Douglas Kenyon - Zabranjena religija.pdf

Download Douglas Kenyon - Zabranjena religija.pdf

Post on 08-Nov-2014

247 views

Category:

Documents

34 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

<p>Naslov izvornika : FORBIDDEN RELIGION Suppresed Heresies of the West EDITED BY J. DOUGLAS KENYON</p> <p>ZABRANJENA RELIGIJAZATAJENE HEREZE ZAPADAUredio: J. Douglas Kenyon</p> <p>First published in the USA by Bear &amp; Company, a division of Inner Traditions International, Rochester, Vermont. This edition published by arrangement with Inner Traditions International; Copyright 2006 by J. Douglas Kenyon</p> <p>Drei se istog modela kao i kod svoje uspjenice Zabranjena povijest, J. Douglas Kenyon je iz svoga dvomjesenika Atlantis Rising prikupio lanke koji istrauju skrivene putove religije, progonjene od strane ortodoksne Crkve - od vremena prije Krista, dok su se polagali temelji kranstva, pa do estokih i krvavih vremena katara, templara i slobodnih zidara Novoga Svijeta. U ovom su istraivanju korijena zapadnjake vjere otkrivene bliske veze izmeu drevne egipatske religije i kranstva, pravi identitet trojice mudraca te veza koje su templari iskovali izmeu kranstva i slobodnih zidara. Takoer, knjiga identificira pravu tajnu organizaciju koja stoji iza tajni razotkrivenih u knjizi Da Vincijev kod te objanjava, kolika skrivena vjerska strujanja i danas utjeu na suvremeni svijet. Ova knjiga je uvod u pravu povijest heretikih vjerskih tradicija koje su u drutvu igrale jednako vanu ulogu kao i slubena vjera, to ih je nepre stano nastojala potisnuti i posve unititi. Roeni unutar istih vjerskih okvira koji su na kraju iznjedrili kranstvo, ovi su duhovni putovi ipak uspjeli preivjeti kroz "hereze" Srednjega vijeka kao i kroz teorije velikih renesansnih mislilaca kakvi su bili Isaac Newton, Giordano Bruno i njihovi nasljednici. Prenijet i u Novi Svijet zahvaljujui slobodnim zidarima, koji su ondje potaknuli Ameriku revoluciju, utjecaj ovih zabranjenih religija moe se i danas pronai u "Zvijezdama ureenom stijegu" ili takvim slobodnozidarskim simbolima kakav je piramida na stranjoj strani novanice od jed nog dolara. J. DOUGLAS KENYON je urednik i izdava dvomjesenika Atlantis Rising iz Montane te urednik uspjenice Zabranjena povijest.</p> <p>SadrajZAHVALE... UVOD PRVI DIO8 10</p> <p>KRANSTVO: ISTINA IZA ORTODOKSNE KOPRENE1. Misterij Krista: Ima li u toj pripovijesti ak i vie od onoga to zamilja Hollywood? J. Douglas Kenyon</p> <p>19</p> <p>2. Povezanost s Ozirisom: Navjetaji kranskog slikarstva u drevnim egipatskim umjetnikim predmetima 26 Richard Russell Cassaro 3. Istono od Kumrana: Traganje za korijenima zapadnjake vjere David Lewis 4. Novo svjetlo oko podrijetla krana: Poblie o ulozi Jakova, brata Isusovog Cynthia Logan 5. Sirenje evanelja boginje: Zahvaljujui Da Vincijevom kodu, Margaret Starbird se priklonila stavu mnogih diljem svijeta Cynthia Logan 6. U potrazi za pravom zvijezdom Betlehema: Tko su bili "mudraci" i to su naumili? Peter Novak</p> <p>35</p> <p>47</p> <p>54</p> <p>62</p> <p>DRUGI DIO SLIJEDIMO ZLATNU NIT: TEMPLARI