zahtjev - mpz.ks.gov.bampz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/zahtjev (1).pdf · pocinčanog...
TRANSCRIPT
ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Podnosilac: Balović Admir Mjesto: Općina Ilijaš, k.č. 269/13 i k.č. 269/14 Pogon: Farma za tov brojlera
Zahtjev izradio “INPROZ” Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
R.b. Ime i prezime Stručna sprema Potpis
1. Mr. sc. Nino Džambić dipl. ing. građ.
2. Mr. sc. Tonči Iličić dipl.ing.znr. i ž.o.
3. Amaja Makar dipl.ing.el.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 2
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
S A D R Ž A J
A) Opšta dokumentacija
o Izvod iz registracije preduzeća.......................................................................... 5
o Rješenje o izdavanju saglasnosti za obavljanje poslova zaštite okolice.......... 6
B) Tekstualni dio
1.Izvod iz planskog akta odnosnog područja .................................................. 9
2.Lokacija pogona i postrojenja........................................................................ 10
2.1 Opis pogona i postrojenja i aktivnosti.......................................................... 13
2.1.1 Opis tehnološkog procesa ....................................................................... 15
2.2 Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja
se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje.............................................. 17
2.3 Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja.................................................. 18
2.3.1 Uticaj na atmosferu................................................................................... 18
2.3.2 Uticaj na tlo i vode .................................................................................... 19
2.3.3 Buka .......................................................................................................... 21
2.4 Opis stanja lokacije pogona i postrojenja ..................................................... 23
2.5 Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili
ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja .......................... 24
2.5.1 Mjere za sprečavanje emisija u zrak ......................................................... 24
2.5.2 Mjere za sprečavanje i minimiziranje čvrstog otpada .......................... 25 2.5.3 Mjere za sprečavanje i minimiziranje otpadne vode ............................ 25
2.5.4 Mjere za sprečavanje buke ....................................................................... 25
2.5.5 Mjere zaštite stanovništva u naseljima ..................................................... 26
2.5.6 Povrat korisnog materijala iz otpada ......................................................... 26
2.6 Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama operatora,
posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja............................................... 27
2.7 Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov
uticaj.................................................................................................................. 28
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 3
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
2.8 Opis predviđenih alternativnih rješenja........................................................ 30
3. Kopije Zahtjeva za dobivanje drugih dozvola koje će biti izdane zajedno
sa okolinskom dozvolom................................................................................. 31
4. Netehnički rezime............................................................................................. 37
5. Plan upravljanja otpadom............................................................................... 38
5.1 Podaci o otpadu ....................................................................................... 39
5.1.1 Porijeklo....................................................................................... 39
5.1.2 Vrsta............................................................................................. 39
5.1.3 Sastav........................................................................................... 40
5.1.4 Količina otpada............................................................................ 41
5.2 Opis postojećih mjera kontrole, sprečavanja i smanjenja proizvodnje
otpada ........................................................................................................ 41
5.3 Odvajanje otpada ...................................................................................... 42
5.4 Odlaganje otpada ..................................................................................... 43
5.5 Metode tretmana ....................................................................................... 43
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 4
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
A) OPŠTA DOKUMENTACIJA
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 5
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 6
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 7
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 8
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
B) TEKSTUALNI DIO
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 9
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
1. Izvod iz planskog akta
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 10
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
2. Lokacija pogona i postrojenja Farma za tov brojlera će se izgraditi u općini Ilijaš u naselju Nišići na parceli
označenoj sa k.č. 269/13 i k.č. 269/14 u K.O.SP-Hadžići-Crna rijeka. Pristup
predmetnoj parceli je omogućen preko lokalnog pristupnog puta.
Slika 1. Prikaz pristupnog lokalnog puta
Na parceli će se izgraditi farma dimenzija 80,00 m x 15,00 m spratnosti prizemlje +
sprat. Kapacitet farme iznosit će 30.000 brojlera.
Najbliži individualni useljeni stambeni objekat udaljen je od planiranog objekta cca
100 m.
Rastojanje planiranog objekta od magistralnog puta M-18 Tuzla - Sarajevo je 500 m.
Niže farme nalazi se lokalni potok.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 11
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Slika 2. Satelitski snimak makrolokacije
Slika 3. Satelitski snimak mikrolokacije
U odnosu na položaj, lokaciju i naselje Nišići objekat za tov brojlera je propisno
udaljen u skladu sa propisima i tehničkim normativima.
Objekat će biti ograđen ogradom od plastificirane mreže sa čeličnim stubovima koja
će se postaviti ivicom parcele, a sve prema situaciji objekta.
FARMA
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 12
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Objekat, koji je predmet Zahtjeva, locira se na terenu blagog nagiba, dobrog
geomorfološkog sastava, nosivosti i bez klizišta, a sa obezbjeđenim pješačkim i
kolskim pristupom sa postojećeg lokalnog nekategorisanog puta.
