anual - cac

68
COMISSAO ANTI IRELAT● RIU ANUAL CAC 201 Travcssa S6rgio Vicira dc Mclo,No.8, 1ンcstc Telel(+670)3331329,3331382,E― mall:caclmoncstcの cac J, Wcbsitc:、 v、 v、 v caC t!

Upload: others

Post on 05-Dec-2021

3 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

COMISSAO ANTI CORRUPcA0

IRELAT●RIU

ANUAL

CAC 2015

Travcssa S6rgio Vicira dc Mclo,No.8,Farol,D(li,Timor‐ 1ンcstc

Telel(+670)3331329,3331382,E― mall:caclmoncstcのcac J,

Wcbsitc:、 v、v、v caC t!

Vizaun

'Timor-Leste Estadu demokrdtiku ida ho kultura rejeisaun

korrupsaun ida makforte ba interese no prosperidade povu nian'

'A democratic state of Timor-Leste with q strong culture of the

rejecting corruption in the interest and prosperity of the people'

Misaun

Kombate Komrpsaun liu dalan Prevensaun, Edukasaun no

Investigasaun

'Combating corruption through prevention, education andinvestigation'

Lia fuan ba Dala Uluk

Matr"rridade institusion6l no kbiit peso6l tomak CAC nian tama ona

ba tinan-lima nia laran, hatudu dezempeflu ida lao lalais tebes iha

rai doben ida ne'e. Servi ba instituisaun CAC, la senti iha 2o

mandatu nu'udar Kornis6riu tama ona ba tinan-rua. Hau ata simu

mandatu husi representante polu iha Uma-Fukun Parlamantu

Nasioniil iha loron 15 tulan-Jullu tinan-2014. Hau nia prezensa iha

instituisaun Rasuah ne'e, tau konfiansa nafatin ba Adjuntu nain

rua: Manuel Bucar no Josd Neves, ami na'in tolu hamotuk ho

funsiondriu tomak fortiflka CAC ninia papel hodi ba oin hodihaklaken kompromisu luta no prevene hahalok aat korrupsaun iha

Tirnor-Leste. Institusionalmente iha tinan-2015 nia laran, ami nain

tolu f6 enerjia no atensaun makas harnotuk ho sira seluk hodifrnaliza esbosu estrutura orgrinika no rejirne karreira hodi ba

aprezenta iha Konsellu-Ministru ba datoluk tutuir malu no ikus

hetan aprovasalln no prornulga hosi Prezidente Repriblika no

publika iha jom6l repirblika iha loron 29 fulan-Jullu 2015.

Liu tiha prosesu ida ne'e, ami na'in tolu konsege dizemina diplornarua ne'e ba ita nia funsion6riu tomak CAC nian, mesmu-ke hetan

apresiasaun menus no mais, no-entantu, diploma rua ne'e, garante

ona eksistdnsia legalidade ba funsionamentu estruturadu CAC ne'e

rasik. Funsion6riu sira uluk rekruta ba iha rejime jerill funsaunpirblika nian, ho diploma rua ne'e, halo reajustamentu direta deitno investigador sira ne'ebd halao deit kontratu hodi servisu iha

CAC, obedese ba diploma ne'e, halo konkursu intemu no legaliza

ona hosi funsaun pirblika liu hosi homologasaun. Nune'e, sira hotu

konsidera nu'udar Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK). Ho

diploma ne'e, f unsionAriu sira ne'ebd rekruta iha tinan-2015

harnotuk l3 tama kategoria estagidriu durante tinan-ida.

Bazeia ba diploma rua ne'e, ami nomeia EAK nain tolu (3) ba kaer

kargu nu'udar diret6r no sira nain sia (9) ba kaer kargu nu'udar

xefe unidade hodi kompleta reestruturasaun nian.

Iha tinan lima ho balun nia laran ne'e, CAC halo ona servisu lubuk

ida hodi implementa misaun ne'ebd rnak lei tula mai ami nia kabas

hanesan misaun prevensaun no investigasaun krirnin6l. Mesmu-ke

ami na'in tolu iha esperidnsia anterior ida-idak, maibe hatudu

enerjia makas liutan iha aspetu prevene no kombate korrupsaun.

Nune'e m6s sira ne'ebd mak halo reajustamentu no konkursu

internu, iha kufresimentu no esperidnsia naton hodi halao misaun

Komisaun nian.

Mesmu-ke tinan-lima ona, EAK balun mak sei hasa'e nia kbiit no

esperidnsia iha 6rea prevensaun no investigasaun krimindl, satan

investigasaun krimi korrupsaun. Nune'e, mak buat importante ida

mak kontinua hasa'e kapasidade staf nian. Esforsu ida ne'e, ami

hala'o iha rai laran. m6s iha rai liur hanesan iha Indonezia,

Singapura, Kuala Lumpur, Hong Kong, no sst.

Iha parte seluk, Komisaun sei infrenta hela problema projetu

dezeiiiu kontrusaun edifisiu futuru instalasaun CAC nian, lrestnu-ke projetu ne'e halao ona desde fulan-marsu tinan-2}l4.Iha tinan-

2015, seidauk bele remata no prosesa ona ho CAFI hodi halo

submisaun ba tinan fisk6l 2016.

Hodi hau nia naran rasik nomos Komisilriu Adjuntu na'in rua, ho

humilde hau hakarak hato'o ami nia agradesimentu boot ba

Distintu Deputadu sira hotu, Govcmu, Ministdriu Ptbliku, PNTL,

IGE, ONG no sosidedade sivil em-jer6l, hierarkia Igreija Kat6lika

no povtr doben tomak ba oportunidade murak ida ne'e hodi serve

ita nian Estadu doben Timor-Leste. Ami-nia agradesimentu ba m6s

parseiru internasion6l sira hanesan, L|NODC no sira seluk ba apoiu

durante ne'e. Nune'e m6s ami na'in tolu nia agradesimentu boot ba

eis diret6r sira, diret6r no xefe unidade fbun, EAK no pesodl apoiusira mak lao hamutuk ho ami na'in tolu hodi kontinua hari'iinstituisaun Estadu importante ida ne'e. Fiar katak ita boot sira ihanafatin korajen no dedikasaun hodi serve estadu liu husi ita bootsira nian servisu iha CAC. Nune'e m6s, ami fiar katak CAC sei

hetan nafatin konfiansa l-rusi instituisaun estadu sira seluk, liliuParlamantu Nasiondl no Governu, nune'e m6s pribliku ern-jer6l.

Buat balun Komisaun (ita) halo ona, maibd ita hotu tenke halo buatlubuk ida tan hodi prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste. CAC sai ona parte integradu ida husi arkitetura makinaEstadu Timor-Leste. Mai ita hotu f6 nafatin suporta m6ximu ba

instituisaun ida ne'e.

Hamotuk ita luta, tuir prinsipiu legalidade nian!

Dili, fllan-Marsu 2016

lV

indise

Vizaun no Misaun CAC .......... i

Lia-fuan ba dala uluk ........... iiindise v

Gr6fiku viiTabela viiiAkr6nimu .. ix

Sumdriu xi

Relat6riu Anuril CAC 2015 ................ I

I. Antesedente .......... 1

II. Husi mudanda 'Estrutura Tuan' ba 'lmplementasaunEstrutura Foun' ......... I

III. Prosedimentu Internal, Ekipamentu no PersepsaunPfblika 3

IV. Meta CAC 2015

V. Implementasaun Programa no Atividade sira CACTinan-2015 5

A. Diresaun Investigasaun ................ .. 5

Programa no Atividade Prinsip6l Diresaun nian 6

a. Atendimentu kazu 6

b. Investigasaun kazu 8

c. Delegasaun kazu ........... 12

B. Diresaun Prevensaun no Sesibilizasaun............ l3a. Unidade Promosaun Val6r no Integridade 14

b. Unidade Inspesaun no Monitorizasaun .... l8c. Unidade Estudu no Avaliasaun Risku ..... 24

C. Diresaun Servisu Apoiu no Kooperasaun ......... 21

a. Unidade Peso6l Apoiu 28b. Unidade Gestaun Finanseira no Logistika 3l

 

 

4V‐.Ⅶ

c. Unidade Planementu, Akizisaun no

Kontratasaun ................

d. Unidade Kooperasaun ................

D. Gabinetea. Kornunikasaun Institusion6l ....................b. Midia Infbmrasaunc. Learrring Centred. Dezenvolve Estratdjia Nasiondl no

Kombate Komupsaune. Projetu Dezeiiu Instalasaun Edifisiu CAC

Desafiu SirakRekomendasaun SirakAneksu /.' Organograma CACAneksu 1L Lensa Atividade CAC iha tinan-2O15

Vl

Grifiku

01. Nrimeru keixa hosi entidade diretamente mai CAChosi fulan-Janeiru too Dezembru tinan-2O15 .............. 7

02. Nrimeru keixa sirak ne'ebd Diresaun Investigasaunhalo atuasaun ................ 7

03. Ntmeru delegasaun kompetdnsia mai CAC husi MPtuir fulan-Janeiru too Novembru 2015 .......... 8

04. Nirmeru relat6riu final ne'ebd mak remesa ba MPhusi fulan-Marsu too Dezembru 2015 .......... 9

05. Nrimeru prosesu ne'ebd konklui (kazu pendente husitinan-2014) l0

06. Ntmeru arguidu no testamufra ne'ebd rezistu ihaCAC durante tinan-2015 10

07. Nfmeru tipu krime komrpsaun ne'ebd rezistu ihaCAC durante tinan-2015 I I

08. Nfmeru tipu krirne koneksu ne'ebd rezistu iha CACdurante tinan-2015 ................ I I

09. Nrimeru kazu ne'ebd investigasaun inisiu halao husiinstituisaun seluk no MP rekornenda mai CAC .......... 12

10. Partisipante funsion6riu, professor, lider komunitSriu,sosiadade sivil no veteranu sira ne'eb6 partisipaworkshop durante tinan-2015 ................ .. l6

I l. Partisipante set6r privadu iha workshop ihamunisipiu sia (9) durante tinan-2015 17

12. Totiil funsion6riu CAC tuir diresaun ida-idak nian ..... 29

13. EAK sira ne'eb6 ba tuir formasaun espesifiku sirakno seminSriu iha rai-liur 3l

14. Orsamentu CAC nian tuir kategoria alokasaun noezekusaun durante tinan-2O15 ................ .. 32

VH

15. Ezekusaun orsamentu kada item iha kategoria Bensno Servisr"r

16. Prosesu tenderizasaun iha kategoria Bens no Servisu,orsamentu 2015

17. Prosesu tenderizasaun iha kapital menor no servisu,orsanientu 20 I 5

Tabela

01. Kazu korrupsaun ne'eb6 delega husi MP mai CACno termina prosesu investigasaun iha tinan-2015 ....... l3

02. Total partisipante kada eskola iha sosializasaun noformasaun ToT durante tinan-2015 ................ l5

03. Sosializasaun no formasaun ToT ba universit6riudurante tinan-2015 ................ 16

04. Aktividade inspesaun iha munisipiu haat 20

05. Aktividade monitorizasaun ba projetu rehabilitasaunestrada iha Munisipiu Baucau, Viqueque & Manatuto 22

06. Kursu sirak ne'ebe halao ba EAK iha rai-laran 30

01. Manutensaun no reparasaun kareta patrim6niu CAC . 35

つD

OJ

37

00

VHl

ACC Bhutan

ACCRC

ADNBOQCACCCAC Macau

CCI

CEPADCFPCPIB Singapurc

CPVDIT

EAKFBHAKICAC Hong Kong

IGE

INAP10B

IT

KPKMACCMDGsMoUONG

AKRONIMU

Anti-Corruption Commission of Bhutan

Anti-Comrption & Civil Rights Commissionof Korea

Agdncia do Desenvolvimento Nacional

Billof QuantityComiss6o Anti-Corrupgdo

Comissariado da Comissdo Anti CorrupcSo

de Macau

Camara Comdrcio e Indristria

Center of Studies for Peace & Development

Comissdo da Fungdo Ptiblica

Corrupts Practices Investigation Bureau

Commitment and Payrnent VoucherDili Institute Technology

Espesial i sta Anti -Korrupsaun

Free Balance

Hak Asasi dan Keadilan

Independent Commission Against

Comiption Hong Kong

Inspegdo Geral do Estado

Instituto Nacional da AdministragSo Ptiblica

Institute of Business

Information Technology

Komisi Pemberantasan KorupsiMalaysian Anti-Corruption Commission

Millenium Development Goal Suco

Memorandum of Understanding

OrganizagSo NEo Govermental

lX

PDHJPDID

PERPNDSPORQSEPFOPE

SIAKToTUNCAC

UNDILUNMITUNODCUNPAZUNTLUSD

Provedoria dos Direitos Humanos e Justiga

Programa Desenvolvimento Integrado

DistritalPrograma Emprego Rural

Pragrama Nacional Desenvolvimento Suco

Purchase Order

Request fbr QuotationSecret6rio Estado Politica Formagfio

Profissional Emprego

Sistema Informasaun Anti Korrupsaun

Treining of Trainer

United Nations Convention AgainstCorruption

Universidade de DiliUnited Nations Mission in Timor-Leste

United Nation Organization Drug and CrimeUniversidade daPaz

Universidade Nasion6l Timor Lorosa'e

United State Dollar

X

Sumiriu

Tinan-2O15, CAC kontinua fortifika nia servisu iha area

prevensaun, sensibilizasaun no investigasaun krimin6l ho servisu

ne'ebd efesiente, efikaz no dtika tuir lifra orientasaun hosi PAAne'eb6 nia inspirasaun mai husi Planu Estrat6giku CAC 2012-

2020.

