anual - cac
TRANSCRIPT
COMISSAO ANTI CORRUPcA0
IRELAT●RIU
ANUAL
CAC 2015
Travcssa S6rgio Vicira dc Mclo,No.8,Farol,D(li,Timor‐ 1ンcstc
Telel(+670)3331329,3331382,E― mall:caclmoncstcのcac J,
Wcbsitc:、 v、v、v caC t!
Vizaun
'Timor-Leste Estadu demokrdtiku ida ho kultura rejeisaun
korrupsaun ida makforte ba interese no prosperidade povu nian'
'A democratic state of Timor-Leste with q strong culture of the
rejecting corruption in the interest and prosperity of the people'
Misaun
Kombate Komrpsaun liu dalan Prevensaun, Edukasaun no
Investigasaun
'Combating corruption through prevention, education andinvestigation'
Lia fuan ba Dala Uluk
Matr"rridade institusion6l no kbiit peso6l tomak CAC nian tama ona
ba tinan-lima nia laran, hatudu dezempeflu ida lao lalais tebes iha
rai doben ida ne'e. Servi ba instituisaun CAC, la senti iha 2o
mandatu nu'udar Kornis6riu tama ona ba tinan-rua. Hau ata simu
mandatu husi representante polu iha Uma-Fukun Parlamantu
Nasioniil iha loron 15 tulan-Jullu tinan-2014. Hau nia prezensa iha
instituisaun Rasuah ne'e, tau konfiansa nafatin ba Adjuntu nain
rua: Manuel Bucar no Josd Neves, ami na'in tolu hamotuk ho
funsiondriu tomak fortiflka CAC ninia papel hodi ba oin hodihaklaken kompromisu luta no prevene hahalok aat korrupsaun iha
Tirnor-Leste. Institusionalmente iha tinan-2015 nia laran, ami nain
tolu f6 enerjia no atensaun makas harnotuk ho sira seluk hodifrnaliza esbosu estrutura orgrinika no rejirne karreira hodi ba
aprezenta iha Konsellu-Ministru ba datoluk tutuir malu no ikus
hetan aprovasalln no prornulga hosi Prezidente Repriblika no
publika iha jom6l repirblika iha loron 29 fulan-Jullu 2015.
Liu tiha prosesu ida ne'e, ami na'in tolu konsege dizemina diplornarua ne'e ba ita nia funsion6riu tomak CAC nian, mesmu-ke hetan
apresiasaun menus no mais, no-entantu, diploma rua ne'e, garante
ona eksistdnsia legalidade ba funsionamentu estruturadu CAC ne'e
rasik. Funsion6riu sira uluk rekruta ba iha rejime jerill funsaunpirblika nian, ho diploma rua ne'e, halo reajustamentu direta deitno investigador sira ne'ebd halao deit kontratu hodi servisu iha
CAC, obedese ba diploma ne'e, halo konkursu intemu no legaliza
ona hosi funsaun pirblika liu hosi homologasaun. Nune'e, sira hotu
konsidera nu'udar Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK). Ho
diploma ne'e, f unsionAriu sira ne'ebd rekruta iha tinan-2015
harnotuk l3 tama kategoria estagidriu durante tinan-ida.
Bazeia ba diploma rua ne'e, ami nomeia EAK nain tolu (3) ba kaer
kargu nu'udar diret6r no sira nain sia (9) ba kaer kargu nu'udar
xefe unidade hodi kompleta reestruturasaun nian.
Iha tinan lima ho balun nia laran ne'e, CAC halo ona servisu lubuk
ida hodi implementa misaun ne'ebd rnak lei tula mai ami nia kabas
hanesan misaun prevensaun no investigasaun krirnin6l. Mesmu-ke
ami na'in tolu iha esperidnsia anterior ida-idak, maibe hatudu
enerjia makas liutan iha aspetu prevene no kombate korrupsaun.
Nune'e m6s sira ne'ebd mak halo reajustamentu no konkursu
internu, iha kufresimentu no esperidnsia naton hodi halao misaun
Komisaun nian.
Mesmu-ke tinan-lima ona, EAK balun mak sei hasa'e nia kbiit no
esperidnsia iha 6rea prevensaun no investigasaun krimindl, satan
investigasaun krimi korrupsaun. Nune'e, mak buat importante ida
mak kontinua hasa'e kapasidade staf nian. Esforsu ida ne'e, ami
hala'o iha rai laran. m6s iha rai liur hanesan iha Indonezia,
Singapura, Kuala Lumpur, Hong Kong, no sst.
Iha parte seluk, Komisaun sei infrenta hela problema projetu
dezeiiiu kontrusaun edifisiu futuru instalasaun CAC nian, lrestnu-ke projetu ne'e halao ona desde fulan-marsu tinan-2}l4.Iha tinan-
2015, seidauk bele remata no prosesa ona ho CAFI hodi halo
submisaun ba tinan fisk6l 2016.
Hodi hau nia naran rasik nomos Komisilriu Adjuntu na'in rua, ho
humilde hau hakarak hato'o ami nia agradesimentu boot ba
Distintu Deputadu sira hotu, Govcmu, Ministdriu Ptbliku, PNTL,
IGE, ONG no sosidedade sivil em-jer6l, hierarkia Igreija Kat6lika
no povtr doben tomak ba oportunidade murak ida ne'e hodi serve
ita nian Estadu doben Timor-Leste. Ami-nia agradesimentu ba m6s
parseiru internasion6l sira hanesan, L|NODC no sira seluk ba apoiu
durante ne'e. Nune'e m6s ami na'in tolu nia agradesimentu boot ba
eis diret6r sira, diret6r no xefe unidade fbun, EAK no pesodl apoiusira mak lao hamutuk ho ami na'in tolu hodi kontinua hari'iinstituisaun Estadu importante ida ne'e. Fiar katak ita boot sira ihanafatin korajen no dedikasaun hodi serve estadu liu husi ita bootsira nian servisu iha CAC. Nune'e m6s, ami fiar katak CAC sei
hetan nafatin konfiansa l-rusi instituisaun estadu sira seluk, liliuParlamantu Nasiondl no Governu, nune'e m6s pribliku ern-jer6l.
Buat balun Komisaun (ita) halo ona, maibd ita hotu tenke halo buatlubuk ida tan hodi prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste. CAC sai ona parte integradu ida husi arkitetura makinaEstadu Timor-Leste. Mai ita hotu f6 nafatin suporta m6ximu ba
instituisaun ida ne'e.
Hamotuk ita luta, tuir prinsipiu legalidade nian!
Dili, fllan-Marsu 2016
lV
indise
Vizaun no Misaun CAC .......... i
Lia-fuan ba dala uluk ........... iiindise v
Gr6fiku viiTabela viiiAkr6nimu .. ix
Sumdriu xi
Relat6riu Anuril CAC 2015 ................ I
I. Antesedente .......... 1
II. Husi mudanda 'Estrutura Tuan' ba 'lmplementasaunEstrutura Foun' ......... I
III. Prosedimentu Internal, Ekipamentu no PersepsaunPfblika 3
IV. Meta CAC 2015
V. Implementasaun Programa no Atividade sira CACTinan-2015 5
A. Diresaun Investigasaun ................ .. 5
Programa no Atividade Prinsip6l Diresaun nian 6
a. Atendimentu kazu 6
b. Investigasaun kazu 8
c. Delegasaun kazu ........... 12
B. Diresaun Prevensaun no Sesibilizasaun............ l3a. Unidade Promosaun Val6r no Integridade 14
b. Unidade Inspesaun no Monitorizasaun .... l8c. Unidade Estudu no Avaliasaun Risku ..... 24
C. Diresaun Servisu Apoiu no Kooperasaun ......... 21
a. Unidade Peso6l Apoiu 28b. Unidade Gestaun Finanseira no Logistika 3l
5
9
1
1
2
2
3
4
5
9
3
3
4
4
4
4
4
4
4
4V‐.Ⅶ
c. Unidade Planementu, Akizisaun no
Kontratasaun ................
d. Unidade Kooperasaun ................
D. Gabinetea. Kornunikasaun Institusion6l ....................b. Midia Infbmrasaunc. Learrring Centred. Dezenvolve Estratdjia Nasiondl no
Kombate Komupsaune. Projetu Dezeiiu Instalasaun Edifisiu CAC
Desafiu SirakRekomendasaun SirakAneksu /.' Organograma CACAneksu 1L Lensa Atividade CAC iha tinan-2O15
Vl
Grifiku
01. Nrimeru keixa hosi entidade diretamente mai CAChosi fulan-Janeiru too Dezembru tinan-2O15 .............. 7
02. Nrimeru keixa sirak ne'ebd Diresaun Investigasaunhalo atuasaun ................ 7
03. Ntmeru delegasaun kompetdnsia mai CAC husi MPtuir fulan-Janeiru too Novembru 2015 .......... 8
04. Nirmeru relat6riu final ne'ebd mak remesa ba MPhusi fulan-Marsu too Dezembru 2015 .......... 9
05. Nrimeru prosesu ne'ebd konklui (kazu pendente husitinan-2014) l0
06. Ntmeru arguidu no testamufra ne'ebd rezistu ihaCAC durante tinan-2015 10
07. Nfmeru tipu krime komrpsaun ne'ebd rezistu ihaCAC durante tinan-2015 I I
08. Nfmeru tipu krirne koneksu ne'ebd rezistu iha CACdurante tinan-2015 ................ I I
09. Nrimeru kazu ne'ebd investigasaun inisiu halao husiinstituisaun seluk no MP rekornenda mai CAC .......... 12
10. Partisipante funsion6riu, professor, lider komunitSriu,sosiadade sivil no veteranu sira ne'eb6 partisipaworkshop durante tinan-2015 ................ .. l6
I l. Partisipante set6r privadu iha workshop ihamunisipiu sia (9) durante tinan-2015 17
12. Totiil funsion6riu CAC tuir diresaun ida-idak nian ..... 29
13. EAK sira ne'eb6 ba tuir formasaun espesifiku sirakno seminSriu iha rai-liur 3l
14. Orsamentu CAC nian tuir kategoria alokasaun noezekusaun durante tinan-2O15 ................ .. 32
VH
15. Ezekusaun orsamentu kada item iha kategoria Bensno Servisr"r
16. Prosesu tenderizasaun iha kategoria Bens no Servisu,orsamentu 2015
17. Prosesu tenderizasaun iha kapital menor no servisu,orsanientu 20 I 5
Tabela
01. Kazu korrupsaun ne'eb6 delega husi MP mai CACno termina prosesu investigasaun iha tinan-2015 ....... l3
02. Total partisipante kada eskola iha sosializasaun noformasaun ToT durante tinan-2015 ................ l5
03. Sosializasaun no formasaun ToT ba universit6riudurante tinan-2015 ................ 16
04. Aktividade inspesaun iha munisipiu haat 20
05. Aktividade monitorizasaun ba projetu rehabilitasaunestrada iha Munisipiu Baucau, Viqueque & Manatuto 22
06. Kursu sirak ne'ebe halao ba EAK iha rai-laran 30
01. Manutensaun no reparasaun kareta patrim6niu CAC . 35
つD
OJ
37
00
VHl
ACC Bhutan
ACCRC
ADNBOQCACCCAC Macau
CCI
CEPADCFPCPIB Singapurc
CPVDIT
EAKFBHAKICAC Hong Kong
IGE
INAP10B
IT
KPKMACCMDGsMoUONG
AKRONIMU
Anti-Corruption Commission of Bhutan
Anti-Comrption & Civil Rights Commissionof Korea
Agdncia do Desenvolvimento Nacional
Billof QuantityComiss6o Anti-Corrupgdo
Comissariado da Comissdo Anti CorrupcSo
de Macau
Camara Comdrcio e Indristria
Center of Studies for Peace & Development
Comissdo da Fungdo Ptiblica
Corrupts Practices Investigation Bureau
Commitment and Payrnent VoucherDili Institute Technology
Espesial i sta Anti -Korrupsaun
Free Balance
Hak Asasi dan Keadilan
Independent Commission Against
Comiption Hong Kong
Inspegdo Geral do Estado
Instituto Nacional da AdministragSo Ptiblica
Institute of Business
Information Technology
Komisi Pemberantasan KorupsiMalaysian Anti-Corruption Commission
Millenium Development Goal Suco
Memorandum of Understanding
OrganizagSo NEo Govermental
lX
PDHJPDID
PERPNDSPORQSEPFOPE
SIAKToTUNCAC
UNDILUNMITUNODCUNPAZUNTLUSD
Provedoria dos Direitos Humanos e Justiga
Programa Desenvolvimento Integrado
DistritalPrograma Emprego Rural
Pragrama Nacional Desenvolvimento Suco
Purchase Order
Request fbr QuotationSecret6rio Estado Politica Formagfio
Profissional Emprego
Sistema Informasaun Anti Korrupsaun
Treining of Trainer
United Nations Convention AgainstCorruption
Universidade de DiliUnited Nations Mission in Timor-Leste
United Nation Organization Drug and CrimeUniversidade daPaz
Universidade Nasion6l Timor Lorosa'e
United State Dollar
X
Sumiriu
Tinan-2O15, CAC kontinua fortifika nia servisu iha area
prevensaun, sensibilizasaun no investigasaun krimin6l ho servisu
ne'ebd efesiente, efikaz no dtika tuir lifra orientasaun hosi PAAne'eb6 nia inspirasaun mai husi Planu Estrat6giku CAC 2012-
2020.
Nu'udar instituisaun aut6nomu, Komisaun f6 dnfase fundament6l
habiit nia kapasidade institusion6l no fortifika 6rea rekursu umanu
iha aspetu kuantidade adekuadu atuiil no kualidade dominiu iha
forma krimi korrupsaun, mesmu-ke espasu no ambidnte servisu sai
preokupasaun boot Komisaun nian hodi responde nesesidade atu6l
sirak no garante ba futuru eksistensia kredibilidade institusiondl
nian.