Slika 4. Parcela na kojoj će se izgraditi farma
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 13
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
2.1 Opis pogona i postrojenja i aktivnosti Namjena
Objekat farme je namjenjen za tov brojlera sa anexom za prateće sadržaje.
Dispozicija
Farmu za tov brojlera, kao kompleks čine sljedeći objekti:
Glavni objekat za tov brojlera u okviru kojeg su smješteni, ostava za hranu u
aneksu objekta, kancelarija i mokri čvorovi.
Objekat je pravilnog oblika, čije su vanjske dimenzije: 80,00 m x 15,00 m,
spratnosti: prizemlje + sprat.
Objekat se sastoji iz sljedećih prostorija:
Tabela 1. Pregled korisnih površina - prizemlje
Naziv prostorije Neto površina (m2)
Prostor za tov brojlera 1076,66
Hodnik i stepenište 14,72
Kontrolna soba 10,57
Ostava 4,98
Agregat 4,97
Kancelarija 5,24
hodnik 3,44
Kotlovnica 12,19
Garderoba i mokri čvor 6,57
Ukupno 1.139,34
Tabela 2. Pregled korisnih površina - sprat
Naziv prostorije Neto površina (m2)
Prostor za tov brojlera 1153,42
Hodnik 7,92
Kontrolna soba 10,57
Stepenište 8,54
Ukupno 1.180,45
Sve ukupno 2.319,79
Ukupna korisna površina objekta je P=2.319,79 m2, a svijetla visina prizemlja je
h=2,78 m i sprata je h=2,91 m.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 14
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Konstrukcija
Osnovni konstruktivni sistem objekta čine AB stubovi povezani AB gredama,
temeljeni na temeljnim stopama. Projektovana stropna ploča prizemlja je AB ploča
debljine 14 cm, koja se oslanja na AB stubove i grede Projektovano je da se objekat
pokriva krovnim termopanelima tipa „Alternativa“ koji se postavljaju na drvene
nosače – podrožnjače i rogove 10/14 u rasteru 80 cm. Komunikacija između
prizemlja i potkrovlja je ostvarena unutrašnjim armirano-betonskim stepeništem.
Materijali
Fasadni zidovi na objektu su od giter bloka ili siporeksa d= 25 cm.
Pod u objektu je vodonepropusna AB ploča u padu, prosječne debljine d=12,00 cm.
Svi vanjski i unutrašnji otvori na objektu su PVC ostakljeni termo staklom, osim
otvora na kotlovnici gdje je predviđena crna bravarija. Oluci i opšavi su od
pocinčanog bojenog lima. Krov je drveni, a pokrivač termo paneli.
Materijali koji će se koristiti za izgradnju moraju zadovoljavati higijenske uslove i
moraju biti otporni na habanje i koroziju.
Podovi prostorija moraju biti od čvrstog materijala, vodonepropusnog, otpornog na
masne kiseline, so.
Instalacije
Isprojektovati će se sve instalacije neophodne za optimalnu eksploataciju objekta i
to: hidroinstalacije, elektro i gromobranske instalacije kao i mašinske instalacije.
Dovod vode će se omogućiti sa gradske vodovodne mreže i sa upojnog bunara.
Septička jama
Uz pogon će biti projektovana septička jama bez preliva tipa “sengroup”.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 15
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
2.1.1 Opis tehnološkog procesa
Tov brojlera odvijati će se u zatvorenom objektu - peradarniku, pod kontrolisanim
uslovima. Svi postupci i radnje na farmi će se obavljati prema odgovarajućim
načelima i procedurama. U jednom turnusu uzgajati će se 30.000 pilića.
Prihvatom jednodnevnih pilića započinje period tova u trajanju od 42 dana. Nakon
tova slijedi međuturnusna pauza u trajanju od minimalno 14 dana. U tom periodu se
objekat temeljito čisti, pere i dezinficira, a ostatak perioda pauze objekat je u tzv.
biološkom odmoru. Čitav ciklus traje oko 56 dana.
Dovoz hrane
Otprema pilića
Unos stelje Uzgoj pilića
(42 dana)
Odvoz stelje
Međuturnusna
pauza
Doprema
jednodnevnih
pilića
Sanitacija
objekta
Slika 5. Shema tehnološkog procesa
Tehnološka oprema sastoji se od sljedećih sistema:
1. sistem ishrane,
2. sistem napajanja vodom,
3. sistem grijanja,
4. sistem ventilacije.
Prihvat pilića obavlja se na 1/2, i na 2/3 objekta. Nakon starosti 3-6 dana pilići se
raspuštaju na cijeli objekt. Peradarnik treba zagrijati na odgovarajuću temperaturu
prihvata, ljeti 24 sata, a zimi 48 sati prije dolaska pilića.