Nu'udar instituisaun aut6nomu, Komisaun f6 dnfase fundament6l

habiit nia kapasidade institusion6l no fortifika 6rea rekursu umanu

iha aspetu kuantidade adekuadu atuiil no kualidade dominiu iha

forma krimi korrupsaun, mesmu-ke espasu no ambidnte servisu sai

preokupasaun boot Komisaun nian hodi responde nesesidade atu6l

sirak no garante ba futuru eksistensia kredibilidade institusiondl

nian.

Iha tinan rohan 2015, Konsellu-Ministru aprova ona diplorna rua

iha loron l6 fulan-Juffu tinan-2015 no promulga Prezidente

Reptblika, no publika iha jom6l repfiblika iha loron 29 fulan-Jullu

2015.

Implementasaun ba diploma rua ne'e, CAC servisu hamotuk ho

Komisaun Funsaun Ptblika, hodi halo reajustamentu ba

funsionfriu sira ne'ebd uluk rekruta integra iha rejime jer6l

funsaun pirblika nian hodi preense klase estabelesidu tuir diploma

regula ne'e, no m6s loke konkursu intemu ba investigador nain-15

no prosesu ne'e lao tuir prosedimentu estabelesidu.

Nune'e refleta ona empeflamentu estrutura no servisu CAC nian ba

prevene no kombate komrpsaun tuir inspirasaun iha vizaun no

misaun CAC nian.

XlRι′α′b″′77И″ンdノ C/C2θ ′∫

Iha tinan-2O15, kada diresaun idaidak implemeta ninia atividade

tuir PAA no hatudu pasu signifikante iha Komisaun nia laran no

m6s ho entidade Estadu nian tomak.

Diresaun Investigasaun simu kazu korrupsaun nian ne'ebd delega

husi Minist6riu Ptibliku (MP) hamotuk 22 (rua-nulu-resin-rua) no

konsege finaliza relat6riu 14 (sanulu-resin-haat) hadi hatoo faliMP. Sura hamotuk ho kazu korrupsaun balun ne'ebd mai husi

tinan-2074, mak tot6l kazu finalizadu hamotuk 35 (tol-nulu-resin-lirna) rnak remesa ba MP.

Iha parte Diresaun Prevensaun no Sensibilizasaun konsege haloasaun hamotuk ho entidade sirak hanesan Asosiasaun HAK, Lutahamutuk, CEPAD, Lao Hamutuk, Forum ONG, Feto AlolaFoundation, TV In Timor-Leste no konfiksaun relijioza sirak. Iha

parte seluk halo sensibilizasaun ba eskola b|zrku sirak no ToT ba

nivel universitiiriu sira atu sira sai nu'ndar kontinuasaun pioneiruba hatutan mensajen anti-korrupsaun nian ba alin eskola b6zikusira ne'ebd sai t6rgetu iha PAA CAC nian.

Sensibilizasaun papel CAC ka workshop iha set6r pfbliku no

privadu halao iha munisipiu sia (9), ho t6piku politika CAC ba

estabelese planu estratdjia ba prevene no kombate korupsaun nopapel CAC iha enkuadramentu legal sirak ne'ebd vigora.

Realizasaun workshop sirak ne'e hola parte husi lunsioniiriurnunisipiu no emprez6riu sira ne'ebd hamohon-an iha KiimaraKomdrsiu no lndristria nian. Partisipante sira hetan esplikasaun

klaru diretamente hosi superior CAC no levanta pergunta barak

relasiona ho projetu sirak ne'ebd sira halo, pagamentu sirak ne'ebd

nia durasaun tempu naruk no flskalizasaun hosi instituisaunapropriadu la rnai tuir kalend6riu.

R′ノ`rr6′

ヵィИ77′

``f′

(Ⅵ C 2θ /5 XH

Diresaun ne'e halo m6s monitorizasaun ba projetu sirak no

identifika katak iha terenu bainhira halo monitorizasaun ba projetu

sira ne'ebd empreziiriu sira hetan liu hosi kontratu publiku ho

Govemu hatudu iha indikasaun ne'eb6 la obedese tuir kontratu

ne'ebd asina atu jere projetu ho kualidade adekuadu. Ekipa

monitorizasaun edentifika projetu barak nia peso6l tdkniku la

perrnanese iha kampu ka fatin projetu, ekipamentu ba konstrusaun

la kompletu, material konstrusaun 1a tuir padraun kontratu,

durasaun tempu ba konstrusaun ultrapasa ona no la iha

justifikasaun dokumentu (livru prezensa fiskalizasaun ka vizita

nian) hosi ajdnsia kontroladora sirak, hanesan MOP, ADN,

Konsultor/a projetu no projetu nain.

Iha Diresaun Servisu Apoiu no Kooperasaun ninia knaar durante

tinan-2O15, hatudu katak funsion6riu ka Espesialista Anti

Komupsaun (EAK) hamotuk ema 78 (hitu-nulu-resin-ualu) rnak

destaka iha Diresaun 3 (tolu) no Unidade 9 (sia). Orsamentu

ne'ebd alokadu ba CAC iha tinan-2O15 hamotuk 1.592.600 no nia

ezekusaun konsege atinji deit 6l% (pursentu neen-nulu-resin-ida).

R′′α′σ″ノンИ77ン d′ CИ C 2θ′5 XHl

RELATORIU ANUAL CAC 2015

I. Antesedente

Relat6riu Anu6l ida ne'e, refleta atividade lubun ida ne'ebd makCAC hala'o husi fulan-Janeiru to'o mai fulan-Dezembru tinan-2015. Tinan-2015, kompleta ona tinan-ida ho balu iha 2o mandatune'ebd sura husi loron primeiru bainhira Komis6riu simu knaarhusi ParlamentuNasion6l iha loron l5 fulan-Jullu20l4.

Iha relat6riu anu6l ba daneen ona mak CAC hato'o ba ParlamentuNasion6l, CAC hateten katak tinan-2O15 nu'udar periodu mudansaestrutura, tamba Governu aprova ona Rejime ba EstrututraOrg6nika no Rejime Karueira Espesialista Anti-Korrupsaun nian.Mesmu-ke aprovasaun iha fulan-Jufru nia laran, programa noatividade ne'ebd mak akresenta iha PAA 2015 kontinua lao tuirritrnu ordin6riu nian, mesmu-ke destakamentu ba ilrea kooperasaunhatudu fiekudnsia ida aas, rezulta hosi boa vontade hosiinstituisaun Estadu nian seluk hakarak servisu harnotuk ho CAC baprevene korrupsaun iha Timor-Leste.

Relat6riu anu6l ida ne'e hanesan implementasaun kna'ar karesponsabilidade Komisiiriu nian hanesan hateten iha alinea j,pontu 2, artigu 7.", Lei No. 812009 kona-ba Comiss6o Anti-CorrupE6o nian. Relat6riu anuiil ne'e m6s refleta atividade sirakne'eb6 rnak CAC ezekuta bazeia ba orsamentu Estadu nian ne'eb6mak aloka mai CAC iha orsamentu 2015 nian.

II. Husi mudanda 'Estrutura Tuan' ba'ImplementasaunEstrutura Foun'

Tinan-2015, CAC kontinua fortifika nia servisu iha areaprevensaun, sensibilizasaun no investigasaun krimin6l ho servisu

R′ /rr′ b′ 力`J″

′′́ノCA(・ 2θ ノj

ne'eb6 efesiente, eftkaz no 6tika tuir lifra orientasaun hosi PAAne'ebd implementa iha terrenu no m6s kontinua promove diak liu-tan kualidade hakerek relat6riu atividade no kazu investigasaun

sirak nian. Nune'e m6s, Komisaun fo orientasaun ba fortifikaservisu ho medida sirak tuir prinsipiu anti-komrpsaun nian iha 6rea

administrasaun, finansas, patrim6niu no rekursu umanu nu'udar

fortifikasaun institusion6l ba prevene no kombate komrpsaun.

Ho import6nsia sirak ne'e, Komisaun f6 dnfase fundament6l ba

6rea rekursu umanu iha aspetu kuantidade adekuadu atu6l no

kualidade dominiu forma krimi korrupsaun, mesmu-ke espasu no

ambidnte servisu sai preokupasaun boot Komisaun nian hodi

responde nesesidade atuiil sirak no garante ba futuru eksistensia

kredibilidade institusion6l nian. Mesmu assim, Komisaun loke

konkursu ptbliku planeadu ba rekrutamentu peso6l iha 6rea

investigasaun no m6s prevensaun. Prosesu sirak ne'e lao diak tuirprosedimentu estabelesidu iha rejime funsaun ptblika nian.

Kapasitasaun kualidade dominiu espesifiku kontinua hetan pezu

iha PAA hodi bele responde pfibliku/nasaun nia nesesidade iha

aspetu prevene no kombate korrupsaun.

Iha prosesu implemetasaun atividade sirak ne'e nia laran, desde

fulan-Janeiru too Jufiu 2015, Komisaun infrenta preokupasaun

intem6l ba garantia legalmente kuadru peso6l nian liu hosi prepara

esbosu rejime estatutu no karreira nian hodi bele hetan aprovasaun

hosi Govemu.

Atualmente, diploma rua ne'e aprova ona iha Konsellu-Ministruiha loron 16 fulan-Juflu tinan-2015 no promulga Prezidente

Repriblika, no publika iha jornril repriblika iha loron 29 fulan-Jullu

2015.

Rθノα′

`″

ノzr И′trd′ CAC 2θ′5つ4

Faze importdnte ba Komisaun nian mak servisu hamotukKomisaun Funsaun PLlblika, hodi halo reajustamentu ba

funsion6riu sira ne'ebd uluk rekruta integra iha rejime funsaunpirblika nian hodi preense klase estabelesidu tuir diploma regula,no m6s loke konkursu intemu ba investigador nain-15 no prosesu

ne'e lao tuir prosedimentu estabelesidu. Ho diploma rua ne'e, f6kornpetdnsia ba Komis6riu no konsulta ho Komis6riu Adjuntu nainrua hodi halo nomeasaun ba diret6r no xefe unidade sira hodiasumi kargu iha estrutura foun ho mandatu ba tinan tolu (3).

IIl. Prosedimentu Internal, Ekipamentu no PersepsaunPf blika

Tinan-2015, CAC tau konsiderasaun aas hodi produz prosedimentulegrll sirak ba servisu Komisaun nian hodi garante orientasaunservisu, meiu atuasaun, persepsaun rinika, kooperasaun definitiwno produz rezultadu adekuadu. Mesmu-ke, prosedimentu sirak ne'eajuda tebtebes prosesu integrasaun servisu tuir Planu EstratdjikuCAC nian mai, sei infienta preokupasaun signifikante tamba

1-asilidade ekipamentu sirak seidauk adekuadu ba krime sofistikadusirak ne'ebd mosll hosi sirkulasaun sas6n, osan, elna,

komunikasaun iha rai laran no ultrapasa fronteirisa. Meius sirakne'e, sidauk bele garante servisu sirak ne'e husi Estadu kaGovernu no m6s sosiadade tomak ba politika prevene no kombatekorrupsaun.

Hanesan bai-bain, kritika husi prhbliku no pafte hothotu hato'onafatin rnai CAC. Tanba pirbliku hakarak hare'e CAC funsionadiak no diak liutan. Maibd, iha rn6s apresiasaun lubun ida makCAC sirnu durante 2o Mandatu husi Estadu, pirbliku nasion6l nomos internasion6l balun, kona-ba ezersisiu ne'ebd mak CAC halohusi Mandatu lo too tinan-2015. Sirak ne'e hotu, sai nafatin

Rビ′α′6′・ノz`′ 1′ ?′

``′

′(14ε 2θノ∫

'estimulus' mai CAC atu hadia no reforsa liutan nia atividade iha

tempu oin mai.

Iha tinan-dalima ona, ptbliku barak mak seidauk hatene natureza

CAC nian iha 6rea prevensaun, sensibilizasau no investigasaun

kriminril, hanoin katak CAC bele halo m6s akuzasaun. Lei hatuur

CAC nia dalan iha 6rea investigasaun mak hala'o investigasaun

deit ba krime korrupsaun no koneksa sirak. Faktu sirak ne'e,

hatudu hosi peskiza Persepsaun Priblika kona-bil Korrupsaun iha

Timor-Leste ne'ebd halo iha fulan-Juflu too Jullu 2015. katak

munisipiu lima rnak nia komunidade seidauk hatene didiak

natureza servisu CAC nian, mesmu-ke rnunisipiu seluk hatene

oituan deitr.

Komisaun estabelese ona Planu Estratejiku CAC 2012-2020,

ne'ebd dezefia klaru Vizaun, Misaun, Valores, Objetivus no Asaun,

atu nune'e iha 2o Mandatu nian papel prevene no kombate

korrupsaun sai forte no signifikante tebtebes ba pais ida ne'e.

Nune'e rnak atividade tinan-2015 ne'e refleta ona irnplernentasaun

vizaun no misaun CAC nian. Atu hatene didiak kona-ba lalaok

CAC nia durante tinan-2015, tuir mai sei hato'o progresu servisu

kada diresaun tuir programa no meta sirak ne'ebd planeia ona ba

tinan-2015. Relatoriu ne'e sei hahu hodi sita fali meta no

prioridade sirak iha tinan-2015, no tuir mai sei hato'o progresu

servisu diresaun no unidade ida-idak hahu husi diresaun

investigasaun, diresaun prevensaun no sensibilizasaun, diresaun

servisu apoiu no kooperasaun, no gabinete. Relat6riu m6s sei

hato'o dezafiu balun ne'ebd CAC hasoru no ikus mai

rekomendasun balun ne'ebd mak presiza hetan atensaun hamutukbainhira hakaat ba oin.