Iha tinan rohan 2015, Konsellu-Ministru aprova ona diplorna rua
iha loron l6 fulan-Juffu tinan-2015 no promulga Prezidente
Reptblika, no publika iha jom6l repfiblika iha loron 29 fulan-Jullu
2015.
Implementasaun ba diploma rua ne'e, CAC servisu hamotuk ho
Komisaun Funsaun Ptblika, hodi halo reajustamentu ba
funsionfriu sira ne'ebd uluk rekruta integra iha rejime jer6l
funsaun pirblika nian hodi preense klase estabelesidu tuir diploma
regula ne'e, no m6s loke konkursu intemu ba investigador nain-15
no prosesu ne'e lao tuir prosedimentu estabelesidu.
Nune'e refleta ona empeflamentu estrutura no servisu CAC nian ba
prevene no kombate komrpsaun tuir inspirasaun iha vizaun no
misaun CAC nian.
XlRι′α′b″′77И″ンdノ C/C2θ ′∫
Iha tinan-2O15, kada diresaun idaidak implemeta ninia atividade
tuir PAA no hatudu pasu signifikante iha Komisaun nia laran no
m6s ho entidade Estadu nian tomak.
Diresaun Investigasaun simu kazu korrupsaun nian ne'ebd delega
husi Minist6riu Ptibliku (MP) hamotuk 22 (rua-nulu-resin-rua) no
konsege finaliza relat6riu 14 (sanulu-resin-haat) hadi hatoo faliMP. Sura hamotuk ho kazu korrupsaun balun ne'ebd mai husi
tinan-2074, mak tot6l kazu finalizadu hamotuk 35 (tol-nulu-resin-lirna) rnak remesa ba MP.
Iha parte Diresaun Prevensaun no Sensibilizasaun konsege haloasaun hamotuk ho entidade sirak hanesan Asosiasaun HAK, Lutahamutuk, CEPAD, Lao Hamutuk, Forum ONG, Feto AlolaFoundation, TV In Timor-Leste no konfiksaun relijioza sirak. Iha
parte seluk halo sensibilizasaun ba eskola b|zrku sirak no ToT ba
nivel universitiiriu sira atu sira sai nu'ndar kontinuasaun pioneiruba hatutan mensajen anti-korrupsaun nian ba alin eskola b6zikusira ne'ebd sai t6rgetu iha PAA CAC nian.
Sensibilizasaun papel CAC ka workshop iha set6r pfbliku no
privadu halao iha munisipiu sia (9), ho t6piku politika CAC ba
estabelese planu estratdjia ba prevene no kombate korupsaun nopapel CAC iha enkuadramentu legal sirak ne'ebd vigora.
Realizasaun workshop sirak ne'e hola parte husi lunsioniiriurnunisipiu no emprez6riu sira ne'ebd hamohon-an iha KiimaraKomdrsiu no lndristria nian. Partisipante sira hetan esplikasaun
klaru diretamente hosi superior CAC no levanta pergunta barak
relasiona ho projetu sirak ne'ebd sira halo, pagamentu sirak ne'ebd
nia durasaun tempu naruk no flskalizasaun hosi instituisaunapropriadu la rnai tuir kalend6riu.
R′ノ`rr6′
ヵィИ77′
``f′
(Ⅵ C 2θ /5 XH
Diresaun ne'e halo m6s monitorizasaun ba projetu sirak no
identifika katak iha terenu bainhira halo monitorizasaun ba projetu
sira ne'ebd empreziiriu sira hetan liu hosi kontratu publiku ho
Govemu hatudu iha indikasaun ne'eb6 la obedese tuir kontratu
ne'ebd asina atu jere projetu ho kualidade adekuadu. Ekipa
monitorizasaun edentifika projetu barak nia peso6l tdkniku la
perrnanese iha kampu ka fatin projetu, ekipamentu ba konstrusaun
la kompletu, material konstrusaun 1a tuir padraun kontratu,
durasaun tempu ba konstrusaun ultrapasa ona no la iha
justifikasaun dokumentu (livru prezensa fiskalizasaun ka vizita
nian) hosi ajdnsia kontroladora sirak, hanesan MOP, ADN,
Konsultor/a projetu no projetu nain.
Iha Diresaun Servisu Apoiu no Kooperasaun ninia knaar durante
tinan-2O15, hatudu katak funsion6riu ka Espesialista Anti
Komupsaun (EAK) hamotuk ema 78 (hitu-nulu-resin-ualu) rnak
destaka iha Diresaun 3 (tolu) no Unidade 9 (sia). Orsamentu
ne'ebd alokadu ba CAC iha tinan-2O15 hamotuk 1.592.600 no nia
ezekusaun konsege atinji deit 6l% (pursentu neen-nulu-resin-ida).
R′′α′σ″ノンИ77ン d′ CИ C 2θ′5 XHl
RELATORIU ANUAL CAC 2015
I. Antesedente
Relat6riu Anu6l ida ne'e, refleta atividade lubun ida ne'ebd makCAC hala'o husi fulan-Janeiru to'o mai fulan-Dezembru tinan-2015. Tinan-2015, kompleta ona tinan-ida ho balu iha 2o mandatune'ebd sura husi loron primeiru bainhira Komis6riu simu knaarhusi ParlamentuNasion6l iha loron l5 fulan-Jullu20l4.
Iha relat6riu anu6l ba daneen ona mak CAC hato'o ba ParlamentuNasion6l, CAC hateten katak tinan-2O15 nu'udar periodu mudansaestrutura, tamba Governu aprova ona Rejime ba EstrututraOrg6nika no Rejime Karueira Espesialista Anti-Korrupsaun nian.Mesmu-ke aprovasaun iha fulan-Jufru nia laran, programa noatividade ne'ebd mak akresenta iha PAA 2015 kontinua lao tuirritrnu ordin6riu nian, mesmu-ke destakamentu ba ilrea kooperasaunhatudu fiekudnsia ida aas, rezulta hosi boa vontade hosiinstituisaun Estadu nian seluk hakarak servisu harnotuk ho CAC baprevene korrupsaun iha Timor-Leste.
Relat6riu anu6l ida ne'e hanesan implementasaun kna'ar karesponsabilidade Komisiiriu nian hanesan hateten iha alinea j,pontu 2, artigu 7.", Lei No. 812009 kona-ba Comiss6o Anti-CorrupE6o nian. Relat6riu anuiil ne'e m6s refleta atividade sirakne'eb6 rnak CAC ezekuta bazeia ba orsamentu Estadu nian ne'eb6mak aloka mai CAC iha orsamentu 2015 nian.
II. Husi mudanda 'Estrutura Tuan' ba'ImplementasaunEstrutura Foun'
Tinan-2015, CAC kontinua fortifika nia servisu iha areaprevensaun, sensibilizasaun no investigasaun krimin6l ho servisu
R′ /rr′ b′ 力`J″
′′́ノCA(・ 2θ ノj
ne'eb6 efesiente, eftkaz no 6tika tuir lifra orientasaun hosi PAAne'ebd implementa iha terrenu no m6s kontinua promove diak liu-tan kualidade hakerek relat6riu atividade no kazu investigasaun
sirak nian. Nune'e m6s, Komisaun fo orientasaun ba fortifikaservisu ho medida sirak tuir prinsipiu anti-komrpsaun nian iha 6rea
administrasaun, finansas, patrim6niu no rekursu umanu nu'udar
fortifikasaun institusion6l ba prevene no kombate komrpsaun.
Ho import6nsia sirak ne'e, Komisaun f6 dnfase fundament6l ba
6rea rekursu umanu iha aspetu kuantidade adekuadu atu6l no
kualidade dominiu forma krimi korrupsaun, mesmu-ke espasu no
ambidnte servisu sai preokupasaun boot Komisaun nian hodi
responde nesesidade atuiil sirak no garante ba futuru eksistensia
kredibilidade institusion6l nian. Mesmu assim, Komisaun loke
konkursu ptbliku planeadu ba rekrutamentu peso6l iha 6rea
investigasaun no m6s prevensaun. Prosesu sirak ne'e lao diak tuirprosedimentu estabelesidu iha rejime funsaun ptblika nian.
Kapasitasaun kualidade dominiu espesifiku kontinua hetan pezu
iha PAA hodi bele responde pfibliku/nasaun nia nesesidade iha
aspetu prevene no kombate korrupsaun.
Iha prosesu implemetasaun atividade sirak ne'e nia laran, desde
fulan-Janeiru too Jufiu 2015, Komisaun infrenta preokupasaun
intem6l ba garantia legalmente kuadru peso6l nian liu hosi prepara
esbosu rejime estatutu no karreira nian hodi bele hetan aprovasaun
hosi Govemu.
Atualmente, diploma rua ne'e aprova ona iha Konsellu-Ministruiha loron 16 fulan-Juflu tinan-2015 no promulga Prezidente
Repriblika, no publika iha jornril repriblika iha loron 29 fulan-Jullu
2015.
Rθノα′
`″
ノzr И′trd′ CAC 2θ′5つ4
Faze importdnte ba Komisaun nian mak servisu hamotukKomisaun Funsaun PLlblika, hodi halo reajustamentu ba
funsion6riu sira ne'ebd uluk rekruta integra iha rejime funsaunpirblika nian hodi preense klase estabelesidu tuir diploma regula,no m6s loke konkursu intemu ba investigador nain-15 no prosesu
ne'e lao tuir prosedimentu estabelesidu. Ho diploma rua ne'e, f6kornpetdnsia ba Komis6riu no konsulta ho Komis6riu Adjuntu nainrua hodi halo nomeasaun ba diret6r no xefe unidade sira hodiasumi kargu iha estrutura foun ho mandatu ba tinan tolu (3).
IIl. Prosedimentu Internal, Ekipamentu no PersepsaunPf blika
Tinan-2015, CAC tau konsiderasaun aas hodi produz prosedimentulegrll sirak ba servisu Komisaun nian hodi garante orientasaunservisu, meiu atuasaun, persepsaun rinika, kooperasaun definitiwno produz rezultadu adekuadu. Mesmu-ke, prosedimentu sirak ne'eajuda tebtebes prosesu integrasaun servisu tuir Planu EstratdjikuCAC nian mai, sei infienta preokupasaun signifikante tamba
1-asilidade ekipamentu sirak seidauk adekuadu ba krime sofistikadusirak ne'ebd mosll hosi sirkulasaun sas6n, osan, elna,
komunikasaun iha rai laran no ultrapasa fronteirisa. Meius sirakne'e, sidauk bele garante servisu sirak ne'e husi Estadu kaGovernu no m6s sosiadade tomak ba politika prevene no kombatekorrupsaun.
Hanesan bai-bain, kritika husi prhbliku no pafte hothotu hato'onafatin rnai CAC. Tanba pirbliku hakarak hare'e CAC funsionadiak no diak liutan. Maibd, iha rn6s apresiasaun lubun ida makCAC sirnu durante 2o Mandatu husi Estadu, pirbliku nasion6l nomos internasion6l balun, kona-ba ezersisiu ne'ebd mak CAC halohusi Mandatu lo too tinan-2015. Sirak ne'e hotu, sai nafatin
Rビ′α′6′・ノz`′ 1′ ?′
``′
′(14ε 2θノ∫
'estimulus' mai CAC atu hadia no reforsa liutan nia atividade iha
tempu oin mai.
Iha tinan-dalima ona, ptbliku barak mak seidauk hatene natureza
CAC nian iha 6rea prevensaun, sensibilizasau no investigasaun
kriminril, hanoin katak CAC bele halo m6s akuzasaun. Lei hatuur
CAC nia dalan iha 6rea investigasaun mak hala'o investigasaun
deit ba krime korrupsaun no koneksa sirak. Faktu sirak ne'e,
hatudu hosi peskiza Persepsaun Priblika kona-bil Korrupsaun iha
Timor-Leste ne'ebd halo iha fulan-Juflu too Jullu 2015. katak
munisipiu lima rnak nia komunidade seidauk hatene didiak
natureza servisu CAC nian, mesmu-ke rnunisipiu seluk hatene
oituan deitr.
Komisaun estabelese ona Planu Estratejiku CAC 2012-2020,
ne'ebd dezefia klaru Vizaun, Misaun, Valores, Objetivus no Asaun,
atu nune'e iha 2o Mandatu nian papel prevene no kombate
korrupsaun sai forte no signifikante tebtebes ba pais ida ne'e.
Nune'e rnak atividade tinan-2015 ne'e refleta ona irnplernentasaun
vizaun no misaun CAC nian. Atu hatene didiak kona-ba lalaok
CAC nia durante tinan-2015, tuir mai sei hato'o progresu servisu
kada diresaun tuir programa no meta sirak ne'ebd planeia ona ba
tinan-2015. Relatoriu ne'e sei hahu hodi sita fali meta no
prioridade sirak iha tinan-2015, no tuir mai sei hato'o progresu
servisu diresaun no unidade ida-idak hahu husi diresaun
investigasaun, diresaun prevensaun no sensibilizasaun, diresaun
servisu apoiu no kooperasaun, no gabinete. Relat6riu m6s sei
hato'o dezafiu balun ne'ebd CAC hasoru no ikus mai
rekomendasun balun ne'ebd mak presiza hetan atensaun hamutukbainhira hakaat ba oin.
' Sr',.u.l Perscpsaun Pirblika kona-b6 Kornrpsaun iha 'l'imor-Lcste 2015, pag. 52
R′ノα′6′・′zr И′″′′CИ C 2θ′5
ry. Meta CAC 2015
Bazeia ba misaun hodi halao asaun prevensaun, sesibilizasaun no
investigasaun kriminiil, Komisaun destaka rneta jer6l haat ba tinan-2015, halai tuir Planu Estratdjiku CAC 2012-2020, hanesan tuirmai ne'e:
a. Aumenta kapasidade tdknika no institusion6l ba peso6l
Komisaun iha 6rea prevene no kombate korrupsaun;
b. Aumenta integridade iha set6r pfibliku no privadu no
promove sidaddnia sivika anti-korrupsaun;
c. Halo artikulasaun servisu iha forma sirak efetiva ho
autoridade judisi6ria sirak iha kombate korrupsaun nian;
d. Realiza parseria estratdgika sirak (internril no ekstemdl) ba
programa prevensaun iha risku korrupsaun nian.