Hrana se u hranidbeni sistem pušta prije prihvata kada se pune i podne hranilice.
Nakon propuštanja hrane, pojidbeni sistem punimo vodom.
Kvalitet zraka je izrazito važan tokom prihvata. Ventilacija služi za održavanje
temperature i vlage na željenom nivou, te da osigura kvalitetno snabdjevanje
kiseonikom. Pilići na farmu dolaze u klimatiziranom kamionu. Uginuli pilići
(transportno uginuće) odmah se uklanjaju iz peradarnika.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 16
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Period tova započinje nakon perioda prihvata. U tom periodu važno je pridržavati se
osnovnih tehnoloških normativa, te osigurati odgovarajući kvalitet hrane i vode. Za
napajanje peradi koristiti će se zatvoreni sistem. Preporučeni omjer potrošnje hrane i
vode kreće se u rasponu od 1:1,7 -1:2. Ventilacija u peradarniku reguliše se prema
proračunu iz kapaciteta pojedinih ventilatora u odnosu na postojeću biomasu peradi
u peradarniku.
Cilj je osigurati dovoljnu količinu čistog zraka peradi, ukloniti suvišak otpadnih plinova
i prekomjerne vlage iz peradarnika. Škartiranje se obavlja kontinuirano tokom cijelog
tova.
U peradarskoj proizvodnji najvećim dijelom kao prostirka koristi se drvena strugotina,
hoblovina i piljevina, a jednim manjim dijelom (u vrijeme žetve) i pšenična ili
ječmena slama. Prostirka se na farmu dovozi kamionom koji je prethodno
dezinficiran. Prostirka mora odgovarati određenim parametrima kvalitete koji se
kontrolišu prije svakog ulaza na farmu. Prije razastiranje stelje pod prostorije za
uzgoj pilića se posipa krečom. Nakon toga stelja se dezinficira formalinom ili Izosan-
om. Svi otvori na objektu biće prekriveni sa mrežama kako bi se spriječio ulaz ptica i
glodavaca.
Izlov se organizuje ovisno o tjelesnim težinama i starosti peradi prema planu klanja
na farmi peradi i njihov transport do linije klanja. Izlov će se vršiti ručno a biće
organizovan i provođen prema pravilima GMP.
Tabela 3. Proizvodni program
Vrsta proizvoda Jedinica mjere Godišnja proizvodnja
Pilići (brojleri) kg 400.000-420.000
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 17
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
2.2 Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje
Osnovna sirovina je hrana za piliće. Od pomoćnih materijala najvažnije je pomenuti
stelju, vodu, kreč i sredstva za pranje.
Tabela 4. Potrošnja sirovina i pomoćnog materijala (pretpostavljene količine)
R.b.
Naziv sirovine i
pomoćnog
materijala
Godišnja potrošnja Karakteristike
1.
Hrana za piliće
- PP1
- PP2
- PP3
180,00 – 200,00 t Nije toksična, zapaljiva, eksplozivna
2. Vakcine 40 – 50 (gambo + kuga) Nije toksična, zapaljiva, eksplozivna
3. Stelja 600 – 700 m3 Zapaljiva (piljevina)
4. Voda 1000 – 1100 m3 Nije toksična, zapaljiva, eksplozivna
5. Formalin* 70 – 100 m3 20 % rastvor formaldehida, djeluje dezificijentno i analeptički, oštrog mirisa,
rastvara se u vodi
6. Izosan G* 9 – 15 m3 Toksičan, jako oksidativno sredstvo
7. Kreč 900 – 1100 kg Toksičnost Zapaljivost Reaktivnost
1 0 1
*Koristiti će se jedno od navedenih sredstava za dezinfekciju
Snabdjevanje vodom vrši se iz lokalnog seoskog vodovoda. Ugraditi će se vodomjer i pratiti će se potrošnja vode. Napajanje električnom energijom objekta vršiti će se sa NN priključka. Zagrijavanje prostorija predviđeno je putem vlastite kotlovnice na čvrsto gorivo.
Tabela 5. Pretpostavljeni utrošci energenata
R.b. Naziv Godišnja potrošnja Potrošnja po jedinici proizvoda
1. Električna energija 30.000-35.000 kWh 0,075 – 0,0875 kWh/kg
3. Ugalj 90-110 t 0,225 kg/kg
4. Drvo 90 m3 0,225 dm3/kg
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 18
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
2.3 Opis izvora i emisija iz pogona i postrojenja, prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao i identifikacija značajnih uticaja na okoliš
Značajne utjecaje na okoliš na predmetnoj lokaciji mogu imati:
- emisije u zrak,
- emisije u tlo i vode,
- čvrsti otpad i
- buka
2.3.1 Uticaj na atmosferu
Snabdjevanje Zahvata toplotnom energijom vršiti će se iz vlastite kotlovnice, koja će
kao gorivo koristiti drvo i ugalj. Sagorijevanjem u kotlovnici nastaju dimni plinovi i
čvrste čestice koji će se voditi kroz dimnjak i ispuštati u atmosferu. Instalisanjem
nove i savremene opreme te njenim redovnim održavanjem i praćenjem kvaliteta
emisije ovaj utjecaj na okolinu se može svesti u propisane okvire.