' Sr',.u.l Perscpsaun Pirblika kona-b6 Kornrpsaun iha 'l'imor-Lcste 2015, pag. 52

R′ノα′6′・′zr И′″′′CИ C 2θ′5

ry. Meta CAC 2015

Bazeia ba misaun hodi halao asaun prevensaun, sesibilizasaun no

investigasaun kriminiil, Komisaun destaka rneta jer6l haat ba tinan-2015, halai tuir Planu Estratdjiku CAC 2012-2020, hanesan tuirmai ne'e:

a. Aumenta kapasidade tdknika no institusion6l ba peso6l

Komisaun iha 6rea prevene no kombate korrupsaun;

b. Aumenta integridade iha set6r pfibliku no privadu no

promove sidaddnia sivika anti-korrupsaun;

c. Halo artikulasaun servisu iha forma sirak efetiva ho

autoridade judisi6ria sirak iha kombate korrupsaun nian;

d. Realiza parseria estratdgika sirak (internril no ekstemdl) ba

programa prevensaun iha risku korrupsaun nian.

Hosi meta haat ne'e, kada diresaun ida-idak dezenvolve niniaprograma no atividade sirak tuir nalrtreza servisu diresaun ida-idaknian, ne'ebd ninia progresu servisu sei relata tuir mai ne'e.

V. Implementasaun Programa no Atividade sira CACTinan-2015

Diresaun Investigasaun iha tinan-2O15 ho ninia lirnitasaun rekursu

umanu ho ninia din6mika servisu oioin no dezafiu lubuk idakonsege finaliza prosesu lubuk ida pendente husi tinan-2014 no

prosesu sira seluk iha tinan lao dadaun ne'ebd delega husi

Minist6riu Pribliku (MP). CAC rn6s kontinua simu no atende

denrinsia ka keixa husi pfibliku, eskrita no verb6l, halo andlizaprofunda no detennina lalaok krime korrupsaun ne'ebd kabe ba

kornpet6nsia CAC nian hodi nune'e presiza averigua informasaun

Rピ /r″め,ノ″И′?′′́ノ(H(` コθ′j

adision6l no dokumentu balun ka imediata halo auto-partisipasaun

ba MP nu'udar titular asaun penill.

Ho esperidnsia servisu husi pesodl investigasaun sira durante tinan

5 (lima) komesa hatudu servisu investigasan hahu hetan progresu

diak no hetan tulun no apoiu m6sirnu husi MP, no bele produs

kualidade relat6riu ne'ebd ajuda MP ninia servisu hodi prepara no

sustenta akuzasaun ba tribunal. Maske nune'e servisu sirak ne'e lases nafatin husi dezafiu oioin ne'ebd peso6l investigasaun sira

enfrenta iha terrenu, ne'eb6 oituan ka barak iha ninia irnplikasaun.

Maibe peso6l investigasaun mantein profision6l halao misaun sirak

ne'e ho responsabilidade m6simu no hetan tulun husi liuliu CAC

rasik.

Programa no Atividade Prinsipill Diresaun nian

a. Atendimentu kazu

Iha tinan-2015 CAC simu denfnsia ka keixa hamutuk 27 (rua-

nulu-resin-hitu) ne'ebd diriji diretamente liu husi keixa eskrita no

verbal. Bele haree iha GrdJiku 01. Keixa sirak ne'e hetan andliza

hodi defini lalaok krime korrupsaun ne'ebd kabe ba kompetdnsia

CAC, hodi nune'e irnediata halo auto-partisipasaun ba MP nu'udar

titular ba asaun pen6l ka presiza follow-up tan kcixa ne'e tanba

nin ia inlbnnasaun krimin5l seidauk sufi siente.

Husi denunsia sirak ne'e iha keixa 7 (hitu) maka halo tiha ona

auto-partisipasaun ba MP, 14 (sanulu resin haat) maka sei iha faze

kornpleta dokumentu no informasaun, keixa I (idcr) maka

rekomenda ba instituisaun PNTL, no 8 (ualu) rnaka arkiva no

refere ba instituisaun ka entidade seluk tanba keixa hirak ne'e ninia

konteirdu kona-ba asuntu partikular (sivil), hatudu iha GrdJiku 02.

R′ /rrr6′・ルИ′7ι`d′

C4C2θ ノ∫ 6

Iha keixa barak maka ninia informasaun ka dadus la sufisiente,

nune'e obriga pesodl iha Diresaun Investigasaun ne'ebd nu'udar6rgaun polisia hodi buka tan informasaun no dokumentu suportivuhodi prienxe

elementu krime

antes partisipa ba

MP. Servisu

sirak hanesan

ne'e presij a

tempu, enerjia

no rekursu sirak

seluk tan hodi

hetan provas

indisius, tanba

ne'e dala barak

han tempu

naruk.GrdJiku 0/.' Nrimeru keixa hosi entidade

diretan.rente mai CAC hosi fulan-Janeiru too

Dezembru tinan-2015

Grd/iku 02.' Nirmeru keixa sirak ne'eb6 Diresaun Investigasaun halo

atuasaun

Averiguasa un(kompleta

informasaun &dokumentus),

11

Dezembru'-'3ru.

,KN*

Rθノα′0,ル′И77“

`f′

C4('20ノ 5

b. Investigasaun kazu

Iha tinan-2015 CAC simu delegasaun kompetdnsia husi MP

hamutuk prosesu 22 (rua-nulu-resin-rua), haree iha Grdfiku 03 no

prosesu 14 (sanulu-resin-haat) konsege konklui no nia relat6riu

remesa ba MP no kazu 8 (ualu) mak sei kontinua investiga iha

tinan-2016, horee iha GrdJiku 04. Enkuantu konsentra ba prosesu

ne'ebd delega iha tinan-2015, CAC m6s servisu no tau atensaun

rnaka'as ba prosesu sirak ne'ebd delega iha tinan-2014 maibe lakonsege konklui no foin remata investigasaun iha tinan-2015

ne'ebd hamutuk prosesu 21 (rua-nulu-resin-ida), haree iha Grdfiku

05. Total hamutuk prosesu ne'ebd CAC konklui ninia

investigasaun no relata ba MP hamutuk prosesu 35 (tolu-nulu-

resin-lima).

Grdliku 0J.' Ntimcru delegasaun kompetinsia mai CAC husi MP tuirfulan-Janeiru too Novembru 2015

べごぎヾヾ ヾ当`抒⑮

R′′θ′ι″Jι′И″″′′C/C2θ ′_5

Peso6l investigasaun CAC halo dilijdnsia investigasaun kobre

terittirriu Timor laran tomak, munisipiu to suku no aldeia no

konsege foti depoirnentu ba testemufla sira hamutuk nain 557

(atus-lirna-lima-nulu-resin-hitu) no interroga arguidu sira hamutuk

natn79 (hitu-nulu-resin-sia), hutudu iha Grrijiku 06.

Grdfiku 04: Nirmeru relat6riu final ne'ebe mak remcsa ba MI, husi

fulan-Marsu too Dezembru 2015

Dezembru

Novembru

Outubru

Jullu

Jufru

Maiu

Abril

Marsu

Rezultadu investigasaun hatudu provas sutlsiente katak arguidu

sira komete duni hahalok krime korrupsaun no iha tinan-2015,

CAC identifika tipu krime korrupsaun ne'ebd aas liu rnaka abuzupoder, no tuir kedas ho krime pekulatu. Bele hqree ihu Grdfiku07. CAC rejista m6s krime koneksa sirak ne'ebd akontese iha

exersisiu funsaun prJrblika nian hanesan hatudu iha Grtifika 0t.Hahalok sira ne'e akontese tanba ajente estadu uza sala no

ultrapassa sira nia poder ne'eb6 lei regula no f6 ba sira ihaexersisir.r Iunsaun pirblika nian. Nune'e m6s ajente estadu sira niahahalok iha tendensia boot hakarak uza patrim6niu estadu hodi

Rθ′α′bタ ルィИ′7``″ ′CA(` 2θ /5

benefisia sira nian-an no m6s ema seluk. Sira nia hahalok halo

lakon osan estadu ka lori prejuizu estadu. Husi prosesu 35 (tolu-nulu-resin-lima), CAC identifika iha prosesu l8 (sanulu-resin-

ualu) maka lori prejuizu ba Estadu, ne'ebd tuir kalkulasaun CACtotal osan hamutuk $1,022,219.71 (millaun-ida-rihun-rua-nulu-

resin-rua-atus-rua-sanulu-resin-sia-sentaws-hitu-nulu-resin-ida

dolar amerikanu).

Grdjiku 05: Nrimeru prosesu ne'eb6 konklui (kazu pendente husi tinan-

2014)

Grdjiku 06: Nfmeru arguidu no tcstamufra ne'ebd rezistu iha CAC

durante tinan-20 1 5

600

400

200

0

I Femininu

I Maskulinu

Arguidu

9

70

Testemufra

97

460

ノマι′α′b,・ J`ィ И77`イ dノ (]/4C2θノ5 10

GrdJiku 07: Nln.reru tipu krimc korrupsaun nc'ebi rezistu iha C'AC

durantc tinan-2015

Partisipasaun Ekon6mika iha Neg6siu

Pekulatu Uzu

Pekulatu

Korrupsaun Passiva ba Aktu llisitu

Abuzu Poder

GrdJiku 08: Nfimeru tipu krime koneksu nc'cbe rezistu iha CACdurante tinan-2015

4

ごご

R′ ′々′6′・力′H′ 7′ ′́ノ(■ ε 2θ′5

CAC m6s iha koordenasaun servisu diak ho Inspesaun Jer6l Estadu

(IGE) ne'ebd sempre haruka relat6riu investigasaun ne'ebd iha

indisiu korrupsaun diretamente ba MP no ba CAC. Tinan-2015

CAC hetan k6pia rekomendasaun hamutuk 4 (haat), ne'ebd tuirmai husi relat6riu sirak ne'e MP delega mai CAC hodi halo

investiga ba kazu 3 (tolu). Nune'e m6s Provedoria Direitos

Humanos no Justisa (PDHJ) rekomenda kant 3 (tolu), ne'ebd kazu

2 (rua) inklui tiha ona iha prosesu ne'ebd MP delega no ninia

relat6riu rernesa ona ba MP, hanesan hatudu iha GrdJiku 09.

GrdJiku 09: Ntmeru kazu ne'ebd investigasaun inisiu halao husi

instituisaun seluk no MP rekomenda mai CAC

J

c. Delegasaun Kazu

Iha tinan-2o15 Ministdriu Pfbliku delega kazu krime korrupsaun

mai CAC bazeia ba artigu 48.'K6digu Prosesu Peniil hamotuk22(rua-nulu-resin-rua) no CAC konsege konklui prosesu

investigasaun hamotuk 14 (sanulu-resin-haat), no kazu ne'eb6

R`/rrrbr′ 27И″″́ ′CИ C 2θノ∫つ4

hetan akuzasaun no arkivamentu hamotuk 6 (neen), bele hqree iha

Tabela 01.

Tubela 0l: Kazu korrupsaun ne'eb6 Minisl6riu I'rirbliku akuza no arkivu

iha tinan-20 I 5

Diresaun ne'e mai hosi armonizasaun diresaun rua husi estrutura

anterior hanesan Diresaun Prevensaun no Diresaun Edukasaun no

Peskiza. Implementasaun atividade Diresaun Prevensaun no

Serrsibilizasaun iha tinan-2015, bazeia ba PAA kontinua fbrtifikania atividade prevensaun iha set6r pfbliku no privadu no m6s 1-6

nia dnf'ase ba atividade estudu no aniiliza juridiku no haberan papel

sensibilizasaun mutua nian iha nivel lider komunit6riu sira,

estudante universit6riu, sekunddriu no pre-sekundiiriu sira no

konfiksaun relijioza ho objetir,u hakarak kuda klean konsidnsia

anti-korrupsaun nian ba entidade tomak.

Ho nune'e, asaun diresaun nian ba atividade sirak ne'ebd orientadutuir PAA sai nu'udar konsializasaun iha aspetll legalidade, dtika no

mor6l nu'udar fat6r detenninante hodi lbrtillka kna'ar instituisaunestadu no governu, komr,rnidade sira hodi lirnite kompoftamentu

No. NUKPrazu

Delkomp

DataRemesa

Auto baCAC

Ilstadu Atuiil Prosesu

l 0()01 5PC(〕CC Loron 60 21/01/20 /ヽrkivadu 30/06/20 5つ

´ 0002/ 5 PG(lCC Loron 40 27/01/20 Arkivadu 26/05/20 5

0006/ 5/1)(〕(lCC Loron 90 03/10/20 /ヽkuzadu 31/07/20 5

4. 0()11 5.PGGCC Loron 60 31/03/20 /ヽ ku′adu 31/07/20 5

5. 0020/ 5.PG(〕C(1 Loron 60 21/05/20 ノヽvokaねli 16/10/20 5

6. 0036/ 5.PGGCC Loron 90 19/09/20 /ヽ kuzadu 30/11/20 5

Rθ /rrrd7・ ノ′′И72″

`f′

こAC'2θノ∫

B. Diresaun Prevensaun no Sensibilizasaun

iha sira nia entidade atu la bele husik ka f6 espasu ba hahalok

korrupsaun, hodi nune'e entidade sira hahti prevene kauza

ne'ebd sei sai risku ba korrupsaun. Diresaun ne'e atua sirak

servisu iha parte tolu (3) espesifiku, hanesan tuir mai ne'e.

a. Unidade Promosaun Val6r no Integridade

Unidade ida ne'e iha tinan-2015, halao ninia papel prinsip6l hodi

introduz konseitu sensibilizasaun anti-korrupsaun ba set6r pribliku

no privadu, entidade edukasiondl, konviksaun relijioza no lider

kornunitdriu sira iha munisipiu, postu adrninistrativu no too suku

lubuk ida ne'ebd sai targetu hodi liga ho sira nia dezempeflu moris

kotidiana. Konseitu sensibilizasaun nian mak hanesan: -definisaun

korrupsaun; -fen6rninu korrupsaun; -krime korrupsaun; -konflitu

interese; -6tika no rnoriil; -sosiu-kultur6l; -papel juventude; no sst.

