu jure reporteri , lovci na autograme,
znatiželjnici, već i o tome da je veliki broj
delà upisan u bio
grafi ju kao događaj koji zavređuje da bude vest. Za osobu koja
je poznata
l ičnost , „po be ći negde gde m ože biti „svo ja može
značiti pronalaženje zajednice gde o njoj ne postoji biografi ja;
u ovakvoj zajednici ponašanje osobe, koje odražava samo njen
42 Više pod ataka o poznanstvu i t ipovima prepozn anja m ože se naći u : E .
G o f f m a n ,
Behavior in Public Places
(New York: Free Press of Glencoe, 1963) ,
C h ap . 7 , p p. 1 1 2 - 1 2 3 .
4 3 An th on y Perkins, u: L. Ross, „The Player-III",
The New Yorker
( N ov . 4 , 1 9 6 1 )
88
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 78/159
Kon trola informa cija i lični identitet
81
društveni identitet, ima izgleda da nikom ne bude interesantno.
Suprotn o ovom , jedan aspek t bivanja ,,u pro gram u je ponašan je
na način koji utiče na stvaranje biografi je, pri čemu se to čini u
područj ima života koja su uobičajeno nebiografska.
U svakodnevnom životu prosečne osobe b iće dugih per ioda
kada događaji koji je se t iču nisu zabeleženi u niči jem sećanju,
koji su tehnički, al i ne i aktivni deo njene biografi je. Samo neka
ozbil jna nesreća i l i svedočenje ubistva mogu predstavljati tre-
nutke tokom perioda zatišja kada će se i osoba i drugi prisećati
ovih per ioda iz njene prošlost i . („A l ibi predstavl ja deo biog raf i-
je koji ne ulazi u aktivnu biografi ju osobe.) S druge strane, osobe
o či joj biograf i j i postoje knj ige, pos ebn o članovi kral jevske po ro-
dice koj i su od samo g rođenja obeleženi sudb inski , imaće tokom
života jako malo perioda kada se o nj ima neće govorit i , to jest
pe rioda ka da im biograf i ja ni je akt iv irana.
Kad razmatramo slavu korisno je osvrnuti se i na ozloglaše-
nost, koja znači da postoji krug l judi koji su upoznati sa lošom
stranom osobe koju nikad nisu l ično srel i . Jasna uloga ozlogla-
šenosti je društvena kontrola, kad se moraju navesti dve različite
mogućnost i :
Prv a je zvanična društvena ko ntrola. Postoje s lužbenici i kru-
govi službenika, zaposleni da posmatraju različite grupe u koji-
ma su prisutne identif ikovane osobe či ja reputacija ih je svrstala
u sumn jive osobe ili čak „tražen e radi hapšen ja. Pozn avao sam
jed n og pa cijenta koji je bio na „u slo vn oj i ko ga su teretili za
seksualno napastvovanje devojaka. Pri ulasku u bi lo koji biosk op
u susednom mestu, kad bi ga menadžeri spazil i , prisi l i l i bi ga da
ode. U glavn om , on je bio tol iko ozloglašen da ni je mo gao da po -
sećuje ni bioskope u susedno m m estu. Poznati „kr im inalc i nose
se s istom vrstom problema.
Ovde dalje razmatramo primere uticaja profesije na l ičnu
identi f ikaci ju. Nadglednici u robnim kućama, na primer, pone-
kad imaju podugačke l iste profesionalnih lopova koj i kradu po
robnim kućam a sa ident i fikacionim kl inom pod nazivom modu»
operandi. Stvaranje l ične identif ikacije se može smatrati ziuel)
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 79/159
82
S t i g m a
nom društvenom situacijom, kao u „paradi prepoznavanja u
polici j i. Diken s, pri opisivanju dru štven og mešan ja zatvorenika i
poseti laca lond onsko g zatvora, i lustruje jedan drugi prime r, „se-
denje radi portretisanja , gde bi nov zatvorenik morao da sedi u
stolici dok bi ga stražari zatvora posmatrali da bi zapamtili kako
izgleda, radi kasnijeg prep ozna vanja kad n aiđu na njega.
44
Službenici či j i je posao provera eventualnog prisustva nekih
ozloglašenih osoba mogu raditi na javnim mestima umesto u
društvenim ustanovama, kao što je slučaj policijskih detektiva
koji pokrivaju poveći deo grada. Ovo vodi u razmatranje drugog
tipa društvene kontrole zasnovane na ozloglašenosti , no ovog
puta radi se o nezva ničnom tipu kontrole koja obuh vata širu jav-
nost; u ovom slučaju poznata osoba je u vrlo sličnoj poziciji kao
i osoba koja je ozloglašena.
Moguće je da krug onih koji znaju o osobi (ali njih osoba ne
poz naje) ukl jučuje širu javn ost, a ne sam o o ne či ji je posa o identi-
f ikovanje osoba. (Zaprav o, termini „slav a i „ozlo glašen ost uka-
zuju na činjenicu da građani imaju predstavu o toj osobi.) N em a
sumnje da masovni medij i ovde igraju kl jučnu ulogu, omoguća-
vajući da se „pr ivatn a osoba pretvori u „ jav nu l ičnost.
Sve su prilike da će se slika koju javnost ima o ličnosti, to jest
slika koju imaju oni koji osobu ne poznaju lično, razlikovati od
sl ike koju osoba projektuje pri neposrednom kontaktu sa onima
koji je l ično poznaju. Tamo gde postoji javni imidž osobe, on je
verovatno sastavl jen od izbora malog broja činjenica koje mogu
biti istinite il i ne, koje se onda naduvaju radi dramatičnosti i da
bi bile vredne pažnje, i koriste se da bi predstavile celovitu sli-
ku osobe. Kao posledica može se pojaviti specifičan oblik sti-
gmatizaci je . Figura koju osoba živi pred očima onih sa kojima
deli svakodnevnu rutinu, verovatno će bit i ugrožena virtuelnim
potrebama (bilo onim dobrodošl im i l i ne) koje nameće javni
imidž. Ovo naročito dolazi do izražaja kada osoba više ne pri-
vlači pažnju šire javnosti i svugde se suočava sa činjenicom da
predsta vlja nek og k o više nije ono što je nekad bio ; slična situaci-
4 4 Pickwick Papers, Vol. III, Ch ap. 2.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 80/159
Ko ntrola inform acija i lični identitet
3
ja se dešava i ka d je osoba stekla s lavu na osnov u nek og kratkog,
neuobičajenog događaja koj i osobi ne pruža neophodne uslove
za poželjne karakteristike.
4 5
Ono na šta ukazuju ovi komentari jeste zapravo činjenica da
osoba koja je poznata i osoba koja je ozloglašena imaju više za-
jedn ičko g od bi lo koga, koga lovci na glave i li kolum nisti naziva-
ju „nikogovićima , u zavisnosti od toga da li masa želi da iskaže
l jubav il i m ržnju p rem a osob i , kad se m ogu p ojavit i is ta odstup a-
nja od uobičajenog kretanja . (Ova vrsta nedostatka anonimnosti
može se uporediti sa onom vrstom anonimnosti koja se zasni-
va na društvenom identitetu, kao kad u slučaju nekog fizičkog
nedostatka osoba ima osećaj da je svi neprestano posmatraju.)
Ozloglašeni krvnici i poznati g lumci mogu smatrati veoma svr-
s ishod nim da se ukrcaju na vo z na nekoj neo čekiva noj stanici i li
da se preruše;
46
pojedinci se čak mogu služiti lukavštinama da bi
izbegli nepri jatel jsko oko javnosti , koj ima su svojevremeno pri-
begavali da bi izbegli pažnju laskavaca. U svakom slučaju, lako
pristupačne informaci je o upravl janju l ičnim identitetom mogu
se naći u biogra fi jama i autobiografi jama pozn atih i ozloglašenih
ličnosti.
Osoba, zatim, može predstavljati centralnu tačku podele l judi
koji su samo čuli za nju i li koji je l ično poznaju, a svi oni mogu
imati razl ič i te informaci je u vezi sa tom osobom. Ponovio bih
da, iako će je dnevna runda dovesti u kontakt sa osobama koje
je znaju na različite način e, ove razlike neće biti nek om patibilne;
zapravo neke biografske strukture će bit i pothranj ivane. Odnos
čoveka sa šefom i odnos čoveka sa detetom će se u velikoj meri
45 U zako nu, napo ri da pojed inac ostane privatn i građ anin ili da povra ti ovaj
status postali su delom pitanje privatnosti. Koristan prikaz može se naći u; M.
Ernst and A. Schwartz , Privacy: The Right to Be Let Alone ( N e w Yo r k: T h e M a c -
m i l l a n Co m p a n y , 1 9 62 ) .
46 Vid eti: J. Ath oll , op. cit., C h ap 5, , , ' lhe Pub lic and the Press". O sluvntm Hi
nostima koje izbegavaju kontakte, videti: J . Bainbridge, Garbo (N ew York: Dell.
19 61 ) , naročito pp. 2 0 5 - 2 0 6 . 0 trenutnoj tehnici - upotrebi perika zu prerutuvu
nje kod filmskih zvezda koje imaju svoju kosu - videti: L. Lieber, „I lollywiiod'»
G o i n g W i g W a c k y " , 7
his Week,
F e b . 1 8 , 1 9 6 2 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 81/159
84
S t i g m a
razlikovati , tako da on ne m ož e lako igrati ulogu zaposleno g do k
igra ulogu oca, no ukoliko čovek, dok seta sa svojim detetom,
sretne
šefa,
pozdravljanje i upoznavanje će biti moguće a da dete
ili šef radikalno ne prepoznaju svoju ličnu identifikaci ju čoveka
- gde i jed no i dru go znaju za pos tojan je njegove drug e uloge.
Dobro utvrđena pravi la lepog ponašanja kod „pristojnog upo-
znavanja , zapravo, podrazumevaju da osoba koja je deo odnosa
koji zahtevaju o dređ ene u loge, im a različite vrste od no sa sa razli-
či t im osobama. Pretpostavl jam da s lučajni susreti u svakodnev-
nom životu mogu ipak konstituisati neku vrstu strukture koja
drži osobu vezanu za određenu biografi ju, i to je tako bez obzira
na velik broj sopstava koje mu uloga i publika omogućavaju.
Prolažetije
Ako postoji problem stigmatizaci je za koji niko ne zna, uklju-
čujući i samu osobu, kao što je to u slučaju nekog ko ima nedi-
jagnostikovanu lepru i l i neustanovljen petit mal moždani udar,
sociologe to onda ne interesuje, osim u smislu kontrolnog sred-
stva da bi prouči l i „primarn e
4 7
i li objektivne implikacije stigme.
U slučaju kad stigma nije uočlj iva i kad za nju zna samo osoba
koja je ima i koja o njoj nikom ne govori , onda se ovde opet radi
0 neznatnom zanimanju za proučavanje prolaženja. Stepen za-
stupljenosti ove dve mogućnosti je, naravno, teško proceniti .
Na s l ičan način, jasno je da ako bi s t igma uvek odmah bi la
uočlj iva svakome s kim bi osoba imala kontakt, onda bi zain-
teresovanost drugih bi la takođe ograničena, mada bi postojalo
zanimanje za pitanje mere u kojoj osoba može da se povuče u
kontaktu, a da jo j ipak bude omogućeno da funkcioniše s lobod-
no u društvu, zatim zanimanje vezano za takt i nedostatak takta,
1 za pitanje sam oob ezvredivan ja.
Jasno je da ova dva ekstrema, u slučaju kad niko ne zna za sti-
gmu i kad svako zna za nju, ne uspevaju da pokri ju širok spektar
47 U znače nju koje je uveo Lemert, Social Patho logy, op. cit., pp. 75 fl".
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 82/159
Kon trola informac ija i lični identitet
85
slučajeva. Postoje bitne stigme, kao one koje imaju prostitutke,
lopovi , homoseksualci , prosjaci i narkomani , koje zahtevaju od
osobe da svoj neu speh drži u tajnost i od jedne klase l judi , polici-
je, dok se s istem atično izlažu d rugo j klasi l judi , naim e kli jentim a,
drugarima, vezama, zašt i tnicima i s l ično.
48
Tako, bez obzira na
to koju ulogu zauzmu u prisustvu polici je, obično moraju da se
deklarišu pred domaćicama da bi dobi l i besplatan obrok, i čak
pred prolaznicima moraju da otkri ju svoj status jer ih poslužuju
u zadnjem delu verande, što se iz tog razloga razumlj ivo zove
„izložbeni obrok .
4
' Kao drugo, čak i kad osoba može da čuva
tajnu neuočlj ive st igme, shvatiće da prisni odnosi sa drugima,
koje naše društvo prihvata kad postoj i obostrano priznanje ne-
uočlj iv ih nedostataka, navode osobu i l i da prizna svoj s lučaj bl i -
skim osobama i l i da oseća krivicu što to ni je uradi la. U svakom
slučaju, čak će i za one najskrivanije probleme, koji se čuvaju u
najvećoj tajnosti , neko znati , i t ime baciti senku.
Slično ovome, postoje mnogi s lučajevi kad se čini da je neči ja
st igm a uvek jasno v idl j iva, a ipak se pokaž e da o vo baš i ni je u vek
tako; na pregledu se može utvrdit i da osoba povremeno bira da
sakri je neke bitne informaci je o sebi . Na primer, za hromog de-
čaka, koj i uvek sebe predstavl ja kao takvog, stranci mogu sma-
trati da je on samo trenutno u toj pozici j i zbog neke nesreće,
50
kao što i šlepa osoba koju noću u taksi uvede pri jatelj može imati
osećaj da mu je na momenat dat vid,
5 1
i li kao kad za slepog čo-
veka koj i u mračnom baru nosi tamne naočare neki pridošlica
može pomis l i t i da je osoba koja normalno v idi ,
52
i li kad osoba
kojoj su amputirane obe ruke sedi sa svoj im metalnim prote-
zama sa kukama i gleda f i lm u bioskopu, a neka ženska osoba
48 Vide ti: T. Hirsh i, „T he Professional Prostitute", Berkeley Journal of Sociology,
V I I ( 1 9 6 2 ) , 3 6 .
49 E. Kan e, „Th e Jargon of the Un derw orld",
Dialect Notes, Y
( 1 9 2 7 ) , 4 4 5 .
50 F. Da vis, „Po lio in the Fam ily: A Stu dy in Crisis and Fam ily Process", Ph.D .
Dissertation, University of Chicago, 1958, p. 236.
5 1 D a vi s , „ D e vi a n c e D i s a vow a l" ,
op. cit.,
p. 124.
5 2 S . Ri gm a n, Second Sight ( Ne w Y ork: D a vi d Mc Ka y , 1 9 5 9 ) , p . 1 0 1 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 83/159
8 6 S t i g m a
bez predrasuda ga uhvati za ruku i vrisne užasnuta onim što je
upravo otkrila.
53
U sličnoj se situacij i mogu naći crnci koji nisu
javno prihvaćeni, mogu proći kroz pisanje pisama i l i telefonske
razgovore, projektujući sl iku o sebi, zatim im se može dogoditi
pomenuta diskreditacija .
Kr oz ovih nekoliko m ogu ćno sti , koje se nalaze između ekstre-
m a totalne tajnosti, s jed ne strane, i totalne otvo reno sti, s dru ge,
čini se da su problemi l judi koji se trude na razne načine da pro-
đu prob lem i sa kojim a će se veli k broj l judi suočiti pre ili kasn ije.
Zb og vel ike predno sti koju imate kad vas l judi smatra ju no rm al-
nom oso bo m , skoro svi l judi koj i su u pozic i j i da pro đu pok ušaće
to da sprovedu nam erno u nekoj pri lic i . Osim toga, st igma osobe
m ože biti vezana za prob leme koj i se ne mo gu obelodanit i stran-
cima. Bivši zatvorenik m ože, na primer, priznati otvoreno svoju
stigmu neo sno vano se oslanja jući s pov eren jem n a č isto pozn an-
stvo sa nekim , otkrivajući l ične stvari o sebi koje su i suviše l ične
za takav odn os. Kon fl ikt između iskrenosti i podesno sti će se če-
sto okončati pobedom u korist podesnosti . Konačno, kad st igma
ima veze sa nekim delom tela koje i normalno sposobni moraju
da kri ju na javnim mestima, prolaženje je neminovno, bi lo da
to jeste il i nije cil j . Žena kojoj je odstranjena dojka il i prestu-
pnik muškog pola iz Norveške koj i je pretrpeo teške posledice
kastracije prinuđeni su da se lažno predstavljaju u skoro svim
situacijama, skrivajući svoje nekonvencionalne tajne, zato što svi
moraju da skriva ju one konvencionalne.
Kad osoba prođe s lučajno i l i namerno, moguće je da dođe do
diskreditovanja zbog nečeg što postane očigledno u vezi sa tom
osobom, očigledno čak i onima koj i osobu društveno identif i-
kuju samo na osnovu onog što je strancima inače dostupno u
datoj situaciji. (Javlja se jedan oblik slučaja koji se zove „neprija-
tan incident ) Ova vrsta pretnje v irtuelnom društvenom identi-
tetu svakako nije usamljeni primer. Osim činjenice da trenutna
situacija osobe može da diskredituje trenutne pretenzije osobe,
polazna postavka kod prolaženja jeste da će osobu razotkriti oni
53 Russell , op. cit., p . 124 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 84/159
Kon trola inform acija i lični identitet
7
koji je m og u l ično iden ti f ikova ti i koj i ukl jučuju njene biografske
podatke i č injenice koje nisu očigledne, a koje su neko m patibi lne
sa trenutnim tvrdnjama. Može se izvesti zaključak da se l ična
identifikacija snažno oslanja na društveni identitet.
Ovde se, naravno, javl ja ju razne mogućnosti učene. Postoje
„nam ešta l jke koje i splaniranu trenutnu s i tuaci ju m ogu isko-
rist it i kao osnovu za učenu. (Treba razl ikovati nameštal jku od
„namamljivanja , vešt ine koju praktikuju detektivi da bi navel i
kriminalce da otkri ju svoje kriminalne poslove a t ime i svoj kri-
m inaln i identitet .) Posto j i „pr ed -uc en a gde je žrtva prim ora na
da se nastavi pon ašati na određen n ačin zbog upozoren ja u cenji-
vača da će svaka promena dovesti do obelodanjivanja činjenica.
V. I . Tomas (W. I . Thomas) navodi istinit slučaj kad je policajac
primorao prostitutku da ostane u tom poslu, s istematično mi-
nirajući svaki njen pokušaj da pronađe posao pristojne devoj-
ke.
54
Postoj i „zaštitna uče na koja je m ožd a jedn a od n ajvažn i j ih,
kad ucen jivač, na m ern o i l i s lučajno, izbegava isplatu globe jer bi
iznuđeno plaćanje rezult iralo diskreditovanjem poverioca.
„ P r e t p o s t a v k a d a j e o p t u ž e n i n e v i n d o k se k r i v i c a n e d o k a ž e " o m o g u ć a -
v a m a n j u z a š t i t u n e u d a t o j m a j c i n e g o n e o ž e n j e n o m o c u . N j e n a k r i v i c a
j e o č i g l e d n a p o n a b u b r e l o m s t o m a k u - d o k a z k o j i j e t e š k o p r i k r i t i . O t a c
n e m a s p o l j n i h z n a k o v a , i n j e g o v a u l o g a s a u č e s n i k a s e m o r a d o k a z a t i . D a
b i s e o b e z b e d i o t a k a v d o k a z , k a d d r ž a v a n e p r e t p o s t a v l j a i n i c i j a t i v u u d o -
k a z i v a n j u o č i n s t v a , n e u d a t a m a j k a m o r a d a o b e l o d a n i s v o j i d e n t i t e t i s v o j
s e k s u a l n i ž i v o t š i r o j j a v n o s t i . Nj e n o o d b i j a n j e d a t o u r a d i u v e l i k o o l a k š a v a
n j e n o m m u š k a r c u d a s a č u v a a n o n i m n o s t i s v o j u n a v o d n u n e v i n o s t , a k o o n
t a k o i z a b e r e .
5 5
Ko na čno , postoj i „totalna i li klasična učena, kad u cenjivač
dolazi do isplate pretnjom da će obelodaniti činjenice o proš-
losti ucenjenog i l i njegovoj sadašnjosti koja bi mu u potpunosti
uništila identitet. Treba uočiti da svaka totalna učena uključuje i
zaštitnu učen u, zato što uspešan uce njivač , po red toga što ostva ri
učenu, takođe izbegava neugodnosti koje idu uz ucenjivanjc.
5 4 The Unadjusted Girl ( B o s t o n : L i tt le , B r o w n & C o m p a n y , 1 9 2 3 ) , p p . 1 4 4 - M V
5 5 E . Cl a r k ,
Unm arried Mothers
(N ew York: Free Press of Gle nco e, 19 61 ), p 4 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 85/159
88
S t i g m a
Sociološki g ledano, sama u čena ne mo ra imati vel iku važnost;
56
važn ije je shvatiti vrstu od no sa koje osob a m ože da ima sa o nim a
koji bi mogli, ako bi to želeli, da je učene. Ovde se vidi da osoba
koja prolazi vodi dvostruki ž ivot, i da informaciona povezanost
biografi je dopušta različite modele dvostrukog života.
Kada su činjenice koje mogu da diskredituju osobu deo njene
prošlosti , osoba neće brinuti u tolikoj meri o izvorima ovih do-
kaza, koliko o l judima koji mogu da razotkri ju činjenice koje su
do tog momenta sakupili . Kada su diskreditujuće činjenice deo
sadašnjeg aktuelnog života, osoba mora da čuva, a ne da razot-
kriva informaci je ; mora da pazi da ne bude uhvaćena na delu, o
čemu govori jedna kolgerla:
I z lo ž e n o s t j e m o g u ć a i b e z h a p š e n j a, i j e d n a k o b o l n a . „ U v e k b a c i m b r z p o -
gled po sobi kad sam na žurci", kaže ona. „N ik ad niste s igurni . Jedn om m i
se desilo da naletim na svoja dva rođaka. Bili su u društvu dve kolgerle i
suviše zauzeti da bi se bavili sa mnom. Oduvek sam se pitala šta bih radila
kad bih nabasala na svog oca, pošto se on dosta muva.
5 7
Ukoliko postoji nešto diskreditujuće u vezi sa prošlošću i li sa-
dašnjošću osobe, čini se da će nesigurnost njenog položaja uve-
liko zavisiti od bro ja osob a koje znaju njenu tajnu ; veći broj onih
koji znaju za njenu mračnu stranu čini njenu situaciju nesigur-
ni jom. Tako m ože biti bezbednije za bank ovn og blagajnika da se
ljubaka sa pri jatelj icom svoje žene, nego da ide na trke.
Bilo da postoji velik broj onih koji znaju i li je broj ovih osoba
jako mali , ovde postoji dvostruki život koji uključuje one koji
m isle da znaju sve o osob i i one koji „st va rn o znaju. O vu situa-
ci ju treba uporediti sa situacijom osobe koja živi dupli dvostruki
56 Zb og vel ikog broja kostura u l judskim orm anim a (m račn e tajne), pravo je
čudo da učena nije popularnija. Zakonske sankcije su naravno visoke, što ovu
praksu čini veo m a n eprim erenom u mn ogim slučajevima, no ipak bi trebalo
dati objašnjenje o razlogu tako visokih kazni. Možda su i nepopularnost ova-
kvog akta i stroge kazne odraz odbojnosti koju imamo prema poslu koji od nas
zahteva da suo čim o drug e, koji to ne žele, sa diskreditujućim činjen icam a o n ji-
ma samima, a potom da te činjenice uperimo direktno protiv njihovih interesa.
5 7 S t e a m , Sisters of the Night, op. cit., pp . 9 6 - 9 7 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 86/159
Kon trola informacija i lični identitet
8 9
život, krećući se u dva kruga, od kojih nijedan ne zna za posto-
janje onog drugog, u kojem je osoba nešto sasvim drugo, gde je
njena biogr af i ja drugačija . Mu škar ac koji je upetl jan u aferu, gde
postoji mali broj osoba koje znaju za to, i predstavlja se kao da
je u zakonitoj vezi , vo di d vostru ki život. U koliko ovaj nezakoniti
par započne da sklapa prijateljstva sa l judima koji ne znaju da
ovaj par nije istinski par, razvija se dupli dvostruki život. Opa-
snost u prvom slučaju dvostrukog života je mogućnost učene i l i
zlobnog razotkrivanja činjenica; opasnost kod drugog tipa, koja
je možda veća, je nenamerno razotkrivanje, zato što niko od
onih ko pozn aje ovaj par ni je orijentisan u pravcu ču vanja tajne,
ne znajući da postoji tajna koju treba čuvati.
Do sada sam se bavio životom koji može bit i narušen onim
što drugi znaju o prošlosti osobe i l i o mračnim delovima iz sa-
dašnjeg života osobe. Sad bih se pozabavio drugom perspekti-
vom dvostrukog ž ivota .
Ka d osob a napusti zajednicu u kojoj je živela neko vrem e, ona
ostavl ja l ičnu identif ikaci ju, sa zaokružen om biog rafi jom koja ide
uz nju, uključujući i pretpostavku kako će se najverovatnije sve
„okončati . U svojoj trenutnoj zajednici osoba će takođe ostvari-
t i biograf i ju u umu drugih, potencijalni kompletan portret koji
ukl jučuje verzi ju on og što je osob a n ekad bila i poza dinu iz koje
je stigla. Jasno je da može postojati diskrepancija između ove
dve postavke poznavanja osobe. Može nastati nešto poput duple
biog rafije, koju stvaraju o ni koji su je po zna vali i oni koji je sada
pozn aju, kad i jedn i i drug i smatraju da upravo oni znaju ko je u
celosti ta osoba.
Ovaj diskontinuitet u biograf i j i može se premostit i davanjem
preciznih i adekvatnih informacija o svojoj prošlosti i sadaš-
njosti, tako dovodeći svoju biografiju, koju drugi o njoj imaju,
u sklad sa onim što oni 0 njoj pričaju. Ovaj čin premošćavanja je
olakšan kad ono što je osoba postala nije diskreditujuće za ono
što je nekad bila i, isto tako, kad ono što je osoba bila ne diskre-
dituje u većoj meri ono što je osoba postala, što uglavnom jeste
tipično u slučaju afera.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 87/159
90
S t i g m a
Dok se izučavaoci uveliko bave posledicama koje ima nepri-
merena prošlost na sadašnjost osobe, nedovoljno pažnje se po-
klanja na uticaj nekadašnjih biografa na neprimerenu sadašnjost.