Kao potencijalni zagađivači atmosfere mogu se javiti otpadni produkti intenzivnih
metaboličkih procesa u vidu plinovite faze. Za vrijeme prozračivanja peradarnika doći
će do emisije u atmosferu ugljen dioksida (CO2) i vodene pare, te prašine i amonijaka
(NH3). Prašina se sastoji od sitnih čestica, hrane i paperja. Ti se produkti ventilacijom
emituju u okolnu atmosferu, ali u vrlo niskim koncentracijama, te ne mogu štetno
utjecati niti na atmosferu, a isto tako i na biosferu uključivši i poljoprivrednu
djelatnost odnosno poljoprivredne proizvode.
Razgradnjom gnoja nastaju različiti plinovi (amonijak, sumporovodik i dr.). Ti plinovi
imaju neugodne mirise, a mogu izazvati i oštećenja kod ljudi i životinja koji su im
dugo izloženi. Neugodni mirisi nastali razgradnjom gnoja se šire na velike
udaljenosti.
Pojava neugodnih mirisa je prisutna naročito za vrijeme ljetnih mjeseci i prilikom
čišćenja farme. Intenzitet ovisi o procesima mikrobiološke razgradnje organske
materije i vremenskim prilikama. Lokacija na kojoj se nalazi farma pilića je pogodna
jer u bližoj okolini nema stambenih objekata tako da je negativan efekat ovih pojava
umanjen.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 19
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
2.3.2 Uticaj na tlo i vode
Organska gnojiva se moraju primjenjivati u skladu sa načelima dobre poljoprivredne
prakse, osobinama staništa, stepenu opskrbljenosti poljoprivrednog tla hranjivima,
potrebama pojedinih kultura za hranjivima i planiranim prinosima i drugim važećim
propisima koji se na njih odnose. Korištenje nastalog kokošijeg gnoja na nepropisan
način može uticati na prekomjerno onečišćenje tla, a posredno i podzemnih voda
nitratima odnosno azotom. Naime, nitrati su dobro topivi u vodi te prevelike količine
nitrata dodanih u tlo ne mogu iskoristiti poljoprivredne kulture nego se oni ispiru iz
tla i na taj način mogu uzrokovati onečišćenje tla i podzemnih voda. Pilići u tovu su
podno smješteni na stelji (drvena piljevina i sl.), te je glavni otpadni produkt stelja
pomješana sa fecesom (izmetom). Negativan utjecaj se očituje u prisustvu hemijskih
spojeva u gnoju nastalih metabolizmom. Dodatni negativni utjecaj ogleda se u
slučaju da se to gnojivo više od 5 godina odlaže na iste poljoprivredne površine, a
obzirom da svako tlo ima određeni kapacitet prihvata tog gnojiva. Kako je
gnoj potencionalni nosilac i rezervoar uzročnika raznih oboljenja, ima veliki značaj s
epizootiološkog i epidemiološkog stajališta.
Stajski gnoj, obrađeni stajski gnoj i prerađevine od stajskog gnoja moraju ispunjavati
sljedeće uslove:
- mora biti iz područja u kojima nisu na snazi ograničenja zbog prisutnosti
newcastleske bolesti ili ptičje gripe,
- toplotno neobrađeni gnoj od jata peradi koja su cijepljena protiv newcastleske
bolesti ne smije se slati u područje koje je dobilo status „područja gdje se ne
vrši cijepljenje protiv newcastleske bolesti“ te se s njime treba postupati u
skladu s posebnim propisom, i
- toplotno neobrađeni kokošji gnoj mora pratiti veterinarska dokumentacija.
Slijedeći praksu ostalih proizvođača, pileći gnoj će se odvoziti direktno na oranice i
koristiti kao gnojivo, te zaoravati uz pridržavanje propisa. Pri tome potrebno je
pridržavati se domaćih propisa (Zakon o poljoprivrednom zemljištu, „Službene novine
FBiH“, br. 2/98, Pravilnik o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih tvari u
zemljištu i metode njihovih ispitivanja, „Službene novine FBiH“, br. 72/09))i propisa
EU odnosno Evropske direktive EC 91/676/ECC – takozvana „Nitratna direktiva“,
kako ne bi došlo do prekomjernog opterećenja tla.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 20
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Evropska direktiva EC 91/676/ECC propisuje najveću količinu azota (N) životinjskog
porijekla koja se smije upotrebljavati na hektar poljoprivrednog zemljišta i ta količina
iznosi 170 kg N/ha godišnje, izuzetno u prve četiri godine je moguće dopustiti i 210
kg N/ha.