Husi Implernentasaun konseitu anti-korrupsaun nian ne'e, Unidade

realiza kooperasaun ida hamutuk ho Sub-Komisaun Komisaun

Justisa no Paz, Diocese Dili nian hodi halao sernin6riu iha

Paroquia sirak hanesan iha Remexio, Turiscai, Letelbho no

Paroquia Hatolia. Entidade parokianu sira ne'ebd partisipa

antusiasmu tebes atu hatene loloos servisu CAC nian no ninia

papel iha prevene no kombate komtpsaun, no oinsa kornunidade

nia sira nia envolvimentu nu'udar matan no liman iha asaun

prevene no kombate komrpsaun. Alem-de-ne'e halo m6s asaun

hamutuk ho sosiadade sivil sira hanesan Asosiasaun HAK, Luta

hamutuk, CEPAD, Lao Hamutuk, Forum ONG, Feto AlolaFoundation, TV In Timor-Leste ba implementasaun progtama anti-

korrupsaun.

Iha parte seluk, durante tinan-201 5, Unidade ne'e realiza

sesibilizasaun ba estudante eskola b6ziku no m6s ba universit6riu

sira no halao rnos fbrmasaun ToT ba estudante universit6riu sira

aat

 ・slra

 .

n‐a

Rθ /47′ 6″′″И″″′′CИ C 2θノ5 14

atu nune'e sira bele iha kapasidade naton atu hatutan papel prevene

korrupsaun nian ba estudante ensinu b6ziku sekund6riu sira ne'ebd

Unidade deside ona atlr estudante ToT ba hatutan/priitika papel

anti-korrupsaun nian. Bele haree ihct Tobeta 02 no 03.

Unidade ne'e m6s halao workshop iha Munisipiu no Postu

Adrninistrativu sirak ho prezensa funsiondriu xefia sira, prof-essor,

lider kornunitdriu, sosiadade sivil, konfiksaun relijioza no veteranu

sira. Bele horee iha Grtijlku /0. Parlisipasaun hosi entidade sirakne'e iha kada postu administrativu hatudu maioria persentajen bootliu mak mane sira. Ekipa justifika katak partisipante inan-feto sira

ka oituan deit, tamba sira oituan deit mak hola parte iha estruturaorganizasaun.

Tabela 02: Total partisipante kada eskola iha sosializasaun noformasaun ToT duranle tinan-2015

No Eskola/1〕ntidadc F c'to MancTotal

Partisipante

1 I〕BC Akanuno 79 166

2. IEnsinu Vokasional STM 65 216

I IIC Mctinaro 100 nフ 293

1. IISG ⅣIctinaro 54 68 122

5. ES Annur 91 59 150

6. lrS 12 de Novcr.nbro 89 4υ

´

l. EllC sergio Vicira 49 40 89

u. EBC IIatubuilico 90 43

9 liSC.Nain Icto l{amelau l 19 26

10. EI〕 C Mallbissc 65 62

liS(l St 11lac o Lovola 162 147 309つ

一 l IIC Turisca ”十 47 90

l SP Francisco Borja 74 107

14 1113C Clacuc つ

´ 30 つ

R`ノ`′

′σ,′〃Я′,′′`チ

ノ(11(]コθノj

5. l:SC' Francisco Assis 91 Aυ 194

6 ESC Turiscai 67 つ

´

7. 1lS Nicolau Lobato 99 79

13 1]S 10 dcI)czcnlbro 60 うι

9 HBC 30 de Agostu 305 189 494

20. ToT ba ONG Alola Foundation 41

No. Universidade/Institutu Fcto ManeTotal

Partisipantc

l Instituto ('anossa 36

UNPAZ(daida) 570 930 1500

F'aspol, UNTL (daida) 24 126 150

4. LTNPAZ (daruak) 320 510 830

Faspol, UNTL (daruak) 67 303 370

6. ToT ba estudante universitdriu 14 29

Tabela 03: Sosializasaun no formasaun ToT ba universit6riu durante

tinan-2015

Grdlikul0: Partisipante funsion6riu, professor, lider komunit6riu,

sosiedade sivil no veteranu sira ne'eb6 partisipa workshop

durante tinan-20 I 5

0>

ω∽∽∞E

Φ>

一∞O∽tっト

o一xoE

Φ“

Φ∽∽50‐00

ω∽僣0コ“どヽ

Φ〇一〇一0コ

∞一ω一∞コ

00⊃‐〇一∞〓

00〓一3一‥O〕0エ

っ〓」ωOコ一∞」

一〓∩

00∞一一∞υ

O」∞C000m

00〓∞∞

〇」う∞やく

の“0∞一く

R′ /rrrO,・ ′″И″:`ど′こAC 2θ′5 16

Sensibilizasaun papel CAC ka workshop iha set6r pirbliku no

privadu halao iha rnunisipiu sia (9), hotudu iha GrtiJiku I L

Workshop sirak ne'e ho t6piku "politika CAC ba estabelese planu

estrat6jia ba prevene no kombate korupsaun no papel CAC iha

enkuadramentu legal sirak ne'ebd vigora". Realizasaun workshop

sirak ne'e hola parte husi funsiontiriu munisipiu no emprez6riu sira

ne'ebd hamohon-an iha K6mara Komdrsiu no Ind(rstria nian.

Partisipante sira hetan esplikasaun klaru diretamente hosi superior

CAC no levanta pergunta barak relasiona ho projetu sirak ne'ebesira halo, pagamentu sirak ne'ebd nia durasaun tempu naruk no

flskalizasaun hosi instituisaun apropriadu la mai tuir kalend6rir"r.

Projetu balun mak sira la tennina (abandona) tarnba kustukonstrusaun hetan inflasaun. Infbrmasaun balun hatoo hosientidade balu relasiona ho projetu sirak ne'e, katak distribuisaun

Grdliku 1,1.' Partisipantc sc'tt.rr privadu iha workshop ihamunisipiu sia (9) durante tinan-2015

projetu la haree didiakllnanseira, ekiparnentu,

kornpairia nia posibilidade iha aspetLr

t6knika no esperiensia. Violasaun ba

ノぞ`′

α′

`′

・ノ2`И′,`′″′CИ (「 2θノ5 17

aspetu sirak ikus mai irnplika la iha kualidade, abandona no

prejudika ba dezenvolvimentu munisipiu sirak rasik.

Iha parte seluk, Komisaun simu bebeik konvite husi entidade

Estadu nian hodi sai nu'udar orador regular iha matdria prevene no

kombate korrupsaun nian, iha INAP ba indusaun funsioniiriu sira

no m6s ba PNTL iha Sentru Fonnasaun PNTL nian.

b. Unidade Inspesaun no Monitorizasaun

Unidade ne'e nia papel importante iha monitorizasaun mak oinsa

halao estudu ba utilizasaun orsamentu estadu nian ne'ebd aloka ba

projetu fiziku, aniiiza prosesu aprovisionamentu, aniiiza BoQ no

dezefru, akompafla prosesu konstrusaun projetu indikadu, anAliza

irnpaktu projetu ba komunidade, koordenasaun ho entidade donu

projetu. Iha inspesaun nian mak rekolla no anilliza dokumentu

sirak ne'ebd hetan hosi atividade monitorizasaun no halo

justifikasaun ba iha terrenu projetu ne'e sirak ezekutadu. No rn6s

halo inspesaun ba entidade estadu sirak ne'ebd hetan keixa ka

infonnasaun ba rnal utilizasaun sas6n estadu nian la tuir dalan ka

regulamentu ka regra sirak.

Nu'udar knaar ne'ebd rnak iha, unidade ne'e durante tinan-2015,

halao rnonitorizasaun tuir kalend6riu trimestral nian hanesan tuirtnai ne'e.

Trimestral I - Estudu (fulan-Janeiru - Marsu 2015 )- Analiza dokumentu keixa kona-ba projetu Tono iha

Munisipiu Oe-Cusse no irigasaun Larisula iha MunisipiuBaucau;

- Halibur no Analiza dokumentu kona-ba projetu

implementasaun PNDS iha Munisipiu tolu (Viqueque,

Baucau no Manatuto);

R′ /rr′ 6′・′″И′71``ノ CИ C 2θ′5 18

- Halibur no Analiza dokumentu sirak ba Projetu konstrusaun

Eskola Bolo iha munisipiu haat (Baucau, Manatuto, Ermera

no Oe-Cusse);

- Halibur dokumentu iha SEPFOPE kona-ba projetu Empregu

Rural iha Munisipiu Baucau no Manatuto; no

- Halibur no analiza dokumentu sirak MDG's munisipiusanulu-resin-rua.

Trimestral II Asaun (fulan-Abril - Jufru 2015)

- Monitorizasaun Projetu PNDS (projetu bee m6s iha Gari-uai

Baucau, Konstrusaun Sentru Komunit6riu, Konstrusaun

Kampu Multifunsaun);- Monitorizasaun projetu MDG's (Suai, Liquica, Ermera,

Lospalos, Baucau, Same, Aileu, Ainaro, Viqueque no Dili);- Monitorizasaun PER (Konstrusaun Uma lima iha Manatuto

no Aileu, Konstrusaun Estrada rural iha Viqueque, Manatuto

no Baucau, konstrusaun baleta no ponte ki'ik iha Baucau.

Tuir rezultadu ne'ebd ekipa sira identifika iha terenu bainhira halomonitorizasaun ba projetu sira ne'ebe emprez6riu sira hetan liLr

hosi kontratu pirbliku ho Govemu hatudu iha indikasaun ne'eb6 laobedese tuir kontratu ne'ebd asina atu jere projetu ho kualidade

adekuadu. Ekipa monitorizasaun identifika projetu barak nia peso6l

tdkniku kuaze la perrnanese iha kampu ka fbtin projetu,

ekipamentu ba konstrusaun la kompletu, material konstrusaun latuir padraun kontratu, durasaun tempu ba konstrusaun ultrapasaona no la iha justifikasaun dokumentu (livru prezensa fiskalizasaunka vizita nian) hosi ajdnsia kontroladora sirak, hanesan MOP,ADN, Konsultor/a projetu no projetu nain.

Iha parte inspesaun nian, iha tinan-2O15, hahtdu ihq Tabeta 04,

ikipa 1-o ninia prioridade ba veritlkasaun patrim6niu estadu nian iha

Rノ`7′

δだ2′ Я″′′`チ

′(14C2θノ5 19

administrasaun munisipiu no lifra ministerial sirak rnak MunisipiuAinaro, Baucau, Manufahi no Lautem.

Tabelu 04r Aktividade inspcsaun iha munisipiu haat

No. Munisipiu Data Diresaun/ Departamentu

l Ainaro 17-18/09/2015

― Terra no Propriadadc―MCIA―STAE― SAS

つ4 Baucau 20…22/10/15

Terra no PropriedadeMinistdriu JustisaMinistdriuSolidaridade SosialEDTLProtesaun SivilSASMinistdriu Finansas

つん Manufahi 24-27/09/15

AdministrasaunMunisipiuMAPSEFOPEIGTNotariadu/MJEdukasaunSAS

4. Lauten'r 22-23/10/15MAPEdukasaun

R′ /r7′ι′・メ′`И

η``′

ノC/(12θ′∫ 20

Inspesaun iha rnunisipiu (4) haat ne'e, Ekipa identifika katak iha

mal utilizasaun patrim6niu estadu nian hanesan kareta no

motorizada, rnaterial inform6tika, rnobiliilriu eskrit6riu no livruprezensa kuaze la preense. Iha diret6r ka funsiondriu balun apodera

kareta ka motorizada liu unidade ida, gerador balun rai iha uma

privadu hodi atende nesesidade partikular, la iha jestaun logistikaatu funsion6riu sira kumpri, prezensa funsiondriu la justifika husi

livru prezensa nian.

Ekipa rn6s realiza monitorizasaun ba Projetu Empregu Rural iha

Munisipiu Baucau, Manatuto no Viqueque bazeia ba informasaun

husi komunidade no autoridade kornunitiiria sira katak sira ladun

satisfeitu ho rezultadu projetu sirak ne'e, hele haree ihq Tabelu 05.

Ekipa CAC nian objetivu atu verifika nia volurne, largura no

kornprimentu no kualidade ne'eb6 tuir padraun kontratu estabelese

ka lae. Servisu ne'eb6 halo rnak hanesan sukat fila fali estrada

dimensaun (naruk, luan no mahar), uza metrLl dudu, metru kiik,sukat ponte kiik no rnedida ba box culvert, depois halo

komparasaun ho dezeflu ne'ebd prepara husi tdkniku kornpaiiia sira

nian no SEPFOPE nian. Ekipa deteta buat balun ne'ebd la

kondisiona ho dezefru, mesmu-ke orsamentu ba projetu sirak

mesak boot. Ekipa deskobre katak konstrusaun komplementar

balun mak seidauk kompleta, iha mudansa dimensaun medida

rnaterial hanesan box culvert, muda item servisu (exp. konstrusaun

ponte kiit, no final konstrui fali pasadeira), tuir dezeflu estrada

sirak ne'e iha baleta eskerda no direita, rnaibe iha implernentasalln

baleta kontrue sorin ida deit.