Hosi meta haat ne'e, kada diresaun ida-idak dezenvolve niniaprograma no atividade sirak tuir nalrtreza servisu diresaun ida-idaknian, ne'ebd ninia progresu servisu sei relata tuir mai ne'e.
V. Implementasaun Programa no Atividade sira CACTinan-2015
Diresaun Investigasaun iha tinan-2O15 ho ninia lirnitasaun rekursu
umanu ho ninia din6mika servisu oioin no dezafiu lubuk idakonsege finaliza prosesu lubuk ida pendente husi tinan-2014 no
prosesu sira seluk iha tinan lao dadaun ne'ebd delega husi
Minist6riu Pribliku (MP). CAC rn6s kontinua simu no atende
denrinsia ka keixa husi pfibliku, eskrita no verb6l, halo andlizaprofunda no detennina lalaok krime korrupsaun ne'ebd kabe ba
kornpet6nsia CAC nian hodi nune'e presiza averigua informasaun
Rピ /r″め,ノ″И′?′′́ノ(H(` コθ′j
adision6l no dokumentu balun ka imediata halo auto-partisipasaun
ba MP nu'udar titular asaun penill.
Ho esperidnsia servisu husi pesodl investigasaun sira durante tinan
5 (lima) komesa hatudu servisu investigasan hahu hetan progresu
diak no hetan tulun no apoiu m6sirnu husi MP, no bele produs
kualidade relat6riu ne'ebd ajuda MP ninia servisu hodi prepara no
sustenta akuzasaun ba tribunal. Maske nune'e servisu sirak ne'e lases nafatin husi dezafiu oioin ne'ebd peso6l investigasaun sira
enfrenta iha terrenu, ne'eb6 oituan ka barak iha ninia irnplikasaun.
Maibe peso6l investigasaun mantein profision6l halao misaun sirak
ne'e ho responsabilidade m6simu no hetan tulun husi liuliu CAC
rasik.
Programa no Atividade Prinsipill Diresaun nian
a. Atendimentu kazu
Iha tinan-2015 CAC simu denfnsia ka keixa hamutuk 27 (rua-
nulu-resin-hitu) ne'ebd diriji diretamente liu husi keixa eskrita no
verbal. Bele haree iha GrdJiku 01. Keixa sirak ne'e hetan andliza
hodi defini lalaok krime korrupsaun ne'ebd kabe ba kompetdnsia
CAC, hodi nune'e irnediata halo auto-partisipasaun ba MP nu'udar
titular ba asaun pen6l ka presiza follow-up tan kcixa ne'e tanba
nin ia inlbnnasaun krimin5l seidauk sufi siente.
Husi denunsia sirak ne'e iha keixa 7 (hitu) maka halo tiha ona
auto-partisipasaun ba MP, 14 (sanulu resin haat) maka sei iha faze
kornpleta dokumentu no informasaun, keixa I (idcr) maka
rekomenda ba instituisaun PNTL, no 8 (ualu) rnaka arkiva no
refere ba instituisaun ka entidade seluk tanba keixa hirak ne'e ninia
konteirdu kona-ba asuntu partikular (sivil), hatudu iha GrdJiku 02.
R′ /rrr6′・ルИ′7ι`d′
C4C2θ ノ∫ 6
Iha keixa barak maka ninia informasaun ka dadus la sufisiente,
nune'e obriga pesodl iha Diresaun Investigasaun ne'ebd nu'udar6rgaun polisia hodi buka tan informasaun no dokumentu suportivuhodi prienxe
elementu krime
antes partisipa ba
MP. Servisu
sirak hanesan
ne'e presij a
tempu, enerjia
no rekursu sirak
seluk tan hodi
hetan provas
indisius, tanba
ne'e dala barak
han tempu
naruk.GrdJiku 0/.' Nrimeru keixa hosi entidade
diretan.rente mai CAC hosi fulan-Janeiru too
Dezembru tinan-2015
Grd/iku 02.' Nirmeru keixa sirak ne'eb6 Diresaun Investigasaun halo
atuasaun
Averiguasa un(kompleta
informasaun &dokumentus),
11
Dezembru'-'3ru.
,KN*
Rθノα′0,ル′И77“
`f′
C4('20ノ 5
b. Investigasaun kazu
Iha tinan-2015 CAC simu delegasaun kompetdnsia husi MP
hamutuk prosesu 22 (rua-nulu-resin-rua), haree iha Grdfiku 03 no
prosesu 14 (sanulu-resin-haat) konsege konklui no nia relat6riu
remesa ba MP no kazu 8 (ualu) mak sei kontinua investiga iha
tinan-2016, horee iha GrdJiku 04. Enkuantu konsentra ba prosesu
ne'ebd delega iha tinan-2015, CAC m6s servisu no tau atensaun
rnaka'as ba prosesu sirak ne'ebd delega iha tinan-2014 maibe lakonsege konklui no foin remata investigasaun iha tinan-2015
ne'ebd hamutuk prosesu 21 (rua-nulu-resin-ida), haree iha Grdfiku
05. Total hamutuk prosesu ne'ebd CAC konklui ninia
investigasaun no relata ba MP hamutuk prosesu 35 (tolu-nulu-
resin-lima).
Grdliku 0J.' Ntimcru delegasaun kompetinsia mai CAC husi MP tuirfulan-Janeiru too Novembru 2015
べごぎヾヾ ヾ当`抒⑮
R′′θ′ι″Jι′И″″′′C/C2θ ′_5
Peso6l investigasaun CAC halo dilijdnsia investigasaun kobre
terittirriu Timor laran tomak, munisipiu to suku no aldeia no
konsege foti depoirnentu ba testemufla sira hamutuk nain 557
(atus-lirna-lima-nulu-resin-hitu) no interroga arguidu sira hamutuk
natn79 (hitu-nulu-resin-sia), hutudu iha Grrijiku 06.
Grdfiku 04: Nirmeru relat6riu final ne'ebe mak remcsa ba MI, husi
fulan-Marsu too Dezembru 2015
Dezembru
Novembru
Outubru
Jullu
Jufru
Maiu
Abril
Marsu
Rezultadu investigasaun hatudu provas sutlsiente katak arguidu
sira komete duni hahalok krime korrupsaun no iha tinan-2015,
CAC identifika tipu krime korrupsaun ne'ebd aas liu rnaka abuzupoder, no tuir kedas ho krime pekulatu. Bele hqree ihu Grdfiku07. CAC rejista m6s krime koneksa sirak ne'ebd akontese iha
exersisiu funsaun prJrblika nian hanesan hatudu iha Grtifika 0t.Hahalok sira ne'e akontese tanba ajente estadu uza sala no
ultrapassa sira nia poder ne'eb6 lei regula no f6 ba sira ihaexersisir.r Iunsaun pirblika nian. Nune'e m6s ajente estadu sira niahahalok iha tendensia boot hakarak uza patrim6niu estadu hodi
Rθ′α′bタ ルィИ′7``″ ′CA(` 2θ /5
benefisia sira nian-an no m6s ema seluk. Sira nia hahalok halo
lakon osan estadu ka lori prejuizu estadu. Husi prosesu 35 (tolu-nulu-resin-lima), CAC identifika iha prosesu l8 (sanulu-resin-
ualu) maka lori prejuizu ba Estadu, ne'ebd tuir kalkulasaun CACtotal osan hamutuk $1,022,219.71 (millaun-ida-rihun-rua-nulu-
resin-rua-atus-rua-sanulu-resin-sia-sentaws-hitu-nulu-resin-ida
dolar amerikanu).
Grdjiku 05: Nrimeru prosesu ne'eb6 konklui (kazu pendente husi tinan-
2014)
Grdjiku 06: Nfmeru arguidu no tcstamufra ne'ebd rezistu iha CAC
durante tinan-20 1 5
600
400
200
0
I Femininu
I Maskulinu
Arguidu
9
70
Testemufra
97
460
ノマι′α′b,・ J`ィ И77`イ dノ (]/4C2θノ5 10
GrdJiku 07: Nln.reru tipu krimc korrupsaun nc'ebi rezistu iha C'AC
durantc tinan-2015
Partisipasaun Ekon6mika iha Neg6siu
Pekulatu Uzu
Pekulatu
Korrupsaun Passiva ba Aktu llisitu
Abuzu Poder
GrdJiku 08: Nfimeru tipu krime koneksu nc'cbe rezistu iha CACdurante tinan-2015
4
ごご
R′ ′々′6′・力′H′ 7′ ′́ノ(■ ε 2θ′5
CAC m6s iha koordenasaun servisu diak ho Inspesaun Jer6l Estadu
(IGE) ne'ebd sempre haruka relat6riu investigasaun ne'ebd iha
indisiu korrupsaun diretamente ba MP no ba CAC. Tinan-2015
CAC hetan k6pia rekomendasaun hamutuk 4 (haat), ne'ebd tuirmai husi relat6riu sirak ne'e MP delega mai CAC hodi halo
investiga ba kazu 3 (tolu). Nune'e m6s Provedoria Direitos
Humanos no Justisa (PDHJ) rekomenda kant 3 (tolu), ne'ebd kazu
2 (rua) inklui tiha ona iha prosesu ne'ebd MP delega no ninia
relat6riu rernesa ona ba MP, hanesan hatudu iha GrdJiku 09.
GrdJiku 09: Ntmeru kazu ne'ebd investigasaun inisiu halao husi
instituisaun seluk no MP rekomenda mai CAC
J
c. Delegasaun Kazu
Iha tinan-2o15 Ministdriu Pfbliku delega kazu krime korrupsaun
mai CAC bazeia ba artigu 48.'K6digu Prosesu Peniil hamotuk22(rua-nulu-resin-rua) no CAC konsege konklui prosesu
investigasaun hamotuk 14 (sanulu-resin-haat), no kazu ne'eb6
R`/rrrbr′ 27И″″́ ′CИ C 2θノ∫つ4
hetan akuzasaun no arkivamentu hamotuk 6 (neen), bele hqree iha
Tabela 01.
Tubela 0l: Kazu korrupsaun ne'eb6 Minisl6riu I'rirbliku akuza no arkivu
iha tinan-20 I 5
Diresaun ne'e mai hosi armonizasaun diresaun rua husi estrutura
anterior hanesan Diresaun Prevensaun no Diresaun Edukasaun no
Peskiza. Implementasaun atividade Diresaun Prevensaun no
Serrsibilizasaun iha tinan-2015, bazeia ba PAA kontinua fbrtifikania atividade prevensaun iha set6r pfbliku no privadu no m6s 1-6
nia dnf'ase ba atividade estudu no aniiliza juridiku no haberan papel
sensibilizasaun mutua nian iha nivel lider komunit6riu sira,
estudante universit6riu, sekunddriu no pre-sekundiiriu sira no
konfiksaun relijioza ho objetir,u hakarak kuda klean konsidnsia
anti-korrupsaun nian ba entidade tomak.
Ho nune'e, asaun diresaun nian ba atividade sirak ne'ebd orientadutuir PAA sai nu'udar konsializasaun iha aspetll legalidade, dtika no
mor6l nu'udar fat6r detenninante hodi lbrtillka kna'ar instituisaunestadu no governu, komr,rnidade sira hodi lirnite kompoftamentu
No. NUKPrazu
Delkomp
DataRemesa
Auto baCAC
Ilstadu Atuiil Prosesu
l 0()01 5PC(〕CC Loron 60 21/01/20 /ヽrkivadu 30/06/20 5つ
´ 0002/ 5 PG(lCC Loron 40 27/01/20 Arkivadu 26/05/20 5
0006/ 5/1)(〕(lCC Loron 90 03/10/20 /ヽkuzadu 31/07/20 5
4. 0()11 5.PGGCC Loron 60 31/03/20 /ヽ ku′adu 31/07/20 5
5. 0020/ 5.PG(〕C(1 Loron 60 21/05/20 ノヽvokaねli 16/10/20 5
6. 0036/ 5.PGGCC Loron 90 19/09/20 /ヽ kuzadu 30/11/20 5
Rθ /rrrd7・ ノ′′И72″
`f′
こAC'2θノ∫
B. Diresaun Prevensaun no Sensibilizasaun
iha sira nia entidade atu la bele husik ka f6 espasu ba hahalok
korrupsaun, hodi nune'e entidade sira hahti prevene kauza
ne'ebd sei sai risku ba korrupsaun. Diresaun ne'e atua sirak
servisu iha parte tolu (3) espesifiku, hanesan tuir mai ne'e.
a. Unidade Promosaun Val6r no Integridade
Unidade ida ne'e iha tinan-2015, halao ninia papel prinsip6l hodi
introduz konseitu sensibilizasaun anti-korrupsaun ba set6r pribliku
no privadu, entidade edukasiondl, konviksaun relijioza no lider
kornunitdriu sira iha munisipiu, postu adrninistrativu no too suku
lubuk ida ne'ebd sai targetu hodi liga ho sira nia dezempeflu moris
kotidiana. Konseitu sensibilizasaun nian mak hanesan: -definisaun
korrupsaun; -fen6rninu korrupsaun; -krime korrupsaun; -konflitu
interese; -6tika no rnoriil; -sosiu-kultur6l; -papel juventude; no sst.