N edo voljno se ceni mera u kojoj je osobi bitno da sačuva dob ru
usp om enu n a sebe kod o nih sa kojim a više ne živi, por ed toga što
se ova činjenica dob ro uklap a u on o što se zove teorija referen tne
grupe. Klasičan primer u ovom slučaju je s lučaj prostitutke koja,
iako se pri lagodi la svom urbanom okruženju i kontaktima koj i
se rutinski dešavaju, strahu je od toga da „n ab as a na čoveka iz
svog rodnog grada koji će biti u pozici j i da snimi njenu trenut-
nu društvenu pozici ju i da dostavi vest kući.
58
Za neči ju mračnu
tajnu se kaže da je kostur u njegovom ormanu, a u slučaju ove
devojke njen način života je ogroman orman, koji je prevelik, a
ona sama je kostur u tom ormanu. Sentimentalna briga vezana
za one sa koj ima više nism o u kontaktu je neugo dno st koja prati
osobu uko liko se bavi nem oralnim pos lom , što i lustruje Parkova
opas ka da nisu b ank ari ti , već protuv e, koji ne žele da im se slika
pojavi u novinama, iz straha da ih neko kod kuće ne bi prepo-
znao.
U l i teraturi postoje pretpostavke o prirodnom ciklusu prola-
ska.
59
Ciklus može započeti nesvesnim prolaskom kad prolaznik
nikad ne shvati da je uključen u proces; prelazak iz nesvesnog u
nenamerno prolaženje , o kome zatečeni prolaznik saznaje usred
58 N a primer, videti: Street- Walker ( N e w Y o r k : D e l l , 1 9 6 1 ) , p p . 1 9 4 - 1 9 6 . M a d a
tu ima mnogo fiktivnog, ima i opisa nekih primera, materijala o prostitutkama;
inače, postoji malo informacija bilo koje vrste o svodnicima. (Videti, na primer:
C . M a c l n n e s ,
Mr. Love and Justice
[London: The N e w Eng lish Library, 19 62 ] ; i:
J . Murtagh and S. Harris ,
Cast the First Stone
[ Ne w Yo r k : P o c k e t B o o k s , 1 9 5 8] ,
Ch aps. 8 and 9 .) O vo je velika šteta, zato što ne postoji n ijedn o m ušk o zaniman je
zbog kojeg se akteri više srame. Dnevna runda jednog svodnika mora bit i ispu-
njena mnogobrojnim lukavštinama koje nisu zabeležene. Osim toga, samo uz
veliku domišljatost svodnicima se može taktično saopštiti u l ice koje je njihovo
zanimanje. Ovde stoga postoji dobra prilika da se sakupi materijal o diskredito-
vanom kao o diskreditujućem.
59 Videt i: H. Ca yto n and S. Drake, Black Metropolis (Lo nd on : Jonathan Cape,
1 9 6 4 ) , „ A R o s e b y A n y O t h e r Na m e ", p p. 1 5 9 - 1 7 1 . O v e p o d a t k e s am n a ša o u
neobjavl jenom delu koje jen apisao Gary Marx.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 88/159
Kon trola informacija i lični identitet
91
prolaska; pomera se ka prolasku „ iz zabave ; prolaženje tokom
nerutinskih perioda društvenih rundi , kao što su godišnj i od-
mori i putovanja; prolaženje tokom rutinskih dnevnih s i tuaci ja,
poput onih na radno m m estu; na kraju, „nestanak - potpuno
prolaženje u svim oblast ima života, tajna koja je poznata samo
on om ko prolazi . Poznato je da kad se desi relat ivno po tpun pro-
lazak, osoba ponekad svesno organizuje svoj sopstveni ceremo-
nijalni prolazak (rite de passage), tako što ode u drugi grad, pro-
vede u sobi nekoliko dana birajući za sebe novu odeću i šminku,
a potom se, poput leptira, pojavi sa potpuno novim kri l ima.
6 0
U
svakoj od ovih faza može doći do prekida kruga i vraćanja na
staro.
Uko l iko ovog m om enta ni je m ogu će govor it i o takvom ciklu-
su sa s igurnošću , a ne op ho dn o je naglasiti da neke diskredituju-
će karakteristike isključuju krajnju fazu ciklusa, ono što je mo-
guće jeste da se potraže različite tačke stabilnosti pri probijanju
prolaska; moguće je pak shvatit i da stepen prolaska varira od
ekstremne tačke momentalnog i nenamernog prolaska do kla-
sičnog namernog totalnog prolaska.
Na veden e su dve faze u proc esu u čenja st igm atizovane osobe:
njeno učenje o normalnom shvatanju nečega i njeno uviđanje
da je ona prema tom standardu diskvali f ikovana. Sledeća faza je
učenje osobe da se nosi sa načinom na koji drugi tretiraju osobu
po pu t nje. O no što m en e sad interesuje je jo š ka snija faz a, a to je
učenje kako proći .
Kad je različitost relativno neupadljiva, osoba mora shvatiti
da se, zapravo , m ože u tajnosti uzdati u sebe. Stav koji drugi im a-
ju prema njoj treba prihvatati pažlj ivo i ne opterećivati se njime
više nego što to rade sami posmatrači. Polazeći od pretpostavke
da sve što osoba zna o sebi znaju i drugi, ona često kroz realistič
-
ku pro cen u shvati da to nije tačno. Na prim er, kaže se da oni koji
puše m arihuanu polako uvide da kad su „nad uv ani m ogu da
60 Videti : odlom ak od crno g do belog, R. Lee,
I Passed for White
(New York:
D a vi d Mc Ka y , 1 9 5 5 ) , pp. 8 9 - 9 2 ; od be log d o c rnog, J . H. G ri f f i n,
Mack l.ikc Mr
( B os t on: Hou ght on Mi f f l i n, 1 9 6 0 ) , pp. 6 - 1 3 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 89/159
92
S t i g m a
funkcionišu u prisustvu onih koji ih dobro znaju a da oni ništa
ne primete - stanovište koje dovodi do toga da se povremeni
korisnik marihuane pretvori u redovnog.
6 1
Sl ično ovom primeru,
postoje izveštaj i o devojkama koje tek pošto su izgubile nevinost
istražuju sebe ispred ogled ala d a vide da li se nj ihova stigm a vid i,
polako uviđajući da izgledaju isto kao što su izgledale i pre tog
čina.
62
U vezi sa ovakvim iskustvima može se povući paralela sa
prv im homoseksua lnim iskustvom jednog mladića :
„D a li te je to [n jegovo p rvo ho mo sek sualn o iskustvo] kasn i je brin u lo? "
pitao sam ga.
„N e, n i n ajma n je. Jedin o što me je brin ulo jeste m ogu ćn o st da to n eko sazn a .
Plašio sam se da moji roditelj i to mogu da p rimete p o men i . No, on i su se
p o n a š a l i k a o i o b i č n o , i p o č e o s a m d a s e o s e ć a m s i g u r n i m i b e z b e d n i m . "
6 3
Može se reći da će se, u zavisnosti od društvenog identiteta,
osoba sa skrivenom razl ič itošću tokom dnevnih i nedel jnih run-
di naći na tri različite vrste mesta. Biće mesta koja su zabranje-
na il i mesta koja su izvan dozvoljenih granica, gde se osobama
ovakve vrste daje na znanje da su nepoželjni, i gde njihovo pri-
sustvo dovodi do proterivanja - ishod često veoma neprijatan
svim stranama pa se često pre pribegne prećutnoj saradnj i , kad
uljez gaj i blagi prezir a pravednici ga prihvataju, čak i kad obe
strane znaju da oni drugi znaju za neprihvatanje. Postoje civilna
mesta, gde se pojedinci koji su tipa te osobe, i kad se zna da su
taj tip, pažlj ivo tretiraju, a poneka d je to tretiranje boln o, kao da
nisu diskvalif ikovane za rutinsko prihvatanje, a zapravo jesu. Po-
stoje zabačena mesta gde su osobe istog tipa izložene slobodno i
nemaju potrebu da skriva ju svoju st igmu. U nekim slučajevima
ovakvu vrstu dozvole omogućava izbor društva koje se sastoj i
od l judi sa istom vrstom stigme. Na primer, karnevali pružaju
61 H . Becker, „M arih ua n a Use an d Social Con trol" ,
Social Problems,
I II ( 1 9 5 5 ) ,
p. 40.
62 H. M . Hu ghes, ed. ,
The Fantastic Lodge
( B o s t on : H o u g h t o n M i f fl i n , 1 9 6 1 ) ,
p. 40.
6 3 S t e a m , The Sixth Man, op. cit., p. 150.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 90/159
Kon trola inform acija i lični identitet
93
f izički hendikepiranim radnicima svet u kojem njihova stigma
ne predstavl ja problem.
64
Po stoje i s lučajevi kad ov akv a zab ačena
mesta nasta ju sasvim nenamerno, bez n j ihove vol je , na osnovu
stigme koja im je zajednička. Bez obzira na to da l i osoba dolazi
na neko ov akvo ta jno mesto n am erno i li s lučajno, ovakv a mesta
će verovatno pružat i atmosferu gol icavost i . Na ovakvom mestu
osoba će moći da se opusti medu drugarima, a takođe i otkrit i
da poznanici , za koje je misl i la da su drugači j i od nje, zapravo
nisu drugači j i . Naravno, kao što sledeća situaci ja i lustruje, uvek
postoji r izik da osoba bude diskreditovana, ukoliko bi se desi lo
da norm alna o soba koju zna iz drugih o kolnosti dođ e na ovak vo
mesto.
S e d a m n a e s t o g o d i š n j i A m e r i k a n a c m e k s i č k o g p o re k l a p r i m l j en j e u b o l n i c u
s a di j a gnozom me nta l no ome te nog. O n s e že s toko pr otivio ova kvoj de f ini -
cij i , tvrdeći da je s njim sve u redu i da želi da bude premešten u „otmeniji"
centar za maloletne delinkvente. U nedelju pre podne odveli su ga u crkvu
s a ne kol iko dr ugih pa c i j e na ta . Us l e d ne s r e ć nih okol nos ti , nj e gova de voj ka
je došla u bolnicu tog jutra sa svojom prijatelj icom, čij i je brat takođe bio
pa c i j e nt u toj bol nic i , i hoda l a j e pr e m a nj e mu . U m om e nt u ka d j u j e s pa zio,
ona njega još uvek nije primetila i želeo je da to svakako izbegne. Okrenuo
se i trčao što je brže mogao, dok ga bolničari nisu uhvatil i , misleći da je do-
bio na p a d be s a . Ka d s u ga ispit iva l i u ve zi s nj e govim pon a š a nj e m , obj a s nio
je da njegova devojka ne zna da je on na „ovom mestu za debile" i da nije
m o g a o d a p o d n e s e p o n i ž e n j e d a g a v i d i u b o l n i c i m e d u p a c i j e n t i m a . "
Zbog svog načina života prostitutka je u stalnoj opasnosti da
doživi nešto slično:
Susrela sam se sa ovim aspektom društvene situacije pri poseti kolnom
putu u Hajd parku [kaže jedna društvena istražiteljka]. Puste stazo i oči-
gledna svrha bilo koje žene koja njima hoda ne samo da je dovoljna da
deklariše javno razlog zašto sam ja tu, već mi jasno pokazuju da je ova
teritorija reze rvisa na isklju čivo za prostitutk e - to je m esto koje je po siran i
64 H . Vis car di, Jr. , A Laughter in the Lonely Night (N ew York: Paul S. Eriksson ,
Inc. , 1961), p. 309.
6 5 E dge r ton a nd S a ba gh,
op. cit.,
p. 267.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 91/159
94
S t i g m a
i svakom ko odluči da kroči na njega daje pečat ovog zanata..
Ova podela sveta jedne osobe na zabranjeni, građanski, tajni,
uspostavlja cenu o tkrivanja i skriva nja i značaj toga kad se o oso-
bi zna ili ne zna, bez obzira za koju strategiju se osoba opredeli.
Kao što prostorna podela sveta osobe zavisi od njenog druš-
tvenog identiteta, svet osobe je takođe podeljen i na osn ovu nje-
no g l ičnog identiteta. Be z obzira na to da l i je neko od prisu tnih
pozn aje l ično ili je osoba koja je zadužena za prostor (dom aćica,
šef sale, šef bara i s l ično) l ično poz naje, u bilo kom slučaju, jam -
stvo daje osoba bila tu prisutna može se kasnije dokazati . Posto-
je mesta na kojima osoba može do izvesne mere biti s igurna da
neće „naleteti na nikog ko je lično poznaje, na ko jim a (u sluča-
ju obeleženosti s lavom il i ozloglašenošću, kad je osoba poznata
drugim a a da je l ično ne pozna ju) m ože očekivat i da ostane ano-
nimna. Da li će to biti velika neprijatnost za lični identitet osobe
da se nađe na mestu na kojem će je neko slučajno prepoznati,
zavis i od oko lnost i , posebno o d toga „sa kim je osoba .
S obzirom na to da se prostorni svet osobe deli na različite
oblasti, u zavisnosti od slučajeva koji su sastavni deo njenog
upravljanja društvenim i l ičnim identitetom, može se nastaviti
dal je sa razmatranjem problema i posledica prolaska. Ovo raz-
m atranje će se jedn im delom preklapati sa naro dn om m udrošću ;
upozoravajuće pr iče o okolnost ima prolaska formiraju jednim
delom moral koji ima funkciju da l jude drži na njihovim mesti-
ma.
Osoba koja prođe ima neshvatl j ivu želju da obelodani svoju
diskreditujuću ulogu, kao kad supruga mentalno ometenog pa-
cijenta pokušava da dobije osiguranje na osnovu nezaposlenosti
svog supru ga i li kad „oženjen hom oseksualac poku šava da osi-
gura kuću i shvata da mora razjasniti svoj specif ičan izbor bene-
ficije.
67
O soba najvero vatnije pati od „pro du bljiva nja , to jest pri-
tiska da usavršava laž sve dalje i dalje da bi sprečila dato razot-
66 Rolph, Wom en of the Streets, op. cit., p p . 5 6 - 5 7 .
67 U razg ovor u sugerisala Evelin Huker (Evelyn Ho oke r).
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 92/159
Ko ntrola informa cija i lični identitet
9 5
krivanje.
68
Tehnike pri lagodavanja koj ima se osoba s luži mogu
dovest i do povrede osećanja i nerazumevanja kod drugih.
69
N a-
stojanje da prikri je nedostatke može dovesti do otkrivanja nekih
drugih nedostataka koje osoba ima i l i se tako doima nekom ko
je pos m atra, kao što su, na prim er, nem arno st , kad se šlepa osob a
pretvara da vidi pa zapinje za sto, prosipa piće po košulj i , nepa-
žl j ivost , tvrdoglavost , drvenastost , rezervisanost kad osoba koja
ima poteškoće sa sluhom ne odgovo r i na pr im edbu nekom ko ne
zna za njen problem sa s luhom; pospanost , kad profesor zameni
petit mal epi leptični napad studenta sa sanjarenjem;
70
a lkoho-
lisanost , kad osoba sa cerebralnom paralizom uvidi da se njen
način hoda pogrešno tumači .
7 1
Pored toga, osoba koja prođe do-
lazi u po zici ju da sazna šta drug i „za ista m isle o ljudim a p op ut
nje, u s lučaju kad ne znaju da je prisutan neko sa problemom, i
kad se u početku ponašaju na određeni način zato što ne znaju
ništa o tom e, a po tom , kad toko m upo znav anja otkriju da posto j i
problem , naglo prom ene kurs . Sam a osoba m ožda nije upoznata
s t im koliko daleko su ot iš le informaci je o njoj , što je problem
kad su šef i l i direktor po dužnosti informisani o st igmi osobe,
a ostal i nisu. Kao što je već navedeno, osoba može postat i žrtva
učene različite vrste od strane osoba koje znaju za njenu tajnu, a
nemaju ni jedan dobar razlog da o njoj ćute.
Osobi koja prođe može se desit i klasično i centralno iskustvo
izloženosti tokom kontakata licem u lice, može joj se desiti da je
oda upravo s labost koju pokušava da prikri je. Primer osobe koja
muca je i lustracija ove situacije:
M i k o j i m u c a m o g o v o r i m o s a m o k a d m o r a m o . M i t a k o u s p e š n o p r i k r i -
va m o s voj ne d os t a t a k, d a s e na š i na jbl i ž i i z ne na d e ka d na m , u m om e nt u
68 Vezan o za skrivanje da je supružnik hosp italizovani m entalni paci jent, vide-
ti: Yarrow, Clausen and R obbin s, op. cit., p. 42.
69 O glu vim a koji se neho tice pon ašaju netaktičn o i sno bo vsk i, videti: R. G .
Barker et al.,
Adjustment to Physical Handicap and Illness
( N e w Y ork: S oc i a l S c i -
e nc e Re s e a rc h C ou nc i l B u lle t i n No. 5 5 , re vi s e d , 1 9 5 3 ) , pp. 1 9 3 - 1 9 4 .
70 S. Livingston,
Living with Epileptic Seizures
(Springfield: Charles C. Tho ma s,
1 9 6 3 ) , p . 3 2 .
7 1 He nrich and Kriegel,
op. cit.,
p. 101 ; videti takode p. 157.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 93/159
9
6
S t i g m a
nepažnje, reč iznenada izleti i mi brbljamo i blebećemo i pravimo grimase
i gušimo se dok spazam ne prođe da bismo se kad otvorimo oči suočil i sa
p r o p a š ć u .
7 2
Osoba koja pretrpi
grand mal
epileptični napad je primer još
ekstremnije situacije; osoba se može povratiti iz nesvesti ležeći
nasred ulice, stenjući i bacakajući se grčevito - diskreditovanje
razumnosti koje se može ublažit i samo u maloj meri ukoliko
osoba ni je svesna tokom neke od ovih epizoda.
73
Dodao b ih da
svaka st igmatizovana grupa ima svoj niz upozoravajućih priča
vezanih za neprijatno izlaganje i većina članova, čini se, može da
ispriča poneki primer iz svog ličnog iskustva.
Konačno, osobu koju prođe, oni koji su otkril i njenu tajnu,
želeći da je suoče s tim da se pretvarala, mogu pozvati na obra-
čun. Ova mogućnost može bit i i formalno inst itucionalizovana,
kao u slučaju saslušanja pred komisijom za mentalno zdravlje i
u s ledećem primeru:
Dorin kaže da je njeno iskustvo na sudu bi lo jedno od najružnij ih delova
u celoj priči [prostituciji] . Uđeš kroz ta vrata i svi te čekaju i posmatraju. Ja
hodam pognute glave i ne gledam ni na jednu stranu. Onda oni izgovaraju
te užasne reči: „Budući da ste obična prostitutka.. . " , i to je užasan osećaj,
što sve vreme ti ne znaš ko te sve posmatra iz zadnjeg delà sudnice. Izjasniš
se „kri va sa m i gledaš da što pre nestaneš odatle.
74
Prisustvo drugara sapatnika i li upućenih) predstavl ja poseb-
nu stavku kod prolaženja, s obzirom na to da same tehnike koje
se koriste da bi se stigma prikrila mogu onom ko poznaje trikove
zanata upravo da je otkriju, jer je pretpostavka da oni koji imaju
stigmu (il i oni koji su bliski osobi) poznaju trikove.
72 C. Van Riper, Do You Stutter? (New York: Har per & Row , 193 9) , p . 60 1, u:
Von Hentig,
op. cit.,
p. 100.
7 3 L i v i n g s t o n , op. cit., pp. 30 ff.
74 Rolph, W om en of the Streets, op. cit., p. 24. Za opšti prikaz videti: H. Garfin-
kel , „Co nd ition s of Succ essful Degradation Ceremo nies" , American Journal of
Sociology, L X I ( 1 9 5 6 ) , 4 2 0 - 4 2 4 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 94/159
Ko ntrola inform acija i lični identitet
97
„ Z a š t o s e ne obra t i š ki ropra kt i č a ru ? " u pi t a la m e je [poz na ni c a ] , ž va č u ć i
usoljenu govedinu, nagoveštavajući mi da je blizu da uzdrma moj svet, , ,Dr
Flečer [Fletcher] mi je rekao da leči jednu od njegovih paci jentkinja od
glu voć e . "
Srce mi je poskočilo od straha. Šta je htela t ime da kaže?
„ M oj ot a c je glu v", ot krila je . „ M o g u d a pre p oz n a m glu vu o s obu bi lo gd e .
Taj tvoj me k glas. I taj tvoj trik sa nezav ršavan jem rečenica. Tata to radi sve
v r e m e . "
7 5
Ovakv i pr imer i dopr inose lakšem razumevan ju ran i j e pome-
nute ambivalentnosti koju osoba može da oseća kad se suoči sa
sebi sličnima. Kao što Rajt (Wright) navodi:
. . . osoba koja želi da prikri je svoje nedostatke primetiće manire kod druge
osobe koji otkrivaju ove nedostatke. Može se desiti da osoba gaji osećaj
pre z i ra pre m a ovi m m a ni r i m a koj i ot kri va ju č i nje ni c u d a ne ko i m a ne d o-
statak, i iz želje da prikri je svoj nedostatak osoba želi da i drugi prikri ju
svoj. Tako će osoba koja ima poteškoće sa sluhom i nastoji da prikri je svoj
nedostatak biti i ri t irana kad stari ja žena stavi ruku pored uha da bi bolje
čula. Često ukazivanje neke osobe na vlastit i nedostatak predstavlja opa-
snost za osobu jer joj budi osećaj griže savesti zato što prezire l jude koji su
ka o i ona i prov oc i ra m ogu ć no s t s ops t ve n og ot kri va nja . O s ob i v i š e od go -
vara da otkri je neči ju tajnu i da se postigne džentlmenski dogovor da oni
svako za sebe nastave da igraju svoju „kao da" ulogu gde će osoba izazvati
pretvaranje druge osobe tako što će joj poveriti svoje sopstveno.
7 6
Kontrola informaci ja vezanih za identitet ima poseban uticaj
na odnose. Odnosi nekad uslovl javaju l jude da provode vreme
zajedno i š to v i še vremena osoba provodi sa drugom osobom
veće su šanse da sazna više info rm aci ja koje su diskreditujuće po
osobu. Pored toga, kao što je već pomenuto, svaki odnos primo-
rava povezane osobe da razmene o dređenu kol ič inu inform aci ja
o sebi sa drugom osobom, kao potvrde poverenja i međusobne
odanosti . Bliski odnosi koje je osoba imala pre nego što je došla
u situaciju da nešto kri je stoga postaju kompromitujući, auto-
7 5 F. W arfield,
Cotton in My Ears
(N ew York: The Vik ing Press, 1948) , p. 44, u:
Wright, op.
cit.,
p . 2 1 5 .
7 6 W ri ght , op. cit., p. 41.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 95/159
9 8 S t i g m a
matski manjkavi u vezi sa međusobno podel jenim informaci ja-
m a. No voo form ljeni odn osi il i odno si „postst igm e će verova tno
dovesti diskreditovanu osobu do tačke kad će smatrati da je ča-
sno da zadrži neke činjenice za sebe. U nekim slučajevima, čak i
kratkotrajni kontakti mogu predstavljati opasnost, zato što kra-
tak razgovor između stranaca može dotaći skrivene neuspehe,
kao u situaciji bračnog para, gde je suprug impotentan, kad žena
treba da odgovori na pitanje koliko imaju dece i , ako nemaju,
koji je razlog tome.
77
Fenomen prolaska uvek pokreće pitanje vezano za psihičko
stanje prolaznika. Kao prvo, pretpostavl ja se da on neminovno
m ora da plat i visoku psihološku cenu, veom a visok nivo uznem i-
renosti jer živi život koji se može srušiti svakog momenta. Iskaz
žene čij i je suprug mentalno ometen dobra je i lustracija:
. . . recimo da n akon Džordžovog izlaska sve bude u redu, a on da mu to
neko saspe u lice. To bi sve upropastilo. Užasava me pomisao da se to može
desiti.
78
Smatram da bi detaljno izučavanje prolaznika pokazalo da se
uznemirenost ne javl ja u svim s lučajevima i da u ovom pogledu
naši koncepti o l judskoj prirodi nisu ispravni.
Kao drugo, postoji uverenje, potkrepljeno dokazima, da će
prolaznik biti razapet između dva pripajanja. Osećaće izvesni
stepen otuđenja od svoje nove „grupe , jer će imati poteškoća da
u potpu no sti p rihvati njen stav da ono što on zn a da jeste, to m u
se može i pokazati .
79
On će, pre svega, imati osećaj nelojalnosti i
samoprezira kada ne može ništa da preduzme protiv „uvredl j i -
vih ko m en tara ko je prave članovi kateg orije u koju prelazi na
račun član ova katego rije iz koje je izašao, po seb no u situaciji k ad
smatra da je opasno da se suzdrži od pridruživanja klevetanjima.
Jedna diskreditovana osoba ovo opisuje:
77 „Ve ra Vaugh an ", u : Toyn bee,
op. cit.,
p. 126.
78 Yarrow, Clausen an d Robbin s , op. cit., p. 34.
7 9 R i e s m a n ,
op. cit.,
p . 1 14 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 96/159
Kontrola inform acija i lični identitet
9 9
K ad se zb i j a j u šal e n a r aču n „h o mo sek su al aca" mo r am d a se smej em sa
o stal i ma, a k ad se g o v o r i o žen ama mo r am d a i zmi šl j am i g o v o r i m o sv o j i m
o sv aj an j i ma. Mr zeo sam seb e u tak v i m tr en u ci ma, a l i č i n i mi se d a n i sam
i mao d r u g o g i zb o r a. M o j č i tav ž iv o t p r etv o r io se u j ed n u v el ik u l až .
80
Ton glasa koje [moje pri jatel j ice] koriste kad govore o svojim bračnim par-
tnerima me je šokirao i imala sam osećaj da varam dok sam bila u pozici j i
na koju l judi u braku gledaju pril ično kivno, dok sam zapravo važila za
u d atu žen u . Ose ćal a sam se p o m al o n ei sk r en o m i u d r u štv u m o j i h n eu d ati h
prijatel j ica koje nisu o tome govorile, al i su me posmatrale sa određenom
znatižel jom i zavidele mi na iskustvima koja zapravo nisam imala.
8 1
Kao treće, svi su izgledi da se smatra, po svoj pril ici ispravno,
da onaj koji prođe mora biti spretan u situacijama za koje će
drugi verovati da su neiskalkul isane i l i nenamerne. Ono što su
za no rm alne osob e rutinske radn je za koje ne treba razm išl janje,
za diskreditovanu osobu mogu predstavl jat i problem u kome se
mora snalaziti .