メぞピノ`7′

6′ ル′_4″

`′ `′

ノ(レ 1(` 2r/ノ 5つ

´

Tubels 05: Aktividade monitorizasaun ba projctu rehabilitasaun estrada

iha Munisipiu Baucau, Viqueque no Manatuto

MunisipiuPostu

Administrativu SukuTipu

atividade

Distinsia

(KM)

Baucau

Baucau Vila Tri101oRehabilitasaunestrada rural

7.00

Quclicai

AfacaRehabilitasaunestrada rural

9.00

LaisorulaiILchabilitasaunestrada rural

5.00

Venilale HatuhacoKontrusaungabion 038

Laga SamalariRchabilitasaunestrada rural

5.30

Baguiaroad wcalding &rchabilitations

3.00

Viqueque Viquequc

Bahalarawain

Rchabilitasauncstrada

2.67

Uma、 aln―

kl・ aik

Rehabilitasaunestrada rural

2.60

Manatuto

Solbada

Manclima-daulorok

Loke estradafoun

3.00

Manlalakonstrusaun umalima

LaklutaManclima-Daulorok

Loke estradafoun

6.00

Laklubar Funaropen new &wcdcningrchabilitations

4.30

Monitorizasaun ba projetu PNDS realizadeit. Atividade ne'e sai m6s prioridade il-ra

iha Munisipiu Baucau

tinan-2015 ne'ebd nia

ノマι′α′δ7・ 7`イ /4722イ ′́CИ C 2θノ5 つ4

つん

objetivu atu haree progresu no implementasaun ba projetu sirakhanesan kanalizasaun bee, kampu rnulti-funsaun, toilet pirbliku no

sentru komunitdriu. Ekipa identifika katak projetu halao ona tuirprograma ne'ebd estabelesidu, maibe iha parle administrasaun

f-inansas nian mak iha problema no hetan atrasu ba pagamentu.

Monitorizasaun ne'ebd halao ba projetu MDG's, realiza iha

rnunisipiu 10, ne'ebd total orsamentu mak alokadu ba konstrusaun

fasilidade ptblika nian hamutuk 16.129.717.39 USD. Orsamentu

ne'e aloka ba iha terit6rriu tomak iha Timor-Leste no fahe ba

projetu 65 (neen-nulu-resin-lima) mak tenki konstrui iha terit6rriuTirnor-Leste. Bazeia ba rnonitorizasaun no rekolla dadu sirak ihaMinistdriu Solidaridade Sosial (MSS) no rezultadu inspesaun nian,hatudu katak fasilidade prhblika ne'ebd konstrui iha fatin 4l (haat-

nulu-resin-ida), fatin 24 (rua-nulu-resin-haat) mak la halokonstrusaun, signifika katak iha kustu balun mak la utiliza(ezekuta).

Maske planu alokasaun ne'e iha terit6rriu tomak rnaibe iha serbisu

baluk mak kompafria la halo konstrusaun ba iha lasilidade pfiblikasirak ne'e, iha item serbisu balun rnak kompafria husik hela deit

hanesan tasilidade pfblika ba postu polisia, mini rnerkadu, sentru

kornunitiiriu, eskola infantil, kapela, klinika sa[rde, lavandaria

publika no seluk tan. Husi item serbisu ne'eb6 kornpaflia abandona

hela, presija haree didiak fila tali orsamentu sira ne'ebd aloka ba

projetu refere.

Fasilidade pfblika iha munisipiu balun la konstrui tuir alokasaun

orsamentu ne'ebd mensiona iha Bill of Quantity no m6s iha

kontratu entre governu no kompafria.

R`ノ`7′

6′・′′′′4″ ″`'ノ

こA('2θノ5つ

c. Unidade Estudu no Avaliasaun Risku

Atividade ne'ebd realiza hosi unidade ne'e, fahe ba pafie rua

importante:

i. Estudu Risku Korrupsaun

Servisu Unidade ne'e mak realiza diskusaun tem6tika ba

prosedimentu legal relasiona ho ezekusaun orsamentu no prosesu

aprovisionamentu no kontratu pfbliku sirak.

Iha tinan-2O15, Unidade ne'e realiza workshop ba dala rua:

a. Workshop nasion6l ne'eb6 hola parte husi entidade sirak

hanesan CNA, ADN, MOP, MF, IGE, nsst. Entidade sira

ne'e halo aprezentasaun mat6ria kona-ba instituisaun

idaidak nia papel liga ho servisu ba prevene no kombate

korrupsaun. Rezultadu husi workshop ne'e identifika katak

sei kontinua m6su lakunas balu iha prosesu ajudikasaun

nia laran, iha nivel nasional no m6s lok6l ka munisipiu

sirak no ida ne'e f6 impaktu tebes ba kualidade rezultadu

iha dezenvolvimentu fiziku nian.

b. Workshop intemal, nia objetiru atu haklean koflesimentu

funsion6riu CAC nian liga ho rezultadu workshop dahuluk

kona-ba lakuna sirak ne'e.

Nune'e m6s iha III trimestral, Unidade halao diskusaun no aniiizadokumentu legal sirak hanesan tuir mai ne'e:

I ) Analiza ba dokumentus projetu PER (prograrna empregu

rural) ho ninia baze legal rnaka;

- Dekretu-Lei No. 212010 kona-ba prosedimentu espesiais

para adjudikasaun servisu konstrusaun sivil ne'ebd valor

m:isimu US$. 250.000 ba emprez6riu lokal iha postu

administratil,u sirak;

Rθ′α′6″′tr И′″́ ′CИ C 2θノ5 24

- Dekretu-Lei No. 1012005 kona-ba Rejime JuridikuAprovizionamentu;

- ResolugSo Governu No.24l2013 kona-ba Guia

hnplementasaun Programa Empregu Rural; no- Guia implementasaun sistema pagamentu finansas

nasional.

2) Analiza ba dokumentu projetu emergdnsia (husi munisipiu 5)

ho ninia baze legal maka:

- Deketu-Lei Nol0/2005 kona-ba Rejime JuridikuAprovizionamentu.

Hosi workshop, diskusaun no aniiiza dokumentu sirak ne'e, ihalakuna iha implementasaun deketu-lei No. l0/2005.

- Iha artigu 10." koalia kona-ba deit montante ka pursentu hiramak kontratu pribliku ida bele hetan amandamen maibe laregula kona-ba klasifikasaun projetu saida deit mak bele hetan

amandamen ba montante kontratu liu hosi pursentu l0 hanesan

temi tiha iha alinea 3;

- Iha arligu 27." koalia kona-ba rekezitus esensiais, iha artigune'e la regula kona-ba kompetdnsia hosi ekipa avaliasaun hodihalo verifikasaun ba rekezitus hanesan tenki iha peso6l ne'ebdmak kualiflkadu, ekipamentu ne'ebd mak atu utiliza ba ezekuta

projetu;- Iha artigu 15 " koalia kona-ba entidade kompetente sira atu

autoriza prosedimentu aprovizionamentu, maibe la regulakona-ba proibidu ba entidade sirak hodi fahe montante ba parte

2 hodi bele halo aprovasaun ba prosedimentu

aprovizionamentu ho kualker razaun hodi evita konflituinterese;

- Iha artigu 9l o koalia kona-ba prosedimentu liu husi

solisitasaun ba kotasaun sirak. Iha artigu ne'e la regula kona-

Rθノ`′

′σ′・′′た4′″′`:′

()lC 2θノ5つ4

ba ajente se mak bele komunika ho kompaflia sirak tanba ne'ebele m6su konflitu interese;

- Laiha artigu ida mak regula kona-ba sansaun ba kompafria

ne'ebd maka la esekuta ninia kontratu.

ii. Peskiza

Iha II trimestral tinan-2015, Komisaun estabelese ekipa peskiza

hodi halo survey kona-ba persepsaun priblika kona-ba komrpsaun

iha Timor-Leste. Ekipa peskiza ne'e kompostu husi funsion6riuCAC hamotuk l2 no universititriu 14. Hosi sira 26 fahe ba ekipa

haat hodi kobre munisipiu 13. Peskiza ne'e finansia husi orsamentu

CAC no hetan m6s tulun material sira no ekipamentus husi

LJNODC no koopera m6s ho The Asia Foundation hodi fomese

kapasitasaun t6knika ba funsion6riu ka Epesialista Anti-Korrupsaun oinsa atu kria formatu ka tools sira iha lpad no V'ria

m6s pergunta sira ne'ebd relevante liu ba peskiza ne'e rasik,

nune'e m6s iha implementasaun peskiza iha terenu. Partisipasaun

universit6riu sira liu koordenasaun ho Universidade sira hanesan

LNTL, UNDIL, LNPAZ, DIT, IOB hodi indika estudante sira

hamutuk nain 14 (mane 10 feto 4).

Realizasaun survey persepsaun pribliku kona-ba korrupsaunhanesan tuir mai:

a. Fase Preparasaun

- Preparasaun durante fulan I (ida);

- Formasaun metodologia peskiza ba peskizador nain 28;

- Realizasaun survey persepsaun pirblika kona-ba korrupsaun

iha munisipiu 13, hahri husi loron 20 fulan-Jufru to'o loron 15

fulan-Jullu 2015;

- Total respondente ka amostra (sampel) hamutuk ema 1.240( rihun-ida-atus-rua-haat-nulu).

Rθ′α′ι″′″И″″′′CAC 2θ′5 26

b. Rezultadu Peskiza

- Total Partisipante ne'ebd sai hanesan amostra ba peskiza ida

ne'e hamutuk 1.240:

- Rezultadu husi survey ne'e hatudu katak maioria respondente

sira konxiente katak korrupsaun nu'udar problerna sdriu

ne'ebd persija atensaun ho seriu (71%);

- Respondente balun konxiente ona katak korrupsaun akontese

iha instituisaun hotu-hotu, sei hato'o keixa ka relata hahalok

korruptu husi ofisial pirbliku sira ba instituisaun estadu sira

wainhira sira hetan ka toman kazu ruma;

- Ema ne'ebd kaer poder mak dalabarak liu komete hahalok

korrupsaun kompara ho ema ba-bain. Respondente sira

konxiente katak seidauk iha seriedade no vontade politikahusi r,rkun nain sira;

- Respondente sira balun hatene ona oinsa atu deflnikorrupsaun, kompara ho pergunta espesifiku sirak kona-ba

hahalok subornu;

- Respondente sira balun hatene ona instituisaun sira ne'ebd

servisu ba prevene no kombate korrupsaun no ida ne'e bele

provoka potensia husi sidadaun sira atu relata ka keixa ofisialpirbliku ida ne'ebd komete hahalok korrupsaun.

Diresaun ne'e tuir knaar ne'eb6 hatur iha Estatutu OrgdnikuKomisaun nian iha Dekretu-Lei No 2312015, loron 29 fulan-Jullu,

nu'udar respons6vel ba halao jestaun politika institusional nian no

asegura ninia implementasaun, liga ho kooperasaun iha rai-laran,rai-liur no m6s f6 nia dnfase hasa'e kapasitasaun pesoill CAC nian

ba prevene no kombate korrupsaun, nune'e m6s iha ninia servisu

R′ノα′b′・ノ″И77`′ ′́CИ ε 2θノ5 27

Diresaun Servisu Apoiu no Kooperasaun

atu eleva no asegura jestaun institusion6l ida kualidade, atribui

apoiu ases6ria tdknika juridika no finanseira nian.

Implementasaun atividade diresaun nian, halao tuir unidade

idaidak hanesan tuir mai ne'e:

a. Unidade Peso6l Apoiu

Unidade ne'e nia funsaun atu jere servisu hirak ne'ebd relasiona ho

Jestaun Rekursu Umanu CAC nian ho objetivu atu hasa'e

kapasidade espesialista anti-korrupsaun sira liu husi fonnasaun iha

rai-laran no m6s iha rai-li'ur tuir ida-idak nia 6rea servisu. Iha parte

seluk papel Unidade ida ne'e m6s halo rekrutamentu ba

funsion6riu foun bazeia ba nesesidade instituisaun nian no tuirPAA nian, no servisu sira seluk tan ne'ebd relasiona ho servisu

instituisaun nian.

1. Rekrutamentu

Iha tinan-2015, tot6l funsion6riu CAC hotu hamutuk 78 (hitu-nulu-

resin-ualu), ne'eb6 kompostu husi mane hamutuk 63 (nen-nulu-

resin-tolu) no feto hamutuk 15 (sanulu-resin-lima). Funsion6riu

sira ne'e nu'udar funsiondriu pribliku, balun nu'udar investigad6ria,

balun hanesan asistdnsia teknika, balun hanesan estajiiiriu no balun

hanesan asesor nasionill no intemasion|l, bele haree iha Grdfrku

12.

Husi tot6l funsiondriu 78 ne'e, iha funsion6riu hamutuk nain 14

(sanulu-resin-haat) mak rekruta tan iha tinan-2015 no nain 13

(sanulu-resin-tolu) tarna kategoria estaji6riu ba tinan ida desde

inisiu fulan-Agostu 20152 no ida (1) nu'udar asesor nasionSl.

2 Dekretu-Lei No. 2412015, loron 29 fulan-Jullu, pontu 6, artigu 8.o kona-ba

rekrutamentu ba EAK.

Rθ′α′b″ブ“И″27`′ CИ C 2θノ5 28

Grd/iku 12: Tot6l flunsion6riu CAC tuir diresaun ida-idak nian

1816747210

8642

0

'-.5":"\.}:$$i".-]1.$.-\)' O'

t"i"o'

2. Fonnasaun ba Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) sira

Iha tinan-2015, iha atividade lubuk ida rnak relasiona ho hasa'e

kapasidade funsion6riu sira tantu iha rai-laran no rai-li'ur. Ida mak

haruka funsion6riu sira ba tuir fonnasaun no seluk mak harukalunsion6riu sira ba tuir semin6riu, workshop, konlbrdnsia ka

enkontru sirak no halo estudu komparatir,u ho instituisaun siraseluk. Formasaun sirak ne'e konsentraba 6rea espesifiku relasionaho natureza servisu Komisaun nian no rn6s atribui ba koflesimentujer6l nian hanesan kursu lingua no seluk tan ne'eb6 hatudu iha

Tabelu 06 ne'e.

R`/rr′ 6′・カィИ′,``´ ′(И ε 2θノ5 29

Arca「 ormasaun Partisipante

Kursu ingles 41

Computer forensic & dieital evidence conductedProsedimentu legal iha Timor-Lcste ba estasi6riuJestaun no administrasaun ba kontratu tcndcrizasaun つ

´

Moncy loundcringIntelligence, investigation and interrogation techniquesconductedAprovisionamentu つ

Free-Balance, E-Procuramnet Portal 4

Training on rlublic procurament monitoring condacted J

Grupu Jestor Profisional Rekursu Umanu (GJPRU) 2

Tubelu 06.' Kursu sirak nc'cbd halao ba EAK iha rai-laran

Kursu lian inglds tau prioridade iha PAA 2015. Kursu ne'e realiza

liu husi placement lesl hodi identifika nivel klase nian. Kursu ne'e

fahe ba grupu lima (5): Grupu t ho nivel beginner, ba nain ida.