Pored navednih utjecaja problem predstavlja i zbrinjavanje uginulih pilića. Ukupna
količina uginulnih pilića u normalnim okolnostima se kreće do 4 %. U slučaju uginuća
pilića većih razmjera koje može biti posljedica zaraznih bolesti, toplotnog udara i sl.
potrebno je od strane nadležne veterinarske službe utvrditi uzrok uginuća i način
zbrinjavanja uginulih životinja. U KS nema ovlaštene firme kojoj bi se mogao predati
nastali životinjski otpad na zbrinjavanje odnosno povjeriti poslove sakupljanja i
uništavanja animalnog otpada na ovom epizootiološkom području. Stoga su farmeri
prinuđeni samostalno rješavati problem. Najprihvatljiviji način bi bio spaljivanje u
odgovarajućim pećima (pokretne ili stacionarne spalionice) na visokim
temperaturama (850 °C) kako je to već praksa u EU.
Do uticaja na vode može doći u slučaju:
- neadekvatnog gospodarenja kokošjim gnojem,
- nepravilnog izvođenja čišćenja odnosno sanitacije peradarnika prije uvođenja
novog turnusa,
- istjecanja goriva i/ili motornih ulja iz traktora i ostalih vozila koje se koriste na
farmi.
Snabdjevanje sanitarnom i tehnološkom vodom se vrši iz lokalnog vodovoda. Na
predmetnom Zahvatu karakteristična je pojava sljedećih otpadnih voda:
- tehnološka voda,
- fekalna voda,
- oborinska voda.
Sistem kanalizacije separatnog tipa predviđen je da funkcioniše na sljedeći način:
- Sanitarno-fekalne otpadne vode prikupljati će se unutrašnjom kanalizacijom,
izvoditi izvan objekata, te vanjskom kanalizacijom odvoditi do planiranog
objekta za sakupljanje ovih otpadnih voda – septičke jame.
- Tehnološke otpadne vode prikupljat će se jednim dijelom unutrašnjim
sistemom otvorenih kanala, a drugim dijelom unutrašnjom kanalizacijom i
odvoditi do spoja sa sanitarno fekalnom kanalizacijom, a dalje zajedno do
septičke jame.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 21
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
- Površinske-oborinske vode, kao nezagađene vode, prikupljat će se olučnim
sistemom, slivnicima, te sistemom vanjske kanalizacije odvoditi i ispuštati bez
prečišćavanja u recipijent.
Postupak tova pilića odvija se u "suhom" ciklusu. Tehnološke otpadne vode nastaju
prilikom pranja prostora za piliće koje se vrši po završetku turnusa. Ove otpadne
vode će se odvesti u septičku jamu. Obzirom da na području lokacije gdje se planira
graditi objekat ne postoji izgrađena kanalizaciona mreža, otpadne vode (površinske-
oborinske vode), koje će nastajati pri objektu, kao nezagađene vode, upuštat će se
bez prečišćavanja u recipijent-zemljište.
2.3.3 Buka
Buka na Zahvatu se stvara tokom:
- dovoza i otpreme pilića,
- rada instalisane opreme (ventilatori i agregat),
- korištenja postojeće cestovne infrastukture,
- odvijanja unutrašnjeg saobraćaja,
- držanja pilića kao izvora buke u zatvorenim prostorima – peradarnicima.
Buka koja nastaje na farmi neće imati značajnijeg utjecaja na okolicu zahvata zbog:
relativno male dinamike dolazaka/odlazaka vozila na farmu (vozila radnika na farmi,
povremeno vozila veterinarske službe, vozila za odvoz otpada animalnog porijekla te
vozila službi za odvoz ostalih vrsta otpada, vozila za dopremu hrane, vozila za dovoz
jednodnevnih pilića na početku turnusa, vozila za odvoz pilića). Područje u kome je
lociran objekat definisano je kao trgovačko, poslovno, stambeno i stambeno-
poslovno uz saobraćajne koridore, skladišta bez teškog transporta (zona IV).
Dozvoljeni nivoi vanjske buke prema Zakonu o zaštiti od buke („Službene novine F
BiH’’ broj 110/12) prikazani su u tabeli 6.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 22
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 6 - Dozvoljeni nivoi vanjske buke u različitim zonama (područjima)
Područje
(zona) Namjena područja
Najviše dozvoljeni nivo vanjske buke
(dBA)
15 min Leq Vršni nivo
Dan Noć L1
I Bolničko, lječilišno 45 40 60
II Turističko, rekreacijsko, oporavilišno 50 40 65
III
Čisto stambeno, vaspitno-obrazovne i
zdravstvene institucije, javne zelene i
rekreacione površine
55 45 70
IV
Trgovačko, poslovno, stambeno i
stambeno-poslovno uz saobraćajne
koridore, skladišta bez teškog transporta
60 50 75
V Poslovno, upravno, trgovačko, zanatsko,
servisno (komunalni servis) 65 60 80
VI Industrijsko, skladišno, servisno i
saobraćajno područje bez stanova 70 70 85
Zbog prirode posla i prisutnih izvora na farmi neće biti prekoračenja dozvoljenih
razina buke.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 23
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Kotlovnica
Septička jama
Ventilacija (neugodni mirisi, NH3, H2S, CO2...)