Husi Implernentasaun konseitu anti-korrupsaun nian ne'e, Unidade
realiza kooperasaun ida hamutuk ho Sub-Komisaun Komisaun
Justisa no Paz, Diocese Dili nian hodi halao sernin6riu iha
Paroquia sirak hanesan iha Remexio, Turiscai, Letelbho no
Paroquia Hatolia. Entidade parokianu sira ne'ebd partisipa
antusiasmu tebes atu hatene loloos servisu CAC nian no ninia
papel iha prevene no kombate komtpsaun, no oinsa kornunidade
nia sira nia envolvimentu nu'udar matan no liman iha asaun
prevene no kombate komrpsaun. Alem-de-ne'e halo m6s asaun
hamutuk ho sosiadade sivil sira hanesan Asosiasaun HAK, Luta
hamutuk, CEPAD, Lao Hamutuk, Forum ONG, Feto AlolaFoundation, TV In Timor-Leste ba implementasaun progtama anti-
korrupsaun.
Iha parte seluk, durante tinan-201 5, Unidade ne'e realiza
sesibilizasaun ba estudante eskola b6ziku no m6s ba universit6riu
sira no halao rnos fbrmasaun ToT ba estudante universit6riu sira
aat
・slra
.
n‐a
Rθ /47′ 6″′″И″″′′CИ C 2θノ5 14
atu nune'e sira bele iha kapasidade naton atu hatutan papel prevene
korrupsaun nian ba estudante ensinu b6ziku sekund6riu sira ne'ebd
Unidade deside ona atlr estudante ToT ba hatutan/priitika papel
anti-korrupsaun nian. Bele haree ihct Tobeta 02 no 03.
Unidade ne'e m6s halao workshop iha Munisipiu no Postu
Adrninistrativu sirak ho prezensa funsiondriu xefia sira, prof-essor,
lider kornunitdriu, sosiadade sivil, konfiksaun relijioza no veteranu
sira. Bele horee iha Grtijlku /0. Parlisipasaun hosi entidade sirakne'e iha kada postu administrativu hatudu maioria persentajen bootliu mak mane sira. Ekipa justifika katak partisipante inan-feto sira
ka oituan deit, tamba sira oituan deit mak hola parte iha estruturaorganizasaun.
Tabela 02: Total partisipante kada eskola iha sosializasaun noformasaun ToT duranle tinan-2015
No Eskola/1〕ntidadc F c'to MancTotal
Partisipante
1 I〕BC Akanuno 79 166
2. IEnsinu Vokasional STM 65 216
I IIC Mctinaro 100 nフ 293
1. IISG ⅣIctinaro 54 68 122
5. ES Annur 91 59 150
6. lrS 12 de Novcr.nbro 89 4υ
つ
´
l. EllC sergio Vicira 49 40 89
u. EBC IIatubuilico 90 43
9 liSC.Nain Icto l{amelau l 19 26
10. EI〕 C Mallbissc 65 62
liS(l St 11lac o Lovola 162 147 309つ
一 l IIC Turisca ”十 47 90
l SP Francisco Borja 74 107
14 1113C Clacuc つ
´ 30 つ
一
R`ノ`′
′σ,′〃Я′,′′`チ
ノ(11(]コθノj
5. l:SC' Francisco Assis 91 Aυ 194
6 ESC Turiscai 67 つ
´
7. 1lS Nicolau Lobato 99 79
13 1]S 10 dcI)czcnlbro 60 うι
9 HBC 30 de Agostu 305 189 494
20. ToT ba ONG Alola Foundation 41
No. Universidade/Institutu Fcto ManeTotal
Partisipantc
l Instituto ('anossa 36
UNPAZ(daida) 570 930 1500
F'aspol, UNTL (daida) 24 126 150
4. LTNPAZ (daruak) 320 510 830
Faspol, UNTL (daruak) 67 303 370
6. ToT ba estudante universitdriu 14 29
Tabela 03: Sosializasaun no formasaun ToT ba universit6riu durante
tinan-2015
Grdlikul0: Partisipante funsion6riu, professor, lider komunit6riu,
sosiedade sivil no veteranu sira ne'eb6 partisipa workshop
durante tinan-20 I 5
0
0
0
0
0
0
0
2
0
8
6
4
2
聖
聖
て
0>
ω∽∽∞E
Φ>
一∞O∽tっト
o一xoE
Φ“
Φ∽∽50‐00
ω∽僣0コ“どヽ
Φ〇一〇一0コ
∞一ω一∞コ
00⊃‐〇一∞〓
00〓一3一‥O〕0エ
っ〓」ωOコ一∞」
一〓∩
00∞一一∞υ
O」∞C000m
00〓∞∞
〇」う∞やく
の“0∞一く
R′ /rrrO,・ ′″И″:`ど′こAC 2θ′5 16
Sensibilizasaun papel CAC ka workshop iha set6r pirbliku no
privadu halao iha rnunisipiu sia (9), hotudu iha GrtiJiku I L
Workshop sirak ne'e ho t6piku "politika CAC ba estabelese planu
estrat6jia ba prevene no kombate korupsaun no papel CAC iha
enkuadramentu legal sirak ne'ebd vigora". Realizasaun workshop
sirak ne'e hola parte husi funsiontiriu munisipiu no emprez6riu sira
ne'ebd hamohon-an iha K6mara Komdrsiu no Ind(rstria nian.
Partisipante sira hetan esplikasaun klaru diretamente hosi superior
CAC no levanta pergunta barak relasiona ho projetu sirak ne'ebesira halo, pagamentu sirak ne'ebd nia durasaun tempu naruk no
flskalizasaun hosi instituisaun apropriadu la mai tuir kalend6rir"r.
Projetu balun mak sira la tennina (abandona) tarnba kustukonstrusaun hetan inflasaun. Infbrmasaun balun hatoo hosientidade balu relasiona ho projetu sirak ne'e, katak distribuisaun
Grdliku 1,1.' Partisipantc sc'tt.rr privadu iha workshop ihamunisipiu sia (9) durante tinan-2015
projetu la haree didiakllnanseira, ekiparnentu,
kornpairia nia posibilidade iha aspetLr
t6knika no esperiensia. Violasaun ba
ノぞ`′
α′
`′
・ノ2`И′,`′″′CИ (「 2θノ5 17
aspetu sirak ikus mai irnplika la iha kualidade, abandona no
prejudika ba dezenvolvimentu munisipiu sirak rasik.
Iha parte seluk, Komisaun simu bebeik konvite husi entidade
Estadu nian hodi sai nu'udar orador regular iha matdria prevene no
kombate korrupsaun nian, iha INAP ba indusaun funsioniiriu sira
no m6s ba PNTL iha Sentru Fonnasaun PNTL nian.
b. Unidade Inspesaun no Monitorizasaun
Unidade ne'e nia papel importante iha monitorizasaun mak oinsa
halao estudu ba utilizasaun orsamentu estadu nian ne'ebd aloka ba
projetu fiziku, aniiiza prosesu aprovisionamentu, aniiiza BoQ no
dezefru, akompafla prosesu konstrusaun projetu indikadu, anAliza
irnpaktu projetu ba komunidade, koordenasaun ho entidade donu
projetu. Iha inspesaun nian mak rekolla no anilliza dokumentu
sirak ne'ebd hetan hosi atividade monitorizasaun no halo
justifikasaun ba iha terrenu projetu ne'e sirak ezekutadu. No rn6s
halo inspesaun ba entidade estadu sirak ne'ebd hetan keixa ka
infonnasaun ba rnal utilizasaun sas6n estadu nian la tuir dalan ka
regulamentu ka regra sirak.
Nu'udar knaar ne'ebd rnak iha, unidade ne'e durante tinan-2015,
halao rnonitorizasaun tuir kalend6riu trimestral nian hanesan tuirtnai ne'e.
Trimestral I - Estudu (fulan-Janeiru - Marsu 2015 )- Analiza dokumentu keixa kona-ba projetu Tono iha
Munisipiu Oe-Cusse no irigasaun Larisula iha MunisipiuBaucau;
- Halibur no Analiza dokumentu kona-ba projetu
implementasaun PNDS iha Munisipiu tolu (Viqueque,
Baucau no Manatuto);
R′ /rr′ 6′・′″И′71``ノ CИ C 2θ′5 18
- Halibur no Analiza dokumentu sirak ba Projetu konstrusaun
Eskola Bolo iha munisipiu haat (Baucau, Manatuto, Ermera
no Oe-Cusse);
- Halibur dokumentu iha SEPFOPE kona-ba projetu Empregu
Rural iha Munisipiu Baucau no Manatuto; no
- Halibur no analiza dokumentu sirak MDG's munisipiusanulu-resin-rua.
Trimestral II Asaun (fulan-Abril - Jufru 2015)
- Monitorizasaun Projetu PNDS (projetu bee m6s iha Gari-uai
Baucau, Konstrusaun Sentru Komunit6riu, Konstrusaun
Kampu Multifunsaun);- Monitorizasaun projetu MDG's (Suai, Liquica, Ermera,
Lospalos, Baucau, Same, Aileu, Ainaro, Viqueque no Dili);- Monitorizasaun PER (Konstrusaun Uma lima iha Manatuto
no Aileu, Konstrusaun Estrada rural iha Viqueque, Manatuto
no Baucau, konstrusaun baleta no ponte ki'ik iha Baucau.
Tuir rezultadu ne'ebd ekipa sira identifika iha terenu bainhira halomonitorizasaun ba projetu sira ne'ebe emprez6riu sira hetan liLr
hosi kontratu pirbliku ho Govemu hatudu iha indikasaun ne'eb6 laobedese tuir kontratu ne'ebd asina atu jere projetu ho kualidade
adekuadu. Ekipa monitorizasaun identifika projetu barak nia peso6l
tdkniku kuaze la perrnanese iha kampu ka fbtin projetu,
ekipamentu ba konstrusaun la kompletu, material konstrusaun latuir padraun kontratu, durasaun tempu ba konstrusaun ultrapasaona no la iha justifikasaun dokumentu (livru prezensa fiskalizasaunka vizita nian) hosi ajdnsia kontroladora sirak, hanesan MOP,ADN, Konsultor/a projetu no projetu nain.
Iha parte inspesaun nian, iha tinan-2O15, hahtdu ihq Tabeta 04,
ikipa 1-o ninia prioridade ba veritlkasaun patrim6niu estadu nian iha
Rノ`7′
δだ2′ Я″′′`チ
′(14C2θノ5 19
administrasaun munisipiu no lifra ministerial sirak rnak MunisipiuAinaro, Baucau, Manufahi no Lautem.
Tabelu 04r Aktividade inspcsaun iha munisipiu haat
No. Munisipiu Data Diresaun/ Departamentu
l Ainaro 17-18/09/2015
― Terra no Propriadadc―MCIA―STAE― SAS
つ4 Baucau 20…22/10/15
Terra no PropriedadeMinistdriu JustisaMinistdriuSolidaridade SosialEDTLProtesaun SivilSASMinistdriu Finansas
つん Manufahi 24-27/09/15
AdministrasaunMunisipiuMAPSEFOPEIGTNotariadu/MJEdukasaunSAS
4. Lauten'r 22-23/10/15MAPEdukasaun
R′ /r7′ι′・メ′`И
η``′
ノC/(12θ′∫ 20
Inspesaun iha rnunisipiu (4) haat ne'e, Ekipa identifika katak iha
mal utilizasaun patrim6niu estadu nian hanesan kareta no
motorizada, rnaterial inform6tika, rnobiliilriu eskrit6riu no livruprezensa kuaze la preense. Iha diret6r ka funsiondriu balun apodera
kareta ka motorizada liu unidade ida, gerador balun rai iha uma
privadu hodi atende nesesidade partikular, la iha jestaun logistikaatu funsion6riu sira kumpri, prezensa funsiondriu la justifika husi
livru prezensa nian.
Ekipa rn6s realiza monitorizasaun ba Projetu Empregu Rural iha
Munisipiu Baucau, Manatuto no Viqueque bazeia ba informasaun
husi komunidade no autoridade kornunitiiria sira katak sira ladun
satisfeitu ho rezultadu projetu sirak ne'e, hele haree ihq Tabelu 05.
Ekipa CAC nian objetivu atu verifika nia volurne, largura no
kornprimentu no kualidade ne'eb6 tuir padraun kontratu estabelese
ka lae. Servisu ne'eb6 halo rnak hanesan sukat fila fali estrada
dimensaun (naruk, luan no mahar), uza metrLl dudu, metru kiik,sukat ponte kiik no rnedida ba box culvert, depois halo
komparasaun ho dezeflu ne'ebd prepara husi tdkniku kornpaiiia sira
nian no SEPFOPE nian. Ekipa deteta buat balun ne'ebd la
kondisiona ho dezefru, mesmu-ke orsamentu ba projetu sirak
mesak boot. Ekipa deskobre katak konstrusaun komplementar
balun mak seidauk kompleta, iha mudansa dimensaun medida
rnaterial hanesan box culvert, muda item servisu (exp. konstrusaun
ponte kiit, no final konstrui fali pasadeira), tuir dezeflu estrada
sirak ne'e iha baleta eskerda no direita, rnaibe iha implernentasalln
baleta kontrue sorin ida deit.
メぞピノ`7′
6′ ル′_4″
`′ `′
ノ(レ 1(` 2r/ノ 5つ
´
Tubels 05: Aktividade monitorizasaun ba projctu rehabilitasaun estrada
iha Munisipiu Baucau, Viqueque no Manatuto
MunisipiuPostu
Administrativu SukuTipu
atividade
Distinsia
(KM)
Baucau
Baucau Vila Tri101oRehabilitasaunestrada rural
7.00
Quclicai
AfacaRehabilitasaunestrada rural
9.00
LaisorulaiILchabilitasaunestrada rural
5.00
Venilale HatuhacoKontrusaungabion 038
Laga SamalariRchabilitasaunestrada rural
5.30
Baguiaroad wcalding &rchabilitations
3.00
Viqueque Viquequc
Bahalarawain
Rchabilitasauncstrada
2.67
Uma、 aln―
kl・ aik
Rehabilitasaunestrada rural
2.60
Manatuto
Solbada
Manclima-daulorok
Loke estradafoun
3.00
Manlalakonstrusaun umalima
LaklutaManclima-Daulorok
Loke estradafoun
6.00
Laklubar Funaropen new &wcdcningrchabilitations
4.30
Monitorizasaun ba projetu PNDS realizadeit. Atividade ne'e sai m6s prioridade il-ra
iha Munisipiu Baucau
tinan-2015 ne'ebd nia
ノマι′α′δ7・ 7`イ /4722イ ′́CИ C 2θノ5 つ4
つん
objetivu atu haree progresu no implementasaun ba projetu sirakhanesan kanalizasaun bee, kampu rnulti-funsaun, toilet pirbliku no
sentru komunitdriu. Ekipa identifika katak projetu halao ona tuirprograma ne'ebd estabelesidu, maibe iha parle administrasaun
f-inansas nian mak iha problema no hetan atrasu ba pagamentu.