Grupu 11 ho nivel elementaty I, ba ema 12 (sanulu-resin-rua);

Grupu III ho nivel elementary 3, bae ma I I (sanulu-resin-ida);

Grupu IV,ho nivel Pre-Intermediate l, ba ema 10 (sanulu) no ikus

Grupu V, ho nivel Pre Intermediate 3, ba ema 9 (sia) tuir ho totalhamutuk 43 (haat-nulu-resin tolu).

Nune'e m6s formasaun sirak ne'ebd halo iha rai-laran mak hanesan

formasaun iha computador forensik & digital evidance conducted,

Money loundering, Treining on public procurement monitoring,Intelligence, investigation and interuogation techniques conducted

oferese husi peritu LTNODC no indikadu ba investigador sira.

Formasaun ne'ebd halao iha rai-liur mak hanesan QIA (QualifiedInternal Audit) iha Yayasan Pendidikan Internal Audit (YPIA),Jakarta-Indonesia. EAK nain 9 (sia) mak tuir kursu auditoria ne'edesde tinan-2013 too remata ona iha level advance II. Kursu ne'e

R′′αめ″カィИ′77´ノCИ C 2θ′5 30

too nivel lima (Basic I, Basic II, Advance I, Advance II no ikus

mak nivel managerial nian).

Grdjiku 13: EAK sira ne'eb6 ba tuir formasaun

espesifiku sirak no semin6riu iha rai-liur

Nune'e m6s

formasaun

seluk mak Posr

Graduate

Certific'ate

ne'ebd halao

iha

Universidade

Hong Kong

durante fulan

ida ba ema

nain 5;

Fonnasaun

kona-ba SAP, RAP Moncjement ba EAK nain rua durante semana

rua iha Smile Group Jogja, Indonesia oinsa bele halo planu no

jestaun ne'ebd diak ba konstrusaun ida; Formasaun kona-ba IT,

haruka ema nain ida iha IT NURUL FIKRI CIPTA INOVASI,Jakarta, Indonesia. Fonnasaun ne'e atu hasa'e kapasidade kona-ba

datq bctse advance nian no formasaun seluk-tan ne'ebd bele haree

tha Grdfiku 1J. Orsamentu ba fonnasaun sirak ne'e finansia husi

Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humanu (FDCH).

b. Unidade Gestaun Finanseira no Logistika

Orsamentu ne'ebe alokadu mai CAC iha tinan-2015 ho valor1,592,600.00 USD no fahe ba kategoria 3 (tolu), hanesan hatudu

iha Grdfiku I4 tujr mai ne'e.

R′々rb″ヵ′И″′′′′C/4C2θノ5 31

Grd/iku 1y'.' Orsamentu CAC nian tuir kategoria alokasaun no ezekusaun

durante tinan-2O15

1,000,000.00

800,000.00

600,000.00

400,000.00

200,000.00

0.00SalSriu no Bens no Servicos Kapital Menor

vensimentu

r Orsamentu Alokasaun 2015 I Ezekusaun Atual 2015

Orsamentu ne'e koloka ba iha kategoria tolu: Saliriu no

vensimentu hamutuk USD 388.000,00 ho ninia ezekusaun

hamutuk 95,73oA. Ezekusaun iha kategoria ne'e kuaze atinji 100%

tanba vaga kargu diret6r no xefia sirak kuaze hetan homologasaun

hotu ona no m6s reajustamentu funsionilriu pribliku ba karreiraEAK lao ona. Tamba estrutura orgiiniku no rejime karreira CACnian ne'ebd aprova ona.

Enkuantu alokasaun orsamentu ba Kategoria Bens no Servisu

hamutuk USD 928.500,00 ho ninia ezekusaun ho porsentu 71,56.Ezekusaun ne'e la hotu tanba iha verba balun ne'eb6 la konsege

ezekuta, menus husi 60% mak hanesan servisu tradusaun (706) no

material no fomesimentu operasion6l (670), la ezekuta (|oh),

manutensaun ekipamentu no edifisiu (690) ezekuta de'it 12,39o/o,

viajen estranjeiru (625) ezekuta deit 48,60oh no encargos

instalasaun (640) 58,53%. Bele hqree iha Grdfiku 15.

928,500.00

13,393.

Rο′α′

`″

ブνИ′″d′ C/C2θ ノ_3‐ 32

664,437.89

377,437.95276,100.00

Orsamentu ba servisu tradusaun nian, la ezekuta tamba dokumentu

sirak hanesan SOP, k6digu konduta no planu estratdjiku CAC nian

fbin finaliza iha fulan ikus tinan-2O 1 5 nian, nune'e prosesu

aprovisionamentu la permite ona. Nune'e m6s iha Item materidl no

fomesimentu operasion6l la ezekuta tamba iha faillansu iha

diskrisaun proposta orsamentu ba 20 I 5.

GrdJiku 15: Hzekusaun orsamentu kada item iha kategoria Bens no

Scrvisr.r

Outros Servicos Diversos

Servigos de TradugSo

Assistensia Technica

Servicos de Operasionais

ManutengSo de Equipamentos e Edificio

Combustivel para Geradores

Material e Fornecimentos Operassionais

Material e Fornecimentos de Escritorio

Manutengeo de Veiculos

Combustiveis de OperaC6es de Veiculos

Ecargos de lntalaESo

FormagSo Professional e Seminarios

Viagens ao Estrageiro

Viagens Locais

R′ノα′σ′・ノ″И′2′ ′́CИ C 2θノ5う0

,o.or* |

Alokasaun orsamentu ba kategoria Kapit6l Minor hamutuk USD276.100,00 ho ninia ezekusaun hetan de'it porsentu lima virgulazero hitu (5,01%). Ezekusaun iha kategoria ne'e kuaze 95o/o la

ezekuta. Razaun fundament6l la konsege ezekuta ne'e, sasan sirak

ne'eb6 atu destaka ba servisu investigasaun nian. ninia

espesifikasaun susar atu hetan iha merkadu, tantu iha rai laran no

m6s iha rai-liur. Mesmu-ke halo ona konkursu liu dala rua, balun

to'o dala tolu, maibd la iha kornpafria ida ne'eb6 mak kualifikaduatu fomese. Parte seluk ho mata-dalan husi Ministdriu Finansas

hatuur limitasaun liuliu iha prosesu pagamentu hotu tenke remata

iha loron ikus fulan-Novetnbru, fo difikuldade balun ba ezekusaun

orsamentu.

Dezafiu seluk mak, prosesu hotu administrasaun no

aprovizionamentu nian iha CAC relasiona implementasaun

atividade ho ninia ezekusaun orsamentu aplika prosedimentu sira

hanesan ho minist6riu no instituisaun autonomu sirak seluk. Tan

ne'e problema sira ne'eb6 mak instituisaun sirak seluk hasoru,

hanesan prosesu sira naruk, pagamentu tarde no seluk, akontese

m6s iha CAC. Tuir artigu 3.o Lei nu. 812009, ne'eb6 f6independdnsia tdknika no autonomia administrativa no flnanseiru,

seidauk aplika iha tinan-2015. Ida ne'e m6s sai dezvantajen ba

servisu sira CAC nian. Nune'e. ezekusaun total orsamentu CAC

nian husi fulan-Janeiru to'o Dezembru 2015, konsege atinji deit

6t%.

Iha parte seluk Unidade ne'e responsabiliza m6s ba logistka no

patrim6niu Komisaun nian. Durante tinan lirna existdnsia CAC,

rejistu ekipamentu no fasilidade kuaze sufisiente hodi atende

servisu Komisaun nian iha terit6rriu tomak hodi halao misaun

prevensaun no investigasaun kriminill. Mesrnu nune'e, fasilidade

transporte Mitsubishi Pajero 4 (haat) ninia utilijasaun ultra-pasa

Rθ′α′ι″′77И 77″ d′ CИ C 2θ′5 34

ona tinan 5 (lima) desde periodt 2? ligislasaun Parlamentu

Nasion6l nian. Nune'e m6s Toyota Land Cruizer Prado 2 (rua)

doasaun husi misaun LTNMIT ne'ebd CAC simu husi Diresaun

Nasioniil Jestaun Patrimoniu Estadu iha tinan-2013 no ToyotaHylux Pick-Up 4 (haat) ne'ebd utiliza ba servisu operasion6l nian,

irnplika ona kustu manutensaun komesa aas, bele haree iha Tabeta

07.

Tabela 07.' Manutensaun no reparasaun kareta patrim6niu CAC

c. Unidade Planementu, Akizisaun no Kontrat&s&un

Unidade nia servisu mak prepara sas6n, tasilita ekipamentu no

apoiu diresaun sira nia atividade atu atinji objetivu servisu

instituisaun nian. Tanba aprovizionamentu hanesan prosesu ba sosa

nian, ne'ebe involve akordu hosi parte rua: (') Komprador (r)

Fornesedor hodi halo komitmentu ruma liu-hosi transaksaun ba

sosa sas6n, halo konstrusaun no servisus sirak.

KaretaKuan-tidade

2010 2011 2012 2013 2014 2015

MitsubishiPaiero

+ 215 1.3t7 2,375 2,580 2,350 3,697

Toyota Avanz.a .t 340 115 1,767 696Toyota Rush 4 540 603 1,159 965Toyota Rav 1 269 161 745Toyota IlilLrrI'ick Up (cloublccabin )

4 3,1 20 7,033 1,955 6,197

Toyota LandCruizer Prado

2 9,436 1,440 3,212

ノ?`′α′0,・ ノιィ/4′ 72``チ′(lИ (・ 2θノ∫つD

lha PAA 2015, prevee ona orsanrcntu ba kateg6ria Bens no Servisu

(BS) no Kapital Minor ne'etd nia ezekusaun ba orsamentu iha item

balun mak ninia prosesa liu-hosi prosesu aprovizionarnentu.

Mata-dalan ne'eb6 uza ba halo prosesu tenderizasaun hirak ne'etuir padraun ka lalenok ne'ebd hatuur ona iha Rejime JuridikuAprovisionamentu nian ne'ebd reflete iha Dekretu-Lei n. l0/2005.Kada prosesu tenderizasaun ne'ebd hala'o hosi CAC la-lao ses hosi

regra komum sira kona-ba prosedimentu aprovizionamentu nian

liu-hosi konkursu no pedidu ba kotasaun, ne'ebd deskreve iha

artigu 43." no 56.o hosi Dekretu-Lei n. 1012005.

Iha tinan-2015, Unidade Planemento, Aquisicdes e ContratagAo

konsege produz dokumentu konkursu ho tipu dokumentu rnak

Request for Quotation (RfO, tantu ba orsamentu Bens Servisu no

Kapital Minor. Total RfQ ne'ebd mak unidade ne'e produz iha

periodu hamutuk 44 (haat-nulu-resin-haat), inklui billete viazen no

emenda kontratu (ekstensaun ba kontratu) sirak. RfQ hirak ne'e,

mai-hosi orsamentu BS hamutuk RfQ 38 (tolu-nulu-resin-ualu) no

KM hamutuk RfQ 6 (neen).

Total RfQ 38 (tolu-nulu-resin-ualu) hosi BS nian ne'e, iha RfQ 7

(hitu) mak CAC kansela tanba la-priense rekizitu sirak konkursu

nian, ekstensaun kontratu hamutuk RfQ 5 (lima) no RfQ 26 (rua-

nulu-resin-neen) mak ekipa juri halo avaliasaun hodi ezekuta

kontratu ho kompaflia sirak.

R`′α′

`″

′2`И 722rdノ CИ C 2θノ_5‐ 36

Grdfiku 16: Prosesu tenderizasaun iha kategoria Bens no Servisu,

orsamentu 2015

250000

200000

150000

100000

50000

0

“‐E●QEo】

につ●PCOE●¨●ヽヽ●●ヤンく

(う一0こ●●ν

)〇

、ヽc,

この“¨一一一〇

(>ヽ0)m」●E聖´∽

一∽o二‐●〓3一COF●■にo】

ぅ0●場]

oこo】

●つ聖嘔cc∽〇

Hosi Grdfiku 16 iha leten hatudu mai ita katak, iha tinan-2015 CAChalo prosesu tenderizasaun liodi komite orsamentu liu-hosisistema Free Balqnce (FB) Timor Leste nian ho montante USD.

249,525.95, depois ekipa juri halo tiha avaliasaun total montante

ne'ebd Ptn"chase Order (PO) hodi jere kontratu ho kompafria sirakhamutuk USD. 171,451.93. Montante ba pedidu pagamentu tuirinvoice kompafria nian USD. 132,632.29. Hosi montante ne'ebd

prevee iha CPV to'o mai atuill CAC devolve automatikamente

orsamentu ba kofre Estadu hamutuk USD. 116,893.66.

Enkuantu orsamentu ne'ebd alokadu ba Kapitdl Minor hamutukUSD. 267,160.00. CAC konsege halo ezekusaun, hodi komiteCPV, liu-hosi Sisterna FB harnutuk USD. 67.910.25. Hosi totalorsamentu ne'ebd prevee iha CPV ne'e, CAC ezekuta de'it USD.13,399.92, no CAC autom6tikamente devolve flla-tali osan ba

kofie Estadu ho total USD. 253,760.08 (Bele horee iho Grdfiku l7).