Izvori buke
Slika 6. Grafički prikaz pogona – mjesta emisija
2.4 Opis stanja lokacije farme pilića
Parcela na kojoj je će biti izgrađena farma za tov brojlera nepravilnog je oblika. Od
najbližih stambenih objekata farme za tov brojlera je udaljena oko 100 m.
Prostorni raspored okolnih naselja u odnosu na lokaciju planirane farme za uzgoj
pilića vidljiv je na satelitskom snimku (Slika 2,3). Na lokaciji na kojoj će se izgraditi
farma za uzgoj pilića nema evidentiranih arheoloških lokaliteta niti spomenika
kulturne baštine. Bliža okolica lokacije pod snažnim je antropogenim utjecajem.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 24
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Isprepliću se livadne površine, oranice i šumarci, te izgrađena područja. Dakle, može
se reći da taj predio karakterizira raznolikost krajobrazne strukture, koja je
zastupljena od prirodnog dijela preko kultiviranog do izgrađenog dijela.
U vegetacijskom smislu lokacija zahvata predstavlja livadnu površinu. Okolno
područje se koristi za uzgoj voća i raznih poljoprivrednih kultura.
2.5 Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje
ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja, te
mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz
otpada koji producira postrojenje
2.5.1 Mjere za sprečavanje emisija u zrak
Na proces sagorijevanja, odnosno emisiju dimnih plinova utiče mnogo faktora, ali su
svakako, najvažniji: gorivo (vrsta, oblik i sastav), konstrukcija ložišta, strujanje zraka
u ložištu, ventilacija i odvod produkata sagorijevanja i opsluživanje ložišta. Boljom
tehnologijom sagorijevanja može se postići dosta u pogledu smanjenja zagađivanja
zraka, ali je ova mjera ograničena samom prirodom procesa jer i pri najboljem
režimu sagorijevanja, još uvijek preostaje velika količina nesagorivih materija i
štetnih plinova.
Primjeniti će se sljedeće mjere za sprečavanje nedozvoljenih emisija u zrak:
- instalisanje savremene opreme u kotlovnici,
- izgradnja propisnog dimnjaka,
- stalno praćenje pokazatelja na osnovu kojih se može procjeniti kvalitet
sagorijevanja u kotlu,
- redovno održavanje kotlovskog postrojenja i
- povremeno praćenje emisije dimnih plinova.
Postizanje većeg stepena iskorištenosti kotlovskih postrojenja, a samim tim manje
emisije štetnih materija u atmosferu ostvariti će se pomoću:
- dobre izolacije grejnog kotla na svim mjestima,
- sniženja temperature vode u kotlu,
- nižih temperatura izlaznih gasova i
- tehnike regulisanja.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 25
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
2.5.2 Mjere za sprečavanje i minimiziranje čvrstog otpada
Količina čvrstog otpada direktno ovisi od obima uzgoja odnosno broja pilića.
Za prikupljanje čvrstog otpada – ambalaže postaviti će se posude koje će
pravovremeno prazniti i odvoziti komunalno preduzeće.
Stelja se neće odlagati na farmi pilića već će se odmah po završetku turnusa
prikupljati i odvoziti na poljoprivredne površine poštujući pri tome odredbe Pravilnika
o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih tvari u zemljištu i metode njihovih
ispitivanja („Službene novine FBiH“, br. 72/09).
2.5.3 Mjere za sprečavanje i minimiziranje otpadne vode
Tehnološke otpadne vode nastaju prilikom pranja farme nakon obavljenog turnusa.
Pranje će se vršiti savremnenim uređajima koji omogućavaju efikasno pranje uz
nisku potrošnju vode i energije.
Tehnološke otpadne vode kao i sanitarne i fekalne vode odvodit će se zajedno u
septičku jamu zatvorenog tipa. Talog iz septičke jame će se redovno prazniti od
strane ovlaštene ustanove.
Obzirom na zbrinjavanje gnoja, farme mogu biti uzrokom zagađenja voda i u slučaju:
- nepravilnog skladištenja gnoja,
- nepravilne primjene za organsku gnojidbu.
Stoga se gnoj neće aplicirati uz vodotokove (potoke, rijeke) odnosno u sigurnosnom
pojasu koji je širok najmanje 10 m, uz stajaće vode do 70 m udaljenosti te na
vodozaštitnom području.