Monitorizasaun ne'ebd halao ba projetu MDG's, realiza iha
rnunisipiu 10, ne'ebd total orsamentu mak alokadu ba konstrusaun
fasilidade ptblika nian hamutuk 16.129.717.39 USD. Orsamentu
ne'e aloka ba iha terit6rriu tomak iha Timor-Leste no fahe ba
projetu 65 (neen-nulu-resin-lima) mak tenki konstrui iha terit6rriuTirnor-Leste. Bazeia ba rnonitorizasaun no rekolla dadu sirak ihaMinistdriu Solidaridade Sosial (MSS) no rezultadu inspesaun nian,hatudu katak fasilidade prhblika ne'ebd konstrui iha fatin 4l (haat-
nulu-resin-ida), fatin 24 (rua-nulu-resin-haat) mak la halokonstrusaun, signifika katak iha kustu balun mak la utiliza(ezekuta).
Maske planu alokasaun ne'e iha terit6rriu tomak rnaibe iha serbisu
baluk mak kompafria la halo konstrusaun ba iha lasilidade pfiblikasirak ne'e, iha item serbisu balun rnak kompafria husik hela deit
hanesan tasilidade pfblika ba postu polisia, mini rnerkadu, sentru
kornunitiiriu, eskola infantil, kapela, klinika sa[rde, lavandaria
publika no seluk tan. Husi item serbisu ne'eb6 kornpaflia abandona
hela, presija haree didiak fila tali orsamentu sira ne'ebd aloka ba
projetu refere.
Fasilidade pfblika iha munisipiu balun la konstrui tuir alokasaun
orsamentu ne'ebd mensiona iha Bill of Quantity no m6s iha
kontratu entre governu no kompafria.
R`ノ`7′
6′・′′′′4″ ″`'ノ
こA('2θノ5つ
一
c. Unidade Estudu no Avaliasaun Risku
Atividade ne'ebd realiza hosi unidade ne'e, fahe ba pafie rua
importante:
i. Estudu Risku Korrupsaun
Servisu Unidade ne'e mak realiza diskusaun tem6tika ba
prosedimentu legal relasiona ho ezekusaun orsamentu no prosesu
aprovisionamentu no kontratu pfbliku sirak.
Iha tinan-2O15, Unidade ne'e realiza workshop ba dala rua:
a. Workshop nasion6l ne'eb6 hola parte husi entidade sirak
hanesan CNA, ADN, MOP, MF, IGE, nsst. Entidade sira
ne'e halo aprezentasaun mat6ria kona-ba instituisaun
idaidak nia papel liga ho servisu ba prevene no kombate
korrupsaun. Rezultadu husi workshop ne'e identifika katak
sei kontinua m6su lakunas balu iha prosesu ajudikasaun
nia laran, iha nivel nasional no m6s lok6l ka munisipiu
sirak no ida ne'e f6 impaktu tebes ba kualidade rezultadu
iha dezenvolvimentu fiziku nian.
b. Workshop intemal, nia objetiru atu haklean koflesimentu
funsion6riu CAC nian liga ho rezultadu workshop dahuluk
kona-ba lakuna sirak ne'e.
Nune'e m6s iha III trimestral, Unidade halao diskusaun no aniiizadokumentu legal sirak hanesan tuir mai ne'e:
I ) Analiza ba dokumentus projetu PER (prograrna empregu
rural) ho ninia baze legal rnaka;
- Dekretu-Lei No. 212010 kona-ba prosedimentu espesiais
para adjudikasaun servisu konstrusaun sivil ne'ebd valor
m:isimu US$. 250.000 ba emprez6riu lokal iha postu
administratil,u sirak;
Rθ′α′6″′tr И′″́ ′CИ C 2θノ5 24
- Dekretu-Lei No. 1012005 kona-ba Rejime JuridikuAprovizionamentu;
- ResolugSo Governu No.24l2013 kona-ba Guia
hnplementasaun Programa Empregu Rural; no- Guia implementasaun sistema pagamentu finansas
nasional.
2) Analiza ba dokumentu projetu emergdnsia (husi munisipiu 5)
ho ninia baze legal maka:
- Deketu-Lei Nol0/2005 kona-ba Rejime JuridikuAprovizionamentu.
Hosi workshop, diskusaun no aniiiza dokumentu sirak ne'e, ihalakuna iha implementasaun deketu-lei No. l0/2005.
- Iha artigu 10." koalia kona-ba deit montante ka pursentu hiramak kontratu pribliku ida bele hetan amandamen maibe laregula kona-ba klasifikasaun projetu saida deit mak bele hetan
amandamen ba montante kontratu liu hosi pursentu l0 hanesan
temi tiha iha alinea 3;
- Iha arligu 27." koalia kona-ba rekezitus esensiais, iha artigune'e la regula kona-ba kompetdnsia hosi ekipa avaliasaun hodihalo verifikasaun ba rekezitus hanesan tenki iha peso6l ne'ebdmak kualiflkadu, ekipamentu ne'ebd mak atu utiliza ba ezekuta
projetu;- Iha artigu 15 " koalia kona-ba entidade kompetente sira atu
autoriza prosedimentu aprovizionamentu, maibe la regulakona-ba proibidu ba entidade sirak hodi fahe montante ba parte
2 hodi bele halo aprovasaun ba prosedimentu
aprovizionamentu ho kualker razaun hodi evita konflituinterese;
- Iha artigu 9l o koalia kona-ba prosedimentu liu husi
solisitasaun ba kotasaun sirak. Iha artigu ne'e la regula kona-
Rθノ`′
′σ′・′′た4′″′`:′
()lC 2θノ5つ4
ba ajente se mak bele komunika ho kompaflia sirak tanba ne'ebele m6su konflitu interese;
- Laiha artigu ida mak regula kona-ba sansaun ba kompafria
ne'ebd maka la esekuta ninia kontratu.
ii. Peskiza
Iha II trimestral tinan-2015, Komisaun estabelese ekipa peskiza
hodi halo survey kona-ba persepsaun priblika kona-ba komrpsaun
iha Timor-Leste. Ekipa peskiza ne'e kompostu husi funsion6riuCAC hamotuk l2 no universititriu 14. Hosi sira 26 fahe ba ekipa
haat hodi kobre munisipiu 13. Peskiza ne'e finansia husi orsamentu
CAC no hetan m6s tulun material sira no ekipamentus husi
LJNODC no koopera m6s ho The Asia Foundation hodi fomese
kapasitasaun t6knika ba funsion6riu ka Epesialista Anti-Korrupsaun oinsa atu kria formatu ka tools sira iha lpad no V'ria
m6s pergunta sira ne'ebd relevante liu ba peskiza ne'e rasik,
nune'e m6s iha implementasaun peskiza iha terenu. Partisipasaun
universit6riu sira liu koordenasaun ho Universidade sira hanesan
LNTL, UNDIL, LNPAZ, DIT, IOB hodi indika estudante sira
hamutuk nain 14 (mane 10 feto 4).
Realizasaun survey persepsaun pribliku kona-ba korrupsaunhanesan tuir mai:
a. Fase Preparasaun
- Preparasaun durante fulan I (ida);
- Formasaun metodologia peskiza ba peskizador nain 28;
- Realizasaun survey persepsaun pirblika kona-ba korrupsaun
iha munisipiu 13, hahri husi loron 20 fulan-Jufru to'o loron 15
fulan-Jullu 2015;
- Total respondente ka amostra (sampel) hamutuk ema 1.240( rihun-ida-atus-rua-haat-nulu).
Rθ′α′ι″′″И″″′′CAC 2θ′5 26
b. Rezultadu Peskiza
- Total Partisipante ne'ebd sai hanesan amostra ba peskiza ida
ne'e hamutuk 1.240:
- Rezultadu husi survey ne'e hatudu katak maioria respondente
sira konxiente katak korrupsaun nu'udar problerna sdriu
ne'ebd persija atensaun ho seriu (71%);
- Respondente balun konxiente ona katak korrupsaun akontese
iha instituisaun hotu-hotu, sei hato'o keixa ka relata hahalok
korruptu husi ofisial pirbliku sira ba instituisaun estadu sira
wainhira sira hetan ka toman kazu ruma;
- Ema ne'ebd kaer poder mak dalabarak liu komete hahalok
korrupsaun kompara ho ema ba-bain. Respondente sira
konxiente katak seidauk iha seriedade no vontade politikahusi r,rkun nain sira;
- Respondente sira balun hatene ona oinsa atu deflnikorrupsaun, kompara ho pergunta espesifiku sirak kona-ba
hahalok subornu;
- Respondente sira balun hatene ona instituisaun sira ne'ebd
servisu ba prevene no kombate korrupsaun no ida ne'e bele
provoka potensia husi sidadaun sira atu relata ka keixa ofisialpirbliku ida ne'ebd komete hahalok korrupsaun.
Diresaun ne'e tuir knaar ne'eb6 hatur iha Estatutu OrgdnikuKomisaun nian iha Dekretu-Lei No 2312015, loron 29 fulan-Jullu,
nu'udar respons6vel ba halao jestaun politika institusional nian no
asegura ninia implementasaun, liga ho kooperasaun iha rai-laran,rai-liur no m6s f6 nia dnfase hasa'e kapasitasaun pesoill CAC nian
ba prevene no kombate korrupsaun, nune'e m6s iha ninia servisu
R′ノα′b′・ノ″И77`′ ′́CИ ε 2θノ5 27
Diresaun Servisu Apoiu no Kooperasaun
atu eleva no asegura jestaun institusion6l ida kualidade, atribui
apoiu ases6ria tdknika juridika no finanseira nian.
Implementasaun atividade diresaun nian, halao tuir unidade
idaidak hanesan tuir mai ne'e:
a. Unidade Peso6l Apoiu
Unidade ne'e nia funsaun atu jere servisu hirak ne'ebd relasiona ho
Jestaun Rekursu Umanu CAC nian ho objetivu atu hasa'e
kapasidade espesialista anti-korrupsaun sira liu husi fonnasaun iha
rai-laran no m6s iha rai-li'ur tuir ida-idak nia 6rea servisu. Iha parte
seluk papel Unidade ida ne'e m6s halo rekrutamentu ba
funsion6riu foun bazeia ba nesesidade instituisaun nian no tuirPAA nian, no servisu sira seluk tan ne'ebd relasiona ho servisu
instituisaun nian.
1. Rekrutamentu
Iha tinan-2015, tot6l funsion6riu CAC hotu hamutuk 78 (hitu-nulu-
resin-ualu), ne'eb6 kompostu husi mane hamutuk 63 (nen-nulu-
resin-tolu) no feto hamutuk 15 (sanulu-resin-lima). Funsion6riu
sira ne'e nu'udar funsiondriu pribliku, balun nu'udar investigad6ria,
balun hanesan asistdnsia teknika, balun hanesan estajiiiriu no balun
hanesan asesor nasionill no intemasion|l, bele haree iha Grdfrku
12.
Husi tot6l funsiondriu 78 ne'e, iha funsion6riu hamutuk nain 14
(sanulu-resin-haat) mak rekruta tan iha tinan-2015 no nain 13
(sanulu-resin-tolu) tarna kategoria estaji6riu ba tinan ida desde
inisiu fulan-Agostu 20152 no ida (1) nu'udar asesor nasionSl.
2 Dekretu-Lei No. 2412015, loron 29 fulan-Jullu, pontu 6, artigu 8.o kona-ba
rekrutamentu ba EAK.
Rθ′α′b″ブ“И″27`′ CИ C 2θノ5 28
Grd/iku 12: Tot6l flunsion6riu CAC tuir diresaun ida-idak nian
1816747210
8642
0
'-.5":"\.}:$$i".-]1.$.-\)' O'
t"i"o'
2. Fonnasaun ba Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) sira
Iha tinan-2015, iha atividade lubuk ida rnak relasiona ho hasa'e
kapasidade funsion6riu sira tantu iha rai-laran no rai-li'ur. Ida mak
haruka funsion6riu sira ba tuir fonnasaun no seluk mak harukalunsion6riu sira ba tuir semin6riu, workshop, konlbrdnsia ka
enkontru sirak no halo estudu komparatir,u ho instituisaun siraseluk. Formasaun sirak ne'e konsentraba 6rea espesifiku relasionaho natureza servisu Komisaun nian no rn6s atribui ba koflesimentujer6l nian hanesan kursu lingua no seluk tan ne'eb6 hatudu iha
Tabelu 06 ne'e.
R`/rr′ 6′・カィИ′,``´ ′(И ε 2θノ5 29
Arca「 ormasaun Partisipante
Kursu ingles 41
Computer forensic & dieital evidence conductedProsedimentu legal iha Timor-Lcste ba estasi6riuJestaun no administrasaun ba kontratu tcndcrizasaun つ
´
Moncy loundcringIntelligence, investigation and interrogation techniquesconductedAprovisionamentu つ
4
Free-Balance, E-Procuramnet Portal 4
Training on rlublic procurament monitoring condacted J
Grupu Jestor Profisional Rekursu Umanu (GJPRU) 2
Tubelu 06.' Kursu sirak nc'cbd halao ba EAK iha rai-laran
Kursu lian inglds tau prioridade iha PAA 2015. Kursu ne'e realiza
liu husi placement lesl hodi identifika nivel klase nian. Kursu ne'e
fahe ba grupu lima (5): Grupu t ho nivel beginner, ba nain ida.