R″ 7%7・カィル 7`イ ノ́こA(12θノ∫ 37

GrdJiku 17: Prosesu tenderizasaun iha kapital menor no servisu,

orsamentu 2015

100,000.00

50,000.00

Alokasaun

OrsamentuKapital Minor

2015

Purchase Order Devolve ba

(PO) / Kontratu Kofre Estadu

Unidade ne'e responsabiliza m6s ba funsionamentu IT nian.

Aktividade sirak ne'ebd hala'o mak (r) Tau matan hodi halo

manutensaun regular ba hardware, software, website & e-mail

CAC, Sistema SIAK no Server sirak CAC nian ne'eb6 mak eziste

ona (2) Kontrola Sistema database ne'ebd estabelese ona hanesan

biblioteka, lojistika no resepsaun, (3) Monta no halo konfigurasaun

ba HUB/Switch liffa intemet, PC & LCD hodi bele halo

aprezentasaun on-line, (o) Halo instalasaun ba komputador sirak

ne'eb6 mak avaria, (5) partisipa formasaun no f6 apoiu servisu

diresaun sirak nian iha Munisipiu, (6) Kria Sistema database hodirezistu karta tama no sai hosi diresaun investigasaun, Gabineti

Komisiiriu no user ba midia kornunikasaun hodi update

informasaun ba website CAC tuir atividade komisaun nian.

Rι /rJ′ι″ルИ″″どノCИ C 2θノ5 38

d. Unidade Kooperasaun

Politika Komisaun nian ne'eb6 estipula iha artigu 26." Lei harii

CAC No. 812009, f-6 kompetdnsia atu estabele akordu ho kualkerinstituisaun ne'ebd kaer knaar iha rai-laran no m6s rai-liur.

Unidade ne'e fbin estabelese tuir Dekretu-Lei No. 2312015, loron29 fulan-Jullu, kona-ba Estrutura Org6nika, ne'ebd antes ne'e,

serbisu hotuhotu ne'ebd liga ba asuntu kooperasaun institusionalnian halao husi Gabinete Komis6riu nia okos. Depois Unidadeharii tiha, asume fali responsabilidade hodi kontinua hala'o serbisune'ebd la'o tiha ona durante ne'e no serbisu prinsip6l unidade nianpreve iha arligu 16.o Kapitulu 2.o heteten katak "l unidade de

Cooperoq'do e responsavel pelo desenvolvimentu de todos os

instrumentos legais da c'oopercrgdo nac'ional e internacional, em

lodos os dominios de luta contra a corrupq,do, incluindo os de

ttssistencicr mutual no dominio legctl e de recuperagdo de

potrimdnio ". Alende ne'e, Unidade Kooperasaun sai m6s hanesan

porlal ida hodi fasilita korrespondesia ho instituisaun hirak ne'eb6

halo ona nota intendimentu ho CAC tantu iha rai-laran no rai-liur.Kna'ar boot ne'e sai hanesan prioridade hodi mantein relasaun

serbisu ho entidades seluk.

Iha Tinan-2O15 CAC halo esforsu lubun ida hodi realizakooperasaun ho instituisaun relevantes tantu iha nivel nasioniil no

internasion6l. Husi serbisu ne'e CAC konsege asina nota de

intendimentos ho Universidade Nasional Timor Lorosa'e (IINTL)no Universidade Dili (UNDIL) ne'eb6 nia objetir.u foka ba

promosaun integridade no valor anti-korrupsaun iha set6r

edukasaun liu-liu iha nivel edukasaun ka universitdriu. Iha

oportunidade seluk, Comissdo Anti-Corrupgso m6s asina

Mentorqnclum o/' Understcrnding (MoU) ho Provedoria Direitus

R′ノ`7′

て'′

ル′И″〃́ /(` 4C2θ ノj 39

Humanu no Justisa (PDHJ), Inspegdo Ger6l do Estadu (lGE) no

Comissdo da FungSo Publica (CFP) ho objetilu atu estabelese no

hafbrsa kooperasaun institusional no esforsu koletiw hodi prevene

no kombate korrupsaun, promove goverxasalln diak no proteje

direitus humanus iha administrasaun pfblika. Ho nota de

intendimentos ne'ebd asinadu tiha ona ne'e, CAC hamutuk ho

parseiru sira hahuu serbisu ba irnplementasaun akordu ne'e iha

6rea ne'ebd deside harnutuk ona iha MoU nia laran. Alende ne'e.

atu hafbrsa rede kooperasaun ba prevensaun no kombate

korrupsaun, CAC halo akordu fbnnal rn6s ho instituisaun estadu

husi nasaun seluk mak hanesan Memorandum of Understanding(MoU) ho Komisi Pemberantasan Korupsi (KPK) Indonesia no

Malaysian Anti-Comiption Commission (MACC). Nom6s

estabelese relasaun diak ho ajdnsia anti-korrupsaun husi rai sira

seluk, maski seidauk iha akordu formal ruma, hanesan halo visita

ofisial ba Comissdo a RegiSo Adrninistrativa Especial de Macau

(RAEM), ne'ebd lidera husi Komisdriu Addrito A. Pinto Tihnan

akompafra husi Komisdriu Adjuntu Manuel Bucar. Instituisaun rai

seluk ne'ebd sai parseiru ba CAC hanesan ICAC HongKong, CPIB

Singapura, ACRC Korea do Sul, ACC Bhutan no Komisaun Anti-Korrupsaun MACAU (CCAC). Maske seidauk iha MoU, rnaibe

serbisu hamutuk hahuu tiha ona liu-liu iha 6rea fonnasaun nian.

Dalan seluk atu hametin kooperasaun rnak atende enkontru no

konferdnsia internasion6l. Kona-ba CAC nia partisipasaun iha

nivel intemasion6l durante tinan-2015, CAC delega Kornis6riu

Adjuntu Josi Neves hodi partisipa tha Global Conferenc'e on Anti-

Corruption Reform in Smoll Island Stcle, konfdrensia ida ne'e

realiza iha loron l7 to'o 2l fulan-Agostu iha nasaun Port-Louis,

Mauritius. Iha okaziaun scluk, Kornisdriu Adjuntu Jos6 Neves

akornpafla husi ofisial midia reprezenta CAC hola parte iha

R′ 747′

`′

・力`И

,7,イ

`'ノ

Cイ C2つ′_n‐ 40

enkontru Eight Annual Conferenc'e antl Generql Meeting o.f the

IAACA no 6't' Session of rhe Conference oJ'the Srorc Porty husiloron 30 fulan-Outubru to'o loron 6 fulan-Novembru iha Sidade

St. Petersburg, Rusia. Iha aspetu implementasaun Konvensaun

Nasoens Unidas Kontra Korrupsaun (UNCAC), komitiva CAClidera husi Kornis6riu Adjuntu Josd Neves partisipa iha enkontru

implementcrtion reviev, group (|RG) IV hola fatin iha sidade

Vienna-Austria hahuu husi loron 1 to'o 5 fulan-Juflu. Iha

oportunidade seluk Kornis6riu Adjuntu Josd Neves marka prezensa

rn6s iha Edifisiu LJNODC iha sidade Vienna, Austria ba ArnbituWorking Group UNCAC Kapitulu II kona-ba medidas preventivasne'ebd realiza iha loron 3l fulan-Agostu to'o 2 fulan-Seternbru20t5.

Papdl Gabinete Kornis6riu atu f-6 apoiu ba Kornis6riu no Kornis6riuAdjuntu sira hodi dezempefra sira-nia funsaun. Aldrn-de ida ne'e,Gabinete m6s sai hanesan port6l kornunikasaun hodi fasilitakoresponddnsia intra no entre CAC ho instituisaun ka parseiru sira

seluk, tantu iha rai-laran no iha rai-li'ur. Kna'ar boot tolu ne'ebdsai hanesan kornpetdnsia Gabinete Komis6riu nian mak hanesan

Relasaun Esterna, Midia Komunikasaun no CAC Learning Centre.

a. Komunikasaunlnstitusion6l

Nu'udar komunikasaun direta Kornisiiriu no Komisiiriu Adjuntusirak nian, servisu gabinete kontinua fortilika ligasaun servisuhamotuk ho institr,risaun no entidade sirak iha rai-laran, hanesan

Ministdriu Pfbliku, PDHJ, PNTL, CFP, INAP, Inspesaun JeriilEstadu no Sosiedade sivil sirak. Komunikasaun ho instituisaunhirak ne'e lao tuir natureza servisu nian. Ho ajdnsia intemasiondl,

41Rどた7わ′・メ″.′ 17,′′`fノ

(14(12θ ノ5

D. Cabinete

Komisaun konsege asegura relasaun diak hanesan UNODC, GIZ,

no seluk tan. Komunikasaun sirak ne'eb6 halao ho ajdnsia

internasional sirak, liga ba oferesimentu formasaun ka kursu mai

peso6l CAC nian iha 6rea espesifiku oinoin no konvite ba tuirkonferdnsia ka seminilriu intemasion6l sirak no m6s hatutan

koresponddnsia Komisaun nian ho agdnsia sirak ne'ebd selebra ona

MoU.

b. Midia Informasaun

Midia informasaun sai hanesan parle integradu iha Gabinete

Komis6riu hodi hala'o serbisu mak hanesan tuir mai ne'e,

publikasaun bulletin CAC ne'ebd ninia distribuisaun ba instituisaun

estadu sirak, eskola sira, sosiedade sivil, komunidade,

Universidade hotu no seluk tan. Iha dalan seluk CAC rn6s publika

atividade CAC liu husi website ofisial CAC (www.cac.tl).

Atividade seluk mak hala'o kobertura ba eventu sira CAC nian iha

anivers6riu CAC iha loron 22 fulan-Fevereiru 2015 no loron

internasion6l kontra korrupsaun iha loron 9 fulan-Dezembru 2015.

Atividade ne'e importante hodi dokumenta hela servisu hirak CAC

nian. CAC m6s halo koordenasaun ho instituisaun midia sira seluk,

hanesan riidiu, televizaun, jom6l no midia sosi6l seluk hodi habelar

infonnasaun kona-ba servisu sira CAC ba asuntu prevene

korrupsaun. Dalan seluk mak produz press release hodi habelar

informasaun sira ba ptrbliku. Gabinete m6s hala'o midia

Monitoring, clipping informasaun sira seluk relasiona ho

komupsaun nian.

c. Learning Centre

Learning Centre CAC fornese referdnsia sira kona-ba asuntu

korrupsaun nian. Referdnsia ne'e, tantu livru no m6s fatin ida bele

konvida peritu sira atu hato'o sira nian esperidnsia no hanoin iha

R′た′δ″・ルИη``′

′(И C2θ′5 42

eslbrsu luta kontra korrupsaun nian. Learning Center sai latin idane'ebd funsion6riu sira CAC halo aprezentasaun bainhira sira ba

atende fbnnasaun iha rai-li'ur hodi mai fahe fali informasaun ba

funsioniiriu seluk.

Iha tinan-2O15, respons6vel TINODC Asia Pasifiku, CountryDirector LINODC, Mr. Troels Vester rnai vizita Timor-Leste no

hetan privildziu mai CAC hodi fahe nia matenek no esperiensia ba

funsion6riu CAC kona-ba ef-ikilsia implementasaun KonvensallnNasoens Unidas Kontra Korrupsaun. Aprezentasaun ne'e lokeperspektiva mutua mai EAK atu hatene loloos kontiudu UNCACne'e.

d. Dezenvolve Estratejia Nasion6l ba Prevene no KombateKorrupsaun

Aldrn-de ne'e Gabinete m6s koordena asuntu DezenvolvimentuEstratdjia Nasion6l Kombate Korrupsaun (ENKK). Estratdjianasion6l hodi tau-harnutuk hanoin sirak husi entidade estadu sirak,sosiedade sivil no kornunidade sira. Sira lian, hanoin, esperidnsia

no vizaun sei rai hamutuk sai vizaun ida de'it ho asaun sirakonkreta hodi prevene korrupsaun.

Prosesu hahir iha komemorasaun loron Mundi6l KontraKorrupsaun nian iha loron 9 fulan-Dezembru 2014. Komisaunaproveita loron mundidl anti-korrupsaun ne'e prepara konferdnsianasion6l ida ne'eb6 partisipa husi reprezentante goveffru, diret6rjerdl, diret6r nasiondl, xefe departamentu no funsiondriu p[blikuno reprezenta instituisaun sira seluk. Durante tinan-2015, GrupuTraballu Impementasaun IINCAC (GTI-IINCAC) ne'ebd lideraCAC halao seminiiriu lubuk ida ne'ebd konvida instituisaunrelevante sirak hodi f6 sirak nia hanoin kona-ba papel prevene nokombate korrupsaun iha idaidak nia instituisaun. Rezultadu hosi

Rθた″6′・ノ″″′,2′ ′́C/C2θ ノj 43

seminAriu sirak ne'e, depois GTI-UNCAC komesa elebora

relat6riu ona.

e. Projetu Dezefru Instalasaun Edifisiu CAC

Projetu dezefru futuru instalasaun edifisiu CAC kontinua sai

nu'udar prioridade iha PAA tinan-2015. Projetu ne'e realiza

kontratu ho Konsultora Kompaflia IDA iha fulan-Marsu 2014, ho

orsamentu kontratu hamotuk USD 223,600.00. Projetu ne'e la

konsege finaliza iha tinan-2014 no halo ekstensaun kontratu ba tan

tinan-2015. Projetu ne'e nia prosesu dividi ba faze haat mak

hanesan lnception Report, Interin Reporl, Final Draft Report no

Final Report.

Desde kontratu ne'e selebra ho Kompaflia IDA too fulan ikus

tinan-2015 foin konklui ba faze daruak: maka inception report no

Interim report. lhafaze interim report, projetu nain liu husi Project

Steering Committee (PSC), propoin atu iha aumentu subterr6niu

(baseman) ba estasionamentu veikulu nian. Proposta ne'e

konsidera nu'udar adision6l ne'ebd tuir Dekretu-Lei No. 1012005

kona-ba Rejirne Jeral Aprovisionamentu iha pontu 3 husi artigu

10.' katak emenda hosi kontratu orijin6l prejudika dotasaun

orsamentill ate l0o/o. Tuir apresiasaun husi PSC, desidi ba 9,95oh

no hetan aprovasaun husi CAFI.