Da bi se izbjeglo onečišćenje podzemnih voda gnoj se neće koristiti u pojasu širine
50 m oko izvora ili bunara koji se koriste za humanu konzumaciju ili za napajanje
životinja na farmama.
2.5.4 Mjere za sprečavanje buke
Prilikom projektovanja vršiti će se odabir opreme koja pri svom radu ne stvara buku
nedozvoljenog intenziteta.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 26
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
2.5.5 Mjere zaštite stanovništva u naseljima
U bližoj okolini nisu locirani stambeni objekti. Farma pilića je sa svih strana okružena
šumom i poljoprivrednim površinama. Dovoljno je udaljena od najbližeg naselja.
2.5.6 Povrat korisnog materijala iz otpada
Pileći gnoj sa farme može poslužiti kao sirovina za proizvodnju kvalitetnog komposta
što se može razmotriti kao altenativa u njegovom zbrinjavanju.
Kompostiranje je biološka razgradnja i stabilizacija organskih supstrata, pod uslovima
koji osiguravaju razvoj termofilnih temperatura kao rezultat biološki proizvedene
toplote. Konačan produkt koji je stabilan, bez patogena i sjemena biljaka, i može se
korisno odložiti na tlo.
Aerobno kompostiranje je efikasan i siguran način za tretiranje organskog otpada,
koji istovremeno smanjuje negativne posljedice po okoliš i osigurava ekonomski
vrijedan konačan proizvod (kompost).
Pileći gnoj predstavlja značajan izvor azota, ali mu je potrebno dodati ugljika ukoliko
se želi postići veća razgradnja organske materije u procesu aerobnog kompostiranja.
Pri aerobnom kompostiranju biorazgradnja organske materije teče uz prisutnost
kiseonika.
Glavni produkti biološkog metabolizma su:
- ugljen dioksid,
- voda,
- toplota i
- kompost.
Prednosti kompostiranja:
- Kompostiranjem se proizvodi odličan kondicioner za tlo koji dodaje organsku
materiju, poboljšava strukturu tla, poboljšava kapacitet zadržavanja vode,
smanjuje potrebe za đubrivom i smanjuje potencijal zemlje za eroziju.
- Postoji jako velik potencijal tržišta za kompostirani produkt tj. kućne bašte,
pejsaži, farme povrća, uzgajivači jestivih gljiva, uzgajivači ukrasnog cvijeća,
itd. Kompost takođe može poslužiti kao postelja za perad.
- Kompostiranjem se postiže znatno smanjenje u volumenu i masi otpada, kao i
poboljšanje manipulativnih karakteristika.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 27
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
- Produkt se može uskladištiti i primjeniti u pogodno doba godine pošto je
organski azot manje osjetljiv na cijeđenje i dalje gubitke amonijaka.
- Postiže se smanjenje C/N omjera do razine koje su više pogodni za primjenu
na zemljište.
- Kompostiranjem se vrši uništavanje patogena i sjemena korova bez primjene
hemijskih sredstava.
- Kontrolisanim vođenjem procesa, neugodan miris i muhe se potpuno
eliminišu.
Nedostaci kompostiranja
- Postrojenje za kompostiranje zajedno sa skladištem sirovog materijala i
gotovog komposta zauzima značajan prostor.
- Kompostiranje povlači za sobom relativno visoke troškove opreme, rada i
upravljanja.
- Uskladišten materijal prikupljen za kompostiranje ima značajan potencijal
neugodnih mirisa.
2.6 Opis ostalih mjera radi usklađivanja s osnovnim obavezama
operatora, posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja
Jedna od osnovnih obaveza operatora je biozaštita koja obuhvata niz mjera koje se
primjenjuju radi sprečavanja pojave bolesti na farmama te da bi se osigurao povoljan
zdravstveni status peradi. Te mjere mogu biti specifične i nespecifične.
1. Specifične mjere biozaštite čine:
- preventivna cijepljenja,
- medikakamentozna terapija,
- vitaminizacija,
- klinička i patoanatomska dijagnostika,
- provedba i kontrola dezinsekcije, dezinfekcije i deratizacije.
2. Nespecifične mjere biozaštite :
- zatvorenost farme,
- dezbarijera na ulazu na farmu,
- ograničenost i kontrola kretanja Ijudi i vozila,
- obavezno poštivanje redosljeda kretanja po farmi,
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 28
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
- na farmama se ne smiju nalaziti druge vrste životinja,
- pojas bez rastinja uz objekat min 1 m (kontrola glodara),
- zelene površine i okolina farme moraju se održavati čistim i urednim,
- higijena Ijudi i radnog prostora,
- edukacija zaposlenika o provođenju mjera preventive i biozaštite.