Grupu 11 ho nivel elementaty I, ba ema 12 (sanulu-resin-rua);
Grupu III ho nivel elementary 3, bae ma I I (sanulu-resin-ida);
Grupu IV,ho nivel Pre-Intermediate l, ba ema 10 (sanulu) no ikus
Grupu V, ho nivel Pre Intermediate 3, ba ema 9 (sia) tuir ho totalhamutuk 43 (haat-nulu-resin tolu).
Nune'e m6s formasaun sirak ne'ebd halo iha rai-laran mak hanesan
formasaun iha computador forensik & digital evidance conducted,
Money loundering, Treining on public procurement monitoring,Intelligence, investigation and interuogation techniques conducted
oferese husi peritu LTNODC no indikadu ba investigador sira.
Formasaun ne'ebd halao iha rai-liur mak hanesan QIA (QualifiedInternal Audit) iha Yayasan Pendidikan Internal Audit (YPIA),Jakarta-Indonesia. EAK nain 9 (sia) mak tuir kursu auditoria ne'edesde tinan-2013 too remata ona iha level advance II. Kursu ne'e
R′′αめ″カィИ′77´ノCИ C 2θ′5 30
too nivel lima (Basic I, Basic II, Advance I, Advance II no ikus
mak nivel managerial nian).
Grdjiku 13: EAK sira ne'eb6 ba tuir formasaun
espesifiku sirak no semin6riu iha rai-liur
Nune'e m6s
formasaun
seluk mak Posr
Graduate
Certific'ate
ne'ebd halao
iha
Universidade
Hong Kong
durante fulan
ida ba ema
nain 5;
Fonnasaun
kona-ba SAP, RAP Moncjement ba EAK nain rua durante semana
rua iha Smile Group Jogja, Indonesia oinsa bele halo planu no
jestaun ne'ebd diak ba konstrusaun ida; Formasaun kona-ba IT,
haruka ema nain ida iha IT NURUL FIKRI CIPTA INOVASI,Jakarta, Indonesia. Fonnasaun ne'e atu hasa'e kapasidade kona-ba
datq bctse advance nian no formasaun seluk-tan ne'ebd bele haree
tha Grdfiku 1J. Orsamentu ba fonnasaun sirak ne'e finansia husi
Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humanu (FDCH).
b. Unidade Gestaun Finanseira no Logistika
Orsamentu ne'ebe alokadu mai CAC iha tinan-2015 ho valor1,592,600.00 USD no fahe ba kategoria 3 (tolu), hanesan hatudu
iha Grdfiku I4 tujr mai ne'e.
R′々rb″ヵ′И″′′′′C/4C2θノ5 31
Grd/iku 1y'.' Orsamentu CAC nian tuir kategoria alokasaun no ezekusaun
durante tinan-2O15
1,000,000.00
800,000.00
600,000.00
400,000.00
200,000.00
0.00SalSriu no Bens no Servicos Kapital Menor
vensimentu
r Orsamentu Alokasaun 2015 I Ezekusaun Atual 2015
Orsamentu ne'e koloka ba iha kategoria tolu: Saliriu no
vensimentu hamutuk USD 388.000,00 ho ninia ezekusaun
hamutuk 95,73oA. Ezekusaun iha kategoria ne'e kuaze atinji 100%
tanba vaga kargu diret6r no xefia sirak kuaze hetan homologasaun
hotu ona no m6s reajustamentu funsionilriu pribliku ba karreiraEAK lao ona. Tamba estrutura orgiiniku no rejime karreira CACnian ne'ebd aprova ona.
Enkuantu alokasaun orsamentu ba Kategoria Bens no Servisu
hamutuk USD 928.500,00 ho ninia ezekusaun ho porsentu 71,56.Ezekusaun ne'e la hotu tanba iha verba balun ne'eb6 la konsege
ezekuta, menus husi 60% mak hanesan servisu tradusaun (706) no
material no fomesimentu operasion6l (670), la ezekuta (|oh),
manutensaun ekipamentu no edifisiu (690) ezekuta de'it 12,39o/o,
viajen estranjeiru (625) ezekuta deit 48,60oh no encargos
instalasaun (640) 58,53%. Bele hqree iha Grdfiku 15.
928,500.00
13,393.
Rο′α′
`″
ブνИ′″d′ C/C2θ ノ_3‐ 32
664,437.89
377,437.95276,100.00
Orsamentu ba servisu tradusaun nian, la ezekuta tamba dokumentu
sirak hanesan SOP, k6digu konduta no planu estratdjiku CAC nian
fbin finaliza iha fulan ikus tinan-2O 1 5 nian, nune'e prosesu
aprovisionamentu la permite ona. Nune'e m6s iha Item materidl no
fomesimentu operasion6l la ezekuta tamba iha faillansu iha
diskrisaun proposta orsamentu ba 20 I 5.
GrdJiku 15: Hzekusaun orsamentu kada item iha kategoria Bens no
Scrvisr.r
Outros Servicos Diversos
Servigos de TradugSo
Assistensia Technica
Servicos de Operasionais
ManutengSo de Equipamentos e Edificio
Combustivel para Geradores
Material e Fornecimentos Operassionais
Material e Fornecimentos de Escritorio
Manutengeo de Veiculos
Combustiveis de OperaC6es de Veiculos
Ecargos de lntalaESo
FormagSo Professional e Seminarios
Viagens ao Estrageiro
Viagens Locais
R′ノα′σ′・ノ″И′2′ ′́CИ C 2θノ5う0
,o.or* |
Alokasaun orsamentu ba kategoria Kapit6l Minor hamutuk USD276.100,00 ho ninia ezekusaun hetan de'it porsentu lima virgulazero hitu (5,01%). Ezekusaun iha kategoria ne'e kuaze 95o/o la
ezekuta. Razaun fundament6l la konsege ezekuta ne'e, sasan sirak
ne'eb6 atu destaka ba servisu investigasaun nian. ninia
espesifikasaun susar atu hetan iha merkadu, tantu iha rai laran no
m6s iha rai-liur. Mesmu-ke halo ona konkursu liu dala rua, balun
to'o dala tolu, maibd la iha kornpafria ida ne'eb6 mak kualifikaduatu fomese. Parte seluk ho mata-dalan husi Ministdriu Finansas
hatuur limitasaun liuliu iha prosesu pagamentu hotu tenke remata
iha loron ikus fulan-Novetnbru, fo difikuldade balun ba ezekusaun
orsamentu.
Dezafiu seluk mak, prosesu hotu administrasaun no
aprovizionamentu nian iha CAC relasiona implementasaun
atividade ho ninia ezekusaun orsamentu aplika prosedimentu sira
hanesan ho minist6riu no instituisaun autonomu sirak seluk. Tan
ne'e problema sira ne'eb6 mak instituisaun sirak seluk hasoru,
hanesan prosesu sira naruk, pagamentu tarde no seluk, akontese
m6s iha CAC. Tuir artigu 3.o Lei nu. 812009, ne'eb6 f6independdnsia tdknika no autonomia administrativa no flnanseiru,
seidauk aplika iha tinan-2015. Ida ne'e m6s sai dezvantajen ba
servisu sira CAC nian. Nune'e. ezekusaun total orsamentu CAC
nian husi fulan-Janeiru to'o Dezembru 2015, konsege atinji deit
6t%.
Iha parte seluk Unidade ne'e responsabiliza m6s ba logistka no
patrim6niu Komisaun nian. Durante tinan lirna existdnsia CAC,
rejistu ekipamentu no fasilidade kuaze sufisiente hodi atende
servisu Komisaun nian iha terit6rriu tomak hodi halao misaun
prevensaun no investigasaun kriminill. Mesrnu nune'e, fasilidade
transporte Mitsubishi Pajero 4 (haat) ninia utilijasaun ultra-pasa
Rθ′α′ι″′77И 77″ d′ CИ C 2θ′5 34
ona tinan 5 (lima) desde periodt 2? ligislasaun Parlamentu
Nasion6l nian. Nune'e m6s Toyota Land Cruizer Prado 2 (rua)
doasaun husi misaun LTNMIT ne'ebd CAC simu husi Diresaun
Nasioniil Jestaun Patrimoniu Estadu iha tinan-2013 no ToyotaHylux Pick-Up 4 (haat) ne'ebd utiliza ba servisu operasion6l nian,
irnplika ona kustu manutensaun komesa aas, bele haree iha Tabeta
07.
Tabela 07.' Manutensaun no reparasaun kareta patrim6niu CAC
c. Unidade Planementu, Akizisaun no Kontrat&s&un
Unidade nia servisu mak prepara sas6n, tasilita ekipamentu no
apoiu diresaun sira nia atividade atu atinji objetivu servisu
instituisaun nian. Tanba aprovizionamentu hanesan prosesu ba sosa
nian, ne'ebe involve akordu hosi parte rua: (') Komprador (r)
Fornesedor hodi halo komitmentu ruma liu-hosi transaksaun ba
sosa sas6n, halo konstrusaun no servisus sirak.
KaretaKuan-tidade
2010 2011 2012 2013 2014 2015
MitsubishiPaiero
+ 215 1.3t7 2,375 2,580 2,350 3,697
Toyota Avanz.a .t 340 115 1,767 696Toyota Rush 4 540 603 1,159 965Toyota Rav 1 269 161 745Toyota IlilLrrI'ick Up (cloublccabin )
4 3,1 20 7,033 1,955 6,197
Toyota LandCruizer Prado
2 9,436 1,440 3,212
ノ?`′α′0,・ ノιィ/4′ 72``チ′(lИ (・ 2θノ∫つD
lha PAA 2015, prevee ona orsanrcntu ba kateg6ria Bens no Servisu
(BS) no Kapital Minor ne'etd nia ezekusaun ba orsamentu iha item
balun mak ninia prosesa liu-hosi prosesu aprovizionarnentu.
Mata-dalan ne'eb6 uza ba halo prosesu tenderizasaun hirak ne'etuir padraun ka lalenok ne'ebd hatuur ona iha Rejime JuridikuAprovisionamentu nian ne'ebd reflete iha Dekretu-Lei n. l0/2005.Kada prosesu tenderizasaun ne'ebd hala'o hosi CAC la-lao ses hosi
regra komum sira kona-ba prosedimentu aprovizionamentu nian
liu-hosi konkursu no pedidu ba kotasaun, ne'ebd deskreve iha
artigu 43." no 56.o hosi Dekretu-Lei n. 1012005.
Iha tinan-2015, Unidade Planemento, Aquisicdes e ContratagAo
konsege produz dokumentu konkursu ho tipu dokumentu rnak
Request for Quotation (RfO, tantu ba orsamentu Bens Servisu no
Kapital Minor. Total RfQ ne'ebd mak unidade ne'e produz iha
periodu hamutuk 44 (haat-nulu-resin-haat), inklui billete viazen no
emenda kontratu (ekstensaun ba kontratu) sirak. RfQ hirak ne'e,
mai-hosi orsamentu BS hamutuk RfQ 38 (tolu-nulu-resin-ualu) no
KM hamutuk RfQ 6 (neen).
Total RfQ 38 (tolu-nulu-resin-ualu) hosi BS nian ne'e, iha RfQ 7
(hitu) mak CAC kansela tanba la-priense rekizitu sirak konkursu
nian, ekstensaun kontratu hamutuk RfQ 5 (lima) no RfQ 26 (rua-
nulu-resin-neen) mak ekipa juri halo avaliasaun hodi ezekuta
kontratu ho kompaflia sirak.
R`′α′
`″
′2`И 722rdノ CИ C 2θノ_5‐ 36
Grdfiku 16: Prosesu tenderizasaun iha kategoria Bens no Servisu,
orsamentu 2015
250000
200000
150000
100000
50000
0
“‐E●QEo】
につ●PCOE●¨●ヽヽ●●ヤンく
(う一0こ●●ν
)〇
ヽ
、ヽc,
この“¨一一一〇
(>ヽ0)m」●E聖´∽
一∽o二‐●〓3一COF●■にo】
ぅ0●場]
oこo】
●つ聖嘔cc∽〇
Hosi Grdfiku 16 iha leten hatudu mai ita katak, iha tinan-2015 CAChalo prosesu tenderizasaun liodi komite orsamentu liu-hosisistema Free Balqnce (FB) Timor Leste nian ho montante USD.
249,525.95, depois ekipa juri halo tiha avaliasaun total montante
ne'ebd Ptn"chase Order (PO) hodi jere kontratu ho kompafria sirakhamutuk USD. 171,451.93. Montante ba pedidu pagamentu tuirinvoice kompafria nian USD. 132,632.29. Hosi montante ne'ebd
prevee iha CPV to'o mai atuill CAC devolve automatikamente
orsamentu ba kofre Estadu hamutuk USD. 116,893.66.
Enkuantu orsamentu ne'ebd alokadu ba Kapitdl Minor hamutukUSD. 267,160.00. CAC konsege halo ezekusaun, hodi komiteCPV, liu-hosi Sisterna FB harnutuk USD. 67.910.25. Hosi totalorsamentu ne'ebd prevee iha CPV ne'e, CAC ezekuta de'it USD.13,399.92, no CAC autom6tikamente devolve flla-tali osan ba
kofie Estadu ho total USD. 253,760.08 (Bele horee iho Grdfiku l7).
R″ 7%7・カィル 7`イ ノ́こA(12θノ∫ 37
GrdJiku 17: Prosesu tenderizasaun iha kapital menor no servisu,
orsamentu 2015
100,000.00
50,000.00
Alokasaun
OrsamentuKapital Minor
2015
Purchase Order Devolve ba
(PO) / Kontratu Kofre Estadu
Unidade ne'e responsabiliza m6s ba funsionamentu IT nian.