I SLOBODNI ZIDARI 7. Skrivena povijest: to nam filmovi poput "Hrabroga srca" ne govore? David Lewis 8. Templari i Vatikan: Zabranjena hereza johanita Mark Amaru Pinkham 9. Izgubljena templarska flota i crna gusarska zastava Jesu li pirati s Kariba bili tajni osvetnici? David. H. Childress 10. Tajna bitke kod Bannockburna: Je li otkrivena zahvaljujui drevnoj izreci: "Kako gore, tako i dolje"? Jeff Nisbet 11. Piramide u kotskoj: Tlocrt Oriona otkriven u lijepoj Kaledoniji Jeff Nisbet</p> <p>71</p> <p>83</p> <p>92</p> <p>99</p> <p>108</p> <p>12. Zagonetka izgubljenog velikog pomorskog zemljovida: Kako su njegovi izraivai mogli znati ono to su znali? 117 David H. Childress TREI DIO KLJUNA ULOGA OBITELJI SINCLAIR IZ KOTSKE 13. Iezla kolonija iz Arkadije: Jesu li Vitezovi templari osnivali naselja po Sjevernoj Americi? Steven Sora 14. Izgubljeno blago vitezova templara: Hoe li ubrzo biti pronaeno u Sjevernoj Americi? Steven Sora 15. Tajne Rosslynske crkve: Je li Marija de Guise znala za njih? Jeff Nisbet</p> <p>127</p> <p>135</p> <p>146</p> <p>16. Otkrie ostalih neobinosti Rosslynske crkve: Pomno prouavanje smjeta drevnu zagonetku u dramatino novo svjetlo Jeff Nisbet 17. Pukotina u Da Vincijevom kodu: Je li rosslynska crkva Dana Browna ondje, gdje on kae da jest? Jeff Nisbet 18. Pravo tajno drutvo iza Da Vincijevog koda: Ti iznenaujui Rosenkreuzeri Mark Amaru Pinkham ETVRTI DIO MO I UTJECAJ UGLEDNIH SLOBODNIH ZIDARA 19. Zvijezdama ureeni stijeg i podrijetlo Amerike: Jesu li se osnivai Sjedinjenih Amerikih Drava rukovodili jednim drevnim nalogom? Jeff Nisbet 20. Drevni arhitekt Amerike: Jesu li osnivai Amerike ostvarivali neku tajnu nakanu? Steven Sora 21. Nacionalne tajne: Istina bi mogla biti neobinija od bilo kakve mate Steven Sora 22. Bacon, Shakespeare i Atenino koplje: Okultno podrijetlo uloge Engleske u Novom Svijetu Steven Sora</p> <p>155</p> <p>164</p> <p>173</p> <p>179</p> <p>190</p> <p>198</p> <p>206</p> <p>23. Rjeavanje zagonetke zvane Shakespeare: Novo svjetlo na dugogodinjoj tajni - je li bard doista bio pijani glumac iz gradia Stratford on Avon ili netko drugi? Virginia Fellows 214 24. Francis Bacon i znak dvostrukog A: Je li veliki uenjak i dravnik buduim naratajima ostavio kljueve za ifre koje trebaju rijeiti? William Henry</p> <p>223</p> <p>PETI DIO VIZIONARI I ALKEMIARI 25. Nostradamusova vienja: Je li francuski mistik iz petnaestog stoljea imao to za rei ljudima dananjice? J. Douglas Kenyon 26. Giordano Bruno: Zato su ga spalili na lomai? John Chambers 27. Otkrivena Ivana Orleanska: to je povijest izostavila iz njezine neobine sage? Jeff Nisbet 28. Uskrsnue alkemiara: Jesu li drevna umijea transmutacije umrla sa Srednjim vijekom, ili jo uvijek ive pod razliitim maskama? Mark Stavish 29. Fulcanelli i Tajne katedrala: Kakva veza postoji izmeu Kria iz Hendayea i jednog od najzagonetnijih likova dvadesetog stoljea? Vincent Bridges</p> <p>233</p> <p>243</p> <p>250</p> <p>258</p> <p>267</p> <p>30. Isaac Newton i okultno: Koliko je bila vana skrivena strana velikog znanstvenika? John Chambers 276 31. Newton, alkemija i