82
Ovakve situaci je se ne mogu uvek rešavati kroz
iskustvo stečeno u prošlosti , s obzirom na to da nove situaci-
je uvek iskrsavaju, onemogućavajući da se iskoriste već poznate
strategi je prikrivanja. Osoba sa skrivenim nedostatkom mora
bit i pripravna da se nosi sa društvenim situaci jama, poput ske-
nera, za m ogu ćno sti , i na taj način biva otuđena o d jed no stavn og
sveta koji oko nje postoji . Jedan skoro slep mladić i lustruje na
svom primeru:
U sp el o mi j e d a sak r i j em o d Mer i d a i mam l o š v i d , p o r ed d v an aestak p i ća
koje smo ispil i i tr i f i lma koje smo pogledali . S lužio sam se svim mogućim
tr i k o v i ma za k o j e sam zn ao . S v ak o g j u tr a b i h o b r ati o p o seb n u p ažn j u n a
boju njene halj ine i onda bih budno pazio, uključujući i svoje šestog čulo,
d a mo g u u v ek d a j e p r ep o zn am. N i šta n i sam p r ep u štao s l u čaj u . Ak o n e b i h
bio siguran, pozdravio bih svakog za koga mi se učini da je ona sa izuzet-
nom l jubaznošću. Oni su verovatno misl i l i da sam budala, al i to me se ni
najmanje nije ticalo. Uvek bih je držao za ruku kad bismo se noću vraćali
80 W i l d eb l o o d ,
op. cit.,
p. 32.
81 „Ve ra Vaugh an", u: Toynbe e,
op. cit.,
p. 122.
82 Z a ov o je zaslužan Haro ld Garfinke l.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 97/159
1 0 0 S t i g m a
iz bioskopa, i ona me je vodila, ne znajući da to čini, tako da nisam brinuo
o ivičn jacima i s tep en icama.
8 3
M ladić koji je bio „stisn ut i nije m og ao da mo kri u prisustvu
drugih, želeo je da ovu svoju različitost drži u tajnosti , i morao
je da smišl ja planove tamo gde su ostali mogli da budu to što
jesu - dečaci:
Kad sam u svojoj desetoj godini otišao u internat, pojavile su se nove poteš-
koće i morao sam da smislim n ove n ačin e da se n osim s n jima. Gen eraln o
gledan o, p roblem je bio da n e p ustim vodu kad mi je p otrebn o, već kad je
p ri l ika. Smatrao sam da treba da skrivam od ostalih dečaka da sam druga-
čiji , jer nešto najgore što može da zadesi dečaka u osnovnoj školi jeste da
bude na neki način „drugačiji" ; išao sam na zahod kad i ostali i , mada se
ništa nije dešavalo, rasla je moja zavist prema drugarima koji imaju slobo-
du da se p on ašaju p rirodn o, čak su izazivali jedn i druge da vide ko može
najdalje da dobaci na zidu. (]a bih im se rado pridružio, a u slučaju da me
je n eko p rozvao p retvarao sam se da sam to „up ravo obavio" . Korist io sam
različite strategije. Jedna od njih bila je da izađem tokom časa, kad su svi
zahodi p razn i . Druga je bi la da dugo n oću ostajem budan i da korist im
nošu ispod kreveta, dok drugi spavaju, i li kad je mračno i ne mogu da me
vide.
8 4
Saznajemo da sl ičan problem imaju i oni koju mucaju:
Postoje različ i t i tr ikovi kojima mi zamaskiramo i l i min imiziramo n aše blo-
kade. Un ap red p redvidimo p ojavlj ivan je „ tragičn ih" glasova i reči , koji se
zovu tako jer su n am jako p roblematičn i . Izbegavamo „tragičn e" reči kad
god smo u mogućn osti , koristeći umesto n jih reči kojé 'n am n e p rave p ro-
bleme i l i n a brzin u p reformulišemo misao sve dok n aš govor n e p ostan e
tako isprepleten poput špageta na tanjiru.
85
Problem žene čij i je suprug mentalni pacijent:
Skrivanje često postaje prevelik teret. Da bih sakrila od komšija da mi je su-
prug u bolnici (rekla im je da je u bolnici na ispitivanjima zbog sumnje da
8 3 C r i d d l e , op. cit., p. 79.
84 „N . O. Goe " , u : Toyn b ee,
op. cit.,
p. 150.
85 Riper, op. cit., p. 601, u: Von Hentig, op. cit., p. 100.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 98/159
Kon trola inform acija i lični identitet
1 0 1
ima rak), gospoda G. mora da žuri u stan da bi uzela svoju poštu pre nego
što to umesto nje urade njeni susedi, kao što su imali običaj da rade. Mora
d a i zb eg av a u ži n u sa žen ama u su sed n i m stan o v i ma d a b i i zb eg l a n j i h o v a
pitanja. Pre nego što bilo koga pusti u stan, mora da ukloni sve materi jale
koji ukazuju na bolnicu, i sl ično.
86
Problemi jednog homoseksualca :
N ap eto st zb o g v ar an j a mo j e p o r o d i ce p o n ek ad p o staj e n ep o d n o šl j i v a . Mo -
r am n ep r estan o d a p az i m n a sv ak u r eč k o j u i zg o v ar am , n a sv ak i p o k r et k o j i
napravim, da se ne bih odao.
8 7
Slične situacije mogu ilustrovati i pacijenti koji pate od kolo-
stomije:
„N i k ad n e i d em u l o k al n i b i o sk o p . Ak o k o j i m sl u čaj em i d em u b i o sk o p
u v ek b i r am v el i k e sal e k ao što j e R ad i o -G r ad g d e i mam v eći i zb o r sed i šta
i gde mogu izabrati sedište bl izu izlaza, da mogu da otrčim do toaleta ako
k r en u g aso v i . "
8 8
„K ad se v o zi m au to b u so m u v ek b i r am zg o d n o sed i šte . S ed i m u v ek n a k r aj -
njem sedištu i l i na sedištu blizu vrata."
8 9
U svakom od ovih slučajeva zahteva se poseba n tajming. Stoga
se up ražn java „život na uzici - sind rom P epeljuge - tako da dis-
kreditovan a o soba bude u bl izini mesta gde uvek m ože da n abaci
svoju masku i gde može da se odmori od njenog nošenja. Osoba
se udaljava od svoje stanice samo toliko da ima mogućnost da se
brzo vrati , a da ne izgubi kontrolu nad in form aci jam a o sebi.
Kak o ir igacija predstavlja os nov nu p reven tivu p rotiv izl ivanja, kao i čin koji
ima velik emotivni značaj , pacijenti koji pate od kolostomije često uskla-
đuju putovanja i društvene kontakte sa vremenom irigacije. Putovanje se
u g l av n o m o g r an i čav a n a r azd al j i n e k o j e se mo g u p r eći u o k v i r u p er i o d a
između ir igacija, a društveni kontakti su ograničeni na periode između ir i -
86 Yarrow, Clausen and Robbinson ,
op. cit.,
p. 42.
87 W i l d eb l o o d ,
op. cit.,
p. 32.
88 O rba ch et al.,
op. cit.,
p. 164.
89
Ibid.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 99/159
1 0 2 S t i g m a
gacija, koji mogu obezbediti maksimalnu zaštitu protiv izlivanja ili f latusa.
Za ovakve pacijente se može reći da žive na uzici koja je dugačka onoliko
koliko je dugačak vremenski interval između irigacija.*
0
Još je ostalo da se razmotri jedno pitanje. Kao što je već na-
vedeno, dete sa st igmom može da prođe na poseban način. Ro-
ditelji , znajući za stigmatično stanje svog deteta, mogu ga staviti
po d stakleno zvo no i prihvatit i ga takvog kak vo je, uz igno risanje
onog šta će to dete neminovno postati. Kad izlazi napolje dete
to čini kao nesvesni prolaznik, bar u meri u kojoj njegova st i-
gma nije momentalno uočlj iva. U ovoj pozici j i njegovi roditel j i
se suočavaju sa di lemom vezan om za upravl janje in form aci jam a
i prinuđeni su da potraže pomoć stručnog l ica u vezi sa strate-
gi jom.
9 1
Ukoliko se detetu njegova situacija objasni u školskom
uzrastu, postoji m ogu ćno st da neće biti psihičk i dovo ljno sn ažno
da pod ne se takvu vest , i uz to može n etaktično otkrit i one činje-
nice o sebi koje ne treba da zna. S druge strane, ukoliko se drži u
nezn anju su više dug o, neće bit i pripre m ljeno za ono što ga čeka,
čak se može desit i da dobije informacije o svom stanju od nekih
nepoznatih l judi koji nemaju nikakvog razloga da mu to saopšte
blagovremeno na pažl j iv i konstruktivan način.
Tehnike za kontrolu informacija
Već je rečeno da društveni identitet pojedinca pravi podelu
ljudi i mesta za njega, što čini i l ični identitet, mada na drugačiji
način. Ovo su referentni okviri koji se moraju primeniti pri pro-
učavanju dnevne runde određene st igmatizovane osobe u nje-
nom kretanju ka radnom mestu i nazad kući, mestu gde kupuje,
mestima gde se rekreira. Kl jučni koncept ovde je dnevna runda
koja osobu povezuje sa nekoliko društvenih situacija. Ima onih
90 O rba ch et al.,
op. cit.,
p . 159.
91 Z a verziju lekara opšte prak se kad je u pitanju dečja epilep sija kao problem
kontrole informacija, videti: Livingston, op. cit., „Should Epilepsy Be Publicized",
p p . 2 0 1 - 2 1 0 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 100/159
Ko ntrola inform acija i lični identitet
103
koji proučavaju dnevnu rundu iz posebne perspektive. Posmatra
se stepen u kojem je osoba diskreditovana, posmatraju se rutin-
ski ciklusi ograničenja sa koj ima se suočava u pogledu društve-
nog prihvatanja; stepen u kojem je d iskreditujuća; posm atraju se
situaci je sa koj im a se susreće u upravljanju info rm aci jam a o sebi.
N a prime r, oso ba sa deform itetom lica mo že oč ekivat i , kao što je
naved eno, da u sve m anjo j m eri predstavl ja šok za svoje susede, i
u ovim okvir ima može post ići mali procenat prihvaćenosti ; i sto-
vremeno, odevni predmet i koje osoba nos i u svrhu pr ikr ivanja
ovog d eformiteta imaće m anj i e fekat u n jenom kraju, nego tamo
gde osobu niko ne poznaje i gde će je tretirati na manje pri jatan
način.
Sad mogu da se razmotre uobičajene metode koje osoba sa
defek tom , koj i ču va u tajnost i, m ože da korist i da bi up ravl jala
bi tnim inform aci jam a koje se odn ose na n ju.
Jedna od strategija da se sakri ju i li umanje znakovi koji se
smatraju obeležj ima st igme jeste promena imena kao poznat na-
čin.
92
Narkomani nam pružaju uvid u još jedan pr imer :
Polici ja Nju Orleansa je počela da zaustavlja narkomane na ulici i da im
preg leda ruke, radi utvrđ ivanja po stojanja tr ago va igle. A k o bi postojali tra-
govi , onda bi prisi l javali ovisnika da potpiše iz javu u kojoj priznaje svoje
s t a nje , t a ko d a bi m oga o d a bu d e pod vrgnu t „ s u d u z a na rkom a ne " . O be ć a -
vali bi im suspendovanje kazne ako bi se iz jasnili da su krivi i započinjali
novo suđenje. Narkomani bi pretraži li či tavo telo ne bi l i našli neko drugo
m e s t o d a s e bod u os i m ru ke . A k o bi s u d pron a š a o u bo d e , za d rž a li b i os obu
sedamdeset dva sata i nastojali da je ubede da potpiše priznanje.
5 3
Treba napomenuti da zbog toga što fizička oprema koja se
koristi da bi ublažila neke nedostatke, razumljivo, postaje obe-
ležje stigme, postoji snažna želja da se ta oprema ne koristi . Kao
primer može se navest i s lučaj osobe sa oslabljenim vidom koja
izbegava da nosi bi fokalne naočare, zato što postoj i mogućnost
92 Videti: L . Broom , H . P. Beem an d V. Ha rris ,„Ch aract eristics of 1 , 10 7 Petit io-
ne rs for C ha ng e of Na m e " ,
Am erican Sociological Review,
X X ( 1 9 5 5 ) , 3 3 - 3 9 .
9 3 W . Lee, Junkie ( Ne w Y ork: A c e B ook s , 1 9 5 3 ) , p . 9 1 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 101/159
104
S t i g m a
da je svrstaju u starije osobe. Naravno, ovaj metod predstavlja i
kompenzatornu meru. Ukol iko se ova korektivna oprema učini
nevidl j ivom , onda ona obavl ja dv ostruku funkci ju . S lučaj o sobe
sa problemima sa s luhom i lustruje nam upotrebu ovakve nepri-
metne korekcije:
Tetka Meri [rođaka koja ima p robleme sa s luhom] je zn ala sve o p rvim
slušn im ap aratima, mn ogobrojn im vari jan tama truba za uši . Ima fotogra-
fi je koje prikazuju kako su se takvi receptori ugrađivali u šešire, ukrasne
češljeve, štapove za hodanje, skrivali u fotelje, u vazi postavljenoj na stolu u
dnevnoj sobi, čak su se sakrivali i u bradi kod muškaraca. '
4
Jedan od skori j ih pr im era su „nevid l j iva sočiva , b i fokaln a
oprema koja ne „otkriva „razliku .
Skrivanje obeležja stigme ponekad se javl ja kao i s l ičan pro-
ces, korišćenje kontraindikatora, kao što se vidi kroz praksu
Džejmsa Ber i ja ( James Berry) , prvog profes ionalnog krvnika u
Engleskoj.
Ne zna se pouzdano da li je napad na Berija ikad planiran, no način na koji
su ga dočekivali n a ulicama bio je takav da se on veoma trudio da p rikri je
svoj identitet kad god je to bilo moguće. U jednom intervjuu je izjavio da,
kad putuje u Irsku, često prikriva konopac tako što ga obmota oko sebe,
tako da ga ne bi odala torba, koja je u istoj meri obeležje njegove profesije
kao i mala crna torba viktorijanskog lekara. U kojoj meri se on oseća otu-
đen i omražen od svih, verovatn o i lustruje ep izoda kad su ga sup ruga i s in
p rati l i do Irske p ovodom jedn og p ogubljen ja, č i je društvo je op isao kao
prikrivanje svog identiteta, jer, kako je smatrao, niko ne bi pretpostavio da
je čovek koji hoda držeći za ruku desetogodišn jeg dečaka zap ravo krvn ik
koji treba da obesi ubicu. '
5
Ovde se radi o nečemu što špijunska l iteratura naziva „zaklo-
nom , a druga opisuje kao bračnu uslugu koja je moguća kod
homoseksualca muškog pola i homoseksualca ženskog pola koj i
potisnu sv oje sk lono sti i venčaju se.
94 Warfield,
Keep Listening, op. cit.,
p. 41.
95 Atholl , op. cit., p p . 8 8 - 8 9 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 102/159
Kon trola inform acija i lični identitet
105
Kad se st igma osobe ustanovi tokom njenog boravka u bol-
nici , i kad bolnica i nakon otpuštanja osobe iz bolnice nadgleda
osobu jedan izvestan period, može se očekivat i speci f ičan ciklus
prolaska. N a prim er, u jed no j bolnici za men talno obolele
96
utvr-
đeno je da paci jenti koj i se vraćaju u zajednicu uglavnom imaju
nameru da u određenoj meri prođu. Oni koj i su prinuđeni da se
oslanjaju na osoblje iz rehabilitacionog centra, na radnike iz so-
ci jalne službe i li agencije za traženje posla, često međusobno ra-
spravl jaju o s i tuaci jama sa koj ima se suočavaju i o standardnim
načinima prevazi laženja ovakvih s i tuaci ja. Pri l ikom zapošl java-
nja poslodavac mora bit i obavešten o st igmi osobe a možda i
personalni menadžer, no ostali niži nivoi organizaci je ne moraju
bit i upoznati sa ovom činjenicom. Kao što je već rečeno, ovakva
situacija može stvoriti određeni stepen nesigurnosti , jer osoba
nika d nije načisto ko „zna , a ko ne , i koliko će vre m en a p roć i pre
nego što saznaju oni koji ne znaju. Pacijenti smatraju da nakon
šest provedenih meseci na radnom mestu, što je dovoljan period
da uštede nešto novca i oslob ode se bolničkih agenci ja, m og u da
napuste posao i , na osnovu šestomesečnog rada, dobi ju zaposle-
nje na nekom drugom mestu, ovog puta verujući da nisu dužni
nikom da govore 0 tome da su jedno vreme bi l i lečeni u bolnici
za mentalno obolele.
97
Druga strategija onih koji prođu jeste da predstave svoju sti-
gmu kao pokazatel j neke druge karakterist ike, one koja nema
težinu st igme. Mentalno poremećene osobe, na primer, ponekad
pokušavaju da prođu samo kao mentalni paci jenti , od koj ih ovo
dru go p redstavlja ma nje zlo.
98
Slično ov om e, osoba koja im a pro -
bleme-sa s luhom može namerno predstavit i sebe tako da odaje
96 Vid eti studiju 0 boln ici Sveta Elizabeta (St. Elizabeths Hosp ital), W ash in-
gton, D. C. , koja je jednim delom navedena u:
Asylums
( N e w Y ork: D ou b le d a y &
C o . , A n c h o r B o o k s , 1 9 6 1 ) .
97 Z a dok az o učestalom korišćenju takvog ciklusa prolaska od strane biv-
ših bolesnika, videti : M. Linde r and D. Landy , „Post-D ischarg e Experience and
Vocational Rehabilitation Needs of Psychiatric Patients",
Mental Hygiene,
XI.II
( 1 9 5 8 ) , 3 9 .
9 8 E d ge rt on a nd S a ba gh, op. cit., p. 268.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 103/159
103
S t i g m a
utisak sanjara, osobe koja je odsutna duhom, nezainteresovane
osobe, nekog kome je sve dosadno, čak i kao nekog ko ima ne-
svestice, i l i kao nekog ko hrče i ne može da odgovori na pitanja
jer očigledno spava. Ovakve karakterne crte, zbog kojih osoba ne
čuje, ne ukazuju na gluvoću.
Veoma rasprostranjena strategija diskreditovane osobe jeste
da preuzme rizik i podeli svet u dve velike grupe onih kojima
ništa ne poveri, i onih kojima poveri sve i potom se na njih osla-
nja. Osoba bira za svoju maskaradu upravo one osobe koje bi
predstavljale po nju najveću opasnost. U slučaju bliskih odno-
sa osoba odmah po usvajanju st igme „dovodi odnos do sadaš-
njeg oblika kro z potp uno pove rl j iv razgovor. Nak on toga osoba
može biti odbačena, no osoba je u tom slučaju neko ko se časno
poneo. Interesantno je da ovu vrstu upravl janja informacijama
preporučuju lekari opšte prakse, naročito kad su oni ti koji treba
da saopšte osobi da ima stigmu. Tako lekari koji ustanove slučaj
gube mogu predložiti da za ovu tajnu mogu znati samo lekari,
pacijent i njegov najuža porodica,
10 0
možda nudeći ovu diskreci-
ju da bi obe zbed ili stalnu sarad nju sa pacijen tom . U slučaju p ost-
stigmatičnih odnosa koji su odmakli od tačke kada je osoba tre-
balo da kaže, osoba može odigrati priznanje uz toliko emotivnog
unošenja kol iko je potrebno zbog dosadašnjeg ćutanja , a potom
se prepustiti milosti drugih zbog svoje dvostruke izloženosti,
prvo kroz svoju različitost, a zatim kroz svoju neiskrenost i ne-
poverlj ivost. Postoje zabeleške ovakvih dirl j ivih scena
10 1
i potre-
be da se razumeju ogromne količ ine opraštanja koje one mogu
da proizved u. Nem a sum nje da je faktor uspeha ko d o vakve vrste
priznan ja dob ra pro cen a onog od koga se skrivalo , da bi onaj koji
99 Warfield, Cotton in My Ears, op . cit., p p . 2 1 , 2 9 - 3 0 , u : W r i g h t , op. cit., pp.
23-24. Op šti p rikaz dat je u : Lemert ,
Social Patho logy, op. cit.,
p. 95, pod naslo-
vom „sup rotstavljen e uloge" .
100 B. Rou eché , „A Lon ely Road", Eleven Blue Men (N ew York: Berkley Publis-
h i n g C o r p . , 1 9 5 3 ) , p . 1 2 2 .
10 1 O sceni izm eđ u trud ne prostitutke i nepo znato g muš ka rca koji želi njome
da se oženi, videti : Thomas, op. cit., p. 134; za izmišljenu scenu između crnca u
prolazu i bele d evojk e koju želi da oženi, videti: Joh nson ,
op. cit.,
p p . 2 0 4 - 2 0 5 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 104/159
Kon trola inform acija i lični identitet 1 0 7
je skrivao bio siguran da njegovo priznanje neće dovesti do pot-
punog narušavanja odnosa. Napomenimo da je s t igmat izovana
osoba uverena da su ovakve s i tuaci je skoro redovno osuđene na
propast. Novi odnosi su često vrlo nestabilni, a cena iskrenosti je
previsoka, te se često to izbegava.
Ka ko sm o već rani je ist icali , osoba k oja je u pozici ji da ucenju-
je često je istovremeno i u pozici j i da pomogne osobi da sakri je
tajnu koju zna o njoj ; štaviše, pretpostavka je da ima više moti-
va da učestvuje u sakrivanju tajne nego u njeno m razotkrivanju.
Tako upravnici uređenih utočišta često nameću polit iku privat-
nosti koja štit i izgrednike koji se ponekad nađu na njihovoj teri-
tori j i . Svodnici se ponekad takođe brinu na sličan način:
Mu š ka rc i [s vod ni c i ] i z na jm lju ju s obe u ot m e ni m hot e l i m a , na prvom s pra -
tu, tako da njihovi kli jenti mogu da koriste stepenice i na taj način izbegnu
susret sa recepcionarima i li l i ftbojem.
1 0 2
Isti stav imaju i njihove kolege:
Ukoliko su njihovi kli jenti poznate ličnosti , devojke ih neće imenovati , čak
n i u m e đ u s o b n o m r a z g o v o r u .
1 0 5
U log a fr izera zaposlenog u javn oj kući „p rve klase je s l ičan
pr imer :
Zaista, on je bio više od umetnika. Bio je iskren pri jatelj svakoj devojci iz
ku ć e i „ Č a rl i " je č u o i s poves t i koje s u re t ko kom e d ru g om pove re ne i d a va o
je devojkama mnogo korisnih saveta. Pored toga, na svojoj adresi u Aveniji
Mičigen primao je poštu devojaka koje su svoju profesi ju skrivale od svoje
porodice i pri jatelja i njegova kuća je bi la mesto gde su mogle da smeste
s voje rođ a ke , u koli ko s e i z ne na d a poja ve u Č i ka gu .
1 0 4
Drugi primer su bračni partneri , od koj ih jedan pripada st i -
gmatizovanoj kategori j i . Na primer, sugeriše se da supružnik
1 0 2 S t e a m ,
Sisters of the Nigh t, op. cit.,
p. 13.
1 0 3 H. G re e nw a ld ,
The Call Girl
(N ew York: Ballantine Boo ks, 19 58) , p. 24.
10 4
Mad eleine, op. cit.,
p. 71 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 105/159
105
S t i g m a
alkoholičara pomogne alkohol ičaru da pr ikr i je svoj problem.
Supruga osobe koja pat i od kolostomije će jo j pomoći da bude
sigurna da se to ne oseti ,
10 5
uz to može imati
ulogu on og ko uvek odgovara n a telefon ske p ozive i l i otvara vrata, kako bi
se i r igaci ja obavljala n eometan o.. .
1 0 6
Suprug žene koja samo naizgled normalno čuje , pomagao joj
je na sledeći način:
On sam je bio divna osoba i od trenutka kad smo se zaljubili , znao je in-
st in ktivn o kako da mi p omogn e da p rikri jem svoje s labe tačke i da uman ji
moje greške. Imao je jasan , zvon ak glas . Nikad n i je p odizao glas , a ja sam
uvek čula šta je rekao, bar me je on uvek uverio da je to tako. Kad bismo bili
u društvu drugih l judi , p osmatrao me je da vidi kako se sn alazim i kad bih
se ja zap etljala n en ametlj ivo mi je p omagao da se držim toka razgovora.
107
Treba dodati da bliske osobe ne samo da pomažu diskredi-
tovanoj osobi u njenom prikr ivanju, već ovu funkci ju protežu
i iznad ove tačke. Oni, zapravo, mogu poslužiti kao zaštitnički
krug, omogućavajući osobi da se oseća više pr ihvaćenom kao
no rm aln a osob a, nego što to jeste tako. Bliske osob e će stoga biti
svesnije ovog problema i različitosti stigmatizovane osobe nego
sama osoba. Svakako da je neodgovarajuća tvrdnja da se uprav-
l janje st igmo m odn osi jedino na st igmatizovan e o sobe i s trance.
Veo m a je zanim lj iv podatak da oni koj i dele odredenu st igmu
mogu da računaju na međusobnu pomoć pri prolasku, i lustru-
jući tu činjenicu time da oni koji možda predstavljaju najveću
pretnju često mogu da budu od najveće pomoći . Na primer, pr i-
lazak jednog homoseksualca drugom može bit i izveden tako da
niko od normalnih osoba ne pr imeti da se dešava nešto neoubi-
čajeno:
10 5 O rba ch et al., op. cit., p . 163 .
10 6
Ibid.,
p . 1 5 3 .
107 Warfield, Keep Listening, op. cit., p. 21.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 106/159
Ko ntrola informa cija i lični identitet
109
A k o p a ž l j i v o p o s m a t r a m o i z n a m o t a č n o š t a d a p o s m a t r a m o k a d s m o u
, ,ge j " klu bu , pr i m e t i ć e m o d a ne ke os obe kom u ni c i ra ju be z ra z m e nji va nja
re č i, ve ć ra z m e nju ju ć i pog le d e , a li ne kra tke pogle d e ka kve m u š ka rc i obi č -
no ra z m e nju ju . '
0 8
Slična vrsta kooperat ivnost i je uobičajena u krugovima st i -
gm atizovanih osob a koje se l ično poz naju. N a primer, bivši me n-
talni pacijenti , či je poznanstvo datira iz bolnice, mogu ovu či-
njenicu u spoljašnjem svetu taktično držati pod kontrolom. U
nekim situaci jama, kao kad je jedna od t ih osoba u društvu nor-
m alnih, osobe m ogu da se prave u „prolasku jedn a pored druge
da se ne poznaju. Tamo gde dođe do pozdrava, on se može odi-
grat i diskretno. Kontekst prethodnog poznavanja se ne pokazuje
otvoreno, a osoba koja je u delikatni joj s i tuaci j i ima pravo da
se ponaša onako kako dikt ira s i tuaci ja. Ovo, naravno, ni je samo
slučaj bivših mentalnih paci jenata:
Profesionalna kolgerla ima kodeks koji reguliše njen odnos sa kli jentom.
Na pri m e r, u obi č a je no je z a d e vojku d a ni ka d ne poka z u je ni ka kve z na ke
pre poz na va nja kl i je nt a u koli ko ga s re t ne na ja vnom m e s t u , os i m a ko je on
p r v i n e p o z d r a v i .