Orsamentu adisioniil ne'ebd aprova iha CAFI ho montante US

$23.243,20, iguala 9,95o/o). Husi I faze too ll faze inklui adisional,

orsamentu ne'ebd halo ona pagamentu ba Kompafiia IDA hamotuk

US $128.363,20. Orsamentu ne'ebd mak sei halo pagarnentu ba

prosesu III faze no IV faze ho montante US $128.480,00.

Razaun ba projetu ne'e nia tempu ezekusaun naruk tebtebes, l'tusi

pontu vista CAC nian haree katak:

R′ /rr′σ′・′z′ И,,″′ノCAC 2θ′∫ 44

- Kompaiiia IDA la hatudu boa-fd ba realizasaun projetu ne'e;- Durante aprezentasaun rezultadu nunka mai ho ekipa tdkniku

kompletu;- Ekstensaun kontratu tuir pedidu CAC nian husi loron l5 fulan-

Jullu 2015 too loron 30 tulan-Novembru 2015 no hetan

aprovasaun husi CAFI, Kornpaiiia IDA rejeita no hakarak

ekstende ba loron 31 fulan-Marsu 2016.

- PSC la satisfeitu ho Kornpafria IDA nia prolonga tempu narukba beibeik, aprezentasaun tdknika nunka garante tempufinalizasaun nian no prejudika PSC sira nia kalendririu ihaservisu fatin seluk.

Preokupasan ne'e, CAC hatoo pedidu ba CAFI iha loron 29 fulan-Outubru 2015 kona-ba pedidu apresiasaun no desizaun CAFI nopedidu ikus hatoo iha loron l9 lulan Janeiru 2016 kona-ba insistinafatin karta ne'ebd haruka uluk ona ne'e. PSC ne'e kompostu husiMoP, ADN, Ministdriu Finansas no CAC rasik.

Esperidnsia iha tinan lirna nia laran hatudu katak CAC sei kontinuaenfienta dezallu lubuk ida. Dezaf-ru balun kontinuasalln husi tinananterior ne'ebd mensiona iha relat6riu sirak CAC nian tinan-2O12,tinan-2013 no tinan-2014. Iha dezafiu balun ne'ebe presiza atu

hato'o iha relatoriu ne'e mak hanesan mai ne'e:

I ) Enkuadramentu Legal ba Prevene no Kombate Korrupsaun.Proposta lei anti korrupsaun ne'ebd Ministdriu pribliku

submete ba Parlarnentu Nasion6l desde tinan-2O10 atd agoraseidauk hetan konsiderasaun iha meja parlamentu nian nune'ern6s iha tinan-2O15, CAC haruka kontributu ba proposta leianti-korrupsaun no seidauk iha atensaun iha PN. Iha parte

ノマσノα′b,力′J′7,7`7(Ⅵ ('2θ′5 45

つ4

seluk proposta deklarasaun rikusoin ne'ebd CAC servisu

hamotuk ho PN, IGE, MP no PDHJ halo diskusaun no finaliza

ona no submente ona ba PN, seidauk hetan konsiderasaun iha

PN.

Vontade Politika no Asaun Konkreta. Interferdnsia politika

husi na'i-ulun governu ba prosesu balun. Interferdnsia ne'e

hatudu dalan sira hanesan halo karta impedimentu, halo

protesta ba servisu balun CAC nian, komentdriu balun ne'ebd

la nesesdriu ba konsumsu ptrbliku. Hahalok hirak ne'e hatudu

katak ita seidauk hanoin ida hanesan ba esforsu kornbate

korrupsaun.

Haree ba situasaun ne'ebd ita hasoru (liuliu iha esforsu

kombate korrupsaun), pribliku komesa nota katak vontade

politiku la la'o hanesan ho lia-fuan no asaun sira neses6riu. Ida

ne'e m6s halo ptibliku konfunde no halerik. Sira sente daudaun

ona alrreasa komrpsaun iha sira leet, no komesa sente katak

abut korrupsaun ne'e komesa buras no sdriu tebes ona iha

Timor-Leste, enkuantu esforsu hodi prevene no kombate

korrupsaun la'o tarde hela.

Menus kooperasaun institusion6l. Servisu sirak CAC nian la

la'o mesak, liuliu bainhira tama ona ba asaun ruma relasiona ho

prevensaun no dilijensia nian, presiza dokumentu sirak husi

instituisaun sira seluk. Maski durante ne'e pedidu ba asesu ba

dokumentu hirak ne'e la'o, rnaibd CAC nafatin hetan

difikuldade. Durante ne'e instituisaun balun ne'ebd koopera

di'ak, rnaib6 balun ladirn koopera di'ak ho CAC, liuliu iha

fornesimentu dokumentu sirak ne'ebd pedidu husi CAC.

Karik iha raza::tn barak, maibd saida CAC bele nota hela mak

arkivamentu dokumentu mak ladrin di'ak. Tan ne'e dala barak

つ,

R′′α′δ″′″И′?2′ ノ́C/1C2θノ5 46

atu hetan infbnnasaun no dokumentu ida lori kleur liu. Ihasorin ida CAC tenke hein dokurnentu ka instrusaun balunlalais, maibd iha sorin seluk prazr ba investigasaundeterminadu ka prazu fiksu. Ida ne'e afbta ba prosesu servisusirak CAC nian. Bainhira infbnnasaun la kompletu, bele af-eta

ba kualidade husi investigasaun ne'e rasik. fali

4) Kontrolu ba prosesu implementasaun projetu fiziku sira rnakmenus hela. Durante hala'o servisu, hetan katak mekaniznukontrolu ba implernentasaun projetu fiziku sirak husi fase bafase menus hela. Iha projetu liziku lubuk ida ne'ebe mak CACmonitoriza, hetan katak kontrolu hosi instituisaun relevante noprojetu nain ba implementasaun projetu sirak, inklui iharnunisipiu sirak, menus tebes.

Menus kontrola ne'e f6 impaktu ba iha buat barak iha prosesuimplementasaun projetu; tantu husi fase planeamentu, f-ase

tenderizasaun, lase konstrusaun, no depois konstrusaun.

Iha fase planeamentu, hetan katak projetu balun la halo estuduviabilidade molok halo dezeffu no Boe. Tan ne'e orsamentune'ebd iha BoQ, la tuir realidade. Ida ne'e hamosu problemahanesan, adisional, no projetu balun paradu ka la hotu tanbaorsamentll la to'o atu kontinua.

Iha prosesu tenderizasaun iha tendensia viola prosedimentulegiil sira, inklui f6 kontratu ba kompaiiia ne'eb6 mak la tuirklasifikasaun ne'ebd hatuur ona iha lei. Ezernplu f6 kontratu bakompafria ne'ebd nia klasfikasaun menus, tuir loloos fo projetuba kornpafria ho klasiflkasaun aas.

Iha fase implementasaun nian tanba menus kontrola, ihatendensia projetu halo la kumpre tuir kontratu ne,ebd mak ihaona. lda ne'e af-eta ba kualidade projetu.

Rθ 7々r6′・カィル 7ι

′(フ C2θ′∫ 47

Projetu emerg6nsia nian afeta makas ba OGE no ninia

distribuisaun la iha koordenasaun entre instituisaun relevante.

Depois halao ka ezekuta ona projetu emergdnsia, la iha

kualidade, pagamentu la klaru, kontratu liu deit husi ordern

traballu ne'ebd ninia legalidade la iha baze.

Funsion6riu sira-nia koflesimentu relasiona ho prosedirnentu

legal servisu nian menus tebes. Funsion6riu balun iha iirea

aprovisionamentu, finansas no sst kuandu ezekuta sira nia

programa ka atividade dala-ruma la kumpre prosedimentu

sirak ne'ebd orienta sira nia servisu. Iha realizasaun aktividade

diskusaun ka workshop ne'ebd CAC halao ho funsionariu

pribliku iha fatin ida ba fatin seluk, iha indikasaun katak

koiiesimentu sira-nian kona-ba prosedementu leg6l sirak liga

ho sira nia servisu menus tebes. Sira dala-barak la intende

didiak subst6nsia legal ne'ebe liga ho sira nia servisu lor-loron

nian.

Hato'o keixa an6nimu ka ta'uk atu hato'o keixa. Iha servisu

balun relasiona ho dilijensia nian, dala ruma la'o ladtn

m6simu. Tanba dala barak CAC simu keixa husi pfbliku,

maibd sira la tau sira-nia identidade no/ka kontaktu. Balun fali

sira haruka ema seluk maka lori sira nia keixa mai hato'o iha

CAC no sira rasik hadook-an hodi hasoru investigad6r ne'ebd

prontu simu keixa. Balun fali ta'uk atu hato'o infonnasaun

hirak ne'e ba CAC.

Ida ne'e halo servisu atenditnentu kaz:u la la'o ho rn6simu.

Ofisial investigad6r/a hetan defikuldade bainhira presiza halo

komunikasaun relasiona ho etapa tuir mai. Komisaun hanoin

hela ona oins6 mak bele responde ba dezafiu ida ne'e.

6)

R′ /rr′b″′“И7727`ノ CAC 2θ′∫ 48

Iha rekomendasaun lubuk ida rnak CAC hakarak hato'o, maibd ihaoportunidade ida ne'e CAC hakarak hato'o rekomendasaun balunde'it mak hanesan tuir mai:

1. Ezbosu Lei-Anti-Korrupsaun. Esbosu lei ne'e nu'udarlegislasaun espesifiku hodi bele prevene no kombatekorrupsaun iha set6r pribliku no m6s set6r privadlr. Tan ne'eCAC husu atu Parlamentu Nasiondl (PN) bele ajenda faliezbosu lei kona-ba anti-korrupsaun.

2. Harnetin kontrola sistema intema. Durante hala'o servisu ihatinan ne'e, CAC identiflka katak implernentasaun projetu barakmak seidauk tuir prosedimentu administratir,u sirak, ne,ebd

af-eta ba kualidade projetu hirak ne'e. CAC rekomenda atukontinua halo esfbrsu hodi harnetin sistema sirak interna nianhodi asegura prosesu adrninistratiwr tenke kumpreprosedimentu sirak ne'ebd vigor. Liutrin ida ne'e, CACrekomenda atu monitoriza aplikasaun prosedimentu sirak hodiasegura armonizasaun implementasaun iha kada instituisaun.

3. Utilizasaun veikulu no abastesimentu kombustivel estadu ho

efisidnsia, efik|z no dtika. utilizasaun veikulu no seiiakombustivel estadu nian sai preokupasaun boot basustentabilidade fisk6l despeza estadu nian, tanba operasaunveikulu sirak ne'e dalaruma dook husi dezempefru prinsip6l baprJrbliku no estadu.

Ida ne'e korrupsaun, bolu pekulatu no pekulatu uzu, hamosuprejuizu ba estadu. Alende ida ne'e, hahalok ne'e hamosutoman ida aat ("moras aat") iha sosiedade. Tan ne'e CACrekomenda atu bele dudu inisiativa sirak ba diskusaun entre/hoinstituisaun sirak nakait hodi buka altemativu sira seluk ba

R′ノα′6′・ノ′′」′?`′`f′

こA(12θノ5 49

dezenvolve sistema monitorizasaun integradu no bele asegura

efisidnsia utilizasaun sefra kombustivel estadu nian.

4. Apoiu ba Dezenvolvimentu Estratdjia Nasion6l ba Prevene no

Kombate Komrpsaun. Agora daudaun CAC termina ona

diskusaun ne'ebd realiza husi Grupu Traballu Implementasaun

UNCAC (GTI-UNCAC). Grupu ne'e lidera husi CAC no hola

parte iha diskusaun ne'e entidade nakait.

Tan ne'e, CAC husu Parlamentu Nasion6l atu kontinua apoiu

servisu ida ne'e no m6s hodi komunika tutan ba instituisaun

tomak Estadu nian atu bele f6 apoiu ba projetu ida ne'e.

R`/rrrbr′ 77И 77`′

`′

CИ C 2θノ_5‐ 50

Aneksu L' Organograma CAC (Dekretu-Lei No. 231201 5)

t'ddade de( ooperrjio

Utrid.de d. cesaiofirrD.eira r

Logisric.

Gabmtc do Cmissino

Urid.de dr Pes5o.lde.{poio

f,'nidade dePlaora0eDlo,Aquirifde! e

/″ιルs″ II「 Lcnsa Atividadc CAC iha tinan-2015

Selebrasaun Asinatura MoU entre CAC ho Komisaun Anti-Korrupsaun Mal6zra

iha Putrajaya, Maliuia, loron 3 fulan-Setembru 201 5

Selebrasaun Asinatura MoU entre CAC, PDHJ, CFP no IGE iha loron 22 fulan-

Outubru 2015 iha Dili kona-ba prevensaun no kombate korrupsaun atu promove

governasaun diak no proteje direitu umanu iha adnlinistrasaun pirblika

MoU SIGNING

ぷ|ビ叩曇

L・ 1

F・

y暉Ц ′L・`「

^′

を `■取 1

仄 1ゝ・』怒́'卜

1

rヽ1

Monitorizasaun uma MDGs Selebrasaun Aniversdriu CAC iha Dfli,loron 22 fulan-Fevereiru ,0 I 5

loron 9 fulan-Dezenlbru 20 1 5

'l'omada de posse ba estrutura loun (lAC nian iha loron l5 fulan-Outubru 20 15.Ilola prezensa nt6s husi ('FI, Komisiiria Maria Olandina Caeiro Alvcs

Selebrasaun loron mundiiil kontra korrupsaun iha Dili

 

ld■■■■■

′憫 |」 ^

・ q目

1

『●

繊“

. ゃ遵