uspon britanskog imperija: Tajanstveni osnutak empirijskih znanosti Peter Bros 32. Newton i Biblija: to je veliki znanstvenik prorekao za 2060. godinu? John Chambers 33. Neobian ivot G. I. Gurdjieffa: Premda saga o njemu ostaje obavijena tajnom, njegov se utjecaj ne moe zanemariti John Chambers</p> <p>285</p> <p>294</p> <p>300</p> <p>ESTI DIO DUH I DUA 34. Istjerivanje zlih duhova: Psihoterapeutkinja ukazuje na korijene svojega pionirskog rada Cynthia Logan</p> <p>309</p> <p>35. Paranormalni ivotopis Benvenuta Cellinija: Jesu li svemirske sile spasile velikog renesansnog zlatara? John Chambers 316 36. Dostojevski i spiritualizam: Je li pisac Zloina i kazne imao osobni uvid u onostrani svijet? John Chambers 37. Victor Hugo i duhovi: Je li pisac Jadnika i Zvonara crkve Notre Dame svoja nadahnua crpio iz drugih dimenzija? John Chambers</p> <p>325</p> <p>333</p> <p>38. Zvuk i slike s one strane: Pioniri nove znanosti - instrumentalne transkomunikacijf Bili Eigles 341 39. Razumijevanje iskustva tik do smrti: Zbog ega znanost ovo nije shvatila kako treba? P. M. H. Atwater 40. Glas za reinkarnaciju: Je li vjera jedini povod za vjerovanje u nju, ili za to postoje i razlozi znanstvenije naravi? Ian Lawton O PISCIMA SLIKE ..................................................</p> <p>351</p> <p>362 372 376</p> <p>ZAHVALE</p> <p>Svima kojima sam ve uputio izraze svoje iskrene zahvalnosti za knji gu Zabranjena povijest, koja je izala prije ove, jo jednom bih rado zahvalio, i to posebno zbog toga to su time uinili moguim i izdava nje ovoga djela, Zabranjena religija. Svakako, ovdje su ukljueni i moja supruga, moji roditelji, svi koji su mi financijski pomogli u radu, a i jo mnogi drugi, oni to su omoguili izlaenje asopisa Atlantis Ri sing, te ovoga posljednjeg projekta. No, ovaj put bih spomenutom popisu pridodao jo neke koji su me duboko zaduili. Govorim o osnivaima Sjedinjenih Amerikih Drava, te o zatiti koju su ugradili u sam Ustav zemlje - za sve nas. U nae vrijeme, kada se mnogi od nas osjeaju posve slobodnima upustiti se u sukobe s nametnutim autoritetima gdje god im se ukae prigoda, vano je prisjeati se i onih vremena u kojima ovakvi izazovi nisu bili nimalo laki, kao i toga, da u mnogim dijelovima svijeta ostaju teki i danas. Kako se moe vidjeti i na ovim stranicama, mnogi od naih pretea plaali su i svojim ivotima pokuaje izraavanja ovdje zabiljeenih osjeaja i pitanja. Meutim, injenica to se naa sloboda religijskih uvjerenja - o kojoj govori i ova knjiga - kao i sloboda tiska, koja je svima nama koji se bavimo izdavatvom beskrajno dragocjena, danas zapravo doivljava kao neto to se podrazumijeva samo po sebi, moe nas isto dobno radovati, ali i zabrinuti. Ako sami zaboravljamo kakvi smo sretnici, moemo li oekivati da e se tako i nastaviti i ubudue? U vremenima, u kojima se toliki osjeaju ugroeni slobodama drugih</p> <p>- posebno njihovom slobodom savjesti - i grozniavo tragaju za nai nima kojima bi zanijekali prava onima od kojih se razlikuju, nikako ne bismo smjeli zaboraviti na vanost budnosti i opreza. To, to ove slobode - barem one utvrene Ustavom - danas pred stavljaju nau svakodnevicu, nikako ne znai da su postale manje vane. Mislimo da bi neki ljudi - kada ne bi bilo ovih sloboda - svim silama nastojali sprijeiti da knjige kakva je ova uope i ugledaju svjetlo dana. Zato ostajemo vjeito zahvalni to smo osloboeni njiho vih pritisaka, i to imamo mogunosti otvoreno raspravljati o pitanjima koja nas zanimaju, bez straha od posljedica.