1 0
'
Tam o gde se ne po štuje ov akv a vrsta diskreci je m ože se oček i-
vat i da diskreditovana osoba preduzme neke disciplinske mere,
kao što je opisao Rajs (Reiss) u svom radu o mladalačkom pre-
duze tništvu, ci tirajući info rm anta :
Š e t a o s a m s a s vojom s t a lnom d e vojkom ka d je t a j hom i ć , s koj i m s a m je d -
no m b i o, proš a o pore d na s kol i m a i po č e o .da z vi ž d i i d oba c u je : „ Ć a o, c a ka -
ni ." . . . Pobesneo sam . . . otišao sam do momaka, našli smo ga i prebili ga,
t a ko d a m u vi š e ne ć e pa s t i na pa m e t . . . d a s e pros e ra va .
1 1 0
1 0 8 E . Hooke r , „ T he Ho m o s e x u a l C om m u n i t y " , ne obja vlje n ra d proč i ta n na
Četrnaestom kongresu primenjene psihologi je u Kopenhagenu, 14 . avgusta
1961, str . 8 . Struktura takvog susretanja pogleda je kompleksna i uključuje za-
jedničko prepoznavanje društvenog (ali ne ličnog) identiteta; takode uključuje
seksualnu nameru, a ponekad i prećutni dogovor.
1 0 9 G re e nw a ld , op. cit., p. 24.
1 1 0 A . J. Reiss,
Jr.,
„Th e Social Integration o f Qu eers an d Peers",
Social Problems,
I X ( 1 9 6 1 ) , 1 1 8 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 107/159
110
S t i g m a
Može se očekivati da oni koji prođu voljno drže određenu
vrstu distance. Oni diskreditujući koriste vrlo sl ične načine kao
i diskreditovani, ali iz različitih razloga. Umanjujući ili izbega-
vajući bliskost osoba sebe oslobađa obaveze da obelodani isti-
nu. Održavajući distancu u odnosu, osoba ne mora da provodi
vreme sa drugim, jer, kao što je već navedeno, što više vremena
se proved e sa drugim , već e su šanse da tajna bude o tkrivena . Na -
vodimo citate iz rada koji su uradile supruge mentalnih pacije-
nata:
Otpisala sam sve ostale prijatelje [osim pet ljudi koji su „znali"]. Nisam im
rekla da menjam stan, isključila sam telefon a da nikog nisam obavestila,
tako da n isu imali n ačin a da sa mn om stup e u kon takt .
1
"
Nisam se družila ni sa kim posebno na poslu jer nisam želela da ljudi sa-
znaju gde se nalazi moj suprug. Smatrala sam da će, ako se sprijateljim s
njim a, početi d a postavljaju pitanja i ja bih mo žd a poč ela da gov orim , a
mislim da je bolje da što man je l judi zn a za Džoa."
2
Održavajući f izičku distancu, osoba ograničava tendenciju
drugih da izgrade njenu l ičnu identif ikaciju. Stanujući u kvar-
tovima gde je stanovništvo mobilno može ograničit i kol ičinu
kontakata koje drugi s njom imaju. Na taj način nema onih koje
bi često viđala i tako osigurava sebi prazan prostor u biografi j i :
namerno, kao u slučaju neudate trudne devojke koja odlazi iz
zemlje da bi se porodila, i l i u slučaju homoseksualca iz malog
m esta, koji o dlazi u Njujork, Los An đele s i l i Pariz zbog relativno
anonimnih radnji ; i l i nenamerno, kao u slučaju mentalnog pa-
cijenta koji je zadovoljan što je mesto gde je prinuđen da bude
daleko od grada i na taj način odsečeno od redovnih kontakata.
Izolaci jom i neodgovaranjem na telefon i l i neotvaranjem vrata
diskreditujuća osoba sebe izmešta iz većine kontakata koji bi
mogli dovesti do razotkrivanja njene tajne i onemogućava dru-
gima da grade njenu biograf i ju .
113
1 1 1 Yarrow, Clausen an d Robbin s , op. cit., p. 36.
1 1 2
Ibid.
1 1 3 Prim er prikrivanja nezakonite trudnoće je dat u: H . M . Hughes,
op. cit.,
pp. 53 fl'.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 108/159
Kontrola informacija i lični identitet 111
Preostaje još da se razmotri krajnja mogućnost, ona koja
omogućava osobi da prevaziđe sve ostale. Osoba može vol jno
otkriti sve o sebi, na taj način pretvarajući situaciju od one u
kojoj osoba mora da upravl ja informaci jama u s i tuaci ju osobe
koja je suočena sa nepri jatnom situacijom sa kojom treba da se
nosi , od osobe koja je diskreditujuća do diskreditovane osobe. U
trenutku kad st igma tizovana osoba potajno otkri je inform aci je o
sebi, za oso bu , nar avn o, posta je m ogu će da se uklapa u bilo koju
pri lagodl j ivu rad nju pretho dno određenu sam o za one za koje se
zna da su stigmatizovani.
Jedan od metoda razotkrivanja jeste da osoba pristane da nosi
obeležje svoje stigme, lako uočl j ivu oznaku, koja bi bila pokaza-
tel j njenog nedostatka na svakom mestu. Ima, na primer, osoba
koje imaju problem a sa s luhom i koje nose aparat bez b ateri je ;
4
delim ično slepe osob e koje koriste sklopivi beli štap; Jevreja koji
nose Davidovu zvezdu kao privezak. Treba napomenuti da neki
od ovih oznaka st igme, poput manžetni Vitezova Kolumbusa,
koje ukazuju na to da je onaj ko ih nosi katolik, zapravo nisu
istinski elementi za razotkrivanje stigme, već tobože govore o
pripadanju organizacij i koja tvrdi da one nemaju to značenje
same po sebi. Takođe je uočl j ivo da mil itantni programi svih
vrsta mogu da se s luže ovim sredstvima kako bi s imbolično osi-
gural i potvrdu da su odsečeni od društva normalnih. Način na
koji sekta njujorških Jevreja sebe predstavlja daje nam sledeći
primer:
O b g e h i t e n e Y i d e n ,
„Jevrejski čuvari ,
uk l jučuju t ak o z v ane ult rao rt o do k sne
Jevreje koji ne samo da upražnjavaju ritual
Shulhan Aruch
do najsitnijeg
detalja već su u tome veoma pedantni i strasni. Oni praktikuju sve propisa-
ne z ap o v est i i p ro p ise s najv ećo m p redano šću. Ov i l judi se o t v o reno m o g u
identifikovati kao Jevreji . Oni puštaju bradu i/il i nose tradicionalnu ode-
ću koja ima posebnu namenu i koja ih jasno identifikuje kao Jevreje: nose
bradu da bi „ lik boga bio na njihovim licima", tradicionalnu odeću tako da
m o g u da se „ uz drž e o d sv ak o g m o g uć eg g reh a" .
1 15
1 1 4 Bark er et al. ,
Adjustm ent to Physical Han dicap and Illness, op. cit.,
p . 241 .
1 1 5 S. Poll,
The Hasidic Comm unity of W illiamsburg
(N ew York: Free Press of
G lenco e, Inc. , 19 62) , p p . 25 - 26 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 109/159
112
S t i g m a
Obeležja st igme imaju osobinu da ih je konstantno moguće
percipirati . Primenjuju se takode i neki manje rigidni načini ra-
zotkrivanja. Mogu se ponudit i kratkotrajni pokazatel j i , namerni
propusti , kao kad šlepa osoba namerno izvede nešto nespretno,
u prisustvu novajl i ja, da bi im dala do znanja da ima stigmu.
1 16
Postoj i takode „bonton razotkrivanja , pomoću kojeg osoba pri-
znaje svoj nedostatak, podstičući pretpostavku da se oni koji su
prisutni t ime ne bave i sprečavajući ih da na bilo koji način po-
kažu da zapravo o tome brinu.Tako , „do ba r Jevrej in i li men talni
paci jent čeka „odgo varajući trenutak u razgovo ru sa strancem
da mirno kaže: „Pa, biti Jevrejin za mene predstavlja. . . , i l i : „S
obzirom na to da sam prošao kroz iskustvo paci jenta mentalne
b o ln ice , mo g u . . .
Rani je je pomenuto da učenje o načinu prolaska predstavl ja
jednu od faza u socijal izaciji st igmatizovane osobe i tačku pre-
kretnicu u moralnom životu osobe. Žel im da naglas im da uko-
liko osoba dođe do tačke da mu nije bitan prolazak, već sebe
prihv ata i poštu je, tad neće im ati potreb u da skriva svoj ne dosta -
tak. Nakon marl j ivog učenja o načinima prolaska, osoba može
nastaviti sa učenjem kako da se oduči od skrivanja. Ovde se svo-
jevol jno razotkrivanje uklapa u moralni stav i predstavl ja jednu
od faza u moralnom životu osobe. Treba reći da se u objavljenim
autobiograf i jama st igmatizovanih osoba ova faza u moralnom
životu osobe opisuje kao završna, zrela, dobro usklađena faza,
stanje dostojanstva koje ću pokušati da razmotrim kasnije.
Pokrivanje
Postoji značajna razlika između situacije diskreditovane oso-
be i tenzije s kojom treba da se nosi i situacije diskreditujuće
osobe i informacija s kojima treba da se nosi. Stigmatizovana
osoba se služi raznim tehnikama prilagođavanja, što svakako za-
1 1 6 B i g m a n ,
op. cit.,
p. 143.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 110/159
Kontrola inform acija i lični identitet
113
hteva stručnjaka koji bi spojio ove dve mogućnosti . Ovde postoji
razl ika između uočl j ivosti i nametl j ivosti .
Čin jenica je da se oso be koje su sprem ne da prizna ju svoju sti-
gm u (često zato što se 0 njoj već zna il i je m om en taln o uočl j iva)
ipak mogu jako truditi da se znanje o njoj preterano ne raširi .
Cil j o sobe jeste da um an ji tenziju, to jest da olakša sebi i dru gim a
da skrenu pažnju od stigme i da se spontano uključe u ofici jelni
kontakt. Sredstva koja omogućavaju ovaj zadatak su veoma sl ič-
na sredstv im a pri prolasku, u nek im s lučajevima su identična, jer
ona sredstva koja olakšavaju da se stigma prikri je od onih koji
ne znaju uveliko olakšava stvari za one koji znaju. To je način
na koji devojka koja se lako kreće na svojoj drvenoj nozi koristi
štake i l i veštačku nogu kad je u društvu.
7
Ovaj proces spada u
pokrivanje. M no gi koj i retko poku šavaju da pro đu rutinski po -
kušavaju da pokrivaju .
Jedan v id pokriva nja zahteva od osobe da vod i računa o stan-
dardima koj i se povezuju sa određenom st igmom. Tako, s lepe
osobe, koje ponekad imaju ožil jak u predelu oko očiju, razl ikuju
m eđ u sob om da l i to jeste i li ni je s lučaj . Tam ne n aoča re koje oso-
ba nosi da bi namerno pružila obaveštenje o svom slepilu, mogu
se u isto vreme nositi i da prikriju ožiljak - slučaj kad otkrivanje
slepila prikriva unakaženost.
Slepi svoje stanje iskazuju na dovoljno načina, te im nije potrebna kozmeti-
ka za to. Ne mogu da zamislim ništa tragičnije u pozicij i slepe osobe, nego
što je osećaj da je pri pokušajima da povrati vid upropastila i svoj izgled.
1 18
Slično tome, zato što slepilo može da liči na nespretnost, šlepa
osoba može nastojat i da ponovo uči motoriku, „ lakoću i grac i-
oznost i snalaženje u svim vrstama kretanja koje oni koji vide
smatraju 'normalnim' .
1 19
1 1 7 B a k e r ,
op. cit.,
p. 193.
1 1 8 C h e v i g n y ,
op .
c if ., p p . 4 0 - 4 1 .
1 1 9
Ibid.,
p . 123 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 111/159
114
S t i g m a
Sličan vid pokrivanja je i nastojanje da se u što većoj meri
smanji iskazivanje nedostatka koji će ukazati na stigmu. Na pri-
mer, skoro šlepa osoba, koja zna da prisutne osobe znaju za nje-
nu različitost, ipak može imati otpor prema čitanju, zato što bi
morala da prinese knjigu blizu očiju, što snažno ukazuje na ka-
rakteristike slepila.
12 0
Treba istaći da je ovaj vid po kriva nja bitan
aspekt „asim ilativnih tehn ika koje upražn javaju članovi ma njih
etničkih grupa; namera koja stoj i iza promene imena i promene
oblika nosa nije samo da se osigura prolazak, već da se ograni-
či način na koji se atribut poznatog stavlja u centar pažnje, jer
nametanje otežava postizanje lakoće pri otklanjanju pažnje sa
stigme.
Najzanimljivij i izraz pokrivanja predstavlja deo koji je pove-
zan sa organizovanjem društvenih situacija. Kao što je već reče-
no, sve ono kroz šta se direktno narušava bonton i mehanizmi
komunikaci je konstantno se nameće u odnosu i veoma je teško
istinski to zanem ariti. Stoga oso be sa stigm om , po seb no one ko je
im aju nek i f izički hendike p, m ožda treba da nauče sve o stru kturi
interakcije, da bi shvatile koji su to delovi koje m oraju rekonsti-
tuisati u svom ponašanju, da bi nametanje svoje stigme smanjil i
na minimum. Kroz ovo nastojanje oni mogu saznati mnogo o
karakterist ikama interakci je , koja bi u nekim drugim uslovima
bila primljena kao nešto što se podrazumeva.
Na primer, osoba koja ima problema sa sluhom nauči koliko
glasno treba da govori da bi se prilagodila određenoj situacij i i ,
takođe, nauči da se snalazi pri praćenju razgovora, uključujući i
pauze , koje toko m interakcije zahtevaju do ba r sluh:
Fran ses je smislila složene metode k ako bi uspela da se snalazi
sa „t iš im govorom nakon večere , na pauzama na koncertima,
fud balsk im u takm icam a, igrankama i s l ično, da bi sačuvala svoju
tajnu. No, ove metode su je samo činile nesigurnom, time sve
opreznijom, i t ime sve nesigurnijom. Tako je Franses uvek na-
stojala da (i) sedne pored nekog ko ima gromak glas; (2) da se
zagrcne, zakašlje ili počne da štuca kad joj neko postavi direktno
1 2 0 C r i d d l e ,
op. cit.,
p. 47.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 112/159
Kontrola inform acija i lični identitet 112
pitanje; (3) da nameće temu konverzacije, tako što traži da joj
neko ispriča priču koju je već čula, da bi postavljala pitanja na
koja već zna odgovor .
12 1
Isto tako, s lepe osobe ponekad uvežbaju da usmere pogled di-
rektno u govornika iako ga ne vide, da bi na taj način izbegle
zurenje u prazan prostor, jer bi inače narušile kodeks koji važi
kad se odvija interakcija.
122
12 1 Izvod iz: Warfield, Cotton in My Ears, o p. cit., p. 36, u: Wright, op. cit., p. 49.
1 2 2 C h e v i g n y , op. cit., p. 51 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 113/159
3.
Otuđenje od grupe
i ego identitet
U
ovo m eseju napravl jen je pok ušaj da se nač ini razl ika izm e-
đu društvenog i l ičnog identiteta. Oba identiteta mogu se
bolje razumeti ako se posmatraju kroz identitet koji je Erikson
naz vao , ,ego i li „sam osp oz na jni identitet, što je, zapravo , su-
bjektivni doživl jaj svoje sopstvene situacije i svog karaktera koji
osoba doživl java kao rezultat razl ič itih društvenih iskustava.
1
D ru štve ni i l ični identitet su deo, pre sveg a, stavo va i de finic ija
koje izvode druge osobe o identitetu neke osobe. Kad govorimo
0 l ičnom identitetu, stavovi i definici je mogu se formirati i pre
nego što se osoba rodi i mogu se nastaviti nakon njene smrti ,
dakle mogu postojat i i nakon što sama osoba v iše nema svo-
jih stavova. S druge strane, ego identitet, pre svega, predstavlja
subjektivni stav, misaoni proces koji je neraskidivo povezan sa
onim što osoba oseća.
2
Tako, kad kriminalac koristi lažno ime,
1 Te rm in „sopstven i identitet" bi ovde bio prikladniji od šireg term ina ,,sop-
stvena identifikacija", koji se uglavnom odnosi na nešto drugo, kad sam pojedi-
nac utvrđuje svoj lični identitet kroz dokumentaciju ili oporuku.
2 Tros truk a tipologija identiteta, koja se ovd e koristi, ne specificira fraz u ,,poi-
stovetiti se sa" koja u sebi nosi dva uobičajena značenja: posredno učestvovati u
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 114/159
114
S t i g m a
on se odvaja od svog ličnog identiteta; kad zadrži svoje inicijale
il i neki drugi aspekt svog pravog imena on istovremeno udo-
voljava osećaju svog ego identiteta.
3
Naravno, osoba konstruiše
svoju sliku o sebi, od istog materijala od koga ostali konstruišu
njegov društveni i l ični identitet, no on ima veliku slobodu da
sebe predstavi kako želi.
4
Koncept društvenog identiteta omogućava nam da proučimo
stigmatizaciju. Koncept l ičnog identiteta omogućava nam da
pro učim o ulogu kontrole inform acija u odnošen ju prema st igmi.
Postavka ego identiteta omogućava nam da proučimo šta osoba
može misliti o stigmi i odnošenju prema stigmi, i navodi nas da
obratimo posebnu pažnju na savete koje dobija u vezi sa ovim
prob lemom.
Podvojenost
Pošto stigmatizovana osoba u našem društvu usvaja standarde
identiteta koje on a sebi nam eće, bez obzira n a to što ne m ože da
ih ispuni, neminovno je da oseća određenu podvojenost u vezi
sa samim sobom. Neki izrazi ove ambivalencije su već opisani,
vezani za oscilacije identifikacije i asocijacije koje osoba ispo-
ljava kad su u pitanju l judi sa istom stigmom koju ona poseduje.
Mogu se navesti i drugi primeri.
Stigmatizovana osoba ispoljava sklonost da poslojava svoje
„sop stven o viđenje, zavisno od stepena u ko m je st igma vid-
lj iva i nametlj iva. Prema onima koji su više stigmatizovani od
nje osoba može zauzeti stav koji normalne osobe imaju prema
njoj . Tako osob e koje imaju poteškoće sa sluh om vide sebe na sve
situaciji nekoga čija nas je teška situacija dirnula; ugraditi aspekte druge osobe u
svoj sopstveni ego identitet. Fraza „biti poistovećen sa" može imati i ovo psiho-
loško značenje, no, pored toga, ona se odnosi na društvenu kategoriju osoba čiji
pretpostavljeni identitet se pripisuje sebi kao delu svog društvenog identiteta.
3 H a r t m a n ,
op. cit.,
p p . 5 4 - 5 5 .
4 Postoji , na primer, dob ro poznata tendencija oso be da precenjuje vrednost
svog zanimanja u velikoj meri, u odnosu na one koji rade neki drugi posao.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 115/159
Otuđenje od grupe i ego identitet
1 1 9
načine, samo ne kao gluve, a oni koj i imaju poteškoće sa vidom,
sebe nikako ne klasi f ikuju kao s lepe.
5
Oscilaci je u identifikacij i
se najjasnije ogledavaju u povezanosti i l i odvojenosti od onih
osoba koje su u većoj meri st igmatizovane od nje same.
U vezi sa ovom vrstom raslojavanja, u kome osoba samu sebe
izdaje, je i pitanje d ruštv en og po veziva nja, naim e, da li će se o so-
ba pri izboru pri jatelja, osoba sa kojima izlazi , bračnog partnera
držati svoje grupe i li će ići „preko crte . Šlepa devojka govori o
ovome:
Nekad, pre nekoliko godina, misli la sam da bih uvek radije izašla s nekim
ko vidi nego sa čovekom koji je s lep. Od tada sam imala dosta sastanaka i
vre m e nom s e m oj s t a v prom e ni o. S a d c e ni m ra z u m e va nje koje m ogu je d -
na drugoj pružiti dve slepe osobe i sad umem da poštujem slepog čoveka
zbog drugih kvaliteta koje poseduje i da uživam u razumevanju koje ima
za mene.
6
Neki od mojih pri jatelja imaju normalan vid, neki su slepi . Ovo je, čini mi
se, način na koji stvari treba da budu postavljene. Ne mogu da shvatim is-
ključivost pri ostvarivanju odnosa, bi lo na jednu i li drugu stranu.
7
Što je veći stepen u kom osoba sebe vidi kao normalnu, ma-
nje će sebe doživl javat i kao st igm atizovanu osob u, m ada posto je
konteksti u kojima će se njena stigma potvrditi .
Bilo da je snažno povezana sa osobama koje su joj slične i li
ne, st igmatizovana osoba može ispoljavat i podvojenost identi-
teta kad ima jasan uvid u ponašanje pripadnika svoje grupe na
stereotipan način, kad oni ispoljavaju negativne karakteristike
koje im se pripisuju, na razmetlj iv i li jadan način. Ovakav prizor
je m ože od biti, jer ipak osob a prihva ta no rm e šire zajednice, no
njena društvena i psihološka identi f ikaci ja sa negativcima pove-
zuje je sa onim što je odbija, pretvarajući odbojnost u stid, a po-
tom pretvarajući samu postidenost u nešto čega se stidi . Ukratko,
5 Z a primer, videti: Crid dle,
op. cit.,
p p . 4 4 - 4 7 .
6 He nrich and Kriegel,
op. cit.,
p. 187.
7
Ibid.,
p. 188.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 116/159
1 2 0 S t i g ma
osoba ne može ni da pristane na svoju grupu niti da je odbaci.
8
(Izraz „briga o pro čišća van ju g rup e koristi se da se opiše nasto-
janje st igmatizovanih oso ba da ne sam o „norm iraju svoje sop-
stveno ponašanje, već da pročiste i ponašanje ostalih pr ipad nika
grupe.)
9
Ova podvojenost se najsnažni je ogleda u procesu „pri-
bližavanja , to jest pri prilaženju osobe suviše blizu sopstvenoj
grupi dok je „ sa norm alnim a.
1 0
Može se očekivati da ova podvojenost identiteta dobije formu
organizovanog ispol javanja u pisanim materi ja l ima, kroz govor ,
kroz ponašanje i kroz druge materijale u kojima se predstavlja
grupa. Stoga se u publ ikovanom humoru i scenskom humoru
stigmatizovanih provlači specif ična vrsta ironije. Crtani f i lmo-
vi, vicevi i narodne priče prikazuju na ležeran način nedostatke
stereotipa pripadnika određene kategorije, čak i onda kad ovaj
poluhero j bezazleno nadmudruje pr ipadnika normalnih impo-
zantnog statusa.
1 1
Ozbil jno predstavl janje predstavnika može
iskazati istu podvojenost, iskazujući t ime sl ičnu samootuđenost.
Profesionalna predstavljanja
Već je rečeno da stigmatizovana osoba sebe definiše kao ne-
kog ko se ne razlikuje od ostalih l judskih bića, a ipak istovre-
meno def iniše sebe kao nekog ko je odvojen od ostal ih . Zbog
ove suštinske samokontradikcije osoba će nastojati da pronađe
izlaz iz ove dileme, bar kroz nalaženje modela koji daje razumno
rešenje njenog problema. U savremenom društvu ovo znači da
8 Vid eti: J.-P. Sartre ,
Anti-Semite and Jew
(N ew York: Gr ove Press, 1960), p p .
102 ff.
9 M . See m an, „Th e Intellectual and the Lan gua ge of Min orities", American Jo-
urnal of Sociology, L X I V ( 1 9 5 8 ) , 2 9.
10 Za nim ljiva ep izoda u kojoj skoro slepi m ladić up ozn aje šlepu devojku na
dobrotvornoj zabavi i ima podeljene emocije, opisana je u: Criddle,
op. cit.,
pp.
7 1 - 7 4 .
1 1 Videti , n a p rimer: J . Burm a, „Hum or as a Tech n ique in Race Con flict " ,
Ame-
rican Sociolog ical Review,
X I ( 1 94 6 ) , 7 1 0 - 7 1 5 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 117/159
Otuđenje od grupe i ego identitet 1 2 1
će osoba ne sam o poku šati da sama iskonstruiše n eki model , već
će joj , kao što je ranije pomenuto, u pomoć priskočiti i stručno
osoblje - ponekad maskirajući svoju pomoć pričom o nošenju s
nekom teškom situaci jom iz svog l ičnog života.
Mode l i s ko jim a se upo znaje st igmatizovana o sob a, bi lo ekspli-
citno i l i implicitno, uglavnom pokrivaju određene standardne
prim ere. Pre po ruč uju im se m ode li otkrivanja i li skrivanja - koji
je požel jni j i u određ eno j situacij i . (Na primer, bivšeg m entalno g
pacijenta savetuju da skriva svoju stigmu od običnih poznanika,
al i da je bezbedan i da treba da veruje kako je uzrok njegovih
neuspeha zdravstvene prirode, a ne moralne, i da može da bude
iskren sa svojim bračnim partnerom, svojim bliskim pri jatel j ima
i svojim poslodavcem.) Druge standardne stavke su: formule za
snalaženje u škak l j ivim situaci jam a, po drš ka koju treba da pruž a
sl ičnima sebi, vid zbližavanja sa normalnima koji treba postići ,
predrasude koje l judi imaju prema onima kao što je on, koje od
tih predrasuda treba da toleriše a koje treba otvoreno da napada;
stepen do kojeg treba sebe da prikaže kao osobu koja je nor-
malna kao i svaka druga osoba, kao i stepen u kojem treba da
se podredi pomalo drugačijem tretmanu; činjenice zbog kojih
bi trebalo da bude ponosan što pripada grupi l judi takve vrste;
„su oča van je sa razl ičitošću kojo m je obeležen.
Mada će se model i i preporuke ponuđene osobama sa speci-
f ičnom stigmom međusobno razl ikovati , postoje određene stav-
ke, naravno kontradiktorne, koje su generalno prihvaćene. Sti-
gmatizovana osoba će redovno biti upozorena da nikako ne po-
kušava da prođ e kompletno. (Posle svega, iskl jučujući an on im ne
ispovednike, to je moć koja teško da svim zagovornicima ovog
postupka razotkriva obeležje.) Takođe, generalno joj se skreće
pažnja da nikako ne razvija povratni negativni stav koji drugi
imaju prema njoj . Upućuje se da se ne priklanja „maskaradi
1 2
1 2 Term in je upotrebljen u: A . Broyard , „Portrait of the Inauthentic Ne gro ",
Commentary, X ( 195 0) , 59 -6 0 . Potreban je svesni napor kod igranja uloge, po-
nekad nazivan „imitacija". O imitiranju crnaca od strane crnaca videti: Wolfe,
op. cit., p.