Aktividade sirak ne'ebd hala'o mak (r) Tau matan hodi halo
manutensaun regular ba hardware, software, website & e-mail
CAC, Sistema SIAK no Server sirak CAC nian ne'eb6 mak eziste
ona (2) Kontrola Sistema database ne'ebd estabelese ona hanesan
biblioteka, lojistika no resepsaun, (3) Monta no halo konfigurasaun
ba HUB/Switch liffa intemet, PC & LCD hodi bele halo
aprezentasaun on-line, (o) Halo instalasaun ba komputador sirak
ne'eb6 mak avaria, (5) partisipa formasaun no f6 apoiu servisu
diresaun sirak nian iha Munisipiu, (6) Kria Sistema database hodirezistu karta tama no sai hosi diresaun investigasaun, Gabineti
Komisiiriu no user ba midia kornunikasaun hodi update
informasaun ba website CAC tuir atividade komisaun nian.
Rι /rJ′ι″ルИ″″どノCИ C 2θノ5 38
d. Unidade Kooperasaun
Politika Komisaun nian ne'eb6 estipula iha artigu 26." Lei harii
CAC No. 812009, f-6 kompetdnsia atu estabele akordu ho kualkerinstituisaun ne'ebd kaer knaar iha rai-laran no m6s rai-liur.
Unidade ne'e fbin estabelese tuir Dekretu-Lei No. 2312015, loron29 fulan-Jullu, kona-ba Estrutura Org6nika, ne'ebd antes ne'e,
serbisu hotuhotu ne'ebd liga ba asuntu kooperasaun institusionalnian halao husi Gabinete Komis6riu nia okos. Depois Unidadeharii tiha, asume fali responsabilidade hodi kontinua hala'o serbisune'ebd la'o tiha ona durante ne'e no serbisu prinsip6l unidade nianpreve iha arligu 16.o Kapitulu 2.o heteten katak "l unidade de
Cooperoq'do e responsavel pelo desenvolvimentu de todos os
instrumentos legais da c'oopercrgdo nac'ional e internacional, em
lodos os dominios de luta contra a corrupq,do, incluindo os de
ttssistencicr mutual no dominio legctl e de recuperagdo de
potrimdnio ". Alende ne'e, Unidade Kooperasaun sai m6s hanesan
porlal ida hodi fasilita korrespondesia ho instituisaun hirak ne'eb6
halo ona nota intendimentu ho CAC tantu iha rai-laran no rai-liur.Kna'ar boot ne'e sai hanesan prioridade hodi mantein relasaun
serbisu ho entidades seluk.
Iha Tinan-2O15 CAC halo esforsu lubun ida hodi realizakooperasaun ho instituisaun relevantes tantu iha nivel nasioniil no
internasion6l. Husi serbisu ne'e CAC konsege asina nota de
intendimentos ho Universidade Nasional Timor Lorosa'e (IINTL)no Universidade Dili (UNDIL) ne'eb6 nia objetir.u foka ba
promosaun integridade no valor anti-korrupsaun iha set6r
edukasaun liu-liu iha nivel edukasaun ka universitdriu. Iha
oportunidade seluk, Comissdo Anti-Corrupgso m6s asina
Mentorqnclum o/' Understcrnding (MoU) ho Provedoria Direitus
R′ノ`7′
て'′
ル′И″〃́ /(` 4C2θ ノj 39
Humanu no Justisa (PDHJ), Inspegdo Ger6l do Estadu (lGE) no
Comissdo da FungSo Publica (CFP) ho objetilu atu estabelese no
hafbrsa kooperasaun institusional no esforsu koletiw hodi prevene
no kombate korrupsaun, promove goverxasalln diak no proteje
direitus humanus iha administrasaun pfblika. Ho nota de
intendimentos ne'ebd asinadu tiha ona ne'e, CAC hamutuk ho
parseiru sira hahuu serbisu ba irnplementasaun akordu ne'e iha
6rea ne'ebd deside harnutuk ona iha MoU nia laran. Alende ne'e.
atu hafbrsa rede kooperasaun ba prevensaun no kombate
korrupsaun, CAC halo akordu fbnnal rn6s ho instituisaun estadu
husi nasaun seluk mak hanesan Memorandum of Understanding(MoU) ho Komisi Pemberantasan Korupsi (KPK) Indonesia no
Malaysian Anti-Comiption Commission (MACC). Nom6s
estabelese relasaun diak ho ajdnsia anti-korrupsaun husi rai sira
seluk, maski seidauk iha akordu formal ruma, hanesan halo visita
ofisial ba Comissdo a RegiSo Adrninistrativa Especial de Macau
(RAEM), ne'ebd lidera husi Komisdriu Addrito A. Pinto Tihnan
akompafra husi Komisdriu Adjuntu Manuel Bucar. Instituisaun rai
seluk ne'ebd sai parseiru ba CAC hanesan ICAC HongKong, CPIB
Singapura, ACRC Korea do Sul, ACC Bhutan no Komisaun Anti-Korrupsaun MACAU (CCAC). Maske seidauk iha MoU, rnaibe
serbisu hamutuk hahuu tiha ona liu-liu iha 6rea fonnasaun nian.
Dalan seluk atu hametin kooperasaun rnak atende enkontru no
konferdnsia internasion6l. Kona-ba CAC nia partisipasaun iha
nivel intemasion6l durante tinan-2015, CAC delega Kornis6riu
Adjuntu Josi Neves hodi partisipa tha Global Conferenc'e on Anti-
Corruption Reform in Smoll Island Stcle, konfdrensia ida ne'e
realiza iha loron l7 to'o 2l fulan-Agostu iha nasaun Port-Louis,
Mauritius. Iha okaziaun scluk, Kornisdriu Adjuntu Jos6 Neves
akornpafla husi ofisial midia reprezenta CAC hola parte iha
R′ 747′
`′
・力`И
,7,イ
`'ノ
Cイ C2つ′_n‐ 40
enkontru Eight Annual Conferenc'e antl Generql Meeting o.f the
IAACA no 6't' Session of rhe Conference oJ'the Srorc Porty husiloron 30 fulan-Outubru to'o loron 6 fulan-Novembru iha Sidade
St. Petersburg, Rusia. Iha aspetu implementasaun Konvensaun
Nasoens Unidas Kontra Korrupsaun (UNCAC), komitiva CAClidera husi Kornis6riu Adjuntu Josd Neves partisipa iha enkontru
implementcrtion reviev, group (|RG) IV hola fatin iha sidade
Vienna-Austria hahuu husi loron 1 to'o 5 fulan-Juflu. Iha
oportunidade seluk Kornis6riu Adjuntu Josd Neves marka prezensa
rn6s iha Edifisiu LJNODC iha sidade Vienna, Austria ba ArnbituWorking Group UNCAC Kapitulu II kona-ba medidas preventivasne'ebd realiza iha loron 3l fulan-Agostu to'o 2 fulan-Seternbru20t5.
Papdl Gabinete Kornis6riu atu f-6 apoiu ba Kornis6riu no Kornis6riuAdjuntu sira hodi dezempefra sira-nia funsaun. Aldrn-de ida ne'e,Gabinete m6s sai hanesan port6l kornunikasaun hodi fasilitakoresponddnsia intra no entre CAC ho instituisaun ka parseiru sira
seluk, tantu iha rai-laran no iha rai-li'ur. Kna'ar boot tolu ne'ebdsai hanesan kornpetdnsia Gabinete Komis6riu nian mak hanesan
Relasaun Esterna, Midia Komunikasaun no CAC Learning Centre.
a. Komunikasaunlnstitusion6l
Nu'udar komunikasaun direta Kornisiiriu no Komisiiriu Adjuntusirak nian, servisu gabinete kontinua fortilika ligasaun servisuhamotuk ho institr,risaun no entidade sirak iha rai-laran, hanesan
Ministdriu Pfbliku, PDHJ, PNTL, CFP, INAP, Inspesaun JeriilEstadu no Sosiedade sivil sirak. Komunikasaun ho instituisaunhirak ne'e lao tuir natureza servisu nian. Ho ajdnsia intemasiondl,
41Rどた7わ′・メ″.′ 17,′′`fノ
(14(12θ ノ5
D. Cabinete
Komisaun konsege asegura relasaun diak hanesan UNODC, GIZ,
no seluk tan. Komunikasaun sirak ne'eb6 halao ho ajdnsia
internasional sirak, liga ba oferesimentu formasaun ka kursu mai
peso6l CAC nian iha 6rea espesifiku oinoin no konvite ba tuirkonferdnsia ka seminilriu intemasion6l sirak no m6s hatutan
koresponddnsia Komisaun nian ho agdnsia sirak ne'ebd selebra ona
MoU.
b. Midia Informasaun
Midia informasaun sai hanesan parle integradu iha Gabinete
Komis6riu hodi hala'o serbisu mak hanesan tuir mai ne'e,
publikasaun bulletin CAC ne'ebd ninia distribuisaun ba instituisaun
estadu sirak, eskola sira, sosiedade sivil, komunidade,
Universidade hotu no seluk tan. Iha dalan seluk CAC rn6s publika
atividade CAC liu husi website ofisial CAC (www.cac.tl).
Atividade seluk mak hala'o kobertura ba eventu sira CAC nian iha
anivers6riu CAC iha loron 22 fulan-Fevereiru 2015 no loron
internasion6l kontra korrupsaun iha loron 9 fulan-Dezembru 2015.
Atividade ne'e importante hodi dokumenta hela servisu hirak CAC
nian. CAC m6s halo koordenasaun ho instituisaun midia sira seluk,
hanesan riidiu, televizaun, jom6l no midia sosi6l seluk hodi habelar
infonnasaun kona-ba servisu sira CAC ba asuntu prevene
korrupsaun. Dalan seluk mak produz press release hodi habelar
informasaun sira ba ptrbliku. Gabinete m6s hala'o midia
Monitoring, clipping informasaun sira seluk relasiona ho
komupsaun nian.
c. Learning Centre
Learning Centre CAC fornese referdnsia sira kona-ba asuntu
korrupsaun nian. Referdnsia ne'e, tantu livru no m6s fatin ida bele
konvida peritu sira atu hato'o sira nian esperidnsia no hanoin iha
R′た′δ″・ルИη``′
′(И C2θ′5 42
eslbrsu luta kontra korrupsaun nian. Learning Center sai latin idane'ebd funsion6riu sira CAC halo aprezentasaun bainhira sira ba
atende fbnnasaun iha rai-li'ur hodi mai fahe fali informasaun ba
funsioniiriu seluk.
Iha tinan-2O15, respons6vel TINODC Asia Pasifiku, CountryDirector LINODC, Mr. Troels Vester rnai vizita Timor-Leste no
hetan privildziu mai CAC hodi fahe nia matenek no esperiensia ba
funsion6riu CAC kona-ba ef-ikilsia implementasaun KonvensallnNasoens Unidas Kontra Korrupsaun. Aprezentasaun ne'e lokeperspektiva mutua mai EAK atu hatene loloos kontiudu UNCACne'e.
d. Dezenvolve Estratejia Nasion6l ba Prevene no KombateKorrupsaun
Aldrn-de ne'e Gabinete m6s koordena asuntu DezenvolvimentuEstratdjia Nasion6l Kombate Korrupsaun (ENKK). Estratdjianasion6l hodi tau-harnutuk hanoin sirak husi entidade estadu sirak,sosiedade sivil no kornunidade sira. Sira lian, hanoin, esperidnsia
no vizaun sei rai hamutuk sai vizaun ida de'it ho asaun sirakonkreta hodi prevene korrupsaun.
Prosesu hahir iha komemorasaun loron Mundi6l KontraKorrupsaun nian iha loron 9 fulan-Dezembru 2014. Komisaunaproveita loron mundidl anti-korrupsaun ne'e prepara konferdnsianasion6l ida ne'eb6 partisipa husi reprezentante goveffru, diret6rjerdl, diret6r nasiondl, xefe departamentu no funsiondriu p[blikuno reprezenta instituisaun sira seluk. Durante tinan-2015, GrupuTraballu Impementasaun IINCAC (GTI-IINCAC) ne'ebd lideraCAC halao seminiiriu lubuk ida ne'ebd konvida instituisaunrelevante sirak hodi f6 sirak nia hanoin kona-ba papel prevene nokombate korrupsaun iha idaidak nia instituisaun. Rezultadu hosi
Rθた″6′・ノ″″′,2′ ′́C/C2θ ノj 43
seminAriu sirak ne'e, depois GTI-UNCAC komesa elebora
relat6riu ona.
e. Projetu Dezefru Instalasaun Edifisiu CAC
Projetu dezefru futuru instalasaun edifisiu CAC kontinua sai
nu'udar prioridade iha PAA tinan-2015. Projetu ne'e realiza
kontratu ho Konsultora Kompaflia IDA iha fulan-Marsu 2014, ho
orsamentu kontratu hamotuk USD 223,600.00. Projetu ne'e la
konsege finaliza iha tinan-2014 no halo ekstensaun kontratu ba tan
tinan-2015. Projetu ne'e nia prosesu dividi ba faze haat mak
hanesan lnception Report, Interin Reporl, Final Draft Report no
Final Report.
Desde kontratu ne'e selebra ho Kompaflia IDA too fulan ikus
tinan-2015 foin konklui ba faze daruak: maka inception report no
Interim report. lhafaze interim report, projetu nain liu husi Project
Steering Committee (PSC), propoin atu iha aumentu subterr6niu
(baseman) ba estasionamentu veikulu nian. Proposta ne'e
konsidera nu'udar adision6l ne'ebd tuir Dekretu-Lei No. 1012005
kona-ba Rejirne Jeral Aprovisionamentu iha pontu 3 husi artigu
10.' katak emenda hosi kontratu orijin6l prejudika dotasaun
orsamentill ate l0o/o. Tuir apresiasaun husi PSC, desidi ba 9,95oh
no hetan aprovasaun husi CAFI.