</p> <p>UVODJ. Douglas KenyonNeki kau da je povijest svijeta zapravo povijest rata izmeu tajnih drutava. Pa ni religija nije nita drugo, tvrde oni, doli tek vidljivi vr ak tajnoga ledenog brijega, kojim se ljudske djelatnosti usmjeravaju prema dobru ili zlu. Ba kao to neki voe mogu prikrivati svoje prave ciljeve, tako su i pravi ciljevi mnogih religija ostali skriveni od pogleda javnosti. Samo, kao i kod vjetra, ova nevidljivost ne znai i odsutnost, nepo stojanje sile, usmjerenja ili intenziteta koji pozornom promatrau ipak moe razotkriti krajnji cilj. Upravo kao to priznate religije mogu promicati prikrivene svrhe sila kojima streme, tako postoje i doslovce zabranjene religije, koje to ne mogu, iji se sljedbenici i danas moraju okupljati u tajnosti. Ako za religiju ustvrdimo da je to skup vjerovanja i obreda, koji vjernici njeguju kako bi dokazali prirodu boanstva u koje vjeruju i njegov (njezin) odnos prema ovjeanstvu, tada su religiozni i mnogi od onih koji to inae ni sami za sebe ne bi rekli. Jer, ak i oni koji nijeu postojanje bilo kakvoga boanstva (to jest, tvrde da ono ne postoji), time ustvari izraavaju svoje vjerovanje o prirodi boanstva; oni ne mogu dokazati njegovo nepostojanje i zato njeguju neto, to je veoma blisko vjeri. U meuvremenu, mnogi su poeli vjerovati da se konci zapravo povlae negdje iza zavjese, te da propovjednici raznolikih uvjerenja - ukljuujui i onih sekularnih, znanstvenih i politikih - objavljuju vizije to su im navodno bile otkrivene, dok je drevna i za nas nevidlji va partija aha - to se odigrava izmeu skrivenih i odabranih elita - oblikovala itavu nau povijest, a ini to i danas. Ova je velika borba usredotoena na istinske dimenzije unutarnjega bia svakoga ovjeka, a na kocki bi moglo biti i samo preivljavanje ljudske due.</p> <p>S jedne se strane nalaze oni koji ovjeanstvo doivljavaju kao tek neto vie od potroaa umjetno proizvedenih stvari - ukljuujui u to i doktrine, kako religiozne, tako i akademske. Prema ovom nainu razmiljanja, svi smo mi rezultat darwinovske borbe za preivljavanje, i nita vie. Jedino pravo na bilo kakvu vrijednost i dostojanstvo daje nam - jo tamo od vremena naputanja pilja, prije nekoliko tisua godina - iskljuivo na zajedniki napredak kao zajednice, koji nas je doveo, kau nam, do junakih dosega nae dananje evolucijske razine. Zamisli o besmrtnosti i transcendentalnim sposobnostima pojedin ca tek su tlapnja, roena uslijed drutvene uvjetovanosti - i nita vie. No, oni koji podravaju drukiji pogled na svijet, u svakome od nas vide neograniene mogunosti samoostvarenja, pri emu ne isklju uju besmrtnost osobe. Nema veze to psiha ovjeka jo i danas po sve jasno pati od