2 0 3 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 118/159
122
S t i g m a
pomoću koje st igmatizovana osoba pokušava da se dodvori nor-
malnima, izvrgavajući ruglu sve negativne karakteristike koje joj
se pripisuju, nam ećući sebi ulogu klovna:
Shvatio sam da bogal j ne treba da se ponaša mnogo drugači je od onoga
šta l judi od njega očekuju. Oni, pre svega, od bogalja očekuju da bude obo-
gal jen; da bude nesposoban i bespomoćan. Očekuju da bude inferioran u
odnosu na nj ih i postaće vrlo sumnjičavi i nesigurni ukoliko bogal j ne is -
punjava ova očekivanja . Pri l ično čudno zvuči , a l i bogal j mora da igra ulo-
gu bogal ja , kao što mnoge žene moraju da budu ono što od nj ih očekuju
muškarci , a crnci često moraju da iz igravaju klovnove pred „superiornom"
belom rasom, tako da se beli čovek ne uplaši od svog crnog brata.
Poznavao sam ženu-patul jka koja je bi la patetični primer ovoga o čemu
govorim. Ona je bila veoma niskog rasta, oko četiri stope, i bila je izuzetno
dobro obrazovana. Pred drugim l judima, međutim, veoma se trudila da
ne bude ništa drugo osim „patul jak" i glumila je ludu, uz ist i smeh izru-
givanja i uz smešne pokrete koji su bili karakteristični za dvorske lude još
u srednjem veku. Samo kad bi bi la medu pri jatel j ima mogla je da odbaci
kapu lude i zvončiće i da bude žena kakva zapravo jeste, inteligentna, tužna
i v e o m a u s a m l j e n a .
1 3
Ob rnuto, upu ćuje se da ne podleže „no rm iranju u
„demaskiranju ,
14
podstiče se nesklonost za one koji se, a da ne
skrivaju svoju stigmu, uključuju u vešta pokrivanja, pažlj ivo po-
kazujući da su uprkos svom izgledu veoma razborit i , veoma ve-
likodušni, vrlo trezveni, veoma mišićavi, sposobni za težak fizič-
ki rad i teške sportove, ukratko, oni su devijantna gospoda, f ine
osobe poput nas uprkos reputaci j i svoje vrste.
15
Treba istaći da modeli ponašanja koji se zagovaraju pružaju
stigmatizovanoj osobi ne samo osnovu i pol it iku ponašanja i
1 3 Ca r l i n g ,
op. cit.,
p p . 5 4 - 5 5 .
1 4 L e w i n ,
op. cit.,
pp 192-193 , ovde koristi termin „negativni šovinizam";
Broyard,
op. cit.,
p
62, koristi termin „obrtanje uloga". Takođe videti: Sartre,
op.
cit.,
pp. 102 ff.
1 5 O Jevrejim a, videti: Sartre,
op. cit.,
pp. 95-96; o crncima, videti : Broyard,
op. cit.-, o
intelektualcima, videti: M. Seeman,
op. cit.;
o Japancima, videti: M.
G r o d z i n s , „ M a k i n g U n - A m e r i c a n s " ,
American Journal of Sociology,
L X ( 1 9 5 5 ) ,
5 7 0 - 5 8 2 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 119/159
Otuđen je od grupe i ego identitet 119
uputstva kako da se ophodi sa drugima, već joj nude recept za
odgovarajući stav prema samoj sebi . Nemogućnost da pr ihvat i
ovakav model ponašanja znači da se osoba zanosi i luzijama, da
stvari vidi na pogrešan način; sprovođenje ovog modela znači
da je osoba i realna i m ud ra, dva du ho vna kvaliteta koja zajedno
daju ono što se zove „autentičnost .
16
Navešću dve implikacije koje prate ovu vrstu zagovaranja.
Prvo, preporuka da se st igmatizovana osoba ponaša na odre-
đeni način ponekad st imuliše osobu da postane krit ična prema
društvenoj sceni i pr i posmatranju međul judskih odnosa. Može
je navest i da postavl ja ograde pr i mnogim uobičajenim druš-
tvenim interakcijama i da istražuje šta se dešava u okviru ovih
interakcija na širem planu. Može postati „s jtuaciono osvešćena
dok oni normalni, koji su spontano uključeni u situaciju, za tu
situaciju nemaju model ponašanja. Ovaj povećani uvid koji ima
stigmatizovana osoba još je pojačan, kao što je ranije navede-
no, njenom posebnom oset l j ivošću na mogućnost pr ihvatanja i
razotkrivanja, mogućnosti na koje su normalni manje osetl j ivi .
17
Drugo, pomoć koja se ukazuje st igmatizovanoj osobi često se
bavi potpuno iskreno onim delom njenog života koji je najl ičnij i
i zbog kojeg se osoba najviše stidi. Najosetljivije tačke se ispituju
16 Treb a naglasiti da, m ad a se literatura o autentičnosti bav i na čin om na koji
pojedinac treba da se ponaša i stoga je moralistička, ipak se predstavlja pod okri-
ljem obestraščenih neutralnih analiza, zato što autentičnost treba da izražava
realističnu realnu orijentaciju; zapravo, ova literatura je najbolji izvor neutralnih
analiza u pogledu ovih osobenih karakteristika. Za kritičke komentare, videti: I.
D Rinder and D. T. Campbell , „Varieties of Inauthenticity" , Phyton, F o u r t h Q u -
a r t e r , 1 9 5 2 , 2 7 0 - 2 7 5 .
17 O vo je sam o jedan aspekt opšte tendencije stigmatizovanih pojed inaca da
se suoče sa širokim pregledom i prikazom njihovog života, koji normalni možda
nemaju. Stoga se za stigmatizovanu osobu koja zasnuje porodicu i zaposli se
kaže da je „uradila nešto u svom životu". Isto tako, za osobu koja sklopi brak sa
stigma tizovano m osobom kaže se da je „odba cila svoj život" . Sve je ovo poja čan o
u nekim slučajevima gde pojedinac postaje „slučaj" za socijalne radnike ili druge
službenike koji brinu o dobrobiti i zadržavaju ovaj status slučaja do kraja života.
O stavu jedne slepe osobe o pomenutoj temi videti: Chevigny,
op. cit.,
p. 100.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 120/159
124
S t i g m a
i istražuju na klinički način, što je trenutni literarni trend.
18
O z-
biljne rasprave vezane za ličnu pozici ju osobe mogu se prezen-
tirati na fiktivni način, zajedno sa kritičnim momentima svesti.
Fantazije o ponižavanju i tr i ju m fu nad norm alnima m ogu se pri-
kazati i učiniti dostupnim. Na ovaj način ono najličnije i najne-
pri jatnije postaje kolektivno, jer su najdublja osećanja stigmati-
zovane o sobe predstavljena k roz ono što članovi njene katego ri je
iskazuju na dobro osmišljen način. Nama ove prezentacije, koje
ne mogu izbeći problematiku izloženosti i izdaje, u krajnjem is-
hodu pom ažu u s i tuaci jama stigmatizovanih osoba.
Odn osi u okviru grupe
Mada su ove predložene životne filozofije, ovi recepti za život,
prikazani kao lični stavovi stigmatizovane osobe, jasno je, prema
analizama, da se osobe saopštavaju na druge načine. Ovo nešto
dru go su g rup e, u najširem smislu te reči vezan e za osobe sa slič-
nom pozici jom, što se jedino i može očekivati , jer ono što osoba
jeste ili može biti proizilazi iz mesta i vrste društvene strukture.
Jednu od ovih grupa čine sapatnici osobe. Predstavnici ove
grupe tvrde da je istinska grupa osobe ona kojoj osoba prirodno
pripada .
19
Sve ostale kategori je grupa koj ima osoba neminovno
takođe pripada ne smatraju se njenim ist inskim grupama, jer
osoba nije jedna od njih. Istinska grupa osobe je grupa ljudi koji
imaju isti nedostatak kao i osoba jer imaju istu stigmu. Njena
istinska „g ru p a je zapravo ona kategori ja l jud i koji je mogu dis-
kreditovati .
18 Na jno viji radov i Jam esa Baidwina obiluju do brim m aterijalom ovog tipa
koji se odnosi na crnce. Chevigny u delu
My Eyes Have a Cold Nose
pruža dobre
primere vezane za slepe.
19 Otud , na primer, Lew in, op. cit., može da diskutuje o fenomenu koji on na-
ziva samomržnja i ne unosi zbrku, bez obzira na to što ovim terminom ne misli
na mržnju koju pojedinac ima prema samom sebi (koju Lewin smatra česl im
ishodom samomržnje) , već misl i na mržnju prema grupi ka kojoj ga gura nje-
gova stigma.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 121/159
Otuđenje od grupe i ego identitet
1 2 5
Osobine koje se uzimaju u obzir su one koje proizilaze iz od-
nosa koj i osoba ima sa pripadnicima svoje kategori je. Ako se
priklanja grupi, osoba je lojalna i autentična; ako se okrene od
grup e, osob a je kukavica i budala.
20
O vo je svakak o jasna i lustra-
ci ja osnovne sociološke teme: priroda osobe, koju osoba sama
sebi nam eće i li joj mi nam eće m o, uslovl jena je priro do m odn osa
u grupi kojoj pripada.
Kao što se može očekivati , profesionalci , koji prihvataju stav
koji vlada u grupi, mogu zastupati militantnu i li šovinističku
struju, čak do stepena da su skloni secesionističkoj ideologij i .
Držeći se ovog pravca, st igmatizovana osoba u mešanim kon-
taktima će hvaliti one vrednosti koje se smatraju vrednim u nje-
noj grupi. Isto tako, može isticati one osobine koje su stereotipi
i koje može lako da pokrije. Stoga, možete naići na Jevreja druge
generacije koji agresivno koristi idiomatske jevrejske izraze i ak-
cenat i l i ratoborno nastrojenog homoseksualca koj i je napadno
20 Up ozore nje da stigmatizovan pojedinac treba da bude lojalan grupi zago-
varaju takođe profesionalni društveni naučnici . Na primer: Riesman, u „Margi-
nality, Conformity, and Insight" ,
Phyton
, T h i r d Q u a r t e r , 1 9 5 3 , 2 5 1 - 2 5 2 , o p i s u j e
kako sociolog , il i Am erik ana c, i li profesor, m og u biti zavedeni da prihvate ko m -
plimente vezane za njih lično, iako su oni uvredljivi za njegovu grupu; primer je
dat u sledećoj priči:
Sećam se kako sam jednom prilikom ženi advokatu rekao da ona nije tako na-
prasita i agresivna kao ostali advokati koje sam poznavao, i žao mije što je to
primila kao kompliment i pristala da izneveri svoje koleginice u sudu.
Socio lošk i, jasn o je da će se, kad se nad e u različitim druš tven im situacijama,
pojedinac suočiti sa različit im stavovima o tome koja je od mnogobrojnih gru-
pa njegova grupa. Ostale stvari su manje jasne. Na primer, da li pojedincu, koji
je već platio priličnu cenu zbog svoje stigme, treba reći da ne može da prođe;
možda po pravilu: što manje imaš, manje ćeš se truditi da postigneš? I ukoliko je
obezvređivanje onih sa određenom stigmom loše ovog momenta i ako je loše za
bud ućno st, zašto bi oni sa stigmo m, u većoj m eri nego oni koji je nemaju, imali
veću odgovornost pri aktiviranju otvorenosti i tolerancije i pri popravljanju pri-
padnika kategorije kao celine. Jedan od odgovora je, naravno, da oni sa stigmom
„znaju bolje" , što podrazumeva zanimljiv odnos između znanja i morala. Bolji
odgovor je , možda, da oni sa određenom stigmom smatraju da treba da budu
povezani jedni s drugima kroz prostor i vreme u jedinstvenu zajednicu koju
njeni članovi treba da podržavaju, što veruju i oni normalni.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 122/159
1 2 6 S t i g m a
feminiziran na javnim mestima. St igmatizovana osoba, takođe,
m ože otvoreno dovodit i u pitanje polup rikriveno neo dob ravanje
koje prema njoj ispoljavaju normalne osobe, čekajući da se desi
„greška , to jest osoba se m ož e konstan tno baviti tuđim reakcija-
ma i rečima dok ne ulovi neki znak koji pokazuje da je nj ihovo
iskazivanje prihvatanja zapravo samo predstava.
21
Problemi vezani za ratobornost nisu nikakva novina. Kada je
krajnji strateški cil j ukloniti stigmu sa različitosti, osoba može
doći do toga da je njen trud u tom pravcu pretvorio čitav njen
život u strategiju, čineći ga drugačij im u još većoj meri od nor-
malnog života koji je pre svega poricao osobu; ipak, sledeća ge-
neracija sličnih njoj može imati dosta koristi od njenih napora
koje je uložila trudeći se da bude prihvaćena. Pored toga, pri-
vlačeći pažnju na svoju ličnu situaciju, osoba u nekom smislu
učvrš ćuje stav javnosti o svojoj razl ič itost i kao ne čem realno m , a
takode i o svoj im st igmatizovanim sapatnicima koj i predstavl ja-
ju realnu grupu. S druge strane, ukoliko osoba teži odvajanju, a
ne asimilaci ji , m ožda će doći do toga da ona nem ino vno iskazu-
je svoja ratoborna nastojanja jez ikom i načinom koj im se s luže
njeni neprijatelj i . Odbrana koju zastupa, obećanja koja ponav-
lja , strategije koje zagovara, sve to predstavlja idiomatski izraz i
osećanja koja pripadaju čitavom društvu. Prezir koji osoba ose-
ća prema društvu koje je ne prihvata može se razumeti samo u
smislu društvenog koncepta ponosa, dostojanstva i nezavisno-
sti. Ukratko, ukoliko postoji neka otuđena kultura preko koje bi
osoba uzmakla , što se v iše strukturno odvaja od normalnih, sve
više m ož e, kao i oni, postati kulturna.
Otuđenje van grupe
„So pstv en a grupa osobe može prenosit i m odel ponašanja
koj i zagovaraju profesionalc i . Od st igmatizovane osobe se traži
21 O rato bo rn om stavu nekih pacijenata sa deform itetom lica videti: M acg re-
gor, et al.,
op. cit.,
p. 84. Videti, takode: C. Greenberg, „Self-Hatred and Jewish
Ch a u v i n i s m " ,
Comm entary, X
( 1 9 5 0 ) , 4 2 6 - 4 3 3 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 123/159
Otuđenje od grupe i ego identitet
127
da vidi sebe sa tačke gledišta neke druge grupe: grupe normalnih
i šireg društva kojem pripada. Želeo bih da razmotrim do izve-
sne mere senk u koju na sve baca ovo drugo stanovište.
Jezik ovog stanovišta, koji je inspirisan normalnima, ni je u
tolikoj meri politizovan, kao što je slučaj u prethodnoj situaciji ,
a pošto je ovaj jezik psihi jatri jski - predstavl ja sl iku mentalne
higi jene iskoriščene u retoričke svrhe. Onaj ko se pridržava ove
struje, koja se zagovara, procenjen je kao zreo i kao neko ko se
l ično dobro pri lagodio. Onaj ko ne sledi ovu struju važi za ne-
pri lagođenu osobu, r igidnu, defanzivnu i nesnalažl j ivu. Šta obu-
hvata ova struja?
Osobi se savetuje da sagleda sebe kao kompletno l judsko biće
kao što je bilo ko drugi, neko ko je u najgorem slučaju isključen
iz nečeg što, po najnovij im analizama, predstavl ja samo jednu
oblast društvenog života. Osoba ne predstavlja tip il i kategoriju,
već l judsko biće:
Ko kaže da su bogalji nesrećni? Oni i l i , možda, vi? Samo zato što ne mogu
da plešu? Muzika i ovako i onako mora nekad da prestane. Samo zato što
ne mo gu da igraju tenis? Če sto sun ce ume da peče Za to što mo rate da im
pomognete kad se penju ili silaze niz stepenice? Želeli biste da radite nešto
dru go ? Deč ja paraliza ni je nešto tužno - to je sam o prokleta nepri jatnost -
što znači da ne možete imati napade neraspoloženja i uleteti u svoju sobu
i zalupiti vratima. Bogalj je jedn a užasno ružn a reč. O na specificira O na
razdvaja On a je suviše intimn a On a je nešto izgov oren o s visine To je
nešto što me tera da povraćam kao stvorenje koje se migolji pokušavajući
da se izvuče iz čaure."
Kako problem osobe ne predstavl ja zapravo ništa posebno
sam po sebi, osoba ne bi trebalo da ga se stidi ili da se stidi dru-
gih koji imaju ist i problem, nit i da sebe kompromituje pokuša-
vajući da ga sakrije . S druge strane, up orn im rado m ili u po rno m
samodiscipl inom osoba bi mogla da ispuni standard u vel ikoj
meri , zaustavl ja jući se samo kad iskrsne problem normiranja,
to jest, u situaciji gde njena nastojanja mogu odavati utisak da
pokušava da porekne svoju različitost. (Ovu finu liniju različiti
22 Linduska, op. cit., p p. 1 6 4 - 1 6 5 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 124/159
1 2 8 S t i g m a
profesionalci različito iscrtavaju, te je zbog ove vrste dvosmisle-
nosti neophodno da profesionalci vode stvar sve vreme. Kako
normalni takode imaju svoje brige, st igmatizovana osoba ne bi
trebalo da bude o gorčen a, od bo jna i li da se sam osažal jeva. Treb a
negovati pozit ivan, otvoren način ophođenja.
Formula za snalaženje sa normalnima logično sledi. Umeće
koje st igmatizovana osoba usvaja pri učestvovanju u kombino-
vanim situacijama trebalo bi i drugima da olakša snalaženje.
N am era norm alnih n ije da bilo koga povred e. A k o se to i desi ,
to je zato što ne znaju dr ug i nač in. Stoga im se mo ra tak tično po -
m oći da budu na nivou zadatka. N a prezir, odb acivanje, n etaktič-
ne primedbe ne treba uzvraćati na isti način. Naprosto ne treba
na to obraćati pažnju, il i bi stigmatizovana osoba trebalo da se
potrudi da reedukuje norm alnu osobu, pokazu jući jo j , korak po
kor ak, m irno , pažl j ivo, da je uprko s svom izgledu stigma tizovana
osoba, duboko ispod površine, kompletno l judsko biće. (Osoba
je u tol ikoj meri proizv od društva da društv o u potp uno sti m ože
da se po uzd a kako oni koji su najma nje prihv aćen i kao no rm alni
članovi društv a, u najm anjoj m eri nagrađen i zado voljstvima lake
kom unikaci je sa drugim a, pružaju dokaz, jasno poka zuju i odaju
prizna nje unu trašnjem biću svako g čoveka . Što je veći stepen de-
vi jaci je od norme stigmatizovane osobe osoba može na čudesnij i
način da iskaže posedovanje subjektivnog standarda same sebe,
uk oliko treba da uverava d ruge da pos edu je taj standard i oni sve
više mogu tražiti od nje da im pokaže na koji način obična osoba
može sebe da doživi .)
Ako stigmatizovana osoba ustanovi da normalni imaju poteš-
koća da zanemare njen nedostatak, ona bi trebalo da im pomo-
gne i uloži svesni napor da umanji napetost situacije.
23
U ova-
kv im o koln ost im a stigmatizovana osoba mo že pokušat i da „pro-
bije led , otvoreno ukazujući na svoj nedostatak, pokazujući na
taj način da je potpuno samostalna i spremna da može savladati
23 Na čin jen je pok ušaj da se napravi opšla analiza ov ak vo g lipa tenzije i načina
njenog smanjivanja u: K. GolTman, „Fun in Games", u: Encounters (N ew York:
B o b b s- M e r r i l l , 1 9 6 1 ) , na r o č i t o p p . 4 8 - 55 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 125/159
Otuđenje od grupe i ego identitet
129
svoj nedostatak bez većih problema. Kao dodatak činjeničnom
stanju, preporučuje se i izvesna doza neozbil jnosti :
Izvodio sam dosetku sa cigaretama. To je bio odličan način da se nasmejete.
Ušetao bih u restoran, bar i l i na žurku i izvadio paklo cigareta, spretno je
otvorio, izvadio cigaretu, zapalio je i seo puckajući zadovoljno. To bi uvek
privuklo svačiju pažnju. Ljudi bi bulj i l i i skoro da sam mogao da ih ču-
j em k ak o g o v o r e: „A u Za r n ij e f en o m en a l n o k ak o to i zv o d i sa p ar o m k u k a
u mesto r u k u ?" K ad g o d b i n ek o k o men tar i sao o v aj p o d u h v at , j a b i h se n a-
smej ao i r ek ao b i h : „Ok o j ed n e stv ar i b ar n e mo r am d a b r i n em. N i k ad n e
mogu da oprl j im prste". Jeftin fazon, znam, al i garantovano probija led.. .
2 4
Jedna pacijentkinja, či je je l ice zadobilo ožil jke nakon tretmana lepote,
smatrala je da je veoma ef ikasno da pril ikom ulaska u prostori ju duhovito
k aže: „Mo l i m v as , n e u zn emi r av aj te se zb o g g u b e" .
25
24 Russell,
op. cit.,
p. 167, u: Wright,
op. cit.,
p. 177; videti takode: Russell,
op. cit.
p. 151 . Treba naglasiti da se pokušaj probijanja leda možda može protumačiti
kao p okuša j pojedinc a da izvuče iz situacije ono što je mo gu će, kao što je istakao
jedan novinar. I . Levin,
A Kiss Before Dying
(N ew York: Sim on and Schuster ,
1 9 5 3 ) , p p . 1 7 8 - 1 7 9 , d a j e p r i m e r :
„ O
da , dodao je Kingšip, „baš mu nije dobro. Potrudio se da to tri puta pom ene
pre neko veče. I ta anegdota 0 ženi za koju je njegova ma jka šila.
„Šta s tim što je njegova majka šila?
„Sve je u redu, Mariôn, sve je u redu. To je način da na to aludira tako ležerno,
baš ležerno. Znaš na šta me to podseća? Ima jedan čovek u klubu koji ima
kraću nogu , malo hram lje. Svaki put kad igramo golf on kaže: „Mom ci, vi sam o
idite. Hrom i Daba će vas stići . Svi bi se zbog njega vukli veoma sporo, a osećaš
se kao podlac ako ga pobediš.
U svojoj sposobnosti da probije led, on možda demonstrira samom sebi da ima
vrhunsku kontrolu situacije (Henrich and Kriegel,
op. cit.,
p. 145) .
M islim da nije odgovornost društva da razum e one koji su paralizovani, već
bih pre rekao da je naša dužnost da tolerišemo društvo i u ime viteštva opro-
stimo i da se nasm ejemo gluposti. Sma tram daje to izazovno i zabavno. Om o-
gućavati ljudima koji su očigledno uznem ireni olakšanje pre nego što su dobili
priliku da se situacija zakom plikuje znači postaviti hendikepiranog u ulogu
koja je superiorna u odnosu n a napadača i samo pridodaje ljudskoj kom ediji.
No, da bi se ovo naučilo, potrebno je mno go vremena .
2 5 M acg rego r et. al. , op. cit., p. 85.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 126/159
130
S t i g m a
Takode se prepo ručuje, ka o k orisno, da stigmatizovana osoba
u mešanom društvu koristi ist i jezik, u vezi sa svojim nedostat-
kom, koji koristi kad je među pripadnicima svoje grupe, i koji
koristi kad su normalni među članovima njene grupe - na taj
način nudeći prisutnim normalnim članovima privremeni status
upućenih. U nekom trenutku osoba će proceniti da je priklad-
no da potvrd i „raz otk riva nje i da predstavi svoj ned ostatak ka o
temu za ozbiljan razgovor, nadajući se da će na taj način smanjiti
značaj ove teme kao nečeg što se potiskuje:
O s e ć a j p o v r e đ e n o g č o v e k a d a ,
kao osoba,
ni je shvaćen , u kom binaci j i sa
nelagodom prisutne osobe koja ni je povredena, stvara napet , neugodan
odn os koj i ih nadal je sve više razdvaja. D a bi ova društvena napetost po pu -
stila, i da bi se ostvarilo veće prihvatanje, povredena osoba ne samo da bi
trebalo da pokaže spremnost da zadovol j i znatižel ju nepovređene osobe . . .
već bi mogla i sama inicirat i razgovor na temu svoje povrede. . .
2 6
Postoje i drugi načini koj ima se može pomoći drugima da
bud u taktični sa osob om , kao što je, u slučaju unak aženo sti l ica,
pravljenje pauze na ulazu pri susretu, tako da oni koji će uče-
stvovat i u razgovoru imaju vremena da pripreme sebe kako da
reaguju:
Tridesetsedmogodišnj i muškarac, č i je je l ice veoma unakaženo, no koj i
vodi posao nekretninama, kaže: „Kad imam sastanak sa kl i jentom, trudim
se da stoj im na dovol jnoj udal jenost i okrenut ka vrat ima, tako da osoba
koja ulazi ima više vremena, od momenta kad me ugleda, da se privikne na
moj izgled, pre nego što započnemo razgovor.
2 7
Stigm atizo van oj osobi se takođe savetuje da se po na ša tako da
poka že o soba m a koje su norm alne da uvaž ava i ceni nj ihov trud
da joj olakšaju stvari. Samoinicijativnu zainteresovanost, saose-
ćanje, pomaganje, često protumačenih od strane stigmatizovanih
kao p od riva nje privatnosti i drskost, treba prihva tit i s taktom:
2 6 W h i t e , W r i g h t a n d D e m b o , op. cit., p p . 1 6 - 1 7 .
27 M ac gre go r et al., op. cit., p. 85.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 127/159
Otuđenje od grupe i ego identitet
1 3 1
Pomaganje nije problem samo za one koji ga nude. Ukoliko bogalj žel i da
omogući da led bude probijen, mora priznati da je pomoć bitna i dopustiti
l judima da mu je pruže. Bezbroj puta sam video kako strah i zbunjenost u
očima l judi nestaje kad ispružim ruku tražeći pomoć i osećao sam toplinu
k o j a str u j i k r o z r u k u k o j u sam p r i h v ati o d a mi p o mo g n e. N i smo u v ek sv e-
sn i k o l i k o l j u d i ma p o mažemo t i me što p r i h v atamo n j i h o v u p o mo ć, n a ta j
n ači n o tv ar aj u ći p u t k o n tak tu .
2 8
Pacijent koji ima dečju paralizu navodi sl ičnu situaciju:
Kad su mi susedi jednog snežnog dana pozvonil i na vrata i upital i da l i mi
treba nešto iz prodavnice, bez obzira na to što sam bio pripremljen za loše
v r emen sk e u sl o v e, p o k u šao sam d a se set i m n ek o g p r o i zv o d a samo d a n e
b i h o d b i o n j i h o v u v el i k o d u šn u p o n u d u . L ju b azn i j e j e p r i h vati ti p o m o ć k o j a
nam se nudi nego je odbiti da bismo dokazali svoju nezavisnost.