Orsamentu adisioniil ne'ebd aprova iha CAFI ho montante US
$23.243,20, iguala 9,95o/o). Husi I faze too ll faze inklui adisional,
orsamentu ne'ebd halo ona pagamentu ba Kompafiia IDA hamotuk
US $128.363,20. Orsamentu ne'ebd mak sei halo pagarnentu ba
prosesu III faze no IV faze ho montante US $128.480,00.
Razaun ba projetu ne'e nia tempu ezekusaun naruk tebtebes, l'tusi
pontu vista CAC nian haree katak:
R′ /rr′σ′・′z′ И,,″′ノCAC 2θ′∫ 44
- Kompaiiia IDA la hatudu boa-fd ba realizasaun projetu ne'e;- Durante aprezentasaun rezultadu nunka mai ho ekipa tdkniku
kompletu;- Ekstensaun kontratu tuir pedidu CAC nian husi loron l5 fulan-
Jullu 2015 too loron 30 tulan-Novembru 2015 no hetan
aprovasaun husi CAFI, Kornpaiiia IDA rejeita no hakarak
ekstende ba loron 31 fulan-Marsu 2016.
- PSC la satisfeitu ho Kornpafria IDA nia prolonga tempu narukba beibeik, aprezentasaun tdknika nunka garante tempufinalizasaun nian no prejudika PSC sira nia kalendririu ihaservisu fatin seluk.
Preokupasan ne'e, CAC hatoo pedidu ba CAFI iha loron 29 fulan-Outubru 2015 kona-ba pedidu apresiasaun no desizaun CAFI nopedidu ikus hatoo iha loron l9 lulan Janeiru 2016 kona-ba insistinafatin karta ne'ebd haruka uluk ona ne'e. PSC ne'e kompostu husiMoP, ADN, Ministdriu Finansas no CAC rasik.
Esperidnsia iha tinan lirna nia laran hatudu katak CAC sei kontinuaenfienta dezallu lubuk ida. Dezaf-ru balun kontinuasalln husi tinananterior ne'ebd mensiona iha relat6riu sirak CAC nian tinan-2O12,tinan-2013 no tinan-2014. Iha dezafiu balun ne'ebe presiza atu
hato'o iha relatoriu ne'e mak hanesan mai ne'e:
I ) Enkuadramentu Legal ba Prevene no Kombate Korrupsaun.Proposta lei anti korrupsaun ne'ebd Ministdriu pribliku
submete ba Parlarnentu Nasion6l desde tinan-2O10 atd agoraseidauk hetan konsiderasaun iha meja parlamentu nian nune'ern6s iha tinan-2O15, CAC haruka kontributu ba proposta leianti-korrupsaun no seidauk iha atensaun iha PN. Iha parte
ノマσノα′b,力′J′7,7`7(Ⅵ ('2θ′5 45
つ4
seluk proposta deklarasaun rikusoin ne'ebd CAC servisu
hamotuk ho PN, IGE, MP no PDHJ halo diskusaun no finaliza
ona no submente ona ba PN, seidauk hetan konsiderasaun iha
PN.
Vontade Politika no Asaun Konkreta. Interferdnsia politika
husi na'i-ulun governu ba prosesu balun. Interferdnsia ne'e
hatudu dalan sira hanesan halo karta impedimentu, halo
protesta ba servisu balun CAC nian, komentdriu balun ne'ebd
la nesesdriu ba konsumsu ptrbliku. Hahalok hirak ne'e hatudu
katak ita seidauk hanoin ida hanesan ba esforsu kornbate
korrupsaun.
Haree ba situasaun ne'ebd ita hasoru (liuliu iha esforsu
kombate korrupsaun), pribliku komesa nota katak vontade
politiku la la'o hanesan ho lia-fuan no asaun sira neses6riu. Ida
ne'e m6s halo ptibliku konfunde no halerik. Sira sente daudaun
ona alrreasa komrpsaun iha sira leet, no komesa sente katak
abut korrupsaun ne'e komesa buras no sdriu tebes ona iha
Timor-Leste, enkuantu esforsu hodi prevene no kombate
korrupsaun la'o tarde hela.
Menus kooperasaun institusion6l. Servisu sirak CAC nian la
la'o mesak, liuliu bainhira tama ona ba asaun ruma relasiona ho
prevensaun no dilijensia nian, presiza dokumentu sirak husi
instituisaun sira seluk. Maski durante ne'e pedidu ba asesu ba
dokumentu hirak ne'e la'o, rnaibd CAC nafatin hetan
difikuldade. Durante ne'e instituisaun balun ne'ebd koopera
di'ak, rnaib6 balun ladirn koopera di'ak ho CAC, liuliu iha
fornesimentu dokumentu sirak ne'ebd pedidu husi CAC.
Karik iha raza::tn barak, maibd saida CAC bele nota hela mak
arkivamentu dokumentu mak ladrin di'ak. Tan ne'e dala barak
つ,
R′′α′δ″′″И′?2′ ノ́C/1C2θノ5 46
atu hetan infbnnasaun no dokumentu ida lori kleur liu. Ihasorin ida CAC tenke hein dokurnentu ka instrusaun balunlalais, maibd iha sorin seluk prazr ba investigasaundeterminadu ka prazu fiksu. Ida ne'e afbta ba prosesu servisusirak CAC nian. Bainhira infbnnasaun la kompletu, bele af-eta
ba kualidade husi investigasaun ne'e rasik. fali
4) Kontrolu ba prosesu implementasaun projetu fiziku sira rnakmenus hela. Durante hala'o servisu, hetan katak mekaniznukontrolu ba implernentasaun projetu fiziku sirak husi fase bafase menus hela. Iha projetu liziku lubuk ida ne'ebe mak CACmonitoriza, hetan katak kontrolu hosi instituisaun relevante noprojetu nain ba implementasaun projetu sirak, inklui iharnunisipiu sirak, menus tebes.
Menus kontrola ne'e f6 impaktu ba iha buat barak iha prosesuimplementasaun projetu; tantu husi fase planeamentu, f-ase
tenderizasaun, lase konstrusaun, no depois konstrusaun.
Iha fase planeamentu, hetan katak projetu balun la halo estuduviabilidade molok halo dezeffu no Boe. Tan ne'e orsamentune'ebd iha BoQ, la tuir realidade. Ida ne'e hamosu problemahanesan, adisional, no projetu balun paradu ka la hotu tanbaorsamentll la to'o atu kontinua.
Iha prosesu tenderizasaun iha tendensia viola prosedimentulegiil sira, inklui f6 kontratu ba kompaiiia ne'eb6 mak la tuirklasifikasaun ne'ebd hatuur ona iha lei. Ezernplu f6 kontratu bakompafria ne'ebd nia klasfikasaun menus, tuir loloos fo projetuba kornpafria ho klasiflkasaun aas.
Iha fase implementasaun nian tanba menus kontrola, ihatendensia projetu halo la kumpre tuir kontratu ne,ebd mak ihaona. lda ne'e af-eta ba kualidade projetu.
Rθ 7々r6′・カィル 7ι
`´
′(フ C2θ′∫ 47
Projetu emerg6nsia nian afeta makas ba OGE no ninia
distribuisaun la iha koordenasaun entre instituisaun relevante.
Depois halao ka ezekuta ona projetu emergdnsia, la iha
kualidade, pagamentu la klaru, kontratu liu deit husi ordern
traballu ne'ebd ninia legalidade la iha baze.
Funsion6riu sira-nia koflesimentu relasiona ho prosedirnentu
legal servisu nian menus tebes. Funsion6riu balun iha iirea
aprovisionamentu, finansas no sst kuandu ezekuta sira nia
programa ka atividade dala-ruma la kumpre prosedimentu
sirak ne'ebd orienta sira nia servisu. Iha realizasaun aktividade
diskusaun ka workshop ne'ebd CAC halao ho funsionariu
pribliku iha fatin ida ba fatin seluk, iha indikasaun katak
koiiesimentu sira-nian kona-ba prosedementu leg6l sirak liga
ho sira nia servisu menus tebes. Sira dala-barak la intende
didiak subst6nsia legal ne'ebe liga ho sira nia servisu lor-loron
nian.
Hato'o keixa an6nimu ka ta'uk atu hato'o keixa. Iha servisu
balun relasiona ho dilijensia nian, dala ruma la'o ladtn
m6simu. Tanba dala barak CAC simu keixa husi pfbliku,
maibd sira la tau sira-nia identidade no/ka kontaktu. Balun fali
sira haruka ema seluk maka lori sira nia keixa mai hato'o iha
CAC no sira rasik hadook-an hodi hasoru investigad6r ne'ebd
prontu simu keixa. Balun fali ta'uk atu hato'o infonnasaun
hirak ne'e ba CAC.
Ida ne'e halo servisu atenditnentu kaz:u la la'o ho rn6simu.
Ofisial investigad6r/a hetan defikuldade bainhira presiza halo
komunikasaun relasiona ho etapa tuir mai. Komisaun hanoin
hela ona oins6 mak bele responde ba dezafiu ida ne'e.
6)
R′ /rr′b″′“И7727`ノ CAC 2θ′∫ 48
Iha rekomendasaun lubuk ida rnak CAC hakarak hato'o, maibd ihaoportunidade ida ne'e CAC hakarak hato'o rekomendasaun balunde'it mak hanesan tuir mai:
1. Ezbosu Lei-Anti-Korrupsaun. Esbosu lei ne'e nu'udarlegislasaun espesifiku hodi bele prevene no kombatekorrupsaun iha set6r pribliku no m6s set6r privadlr. Tan ne'eCAC husu atu Parlamentu Nasiondl (PN) bele ajenda faliezbosu lei kona-ba anti-korrupsaun.
2. Harnetin kontrola sistema intema. Durante hala'o servisu ihatinan ne'e, CAC identiflka katak implernentasaun projetu barakmak seidauk tuir prosedimentu administratir,u sirak, ne,ebd
af-eta ba kualidade projetu hirak ne'e. CAC rekomenda atukontinua halo esfbrsu hodi harnetin sistema sirak interna nianhodi asegura prosesu adrninistratiwr tenke kumpreprosedimentu sirak ne'ebd vigor. Liutrin ida ne'e, CACrekomenda atu monitoriza aplikasaun prosedimentu sirak hodiasegura armonizasaun implementasaun iha kada instituisaun.
3. Utilizasaun veikulu no abastesimentu kombustivel estadu ho
efisidnsia, efik|z no dtika. utilizasaun veikulu no seiiakombustivel estadu nian sai preokupasaun boot basustentabilidade fisk6l despeza estadu nian, tanba operasaunveikulu sirak ne'e dalaruma dook husi dezempefru prinsip6l baprJrbliku no estadu.
Ida ne'e korrupsaun, bolu pekulatu no pekulatu uzu, hamosuprejuizu ba estadu. Alende ida ne'e, hahalok ne'e hamosutoman ida aat ("moras aat") iha sosiedade. Tan ne'e CACrekomenda atu bele dudu inisiativa sirak ba diskusaun entre/hoinstituisaun sirak nakait hodi buka altemativu sira seluk ba
R′ノα′6′・ノ′′」′?`′`f′
こA(12θノ5 49
dezenvolve sistema monitorizasaun integradu no bele asegura
efisidnsia utilizasaun sefra kombustivel estadu nian.
4. Apoiu ba Dezenvolvimentu Estratdjia Nasion6l ba Prevene no
Kombate Komrpsaun. Agora daudaun CAC termina ona
diskusaun ne'ebd realiza husi Grupu Traballu Implementasaun
UNCAC (GTI-UNCAC). Grupu ne'e lidera husi CAC no hola
parte iha diskusaun ne'e entidade nakait.
Tan ne'e, CAC husu Parlamentu Nasion6l atu kontinua apoiu
servisu ida ne'e no m6s hodi komunika tutan ba instituisaun
tomak Estadu nian atu bele f6 apoiu ba projetu ida ne'e.
R`/rrrbr′ 77И 77`′
`′
CИ C 2θノ_5‐ 50
Aneksu L' Organograma CAC (Dekretu-Lei No. 231201 5)
t'ddade de( ooperrjio
Utrid.de d. cesaiofirrD.eira r
Logisric.
Gabmtc do Cmissino
Urid.de dr Pes5o.lde.{poio
f,'nidade dePlaora0eDlo,Aquirifde! e
/″ιルs″ II「 Lcnsa Atividadc CAC iha tinan-2015
■
Selebrasaun Asinatura MoU entre CAC ho Komisaun Anti-Korrupsaun Mal6zra
iha Putrajaya, Maliuia, loron 3 fulan-Setembru 201 5
Selebrasaun Asinatura MoU entre CAC, PDHJ, CFP no IGE iha loron 22 fulan-
Outubru 2015 iha Dili kona-ba prevensaun no kombate korrupsaun atu promove
governasaun diak no proteje direitu umanu iha adnlinistrasaun pirblika
MoU SIGNING
ぷ|ビ叩曇
L・ 1
F・
「
y暉Ц ′L・`「
^′
を `■取 1
仄 1ゝ・』怒́'卜
1
魔
rヽ1
Monitorizasaun uma MDGs Selebrasaun Aniversdriu CAC iha Dfli,loron 22 fulan-Fevereiru ,0 I 5
loron 9 fulan-Dezenlbru 20 1 5
'l'omada de posse ba estrutura loun (lAC nian iha loron l5 fulan-Outubru 20 15.Ilola prezensa nt6s husi ('FI, Komisiiria Maria Olandina Caeiro Alvcs
Selebrasaun loron mundiiil kontra korrupsaun iha Dili
■
ld■■■■■
う
′憫 |」 ^
・ q目
1
1
ヽ
『●
●
繊“
n
』
ア
T
. ゃ遵