nekadanjih, drevnih rana. Ovi optimisti sagledavaju shemu evolucije kao daleko veu, znatno profinjeniju i dostojanstveniju od tek pukog preivljavanja onih najsposobnijih. A opet, u nae je vrijeme mnogo ljudi zarobljeno skuenim koncep tom vlastitog identiteta. Programirani na prihvaanje autoriteta prevla davajueg znanstvenog / sekularnog / humanistikog ustroja, kao da smo odustali od znatno irih sposobnosti koje skrivene lee u nama. Veinu nas je vladajui akademski ukorijenjen sustav obrazovanja uvjerio, da su to ve odavno razrijeena pitanja koja vie ne treba preis pitivati. Trebamo samo igrati uloge koje su nam dodijeljene - i nita vie. Pisci knjige koja je pred vama osporavaju ovu logiku koja se podra zumijeva, ili kojom se prua opravdanje vladajuem ustroju - pa bio to onaj u Crkve, u drave ili znanosti - tvrdei da se radi o prividnim, sumnjivim, ako ne i korumpiranim autoritetima i da je tako bilo ve dugo, dugo vremena. U samoj sri ovih pitanja ostaje stara rasprava o tome kako netko uope moe poznavati istinu o bilo emu - i, to je bolje: znanost ili religija? Ne zaboravimo da je razlika izmeu znanosti i religije bitna za nae poglede na svijet u dvadeset i prvom stoljeu, jer je, uvjetno reeno - nova, roena uslijed otuenja zapadne civilizacije. Samo drutvo, koje uoava veliki raskorak izmeu onoga u emu se nalazi i bez ega je ostalo, moe biti u stanju povui tako otru razdjelnicu</p> <p>meu njima. Iako je ak i kvantna fizika pokazala nepostojanje mo gunosti odjeljivanja promatraa od onoga to promatra, mi se ipak i dalje tvrdoglavo drimo naih dragocjenih, iako umjetnih razlika. Nai preci nisu dijelili svijet na ovaj nain. Za njih su znanost i religija bili jedno. Ono to je u svemu bilo bitno - to je bila krajnja, konana istina, a ne kategorija. Da je njihovo prosvijetljeno razumije vanje i shvaanje due bilo stvarno znanje, a ne u cijelosti utemeljeno na vjeri, kao to danas mislimo o njima, tko moe rei koja se jo vrsta znanosti i tehnologije tijekom prolosti mogla razviti, a koja se od njih nikada ne bi niti razvila? Jesu li moda prouavanja pojava kakve su elektricitet, magnetizam, gravitacija i energija proizala iz iskustava s duom to je tragala za besmrtnou? Prema vaeem konceptu, za nas je svijet prirode pred met znanstvenih izuavanja; ali, ako ga ne moemo uklopiti u taj po gled, odmah ga nazivamo nadnaravnim i drimo - ako ve ne haluci nacijom, tada naprosto neim to je izvan sposobnosti ljudskoga shvaanja. Moda nai preci nisu bili toliko sputani. Ako ve propadaju svi nai nadmeni pokuaji da, u susretu s njihovim naslijeem, sve smje stimo u odgovarajue pretince, tada je to vjerojatno daleko vie naa, negoli njihova pogreka. Kau nam, da je znanje mo. uli smo i da je malo znanja o neemu - opasna stvar (s naglaskom na malo). Mislimo, stoga, da je vano pi tanje sljedee: to je to uope Znanje? Ili, da se posluimo jednom su vremenom i poprilino neurotinom milju - postoji li uope Znanje? U mnogim velikim i drevnim duhovnim tradicijama, gnosis ili spoznaja - bilo to samospoznanje, spoznavanje istine, ljubavi - sve je to cilj, ako ne i jedini...</p>