2 9
Jedan paci jent kome je amputirana noga govori o nečem sl ič-
nom:
Mnogi pacijenti koji su pretrpeli amputaciju udovoljavaju drugima da bi
im pomogli da se osećaju dobro zato što čine nešto za nas. Tad je l judima
mn o g o man j e n ep r i j atn o n eg o k ad n as v i d e d a sto j i mo .
50
Mada taktično prihvatanje nespretnih pokušaja koj i drugi
čine da bi pomogli može predstavljati teret za stigmatizovanu
osobu, zahtevi su veći za stigmatizovanu osobu. Kažu da će, ako
je zaista pomirena sa svojom različitošću, ovo prihvatanje imati
trenutni uticaj na normalne, kojima će biti lakše da prihvate sti-
gmatizovanu osobu u društvenim situaci jama. Ukratko, st igma-
tizovanoj osobi se savetuje da sebe prihvati kao normalnu osobu
zbog onog što bi drugi od toga dobili , a samim tim i sama osoba
tokom društvenih kontakata.
28 Car l i n g , op. cit., p p. 6 7 - 6 8 .
29 He nrich and Kriegel,
op. cit.,
p. 185.
30 G. Ladieu, E. Ha nfm an n and T. De m bo, „Evaluation of Help by the Injured",
Journal of Abnorm al and Social Psychology, X L I I ( 1 9 7 4 ) , 1 8 2 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 128/159
1 3 2 S t i g m a
Stav koji je nastao zbog normalnih obavezuje stigmatizovanu
osobu da štit i normalne na različite načine. Ovde ćemo razmo-
triti bitan aspekt ove zaštite.
Zbog činjenice da normalni u mnogim situaci jama tretiraju
nedostatak stigmatizovane osobe kao da taj nedostatak ne pred-
stavlja veći problem , i zbo g činjenice da će stigmatizova na osob a
osećati da je pre svega normalno l judsko biće kao bi lo ko drugi ,
od stigmatizovane osobe se može očekivati da sebi dopusti da
većim delom uzm e učešće u svem u i da poveruje da je p r ihvaće-
na više nego što je to zaista istina. Može se dogoditi da pokuša
da učestvuje u oblastima za koje drug i smatraju da to ni je m esto
gde stigm atizovana osoba p ripad a. Tako jeda n slepi pisac op isuje
pometnju koju je izazvao u hotelskoj berbernici :
U r adnji je postalo t i ho i for m alno či m sam za kor ači o u nutr a a je dan uni -
for mi sani r adni k me je bukvalno podi gao i postavi o u stoli cu. P okušao sam
da nap ravim šalu kako se šišam svak a tri mesec a čak i kad n em a potrebe za
ši šanje m. To je bila gr eška. Ti ši na je jasno govo r i la da ja ne spadam u gr u pu
ljudi koji bi trebalo da zbijaju šale, čak ni one dobre.
3 1
Sličan se primer odnosi na ples:
Kad čuju ovu priču ljudi su na neki način šokirani. Provela sam čitavo po-
podne plešući na Savoja trgu. Oni ne mogu da objasne zašto su se osećali
tako, a moja i z java da sam uve li ko uži vala i da name r avam da to ponovi m
čim mi se ukaže prilika pogoršala je čitavu stvar. Radilo se o tome da slep
čovek ne bi trebalo da se upušta u to. . . . Sve je imalo ukus neke vrste neo-
baziranja na period kad je neko u žalosti .
32
Jedan bogalj i lustruje sledeću situaciju:
Ljudi ne očekuju od tebe samo da se držiš svoje uloge, već i da znaš gde je
tvoje me sto. S e ćam se je dno g čove ka u bašt i r e stor ana u Oslu. Bi o je ve om a
onesposobljen i ostavio je svoja kolica po strani da bi se uspuzao uz prilič-
no strme stepenice koje su vodile na terasu na kojoj su bili postavljeni sto-
lovi . Kako nije mogao da koristi noge bio je prinuđen da puzi na kolenima,
3 1 C h e v i g n y ,
op. cit.,
p. 68.
3 2 Ibid., p . 1 30 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 129/159
Otuđenje od grupe i ego identitet
1 3 3
i tog trenutka, kad je počeo da se penje stepenicama na ovaj neuobičajen
način, pritrčali su konobari , ne da bi mu pomogli već da bi mu saopštil i da
ne mogu da usluže čoveka poput njega u tom restoranu zato što su l judi tu
došli da uživaju i da im bude lepo, a ne da posmatraju depresivan prizor
koji predstavl ja jedan bogalj .
3 3
Da stigmatizovana osoba može taktičnim prihvatanjem shva-
titi sebe suviše ozb il jno uka zuje na to da je ovo prihv atanje uslov-
no, što zavisi od toga da se normalni ne forsiraju preko tačke do
koje mogu da pomere stepen svog prihvatanja i l i , u najgorem
slučaju, ne mogu da ga pomere uopšte. Od st igmatizovanih se
očekuje da budu uljudni i da ne iskušavaju sreću. Ne treba da
testiraju granice prihvatanja normalnih, niti treba da čine temelj
za tiha pitanja drugih. Tolerancija, naravno, predstavlja deo na-
godbe.
Prirod a „dob re usklađen osti je sad jasna. On a traži od st i-
gmatizovanih osoba da radosno i nesebično sebe prihvataju kao
i no rm aln e, dok u isto vrem e treba da se po vlače iz onih situacija
u kojima će normalnima biti teško da ih prihvate na isti način.
Kako su ovaj pravac dobre usklađenosti predstavil i oni koji
zauzimaju stav šireg društva, neko bi mogao da se zapita šta za
normalne znači da stigmatizovani prihvate ovaj stav. Znači to da
nepravda i patnja izazvana nošenjem stigme nikad neće dopreti
do nj ih. Znači da normalni neće morati sebi da priznaju u kojoj
meri su ograničeni i netolerantni. Takođe znači i to da će nor-
malni ostati relativno udaljeni od bližeg kontakta sa stigmatizo-
vanima, relat ivno bezbedni u svoj im l ičnim ubeđenjima. Upravo
iz ovakvih stavki je, zapravo, izvedena dobra usklađenost.
Kad se stigmatizovana osoba pridržava ovih elemenata dobre
usklađenosti , za nju se obično kaže da je karakterna i da je du-
boko uronjena u fi lozofiju živl jenja, možda zato što mi normal-
ni duboko u srcu žel imo da nađemo objašnjenje za dobru vol ju
stigmatizovane osobe i snagu da se ponaša na ovakav način. Evo
reči jedne slepe osobe:
33 Car l i n g , op. cit., p. 56.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 130/159
134
S t i g m a
Neverica da neko ima želju da ide dalje, što može da izvire iz sasvim obič-
nih motiva, tako se često susreće da vi , kao odbrambeni s istem, pokušavate
da nađete opravdanje za svoje ponašanje. Stvorite „f i lozofiju" . Izgleda da
ljudi insistiraju na tome da imate filozofiju i misle da se šalite kad kažete
da nema nikakve f i lozofije. Tako se vi maksimalno trudite da im udovolj ite
i strancima koje srećete u vozovima, restoranima il i metrou, koji žele da
saznaju šta vas pokreće, dajete deliće te svoje filozofije. Vi zaista neobično
prosuđujete ako shvatate daje vaša f i lozofija retko kad izraz vašeg sopstve-
nog viđenja, već je pre odraz onoga u šta svet veruje da znači biti s lep. '
4
Opšteprihvaćena formula je jasna. Od st igmatizovane osobe
se traži da se ponaša na način koji ne odašil je poruku da joj je
njen teret težak, niti da je nošenje tog tereta čini drugačijom od
ostal ih. Istovremeno, osoba mora da se drži na dovol jnoj dis-
tanci od nas, tako da nam osigura da joj na bezbolan način po
nas potvrdimo da prihvatamo da je ista kao mi. Drugim recima,
osobi se savetuje da prirodn o z am enjuje prihvaće nost sebe i nas,
prihvaćenost sebe koju mi, pre svega, nismo dosegl i .
Fantomsko
prihvatanje,
stoga, dop ušta da se stvori osn ov a za
fantomsku nor-
malnost.
Do te mere mora biti ukotvljena u tom stavu prema sebi
da je norm aln a na način na koji to društvo prihvata, da m ože da
se uživi u svoju ulogu i odigra je bez greške, pred oštrom publi-
kom koja je napola posmatra kroz prizmu druge predstave. Oso-
ba se čak može navesti da zajedno sa normalnima uverava i pri-
padnike svoje grupe da je prezir koji osećaju zapravo umišljen,
što se može desit i s vremena na vreme, jer uz mnoga društvena
ograničenja oznake su osmišljene da budu tako slabo uočlj ive,
tako da svakom omoguće da prođe kao neko ko je u potpuno-
sti prihvaćen, što znači da je realno orijentisati se na minimalne
oznake, s pretpostavkom da nisu namerne.
Ironija ovih pre po ruk a je u tome da se od st igm atizovane oso-
be očekuje da bude strplj iva sa drugima zbog onog što joj oni
onemogućavaju da bude pred nj ima, te da upravo ekspropri jaci-
ja njenog reagovanja može biti ono najbolje što može dobiti za
3 4 C h e v i g n y ,
op. cit.,
p p . 1 4 1 - 1 4 2 . P isac kaže da se ov a f iloz ofi ja mo ž da n ameć e
osobama koje su rođene slepe i stoga te osobe nisu baš u poziciji da shvate šta je
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 131/159
Otuđenje od grupe i ego identitet
135
uzvrat. Ukoliko osoba želi da živi u što većoj meri „kao bilo koja
druga oso ba i da bud e prihvaće na zbog onog „što stvarno je-
ste , onda je u većini slučajeva za osobu najpametnije da odabere
pozici ju sa lažnim dnom. Stepen u kojem normalni prihvataju
stigmatizovanu osobu je uglavnom stepen u kojem se st igmati-
zovana osoba može identif ikovati sa svojom glumom na spontan
i prirodan način, kao da njeno uslovno prihvatanje , koje osoba
pazi da ne prekorači, predstavlja zapravo potpuno prihvatanje.
Naravno da ono što predstavl ja dobru usklađenost za osobu, za
društvo m ože da predstavlja m nog o više od toga. M ože se dodati
da je nelagoda zbog ograničenosti opšta karakterist ika društve-
ne organizaci je . Uspostavl janje fantomskog prihvatanja je ono
što se od mnogih traži da prihvate. Svako zajedničko usklađiva-
nje i za jedničko od obrav anje izm eđu dve osobe m ože se u osno vi
narušit i ukol iko jedan od partnera u potpunosti prihvati ponu-
du koju drug a strana nudi. Svaki „pozit ivan odn os se odv i ja u
skladu sa datim obećanjima o brizi i pomaganju takve vrste , da
bi takav odnos bio narušen tamo gde bi se ova obećanja ispu-
njavala.
Politika identiteta
I unutrašnja i spoljašnja grupa predstavljaju ego identitet za
st igmatizovanu osobu, od kojih prva pre svega u pol it ičkoj fra-
zeologiji , a druga u psihijatri jskoj. Osobi se kaže da će, ukoliko
se pon aša u skladu sa odab ranim pravcem (o kom pravcu se radi
zavisi od onog ko govori), stići do sebe i postati celovita osoba,
postaće odrasla osoba koja ima dostojanstvo i samopoštovanje .
Zapravo će usvojiti neko sopstvo koje će predstavljati nju
samu. No ovo sopstvo, kao što mora biti , biće za osobu stranac
koji se u nju nastanio, glas grupe koja govori za nju i kroz nju.
Svi mi, tvrdi sociologija, govorimo ponekad sa tačke gledišta
grupe. Poseban problem za stigmatizovanu osobu je to što joj
društvo govori da ona pripada široj grupi, što znači da je ona
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 132/159
1 3 6 S t i g m a
nor m alno l judsko biće, no da je ona takođe i „dru gač i ja u izve-
snom stepenu, i da bi bilo neozbiljno poricati ovu razliku. Ova
konkretna razlika, naravno, proizilazi iz društva, jer da bi ta ra-
zl ika imala važno st, ona se pre svega m ora kolektivno konc eptu-
alizovati, što čini društvo kao celina. Ovo se jasno vidi iz slučaja
novoinstitucionalizovane stigme, kao što nam saopštava osoba
koja je ima:
R o đ en sam s j ed n o m v r sto m cer eb r al n e p ar ali ze, k o j a j e p o sl ed i ca p o v r ed e
mo žd an o g cen tr a za k o n tr o l u k o j i se d esi o p r i mo m r o đ en j u . N i sam b i o
svestan moje zastrašujuće, kompleksne klasif ikacije sve dok naziv nije po-
stao popularan i dok društvo nije počelo insistirati da priznam ovu etiketu
devijaci je. Bilo je to nalik na pristupanje društvu anonimnih alkoholičara.
N e m ože š biti iskren prem a sebi dok ne shvatiš ko si t i zaista i li , m ož da , dok
ne shvatiš šta društvo smatra da bi t i trebalo da budeš."
Još očigledn ij i prim er je slučaj epilepsi je . Još od Hip okrato vog
vremena oni koji bi ustanovili da pate od ove vrste poremeća-
ja imali su garantovano stigmatizovano sopstvo kroz definisano
funkcionisanje društva. Ovo funkcionisanje je i dal je na snazi ,
mada može doći do beznačajnog f izičkog popuštanja, i pored
toga što mnogi lekari sada koriste ovaj termin da bi naznačili
napad samo kad nema specif ičnog i (manje stigmatičnog) zdrav-
stvenog problema.
3 6
Tačka gde se m edicin a m ora p ovu ći je tačka
gde društvo može najodlučnije delovati .
Stoga, čak i kad se stigmatizovanoj osobi kaže da je ona l jud-
sko biće, ka o i bilo ko drug i, govo ri jo j se da ne bi bilo m ud ro da
se odv oji od „sv oje grupe . Ukratko, osobi se gov ori da ona i jeste
i nije kao svi ostali , mada ne postoji jedinstven stav oko toga u
kojoj meri jeste il i nije ista kao ostali . Ova kontradikcija i l i šala
je njen život i njena sudbina. Ova činjenica konstantno navodi
one koji predstavljaju stigmatizovane da pritiskaju stručnjake da
iznesu koheren tnu polit iku identiteta, om ogu ćav ajuć i im da uvi-
35 He n r i ch an d K r i eg el,
op. cit.,
p. 155.
36 Li v i n g sto n , op. cit., p. 5 and pp. 29) -304.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 133/159
Otuđenje od grupe i ego identitet
137
de „neau tentično st aspekata pro gram a koje nude i da uvide da
m ožd a uopšte i ne postoj i „autentično rešenje.
Stigmatizovana osoba se na taj način nalazi u areni detaljnih
rasprava i diskusija vezanih za ono šta bi ona trebalo da misli o
sebi, to jest o svom ego identitetu. Nekolicini drugih problema
treba još dodati i to da je stručnjaci istovremeno guraju u razli-
čitim pravcima, govoreći joj šta treba da čini, šta treba da oseća,
objaš njava jući jo j šta on a jeste a šta nije, i sve to za njeno dob ro.
Pisati i l i govoriti propagirajući bilo koju od ovih „avenija lete-
nja sam o po sebi pred stavlja zanim ljivo rešenje, al i koje se ne
odnosi, nažalost, na većinu onih koji samo čitaju i slušaju.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 134/159
4.
Sopstvo i njegov dvojnik
vaj esej se bavi situacijom stigmatizovane osobe i njenim
odgovorom na pozici ju u kojoj se nalazi . Da bi se smestio
nastali okvir u odgovarajući konceptualni kontekst, bilo bi ve-
oma korisno razmotrit i koncept devi jaci je iz razl ičit ih uglova,
jer on predstavlja most koji povezuje studije stigme sa studijama
ostatka društvenog sveta.
De vijacije i norm e
Moguće je zamisliti retke i drastične nedostatke kao što su ovi
ko j ima se bavim o u ovim an al izama. M eđu tim , čini se da je egzo -
tična različitost najkorisnija samo kao sredstvo da osoba osvesti
pretpostavke identiteta, uglavnom u dovol jnoj meri zadovol ja-
vajuće, tako da je moguće izbeći neči ju osvešćenost . Takođe je
m og uć e pretpostaviti da ustanovl jena većinska grup a, kao što su
crnci i Jevreji , mogu predstavljati najidealnije cil jeve za ovakvu
vrstu anal ize. Ovo lako može dovesti do neravnoteže u odnosu.
Sociološki, centralni problem koji se tiče ovih grupa jeste njiho-
vo m esto u društvenoj strukturi. Ok olnosti sa ko j ima se ove oso-
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 135/159
140
S t i g m a
be suočavaju pri direktnim kontaktima je samo deo problema, i
nešto što se ne m ože u potp un osti razum eti bez osvrta na istoriju
i trenutnu politiku grupe.
Takođe je moguće ograničit i analizu na one koji pate od ta-
kve vrste nedostatka koji im onemogućava učešće u bi lo kojoj
društvenoj situaci j i , navodeći ove nesrećnike da osmisle većim
delom svoj koncep t sopstv a, kao reak ci ju na svoju nesreću.
1
Ovaj
izveštaj tvrdi nešto drugo. Postoj i velika verovatnoća da oni
najsrećni j i među normalnima imaju svoje skrivene nedostatke,
a za svaki nedostatak postoj i društvena okolnost kad će taj ne-
dostatak postati pretnja, stvarajući sramotnu provali ju između
virtuelnog i stvarnog identiteta. Iz tog razloga povremeno krhko
i konstantno krhko formira jedan kontituitet, te se nj ihove situ-
aci je u životu pos m atraju k roz isti okvir. (Stoga osob e sa m an jim
razlikama lako shvataju strukturu situaci je u kojoj se nalaze oni
koji su u potpunosti st igmatizovani, često pripisujući ovu saose-
ćajnost dubini nj ihove l judske prirode umesto istovetnosti situ-
aci ja u kojoj se nalaze kao l judi . O ni koji su potp un o i očigle dn o
stigmatizovani, za razliku od nj ih, pate od posebne vrste poni-
žavajuće spoznaje da oni svoj problem nose na reveru, tako da
skoro svako može zavir i t i u samu srž nj ihovog neugodnog polo-
žaja. Nameće se ideja da, kad je nekom ko je drugači j i potrebno
razumevanje, ne treba da ga traži među drugači j ima, već među
sebi sl ičnima. Pitanje društvenih normi svakako predstavlja cen-
tralnu temu, no manje je interesovanje za nesvakidašnjim devi-
jaci jama u poređenju sa običnim, nego za običnim devi jaci jama
u poređenju sa najčešćim.
Može se zaključiti da je neophodan uslov za društveni život
mogućnost da svi oni koji učestvuju zadovolje određen broj nor-
mativnih očekivanja, očekivanja koja se jednim delom podst iču
zbog zakonske konstituisanosti . Kad se neko pravi lo prekrši ak-
tiviraće se popravne mere. Zaustavlja se dalja šteta i popravlja
se načinjena, bi lo preko kontrole agenci ja i l i je popravlja sam
krivac.
1 O n o što je L e m e r t , Social Pathology, op. cit., pp. 75 IT., na zva o „s eku nd arna
devijacija".
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 136/159
Sopstvo i njegov dvojnik
141
Svakako da su norme kojima se bavimo u ovoj knjizi , koje se
tiču identiteta il i bića, od posebne važnosti. Neuspeh il i uspeh u
ispunjavanju tih normi ima vrlo različit uticaj na psihološki inte-
gritet osobe. U isto vreme, sama želja da se ispune norme, samo
dobra vol ja, ni je dovol jna, jer u m no gim slučajevima osoba nem a
direktnu kontrolu u vezi sa nivoom svoje sposobnosti da ispuni
no rm e. To je pitanje stan ja oso be, a ne pitanje vo lje. To je pitanje
pri lagodavanja , a ne udovol javanja . Sam o pod pretpostavkom da
osoba zna gde joj je mes to i da um e da ga sačuva, m ože se p ovu ći
paralela u vol jnom ponašanju vezana za društveno stanje osobe.
Pored toga, dok neke od ovih normi, poput opažanja i pisme-
nosti , m ogu biti u potp uno sti zadov ol jene od strane većine osob a
u društvu, postoje druge norme, kao što su one vezane za fizičku
privlačn ost, koje po prim aju fo rm u ideala i konstituišu standarde
koje niko ne može ispunjavati tokom čitavog svog života. Čak i
kad se radi o no rm am a koje većina m ože da ispuni, nj ihova broj-
nost ima efekat diskval i f ikaci je vel ikog broja osoba. Na primer,
postoji samo jedan tip muškarca u Americi koji nema čega da se
stidi, a to je: rano ož enjen , belac , urb an izov an, sev ernjak , hetero-
seksualac, protestant, otac, univerziteski o brazo van, red ovno za-
pos len, dobrog tena, idealne težine i visine, sa dob rim sportsk im
rezultatima. Svaki Amerikanac posmatra svet iz ove perspektive,
t ime stvarajući model po kome se može govorit i o vrednosnom
sistemu u Americi . Svaki Amerikanac koji ne uspeva da ispuni
bar jednu od ovih normi verovatno će sebe videti , bar na trenu-
tak, kao bez vredn og, nesa vršen og, inferiorn og . Pon ekad će imati
prolaznu ocenu, ponekad će imati opravdanje, a ponekad će bit i
agresivan u vezi sa onim svojim aspektima za koje zna da nisu
požel jni . Opšte društvene vrednosti identiteta mogu da ne budu
ukorenjene ni u čemu, a ipak da bacaju senku na susrete koji se
odvi ja ju u svakod nevno m životu.
Pored toga, mnogo se više elemenata uzima u obzir nego kad
su u pitanju norme koje se odnose na statične statusne karakte-
ristike. Predmet interesa nije samo ono što se vidi, već i ono što
se nameće. Ovo znači da neuspeh u ispunjavanju vel ikog broja
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 137/159
142
S t i g m a
spore dnih n orm i, koje su va žn e u etici kom unikacije licem u lice,
imaju veoma snažan uticaj na prihvatanje onog ko ne ispunjava
ovu obavezu.
Stoga ne bi bilo preporučlj ivo da se tabelarno prikažu brojevi
koji se odnose na broj onih koji se nalaze u škripcu, opisanom u
ovoj knjizi . Kao što je Lemert jednom rekao, taj broj bi bio toli-
ko visok koliko bi to neko odredio.
2
Kad dodamo bro j onih ko j i
imaju stigmu privi legovanih, zatim one koji su bar jednom bili
u datoj s ituacij i i l i im je tako određeno, ako ni iz jednog drugog
razloga onda zbog predstojeće starosti, pitanje više nije da li je
osoba ikad iskusila sopstvenu stigmu, zato što svakako jeste, već
koliko puta je imala takvo iskustvo i u kom obliku.
Neko bi mogao zaključiti da norme identiteta razvijaju devi-
jaci je kao i pri lagođavanje. Ovde su navedena dva uopštena re-
šenja za overe normativne zadatosti . Jedno od rešenja jeste da
osobe jedne kategori je podrže normu, ali da definišu sebe i dru-
ge kao nerelevantnu kategori ju da bi realizovali normu i l ično
je sprovodili . Drugo rešenje je za osobu koja ne može da ispuni
normu, da se odvoji od zajednice koja se drži te norme, i l i da se
pre svega uzdrži od pridruživanja toj zajednici . Ovo je, naravno,
skupo rešenje, kako za društvo tako i za samu osobu, bez obzira
na to što se retko javlja.
Procesi koji su ovde navedeni zajedno konstituišu treće bitno
rešenje vezano za problem neispunjavanja normi. Kroz ove pro-
cese osn ova za norm e se može negovati daleko van krugova onih
koji ih u potp un osti realizuju. O vo je iskaz, na ravn o, o dru štven oj
funkcij i ovih procesa, a ne o njihovim uzrocima i li poželjnosti .
Prolazak i pokrivanje su deo procesa i omogućavaju stručnjaci-
ma koj i se nj ime bave posebnu upotrebu umetnosti upravl janja
utiskom, umetnosti zasnovanoj na društvenom životu, putem
koje osoba postiže stratešku kontrolu nad predstavom o sebi i
svojim delima koju drugi o njoj imaju. Takođe je uključen oblik
2 E. Lem ert, „So m e Asp ects of a General Theory of Sociopath ic Behavior" ,
Procee dings of the Pacific Sociolog ical Society , State Colleg e of Washington , X V I
( 1 9 4 8 ) , 2 3 - 2 4 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 138/159
Sopstvo i njegov dvojnik
143
prećutne saradnje između norm alnih i s t igmatizovanih: devi jan-
tna osoba može da se pridržava normi zbog ostal ih koji paze da
njena tajna ne bude otkrivena, pažl j ivi su pri njenom otkrivanju
ili izbegavaju dokaze koji vode do nje, a drugi, sa svoje strane,
mogu da prošire svoju taktičnost jer stigmatizovana osoba pazi
da ne prekorači tačku prihvatanja koju normalni smatraju zado-
vol javajućom.
Normalni devijant
Trebalo bi da bude jasno da je upravl janje stigmom opšta ka-
rakteristika društva, da je to proces koji se aktivira svugde gde
postoje norme identiteta. Iste karakteristike se aktiviraju i kad
je u pitanju veća razl ičitost, ona koja se tradicionalno definiše
kao stigmatična il i neka beznačajna razlika zbog koje se posti-
đena osoba stidi zato što je se stidi. Moglo bi se zaključiti da je
uloga normalnih i uloga stigmatizovanih deo istog kompleksa,
isečena iz istog standardnog materi jala. Svakako da stručnjaci
koji su ori jentisani na proučavanje psiholoških procesa često
ističu patološke posledice samoobezvređivanja, isto kao što tvr-
de da predrasude prema st igmatizovanima mogu da se pretvore
u bolest. Ovi ekstremi, međutim, nisu predmet našeg zanimanja,
jer model i odgovora i pri lagođavanja koj ima se bavimo u ovom
eseju spadaju u okvir normalne psihologije. Mogao bi se izvesti
zaključak da su osobe sa različitom stigmom u sličnoj situaciji
i da odgovaraju na nju na sl ičan način. Apotekar iz susedstva
bi mogao prenositi susedima, stoga osobe kojima su potrebna
pomoćna sredstva i l i lekovi izbegavaju susednu apoteku - osobe
lako razl ikuju ko nema nijednu drugu potrebu osim potrebe da
kontroliše informacije. Sledeće što bi se moglo zaključiti jeste da
stigmatizovani i normalni imaju isti mentalni sklop, i da je to
standard u našem društvu. Osoba koja može da igra jednu od
ovih uloga ima potrebnu opremu da može da igra i drugu, i bez
obzira na to da li je u pitanju ova il i ona stigma, velika je vero-
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 139/159
144
S t i g m a
vatnoća da će imati oba iskustva. Što je najhitnije, sam pojam
sramotne različitosti pretpostavlja sličnost vezanu za suštinska
uverenja, ona koja se tiču identiteta. Čak i u slučaju kad osoba
ima pri l ično abnormalna osećanja i uverenja, ona će verovatno
na normalan način koristit i normalne strateške elemente u po-
kušaju da prikri je ove abno rm alno st i od dru gih, kao što na m i lu-
struje primer jednog bivšeg mentalnog paci jenta:
J e d na od pot e š koć a u s m e re na je na z na č e nje „ ra z u m nog z a pos le nja " . P a -
ci jenti ponekad nisu u mogućnosti , mada češće nisu raspoloženi za to, da
objašnjavaju zašto je neki posao „razuman" i l i neprihvatlj iv za njih. Jedan
sredovečan muškarac ni je želeo da objašnjava da se u tolikoj meri plaši
mraka da je insistirao da deli sobu sa svojom tetkom i da ni u kom slučaju
nije mogao da radi na mestu odakle bi morao da se vraća kući zimi sam po
mraku. Pokušao je da prevaziđe svoj strah, no dolazi lo je do fizičkog ko-
la ps a a ko hi bi o os t a vl je n noć u s a m . Z bog ovog pri m e ra , i m nogi h d ru gi h
sličnih primera, bivši mentalni paci jent je imao poteškoća da objasni pravi
razlog svog odbijanja da prihvati poslove koji su mu nuđeni. Lako se moglo
desiti da ga etiketiraju kao nekog ko se stidi posla ili nekog ko ne može da
nađe sebi posao, što bi predstavljalo finansijsku katastrofu.
3
Slično ovom primeru, kad osoba koja je zašla u godine shvati
da više ne može da se seti imena svojih najbližih pri jatelja može
se desiti da je obuzme stid i prestane da posećuje mesta gde po-
stoji verov atn oć a da će ih sresti , što i lustruje n elago du i onu sfe-
ru koja uključuje ljudski kapacitet, koji nema nikakve veze sa
godinama.
Ukoliko usled ovakvih s i tuaci ja st igmatizovana osoba dobi je
naziv devijant, bolje bi bilo da se zove normalni devijant, bar u
meri u kojoj se njena situacija uklapa sa ovde opisanom.
Postoji direktan dokaz koji oslikava ovo drugo sopstvo, ovo
no rm aln o st igma tizovano jedinstvo. Na prim er, izgleda da osoba
koja sebe u nekom momentu oslobodi st igme, putem plast ične
ope raci je, m ože v ideti vr lo brzo sam u sebe, a i drug i je m ogu vide-
ti kao pro m enjen u l ičnost , prom enjenu u pravcu prihvatl jivost i,
4
3 Mills ,
op. cit.,
p. 105 .
4 M acg reg or et al .,
op. cit.,
p p . 1 2 6 - 1 2 9 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 140/159
Sopstvo i njegov dvojnik
145
kao što i oni koji iznenada steknu neki defekt mogu relativno
brzo da dožive promenu l ičnosti .
5
Ove uočl j ive promene nastaju
kao rezultat postavl janja osobe na novo mesto u s ituacijama pri
l ičnim kontaktima, uz upotrebe novih strategija pri lagodavanja.
Jedan od dodatnih dokaza pokazao se u društvenim eksperi-
m entima , kad je subjekt nam ern o preuzeo neki defekt (naravno,
privremeno), kao što je delimično oštećenje s luha, i spontano
počeo da manifestuje iste reakcije i koristi ista sredstva kojima
se s luže osobe ko je zaista posedu ju ovaj hendikep.
6
Treba pomenuti još jednu činjenicu. Zato što je promena od
stigmatizovanog statusa ka normalnom statusu, prvenstveno u
žel jenom pravcu, razum lj ivo je da, kad se ova prom ena des i, oso-
ba može ps ihološki podržavati promenu. No, teško je razume-
ti kako osobe koje pretrpe iznenadnu promenu u svom životu
od normalnog ka st igmatizovanom mogu ps ihološki izdržati tu
prom enu . Ipak, često se dešava da je izdrže. Pro m ene oba tipa se
mogu podržati , posebno ovaj drugi t ip, što ukazuje na to da po-
stoje standardni kapaciteti i treninzi koji pomažu u slučaju obe
mogućnosti . Kad se jednom ove mogućnosti prihvate, ostalo je
lako. Da osoba shvati da je izopštena iz društva, il i da nije izop-
štena nakon što je bila, ni je kom plikov ano , već predstavl ja sam o
nov raspored snaga u starom referentnom okviru i prenošenje
do detal ja onog što je znala ranije dok je bila prisutna kao neko
drugi. Bol koji donosi iznenadna stigmatizacija može nastati , ne
usled zbrke oko identiteta osobe, već zbog svesti 0 tome u šta se
pretvorila.
Tokom vremena, osoba se navikne da igra obe uloge u dra-
mi normalno-devijantno. Treba uočiti da, uprkos činjenici što je
uhvaćena u kratkom društvenom trenutku, osoba može da odi-
gra obe predstave, da izrazi ne samo generalni kapacitet da nosi
obe u loge, već da je do detalja upoz nata i da drži po d kontrolom
5 Ibid.,pp. 1 1 0 - 1 1 4 .
6 L. Me yerson, „Experimen tal Injury: A n App roach to the Dy nam ics of Physi-
cal Disability",
Journal of Social Issues
, IV (1948), 68-71. Videli takode: Griff in,
op. cit.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 141/159
146
S t i g m a
uloge ponašanja koje su neo ph od ne. O vo znatno olakšava činje-
nica da uloge st igmatizovane osob e i norm alne osobe nisu sam o
komplementarne. One takođe pokazuju neke neverovatne para-
lele i sl ičnosti. Izvođači svake pojedinačne uloge mogu se povući
iz kontakta sa drugima služeći se time kao sredstvom prilagođa-
vanja. Svaka osoba može osećati da nije u potpunosti prihvaće-
na od druge osobe. Svaka osoba može imati osećaj da se njeno
pon ašan je detaljno prati i m ože biti d a je ovaj osećaj tačan. Sva ko
m ože radije ostati sa „s vo jim a sam o da bi izbegao da se suo či sa
problemom. Osim toga, asimetri ja i razl ike između uloga, koje
uistinu postoje, često se drže u granicama koje obezbeđuju da se
neom etano o digrava zadatak održavanja društvene situacije koja
je u toku. Mora postojati svest o ulozi drugog, tako da, kad se
neke od takt ika pr i lagođavanja ne pr imen e kod para no rm aln o-
st igmatizovano, drugi će umeti da uskoči i preuzme ulogu. Na
primer, da l i bi stigmatizovana osoba trebalo da predstavi svoj
nedostatak na realističan način, na koji bi to uradila normalna
osoba. I kad n orm alni pokušaju taktično da ukažu pom oć, osoba
može samo da se nasmeje i primi pomoć dostojanstveno, u ime
pokazane dobre vol je .
Primer postojanja ove dvostruke uloge često se sreće. Na pri-
m er, bilo iz zabave il i ozbiljno, l judi prolaze u ob a sm era, un utar
i l i van st igmatizovane kategori je . Drugi izvor primera je psiho-
dram a. O va „terap i ja pod razum eva da m entalni pacijent i li neki
dru gi de vijant, koji je isključen iz dru štva , m ože igrati ulogu nor-
malnog dok neko drugi igra njegovu ulogu pred njim. Zapravo,
oni mo gu igrati ove zamenjene uloge sasvim kom petentno. Treći
izvor primera da osoba može istovremeno održavati kontrolu
nad norm alno m i s t igmatizovanom ulogom pokazao se kroz še-
gačenje iza scene. No rm alni međ u sobo m „sk inu st igm atizovan
tip. Isto tako, st igmatizovani u s l ičnim oko lnostim a „skinu nor-
malne. Kroz šalu osoba odglumi situaci ju degradiranog s nekim
iz svoje kategorije, predstavljajući normalne na najgori mogući
način dok oponaša odgovarajuću ulogu, da bi prikazala netrpe-
ljivost na indirektan način. Kao deo ovog tužnog zadovoljstva
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 142/159
Sopstvo i njegov dvojnik
147
koristiće se na neozbil jan način neki termini stigme koji inače
predstavl ja ju „ tabu u „kom binov anim društv ima.
7
Treba nagla-
siti da ova vrsta šala koju prave stigmatizovani ne prikazuje u
tolikoj meri hroničnu distancu koju osoba ima prema sebi, koli-
ko prikazuje jednu važniju činjenicu da je stigmatizovana osoba
zapravo osoba pop ut svake druge, naučen a da sebe posm atra pre
svega kro z oči dru gih, i da se razl ikuje o d njih pre svega po tom e
što ima poseban razlog da se opire poniženju zbog stigme kad je
u nj ihovom prisustvu i po tome što ima posebno pravo da g lasa
u svoje ime kad oni nisu prisutni.
Poseban slučaj upotrebe uvredlj ivog jezika i sti la prema sebi
jeste kad predstavnic i grupe profes ionalno predstavl ja ju grupu.
Kad predstavl ja ju svoju grupu normalnima, oni mogu ubacit i
prim ere koji predstavl jaju ideal za no rm alne , odabrani tako da to
mogu da izvedu. Međutim, kad se nađu na mestima gde su pri-
padnici nj ihove grupe, mogu imati poseban zadatak da pokažu
kako nisu zaboravil i načine sopstvene grupe, niti su zaboravil i
gde im je mesto, tako da na pozornici mogu koristiti sopstveni
dijalekt, gestove i izraze kroz koje na humorističan način pred-
stavljaju svoj sopstveni identitet. (Publika se može odvojiti od
onog što poseduje u maloj meri , a identif ikovati se sa onim što
još uvek nije u popunosti postala.) Ove predstave često imaju
kultivisan, uravnotežen aspekt. Nešto se jasno stavl ja u zagrade,
a nešto se uzdiže na nivo umetnosti . U svakom slučaju, u istom
predstavniku m ože se otkrit i kapacitet da bude „no rm alni j i na
način na koji ni je većina članova njegove kategori je koji sebe
usmeravaju u ovom pravcu, dok u is to vreme može u većoj meri
kontrolisati ovaj idiom svoje vrste nego oni koji su ori jentisani
u tom pravcu. U slučaju gde predstavnik nema kapacitet da nosi
7 N a primer, u vezi sa crncim a, videti : John son, op. cit., p . 9 2 .0 k oriš ćenj u iz ra-
za „ludak" da se označi mentalni pacijent videti , na primer: I . Belknap, Human
Problems of a State Men tal Hosp ital ( N e w Y o r k: M c G r a w - H i l l B o o k C o m p a n y ,
1956), p. 196; i : J . Kerkhoff , How Thin the Veil (New York : Greenb erg , 19 52) , p .
152 . D avis , „D eviance D is avow al" , op. cit., p p . 1 3 0 - 1 3 1 , d a j e p r i m e r e k o j i s e o d -
nose na one sa fizičkim hendikepom, ističući da će korišćenje ovih temina u
prisustvu normalnih biti znak da su oni upućeni.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 143/159
148
S t i g m a
dva l ica, on će se potruditi da pod određenim pritiskom to po-
stigne.
Stigma i realnost
Sve dosad zastupan je stav da centralna uloga treba da se da
diskrepanciji između virtuelnog i stvarnog društvenog identite-
ta. Naglašava se kontrolisanje tenzije i kontrolisanje informaci-
ja - kako stigmatizovana osoba može predstaviti drugima svoje
krh ko so pstvo, koje je pred m et zloupo trebe i diskreditacije. Ov a-
kva postavka stvara jednostranu perspektivu, namećući čvrstu
realnost nečemu što je mnogo nepostojani je . St igmatizovani
i normalni su međusobno povezani . Ukoliko su jedni ranjivi ,
može se očekivati da su i drugi. Pripisujući identitet osobama,
diskreditujući i l i ne, šire društveno mnjenje se na neki način
kompromituje . Ono samo dokazuje svoju ograničenost .
Na sve ovo je već ranije ukazano kroz iskaz da se prolazak
ponekad desi u situacijama koje se posmatraju kao deo zabave.
Osoba koja s vremena na vreme prođe često prikazuje ovaj in-
cident sa svojim drugarima kao ograničenost normalnih i č inje-
nicu da su sve njihove tvrdnje o različitosti čista racionalizacija.
8
Pogreške pri identif ikaciji su često predmet ismevanja, l ikovanja
onih koji prođu i njihovih prijatelja. Slično tome, oni kojima se
desi da u nekom momentu rutinski prikriju svoj l ični i profe-
sionalni identitet mogu početi da uživaju u iskušavanju vraga,
vodeći razgovor u pravcu da oni koji su normalni od sebe prave
budale, tako što govore stvari koje su diskreditovane prisustvom
ono g ko je prošao. U takvim slučajevim a o no što je pogrešn o n ije
osob a koja je dru gačija, već svi oni koji se nađ u u od ređen oj situ-
aci ji i pok ušaju da održe konvencionalne m od ele odnošenja .
Postoje i drugi primeri - kad je situacija problematična, a ne
osoba . Fizički he ndike pirana l ica, na prim er, koja su u situaciji da
ih neznanci zapljusnu saosećanjem i ispitivanjem, mogu pone-
8 V i d e ti : G o f l m a n , Asylums, op. cit., p. 1 12 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 144/159
Sopstvo i njegov dvojnik
149
kad zaštititi svoju privatnost upražnjavanjem nečeg što ne spada
u taktičnost. Tako je devojka koja ima samo jednu nogu, udo-
vol javajući mnogim pitanj ima neznanaca vezanim za njen gu-
bitak, izmisli la igru koju je nazvala „Butkice i nogice , u kojoj je
deo igre bio da se odgovori na pitanje na dramatičan neukusan
način.
9
Druga devojka sa ist im problemom navodi svoju, s l ičnu
strategiju:
Už as no me ir i t ira j u pitanj a vez ana z a način k ak o s am iz g ub ila nog u, tak o
da s am s mis l i la odg ovor k oj i l j ude ug lavnom demotiviš e da dal j e is pituj u:
„Poz aj mila s am novac od b ank e k oj a drž i moj u nog u k ao z alog " .
1 0
Kratak odgovor koji dokrajči neželjenog radoznalca je i ovaj :
„Sirotice , vidim da s i iz g ub ila nog u."
To je pril ika za tuš: „ B a š s a m n e p a ž l j i v a "
1 1
Pored ovog, postoj i m alo grubl ja um etnost „pom eranja dru-
gih, po m oć u koje agresivni č lanovi grupe hend ikepiranih, tokom
dru štven ih de šavanja, izm isle priču o sebi i svojim oseća njim a za
nezn ance ko ji na nespretan n ačin iskazuju svo je saosećanje s nji-
ma; priča je tako osmišl jena da uvek dođe do tačke gde postane
očig ledn o da je to čista izmišl jotina.
Hladan pogled, naravno, može osujetiti nasrtl j ivca pre nego
što bilo šta pokuša, kao što i lustruje primer jednog netrpelj ivog
kepeca:
Bilo je i tvrdokožaca, koji bi bulj i l i poput brdana koji sidu u dolinu da po-
gledaju predstavu putujućeg pozorišta. Bilo je onih koji bi te kradomice
posmatrali , potajno, i spustil i pogled, crveneći kad bi bil i otkriveni. Postoje
oni sažalj ivi , či je coktanje jezikom biste mogli čuti kad prođu pored vas.
Ali , što je još gore, ima pričalica, koji bi govoril i čak i ovo: „Zdravo, jadni
deč ače " T o b i iz g ovori li na pos eb an n ačin i s onim pos eb nim tonom u
glasu.
9 Baker,
op. cit.,
p p . 9 2 - 9 4 .
10 He nrich and Kriegel,
op. cit.,
p. 50.
11 Baker, op. cit., p. 97, u: Wright, op. cit., p . 2 1 2 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 145/159
150
S t i g m a
I m am s t an d ar d n i n ač in o d b r an e - h l ad an p o g l ed . T ak o u k o č en im p o g l e-
d o m , u p er en im n a s v o j e s u g r ađ an e, m o g u d a r es im o s n o v n i p r o b l em - d a
izađem živ iz metroa. '
2
Od ovoga je samo jedan korak do situaci je kad ubogal jena
deca povrem eno uspeju da istuku neko g ko ih zadirkuje , i li oso -
ba, koje su l jubaz no, ali oč igle dn o isključen e iz neko g m iljea, koje
se ukl juče u ta j mil je u grup i i to sa određen im na m eram a.
1 3
Društvena stvarnost koju ul judno održavaju povodl j iv i č lano-
vi neke određene st igmatizovane kategori je i normalni sama će
imati svoju istoriju. Kad, kao u slučaju razvoda il i irske manjine,
ova osobina uvel iko izgubi na snazi kao st igma, nastaće period
kad će prethodna definicija situacije biti sve više i više napada-
na , na jpre možda u komedi jama na sceni , a potom u mešanim
kontak tima na jav nim m estim a, sve do k se ne uspostavi kontrola
na d obe situacije, što će se morati čuvati kao tajna ili će se m orati
bolno zaobilaziti .
Ka o zakl jučak, po no vio bih da st igm a ne ukl jučuje tol iko kon-
kretne pojedinc e koji mo gu d a se razvrsta ju u dve grupe, st igm a-
tizovane i normalne, kao rastuće procese u dvema društvenim
ulogama, pri čemu svaka osoba učestvuje u obe, bar pri nekim
kontaktima i u nekim fazama svog života. Normalni i st igmati-
zovani nisu o sobe već pre perspektive . On e nastaju u društvenim
situaci jama tokom kombinovanih kontakata na osnovu nerea-
lizovanih normi koje će se najverovatnije aktivirati pri susretu.
Osobine koje osobu prate tokom života mogu dovesti do toga
da osoba postane tip odbačene osobe. Može se desiti da osoba
mora da igra ulogu st igmatizovane osobe u skoro svim društve-
nim pri l ikama u kojima se zadesi , ponašajući se kao da jo j to
prir od no sleduje , kao što sam ja učinio, kao st igmatizovana oso-
ba čija je životna pozicija postavlja na suprotnu stranu od nor-
12 Viscardi, A M an's Stature, p. 70, u: W right, op. cit., p. 2 1 4 . 0 s l ič n im te h ni ka -
ma koje koriste ljudi sa kukom, videti: Russel, op. cit., p p. 1 2 2 - 1 2 3 .
13 Ekspe rime nti ovo g tipa zastupljeni su u: M . Ko hn an d R. W ill iams, ^„„ Si tu -
ational Patterning in Intergroup Relations", American Sociological Review, X X I
( 1 9 5 6 ) , 1 6 4 - 1 7 4 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 146/159
Sopstvo i njegov dvojnik
151
malnih. Naravno, njene specif ične stigmatične karakteristike ne
određu ju prirod u ove dve uloge, norm alne i s tigmatizovane, već
samo učestalost kojom će osoba igrati svaku od ovih uloga po-
naosob. Kako dolazi do preplitanja uloga, ne konkretnih osoba,
ne treba prim iti kao izne nađ enje da osoba koja je stigmatizovana
u jednom domenu iskazuje predrasude prema osobama koje su
st igmat izovane u nekom drugom domenu.
Izgleda da su direktni kontakti , bar u američkom društvu,
tako osmišl jeni da su naročito skloni ovakvoj vrsti problema
koja se razmatra u ovom eseju. Isto tako, vel ika je verovatno-
ća da će diskrepancija između virtuelnog i stvarnog identiteta
uvek biti prisutna i uvek će stvarati potrebu za kontrolom tenzije
(vezanu za diskreditovanog) i za kontrolom informacija (veza-
nu za diskreditujuće). U slučaju gde je stigma veoma uočljiva il i
napadna, i l i gde se prenosi porodičnom lini jom, i krajnja kole-
banja u odnošenju mogu imati veoma snažan utica j na one koj i
su prihvati l i ulogu stigmatizovanog. Svakako da uočl j iva nepo-
željnost posebne l ične osobine, i njenog kapaciteta da pokrene
procese na relaci j i stigma-normalno, ima svoju istori ju, istori ju
ko ja se red ovn o men ja u skladu sa svrh om dru štven ih aktivnosti .
I mada može da se iznese tvrdnja da procesi stigme imaju opštu
društvenu fu nk ci ju da osnaže društvo m eđu o nim a koje d ruštvo
ne podržava, u skladu sa čim su izuzeti od promena, mora se
zapaziti da su ukl jučene dodatne funkcije koje značajno variraju
u zavisnosti od tipa stigm e. Stigma tizovanje onih k oji imaju lošu
moralnu prošlost može predstavl jati zvaničnu društvenu kon-
trolu; stigmatizovanje onih koji pripadaju određenim rasnim,
rel igi jskim i etničkim grupama svakako služi kao sredstvo da se
ove manj ine izmeste sa određenih područja nadmetanja ; deval-
viranje onih koji imaju telesne mane može se interpretirati kao
doprinos neophodnom sužavanju opredel jenja kod udvaranja .
14
14 Z a ovu sme r ni cu zahvalan sam De jvi du M aci (Davi d Matza) .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 147/159
5
Devijacije i devijantnost
K
ad se dinamika ove sramne razl ike sagleda kao opšta ka-
rakteristika društvenog života, onda se možemo pozabaviti
odn osom nj ihovih studi ja sa s ličnom prob lem atikom koje su ve-
zane za po jam „devi jantn ost - reč koja je trenutno popu larna i
sve do sada se izbegavala, uprkos prigodnosti ove odrednice.
1
Ako se krene od veoma opšteg pojma grupe pojedinaca koje
dele iste vrednosti i koji se pridržavaju određenih društvenih
normi vezanih za ponašanje i l ične karakteristike, onda se svaka
osoba koja se ne pridržava ovih normi može smatrati devi jan-
tnom, a njena speci f ičnost devi jac i jom. Ne verujem da svi devi-
janti imaju tol iko zajedničkog da bi opravdali posebne analize;
oni se razl ikuju na m no go više načina n ego što su sl ični , del im ič-
no zbog razl ike koja zavisi od obima grupe u kojoj se devijaci ja
može pojaviti . Ipak, ovo područje se može podeliti u manje jedi-
nice, od ko jih neke zaslužuju obradu .
1 Ne vero vatn a je brzina kojom su oni iz krugo va društvene nauke navikli na
korišćenje termina „devijant", kao da oni na koje se ovaj termin odnosi imaju
dovoljno toga zajedničkog tako da se o njima mogu reći značajne stvari posma-
trajući ih kao celinu. Kao da postoji neusklađenost koju uzrokuje rad lekara (što
im stvara još više posla), tako da postoje kategorije ljudi koje stvaraju i koji se
bave društvom, a onda proučavaju te kategorije.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 148/159
154
S t i g m a
Zn a se da potvrđen e visoke p ozici je u m alim, usko pov ezan im
grupama mogu obezbeđivati dopuštenje da se skrene u devijan-
tno i da se bude devijant. Odnos takvog devijanta s grupom, i
koncep tom koji č lanovi gru pe im aju za njega, po dra zu m eva re-
strukturiranje u zavisnosti od devijacije. (Kad je grupa velika,
oni bitni m ogu sm atrati za sho dn o da se u potpun osti uklop e na
sve uoč ljive načine.) Član k oji se defin iše kao fizički bolestan na -
lazi se u veoma sličnoj situaciji ; ukoliko se dobro nosi sa svojim
fizičkim statusom on se može udaljiti od standarda, koji u tom
slučaju ne mora da se povezuje s njim, niti se on tada ubraja u
grupu kojoj pripada. Poznati i bolesni mogu imati s lobodu da
budu devijanti upravo zbog devijaci je koja je potpuno iskl juče-
na, što ne dov odi do reiden tifikaci je . N jihov a specif ična situaci ja
pokazu je da su oni sve ostalo osim devijanti , u uobičajeno m po -
imanju te reči.
2
U mnogim usko povezanim grupama i za jednicama postoje
članovi ko d kojih postoji devi jaci ja , bi lo u pona šanju , bi lo po k a-
rakterist ikama koje poseduju, i l i i u jednom i u drugom, i kao
posledica toga igraju posebnu ulogu, postaju simbol grupe i
izvođači ne kih klovno vskih fun kcija , čak i onda kad nisu p rihva-
ćeni od ostalih članova.
3
Karakteristično je za ovakvog pojedinca
da on prestaje da igra igru držanja rastojanja, prilazi lako i lako
mu prilaze. Često se nalazi u centru pažnje i privlači druge da
oko n jega stvo re kru g, čak i kad ga to na nek i na čin lišava statusa
ravnopravnog učesnika. On služi kao maskota grupe, mada je
u izvesnom smislu okarakterisan kao ravnopravni član. Seoska
luda, grads ki pi jana c i k lovn čete su tradic iona lni p rime ri . Može
se očekivati da se u grupi nađe po jedan takav lik, jer je jedan
sasvim dovoljan, a sve iznad tog broja predstavlja teret za zajed-
nicu. Može nosit i naziv devijant grupe da bi bilo jasno da je on
2 K o m p l e k s a n o d n o s k o j i d e v ij a n t i m a s a s v o j o m g r u p o m p o n o v o j e i s tr a ž io L.
C o s e r , „ S o m e F u n c t i o n s o f D e v i a n t B e h a v i o r a n d N o r m a t i v e F l ex i b il it y , A m e r i -
c a « Journal of Sociology, L X V I I I ( 19 6 2 ), 1 7 2 - 1 8 1 .
3 O o v i m i d r u g i m f u n k c i j a m a d e v ij a n ta v i d e t i : R . D e n t i e r a n d K . E r i c k s o n ,
„ T h e F u n c t i o n s o f D e v i a n c e i n G r o u p s , Social Problems, V I I ( 1 9 5 9 ) , 9 8 - 1 0 7 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 149/159
Devijacije i devijantnost
155
devi jant samo u okviru jedne grupe, ne samo u vezi sa norma-
m a, i da ga njegova snažn o, m ad a am bivalentno pripadan je g ru-
pi razlikuje od drugog tipa devi janta - pojedinca izolovanog od
grupe koji je u društvenim situaci jama deo grupe ali ni je nj ihov.
(Kad devi janta grupe napadnu autsajderi , grupa može stati u
njegovu odbranu; kad napadnu pojedinca izolovanog od grupe,
on će verovatno morati da se brani sam, bez iči je pomoći.) Važ-
no je uočiti da su svi tipovi devijanata koji su ovde razmatrani
snažan deo kruga u kome se šire informacije iz nj ihove opširne
biografi je - kompletne l ične identifikaci je.
Navedeno je da se u manj im grupama devi jant grupe može
razlikovati od ostalih devi janata po tome što, za razliku od dru-
gih devi janata, ima iskriv l jen odnos prema moralnom životu
koji prosečni članovi zagovaraju. Ukoliko neko želi da upore-
di ostale društvene uloge sa ulogom devi janta grupe, možda je
uputno uzeti u obzir one pojedince koji se ne uklapaju u uobiča-
jenu moralnost, mada nisu okarakterisani kao devi janti . Kako se
„referentni s istem pom era od malih grupa, poput porodice, ka
grupama koje pokrivaju uže speci ja l izovane grupne uloge, kr i -
stališu se dve uloge. Jedna od ovih izdvojenih savezničkih uloga
je uloga sveštenika, pojedinca koji služi kao primer ispravnog
života i živi pravi lni je od većine normalnih l judi . Druga uloga
odnosi se na službenika koji služi zakonu, čij i dan se sastoji od
praćenja prekršaja drugih l judi .
4
Ka d se „referen tni sistem dalje po m eri sa lokaln e zajednice
gde se dešavaju direktni kontakti na šira područja grada (njego-
vih sastavnih područja, utočišta i stambenih četvrti) , odgovara-
juće pomeranje se dešava u značenju različit ih devi jaci ja.
Jed na takva devi jaci ja je ovde važn a, dev i jaci ja koja je karakte-
r istika pojedinaca koje drugi v ide kao n ekog ko nam erno i otvo-
reno ne želi da prihvati društvenu pozici ju koja im je dodeljena,
i ko se ponaša suprotno pravi l ima i pomalo buntovnički prema
4 O va te m a j e o b r a đ e n a u: H . Be c k e r , Outsiders ( N e w Y o r k : F r e e P r e s s o f G l e n -
c o e , 1 9 6 3 ) , p p . 1 4 5 - 1 6 3 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 150/159
150
S t i g m a
bazičnim institucijama
5
- porodici , stereotipnoj podeli uloga
između polova, redovnom zaposlenju koje uključuje i potvrdu
ličnog identiteta na nivou društva, i podelu uslovljenu klasom
i rasom. Ovo su „nezadovoljnici . Oni sami formiraju svoje sta-
vove i mogu se svrstati u ekscentrike i li „ likove . Oni či je su ak-
tivnosti kolektivne i li su stacionirani u zgradi i li nekom drugom
m estu (često su te aktivnost i vezane za po sebn o p od ruč je), nazi-
vaju se okultistima. Oni koji su deo subzajednice i li miljea mogu
se imenovati kao socijalni devijanti, a njiho v kolek tivni život bi
nosio naziv devijantne zajednice.
6
Oni čine posebnu vrstu, no
samo jednu vrstu devi jantnog.
Ako bi postojalo polje istraživanja pod nazivom „devi jan-
tnost , njegovo jezgro bi sačinjavali pre svega devijanti društva
koji su ovde definisani. Prostitutke, narkomani, delinkventi , kri-
m inalci , džez muz ičari , bo em i, Ciga ni , karn evalsk o osoblje, luta-
l ice, alkoho ličari, zabavljači, kockari , besk ućn ici , h om oseksu alci
7
5 O p š t i s t av , n a k o j i m i j e u k a z a l a D o r o t i S m i t ( D o r o t h y S m i t h ) .
6 T e r m i n „ d e v i j a n t n a z a j e d n i c a n i j e s a s v i m z a d o v o l j a v a j u ć i z a t o š t o n e r a z j a š -
n j a v a d v e s t v a r i: d a l i o v a z a j e d n i c a j e s t e il i n i j e s p e c i f i č n a p o s t r u k t u r n i m s t a n -
d a r d i m a k o j i s u i z v e d e n i i z a n a l i z a s a s t a v a o b i č n i h z a j e d n i c a ; t e d a l i s u p r i p a d -
n i c i o v e z a j e d n i c e d r u š t v e n i d e v i j a n t i . V o j n i g a r n i z o n , č i ji s u č l a n o v i i s k l j u č i v o
j e d n o g p o l a , k o j i j e s m e š t e n n a n e n a s e l j e n o m p o d r u č j u , u p r v o m z n a č e n j u t e
r e č i p r e d s t a v l j a d e v i j a n t n u z a j e d n i c u , n o n i j e p r v e n s t v e n o z a j e d n i c a d r u š t v e n i h
d e v i j a n a t a .
7 T e r m i n „ h o m o s e k s u a l a c g e n e r a l n o s e k o r i s t i d a o z n a č i o n o g k o j e se k s u a l n o
u s m e r e n n a p r i p a d n i k e i s t o g p o l a k a o š t o j e i o n s a m , š t o s e n a z i v a „ h o m o s e k s u -
a l n o st . O v o z n a č e n j e j e z a s n o v a n o n a m e d i c i n s k i m i z a k o n s k i m o k v i r i m a i d aj e
s u v i š e š i r o k u i h e t e r o g e n u k a t e g o r i z a c i j u z a k o r i š ć e n j e o v e r e č i u o v o m s l u č a j u .
J a m i s l i m s a m o n a o n e j e d i n k e k o je s u d e o p o s e b n e z a j e d n i c e g d e se p r i p a d n i c i
j e d n o g p o l a s m a t r a j u n a j p o ž e l jn i j i m s e k s u a l n i m o b j e k t i m a , i g d e j e d r u š t v e n o s t
o r g a n i z o v a n a u s m e r u p r a ć e n j a i z a b a ve o v ih o b j e k a t a . P o o v o m k o n c e p t u , p o -
s t o j e č e t i r i o s n o v n e v r s t e h o m o s e k s u a l n o g ž i v o t a : ž e n s k i i m u š k i t i p o v i k o j i s e
n a l a z e u i n s t i t u c i j a m a p o d n a d z o r o m ; ž e n s k i i m u š k i , , g e j s v e t o v i k o j i p o s t o j e
u u r b a n i m c e n t r i m a . ( O n j i m a v i d e t i : E . H o o k e r , op. cit.) V a ž n o j e i s t a ć i d a p o j e -
d i n a c m o ž e b i t i č la n g e j s v e t a , a d a i p a k n e u č e s t v u j e u h o m o s e k s u a l n o j p r a k s i ,
k a o š t o m o ž e e k s p l o a t i s a t i o n o št o j e g e j k r o z p r o d a j u s e k s u a l n i h u s l u g a b e z
d r u š t v e n o g i d u h o v n o g u č e š ć a u g ej z a j e d n i c a m a . ( U o v o m p o s l e d n j e m s m i s l u
v i d e t i : R e i s s , op. cit.) U k o l i k o s e t e r m i n h o m o s e k s u a l a c k o r i s t i d a o z n a č i n e k o g
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 151/159
Devijacije i devijantnost
1 5 7
i gradska sirotinja - svi oni bi bil i obuhvaćeni. Njima je uskra-
ćena m ogu ćno st da napredu ju u različ it im cenjenim društvenim
područj ima; oni otvoreno pokazuju da nemaju nikakvog pošto-
van ja za one koji bi želeli da im se pob oljša p oložaj, nisu po bož -
ni, oni se ne uklapaju ni u jednu šemu društvene motivacije .
Kad se jednom ustanovi jezgro društvene devi jantnost i , onda
se može bavit i per i fernim područj ima: osnovnim zajednicama
polit ičkih radikala koji ne samo da glasaju drugačije od osta-
l ih, već provode mnogo više vremena nego što je neophodno,
kad je u pitanju polit ika, sa onima koji su njihovi istomišl jeni-
ci ; bogatim putnicima koji nisu zaglavljeni u nedeljni raspored i
provode vreme putujući od jednog letoval išta do drugog; onima
koji veći deo vremena provode u inostranstvu i rutinski šetkaju
od restorana do barova sa Ameriken ekspres kart icom; as imi-
lacijom etničkih grešnika koji se nalaze između dva sveta, svog
rodnog sveta i sveta svojih roditel ja , i zbog toga odbijaju mobil-
nost koja im je dostupna, pokrivajući svoju društvenu školsku
socijal izaciju nečim što bi većina normalnih videla kao grotes-
kno prerušavanje religi jske ortodoksije ; l judi koji nisu u braku
ili su tek ušli u brak a koji sebe lišavaju mogućnosti da podižu
po rod icu i um esto toga podržavaju n eko nejasno d ruštvo koje se
prot ivi , mada s labo i kratkoročno, porodičnom sistemu. Skoro
u svim ovim slučajevima otkriva se nezadovoljstvo, što važi i za
ekscentrike i okultiste, te se na ovaj način stvara tanka linija koja
se može povući između njih i devijanata, s druge strane, naime
tihi nezadovoljnici - hobist i koji postaju tako posvećeni svom
hobiju da im osta je samo mrvica vremena za građanska druže-
nja, kao što je slučaj ko d nekih strastvenih ko lekcion ara m arkic a,
teniskih igrača i l jubitelja sportskih kola.
So cijaln i devijanti , kao što je objašnjen o, šepure se svojim od-
bijanjem da prihvate svoje mesto i privremeno im se ovo odbi-
janje toleriše ukoliko ne iskače iz ekoloških granica njihove za-
jednice. Poput etničkih i rasnih geta, ove zajednice predstavljaju
k o u č e s t v u j e u p o s e b n o j vr s ti s e k s u a l n o g č i n a , o n d a t e r m i n „ h o m o s e k s u a l n o s t
t re b a k or i s t i t i d a s e oz n a č i n e k o k o j e d e o p os e b n e v r s t e d e v i j a n t n e z a j e d n i ce .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 152/159
1 5 8
S t i g m a
sklonište u sam ood bran i i m esto gd e svaki devijant m ože otvore-
no gajiti stav da je bar isto toliko do bar k ao i bilo ko d rug i. N o , u
velikom broju slučajeva socijalni devijanti često smatraju da nisu
jedn aki sa norm alnim a, ve ć da su bol j i od njih i da je život ko jim
žive bolji od on og ko jim b i živeli da nisu to što jesu . So cijaln i d e-
vi janti takode obezbeduju model postojanja za normalne osobe
koje se nisu snašle, pruža jući ne sam o saosećanje već ih i regru-
tujući . (Okultist i takode primaju obraćenike, naravno, pažnja je
usm erena n a program e koji se t iču kon kretnog delanja, a ne stila
živl jenja.) Upućeni mogu postati nj ihovi saputnici .
Teorijski, devijantna zajednica bi mogla da predstavlja za veće
društvo ono što devijant grupe predstavl ja za svoju grupu, no,
iako je ovo moguće, niko još ni je uspeo to da demonstrira. Pro-
blem je u tome što vel iko područje sa kojeg se regrutuje u devi-
jantnu zajednicu nije jasan sistem sam za sebe, entitet sa svojim
potre bam a i fun kcija m a, kao što je to u ma loj grup i gde se ostva-
ruje direktan kontakt.
Ovde se razmatraju dve vrste devi janata: devi janti grupe i
društveni devi janti . Treba pomenuti dva srodna tipa društvenih
kategori ja . U prvi t ip spadaju gru pe etničke i rasne man jine:
8
po-
jedinci koji imaju zajedničku istoriju i kulturu (često i isto nacio-
nalno poreklo), koji prenose svoje članstvo porodičnom l ini jom,
koji su u poziciji da zahtevaju odanost od nekih svojih članova,
i koji su u relativno nezavidnoj pozici j i u društvu. U drugi t ip
spadaju oni članovi niže klase koji sasvim jasno nose obeležje
svog statusa kroz način izražavanja, izgled, ponašanje, i koji, kad
su u pitanju javne društvene institucije, smatraju da su građani
drugog reda.
Sad je jasno da će se devijanti grupe, socijalni devijanti, pri-
padnici manjina i osobe iz niže klase verovatno zateći u poziciji
da se osećaju kao stigmatizovane osobe, nesigurne u način na
koji će biti prim ljene u direktnom k ontaktu , jer ih se duboko do-
tiče reakcija na ovakvo stanje. Ovo će biti tako ako ni iz jednog
8 O s k o r a š n j i m a n a l i t i č k i m t r e t m a n i m a v i d e t i : R . G l a s s , „ I n s i d e r s - O u t s i d e r s :
T h e P o s i t i o n o f M i n o r i t i e s , New Left Review, X V I I (W i n t e r , 1 9 6 2 ) , 3 4 - 3 5 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 153/159
Devijacije i devijantnost
159
drugog razloga odrasl i nemaju obavezu da kontaktiraju službene
organizaci je, kako one komerci jalne tako i civi lne, gde se ul ju-
dan, ujednačen tretman bazira na činjenici da je neko građanin,
al i gde će se javit i uvažavanje individualnih vrednosti koje su
zasnovane na pravim ideal ima srednje klase.
Jasno je, naravno, da potpuno razmatranje bi lo koje od ove
četiri kategori je nadilazi i prevazilazi ono što je neophodno za
razmatranje u proučavanju stigme. Na primer, postoje devi jan-
tne zajednice čiji članovi, naročito kad su van svog miljea, nisu
preterano zabrinuti oko toga d a l i su društveno prihv aćen i, i sto-
ga ni je prim eren o ana lizirati ih u vezi sa uprav l janjem stigm om .
Prim er bi m ogla bit i neka topla plaža u Am eric i , na kojoj je d osta
mladih koji još uvek nisu preterano zainteresovani za posao i
koji se rado prepuštaju razl ičit im oblicima jahanja na talasima.
N e treba zaboraviti da, pored ove četiri kategori je koje su po m e-
nute, postoje osobe u nepovol jnom položaju koje nisu stigma-
tizovane, na primer neko ko je u braku sa osobom koja je zla i
sebična, i l i neko ko sa malim primanjima podiže četvoro dece,
9
i l i neko čiji je f izički hendikep (na primer blago oštećenje sluha)
deo njegovog života, mada niko, ukl jučujući i samu osobu, ni je
svestan ove njegove f izičke nesposobnosti .
10
Smatram da stigmatizovane osobe imaju dovol jno situaci ja
koje su im zajedničke u životu da potvrde sve ove klasifikacije
u svrhu ove analize. Stoga je izdvojena suština iz tradicionalnog
polja društvenih problema, kao što su rasa, etnički odnosi , druš-
tvena dezorganizaci ja, kriminologi ja, društvena patologi ja, i de-
vi jantnost - ekstrakt nečega što je svim ovim p ol j im a zajedničko.
Ove zajedničke karakteristike se mogu svrstati na osnovu malog
broja pretpostavki vezanih za l judsku prirodu. Ono što preo-
stane u svakom od ovih tradicionalnih pol ja može se preispita-
ti kroz karakteristiku koja je specifično vezana za to polje, i na
taj način se obezbeđuje analitička koherentnost, što predstavlja
čisto istori jsko i nenamerno jedinstvo. Upoznatost sa onim što
9 Toy nbe e , op. cit., Chaps. 15 i 17 .
1 0 P r i m e r se m o ž e n a ć i u : H e n r i c h a n d K ri e ge l ,o / > . cit., pp. 1 7 8 - 1 8 0 .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 154/159
i 6 o S t i g m a
rasni odn osi , godište i m entalno zdravlje imaju zajedničko m ože
pomoći da se dal je razotkri je ono po čemu se razlikuju. Možda
bi u svakom od ovih slučajeva pravi izbor bio da se zadrže stara
samostalna područja, no bar bi bi lo jasno da je svako područje
samo nešto na šta treba primeniti više perspektiva i da razvoj
bilo koje od ovih koherentnih analitičkih perspektiva neće pro-
izići iz onih perspektiva koje svoj interes ograničavaju samo na
jedno samostalno polje.
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 155/159
Erving Gofman i
društvena konstrukcija stigme
Sociologi ja Ervinga Gofmana danas pr ipada već k las ičnom
sociološkom nasleđu. Iako skorašnjeg datuma, njegova socijal-
na dramaturgija zaokružila je drevnu sociološku težnju da se
susretne sa običnim čovekom; da se sa apstraktnih i često za-
magljenih koncepata društvenog sistema spusti u podnožje sva-
kodnevice gde susreće konkretne aktere i njihova neposredna
delanja; da zaobiđe velike teleološke narative o konačnim isto-
ri jskim ishodišt im a društva i da se suoči sa „m alim cil jevim a
ljudi u svakodnevnom životu koji u svojoj isprepletanosti kon-
st ituišu dinamiku društvenog života . Istovremeno, Gofmanova
sociologija dala je neprocenjiv doprinos u trajnom istorijskom
balansiranju sociologi je na dihotomnim osama mikro/makro;
pojedinac/društvo; struktura/akcija. Iako Gofman nije nit i jedi-
ni, niti prvi - mikrointerakcionistička tradicija je starija od so-
cijalne dramaturgije i prepoznatl j iva je po velikim imenima kao
što su Kul i (Char les Horton Cooley [ 1864- 1929]) ; Mid (George
He r b e r t Me a d [ 18 63- 19 3 1 ] ) ; B lume r (He r b e r t B lume r [ 19 00-
1987]) ; Šuc (Alfred Schutz [ 1899-1959]) i drugi , kao i po ut i-
cajnim orijentacijama kao što su interpretativna sociologija, ve-
ber i janska sociologi ja razumevanja , fenomenologi ja i sociološki
hermeneutički krug - koji je pokušao, u multiparadigmatskom
polju sociologije , da art ikuliše alternativnu paradigmu, njegov
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 156/159
162
S t i g m a
dramaturški pristup autentični je teori jsko-metodološki socio-
loški izraz koji je nezaobilazan u svakom savremenom bavl jenju
čovekom i društvom.
Erv ing G ofm an (Erv ing
Goffman ,
Kanađan in jevre jsko-uk ra-
j inskog porek la , rođen je n . j u n a 192 2 . god ine u M anvi lu , rura l -
nom farmerskom predelu zapadne Alberte , a rano det injstvo je
proveo u kanadskoj provinci j i Manitoba. U lokalnom admini-
strativnom sedištu Daufin završio je srednju tehničku školu St.
Džon, a 1939. godine upisuje se na studije hernije na Manitoba
univerzitetu i tokom studija radi za National Film Board of Ca-
nada. Godine 1945. diplomirao je na Univerzitetu u Torontu, a
doktorirao na Čikaškom univerzitetu 1953. godine, gde je studi-
rao na čuvenom odel jenju za sociologiju i antropologiju. Njegov
terensko-antropološki boravak na arhipelagu Šetlandskih ostrva
tokom 1949/1950. godine, u svojstvu istraživača pri univerzitetu
u Edinb urgu, rezult irao je doktorskom disertacijom pod nazivom
Kom unikativno ponašan je u jednoj ostrvskoj zajednici i, kas nije,
verovatno njegovim najpoznat i j im delom
Kako se predstavljamo
u svakodnevnom životuGodine 195 8. pos taje član De partm ana
za sociologiju Univerziteta u Kalifornij i (Berkli) , a 1968. godine
profesor sociologi je i antropologi je na Departmanu za sociolo-
gi ju i antropologiju Univerziteta u Pensilvanij i . Tokom 1981/82.
godine bio je predsednik Američke sociološke asoci jaci je . Erving
G ofm an je um ro 19 . novembra 19 82 . god ine .
Od desetak knjiga koje napisao, najveći broj neposredno se
odnosi na soci jalnu dramaturgiju, odnosno na pol je mikrointe-
rakcionističke sociološke tradicije i interpretativne sociologije.
M e đ u t i m , Stigma je jedno sasvim posebno delo koje, uprkos
snažnim krit ikama same Gofmanove sociologi je od strane ra-
1 E . G o f m a n ,
Kako se predstavljamo u svakodnevnom životu,
G e o p o e t i k a , B e o -
g r a d , 2 0 0 0 . ( E . G o i f m a n ,
The Presentation of Self in Everyday Life,
K n o p f D o u b l e -
d a y P u b l i s h i n g G r o u p , 1 9 5 9 - i U n i v e r s i t y o f E d i n b u r g h P r e s s , 1 9 5 6 ) .
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 157/159
Društvena konstrukcija stigme
1 6 3
dikalnih/refleksivnih sociologa šezdesetih i sedamdesetih godi-
na (posebno Alvina Guldnera) , duboko zadire ispod površ ine
svakodnevice uobičajenih l judskih susreta. Kao i njegovi Azili
(Asylums: Essays on the Social Situation of Mental Patients and
Other Inmates, 1 9 6 1 ) , i Stigma se može posmatrati kao svojevr-
sna krit ika ne samo savremenog (američkog) društva, već i kao
pretfukoovski kritički žanr koji dekonstruiše epohalni odnos
p r e m a nenormalnima. Ka o i M išel Fuk o gotovo deceni ju kasni-
je , u svoj im predavanj ima o nenormalnima na Kolež de Fransu
( 1974/75) i Gofman je na t ragu mnogo dubl j ih odnosa prema
onom e što se prikazuje (socijalno kon struiše) kao ano m ali ja, ne-
dostatak, nakaznost , inval idnost , deformitet, del inkventnost , mo -
ralna nakaznost, izopačenje najrazličiti j ih vrsta. Ipak, dok Fuko
dospeva do is tori jskih sedimenata osamnaestog i devetnaestog
veka.kao onih epohalnih matrica koje generišu naša svakodnev-
na znanja o nenormalnostima, preko trijedra nakaznosti: fizičke
nakaznosti (u merkanti l is t ičkom odnosu prema deformitet ima
bo galj i li naka za više nisu, i li nisu samo , odstup anje od l ika Tvo r-
ca, već in-validi, in-validni u kontekstu izrastajuće proizv odn e
kapitalističke, industrijske civilizacije); korekcionara (za kog a se
pretpostavl ja da se može popraviti , korigovati ; hospital izovati ,
resoci jal izovati prema normativnim okvir ima medikal izovanih
diskursa o normalnosti i izrastajućih pedagoških tehnika) i ona-
niste (seksualne nakaze koja se sukobljava sa izrastajućom bio-
logijom seksualnosti) , al i i onog širokog epistemološkog polja
koje proizvodi medicinski, pravni, psihijatri jski , pedagoški, pa i
soc iološki d iskurs o nenormalnostima, Gofman ni je to l iko zain-
teresovan za istoriju il i pre arheologiju naših društvenih praksi u
ophođenju prema nenormalnima. Razl ič i te metodološke pozic i-
je proizvele su ovde dve ravni uvida u stigm u: jed nu - struktura -
l ističku, i drugu - interpretativnu. U tom smislu, Gofmanova Sti-
gma se m ože čitati i kao izvrsna kvalitativna m etod ološk a studija
koja ne nam erava da ponudi apstraktne form ulaci je o inst itucio-
nalizovanim diskursima o stigmi, nego životne priče konkretnih
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 158/159
164
S t i g m a
l judi koj i se suočavaju sa društvenom izolaci jom, ograničenim
odnosima sa š i r im inst i tucionalnim okruženjem i sopstvenom
psihologi jom društveno uslovl jenih i internalizovanih predstava
o sopstvenim nedostacima. No, ipak, s l ično Fukoovom tr i jedru,
Gofman izdvaja tri različita tipa stigme:
Prv i j e te lesna unakaženost - razn i de formitet i te la . Zat im posto j i
s labost karaktera ko ja se i spol j ava kao s laba vo l j a , dominantne i l i ne-
pr i rodne st rast i , sumnj iva i l i k ruta verovan ja , nepošten je , ko j i su sv i
i z v e de n i i z z a be l e ž e n i h s l u ča j e v a , n a p r i m e r , m e n t a l n o g p o r e m e ća j a ,
z a t v o r a , z a v i sn o s t i , a l k o ho l i z m a , ho m o se k su a l n o s t i , n e z a p o s l e n o s t i ,
p o k u ša j a sa m o u b i s t v a i r a d i k a l n o g p o l i ti čk o g p o n a ša n j a . K o n a čn o ,
p o s t o j i p l e m e n sk a s t i g m a , n a c i o n a l n a i v e r sk a , k o j a p r e ds t a v l ja t a k v u
vrstu s t ig m e ko ja se pren osi s ko le na na ko len o i j ed na ko za hvata sve
č l a n o v e p o r o d i ce . U sv i m o v i m r a z l i č i t i m p r i m e r i m a s t i g m e , u k l j u -
ču juć i i one ko je su Grc i tako imenova l i , na laze se i s te soc io loške ka-
r a k t e r i s t i k e : o so ba k o j a b i l a k o m o g l a b i t i p r i hv a će n a u u o b i ča j e n i m
dr u š t v e n i m o dn o s i m a p o se du j e n e k u c r t u k o j a se i z dv a j a i do p r i n o -
s i da drugi napuste tu osobu i zanemare n jene osta le karakter i s t ike .
Ta osoba posedu je s t igmu, neže l j enu raz l ič i tost ko ja us lov l j ava naša
o če k i v a n j a .
Pored ove t ipologi je, Gofman skreće pažnju na to da postoje
od ređe ne kl jučne karakterist ike u životnim situac i jama st igm ati-
zovanih osoba. Radi se, zapravo, o onim društvenim situaci jama
koje reprodukuju samu st igmu kao soci jalni identitet , odnosno
društven i fe no m en : „Ra di se o nečem u što se često, iako ne odre-
đeno, naziva 'prihvatanjem'. Oni koji s njom dolaze u dodir ne
uka zuju joj poštova nje i pažnju koje im n eko ntam inirani aspekti
njeno g d ruš tven og identiteta nalažu da se prip rem e da joj pruže,
a njoj da se pripremi da to prihvati ; ona pojačava ovo uskraćiva-
nje smatrajući da zbog nekih svojih karakteristika to i zaslužu-
je . Mi, normalni , čini se, nikada ne možemo da se oslobodimo
„tu đe stigm e. U tom smislu, ona je naša - naša k onstru kcija
8/18/2019 Erving Gofman Stigma
http://slidepdf.com/reader/full/erving-gofman-stigma 159/159
Društvena konstrukcija stigme
1 6 5
drugih. Čak i u takvim situacijama kada se radi o onom tipu st i-
gmatizovanih socijalnih identiteta či j i je nedostatak privremen
ili je moguća resocijal izatorska i l i neka druga kazneno-pravna,
pedagoška, psihološka, medicinsko-terapijska i l i društvena in-
tervenci ja , s t igm a osta je . „K ad je takva pop ravka m og uć a - kaže
Gofman - „rezultat često ne bude st icanje potpunog normalnog
statusa, već transformaci ja od nekog sa određenom manom u
nekog ko ima dosje da je ispravio određen u ma nu . U tom sm i-
slu, na primer, gotovo po pravilu, izlečeni alkoholičari žive sa
st igmom bivših a lkohol ičara ; pušteni na s lobodu sa st igmom
„bivših robi jaša ; izlečeni nark om ani sa st igmom „bivš ih nar-
ko m an a itd. Dak le , oni , jedn om st igm atizovani , najčešće osta ju
stigmatizovani trajno. To posebno važi za „seksualne nakaze :
homoseksualce , t ransvest ite , hermafrodite , jednom rečju fuko-
ovske „onan iste , te po seb no za one čija je „ izo pa čen a seksual-
nost st igmatizovana
H IV
-om - ne samo smrtonosnom bolešću,
već i trajnom i dubokom stigmom koja vodi u izolaciju, društve-