Za provođenje i kontrolu specifičnih mjera biozaštite odgovorne su Veterinarska
služba i služba dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, a za provođenje nespecifičnih
mjera biozaštite odgovorni su zaposlenici farme.
U slučaju zatvaranja farme nakon sprovođenja propisanih mjera neće biti negativnog
uticaja na okolinu.
2.7 Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili
njihov uticaj
Da bi se spriječila eventualna prekoračenja dozvoljene emisije i zagađenje okoline u
narednom periodu preduzeti će se sljedeće aktivnosti:
- mjerenje emisije dimnih plinova i po potrebi podešavanje rada kotlovskog
postrojenja,
- mjerenje intenziteta buke i procjena njenog uticaja na okolinu (u slučaju
nabavke mašina koje stvaraju buku).
Tabela 7. Monitoring plan
Sredina Parametar Mjesto uzorkovanja Učestalost mjerenja
Zrak Emisija kotlovskog
postrojenja
Dimovodni kanal u
kotlovnici
Jednom godišnje, u vrijeme
intenzivnog rada
Nivo buke (dB)
Na granicama parcele
prema otvorenom prostoru i kod najbližeg
stambenog objekta i
Prvi put u vrijeme intenzivnog
rada i ponovo u slučaju
promjene tehnologije
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 29
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Granične vrijednosti emisija dimnih gasova
Granične vrijednosti emisije dimnih gasova za kruta goriva su propisane Pravilnikom
o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje ("Službene
novine Federacije BiH", broj: 3/13).
Tabela 8. Granične vrijednosti za dimne plinove
R.b. Komponenta Dozvoljene vrijednosti
(mg/Nm3)
1. CO 1000
2. NOx 400
3. SO2 -
4. Čvrste čestice 150
Granične vrijednosti vanjske buke
Područje u kome je lociran Zahvat definisano je kao zona IV. Dozvoljeni nivoi vanjske
buke prema Zakonu o zaštiti buke („Službene novine F BiH’’ broj 110/12), u ovoj zoni
je 60 dB (dan) i 50 dB (noć).
Tabela 9. - Dozvoljeni nivoi vanjske buke u različitim zonama (područjima)
Područje
(zona) Namjena područja
Najviše dozvoljeni nivo vanjske buke
(dBA)
15 min Leq Vršni nivo
Dan Noć L1
I Bolničko, lječilišno 45 40 60
II Turističko, rekreacijsko, oporavilišno 50 40 65
III Čisto stambeno, vaspitno-obrazovne i zdravstvene institucije, javne zelene i
rekreacione površine
55 45 70
IV Trgovačko, poslovno, stambeno i
stambeno-poslovno uz saobraćajne
koridore, skladišta bez teškog transporta
60 50 75
V Poslovno, upravno, trgovačko, zanatsko,
servisno (komunalni servis) 65 60 80
VI Industrijsko, skladišno, servisno i
saobraćajno područje bez stanova 70 70 85
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 30
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
2.8 Predviđena alternativna rješenja
Predviđena lokacija i tehnička rješenja farme koja su data u idejnom projektu
predstavljaju s obzirom na lokaciju i izgrađenost infrastrukture optimalno rješenje. U
ovoj fazi projektovanja nisu data alternativna rješenja. Ona se mogu tražiti u načinu
postupanja sa otpadom (npr. uvođenje kompostiranja) ali to opet zavisi od
raspoloživih sredstava investitora, eventualne zainteresovanosti drugih proizvođača,
tržišnih uslova i dr.
Kao alternativno rješenje za zbrinjavanje animalnog otpada bilo bi spaljivanje u
odgovarajućim pećima na visokim temperaturama (850 °C) kako je to već praksa u
EU.
„Veterinarski zavod“ Bihać je npr. nabavio mobilnu spalionicu animalnog otpada
proizvođača „INCINER8“ koja bi i u ovom slučaju predstavljala odgovarajuće rješenje
(potpuno u skladu sa normama EU ABPR 1774/ 2002).
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 31
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
3. Kopije Zahtjeva za dobivanje drugih dozvola koje će biti izdane
zajedno sa Okolinskom dozvolom
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 32
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 33
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 34
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 35
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 36
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 37
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
4. Netehnički rezime
Farma za tov brojlera će se izgraditi u općini Ilijaš u naselju Nišići na parceli
označenoj sa k.č. 269/13 i k.č. 269/14 u K.O.SP-Hadžići-Crna rijeka. Pristup
predmetnoj parceli je omogućen preko lokalnog pristupnog puta.
Najbliži individualni stambeni objekat udaljen je od planiranog objekta cca 100 m.
Na parceli će se izgraditi farma dimenzija 80,00 m x 15,00 m spratnosti prizemlje +
sprat. Kapacitet farme iznosit će 30.000 brojlera.
Farmu za tov brojlera, kao kompleks čine sljedeći objekti:
Glavni objekat za tov brojlera u okviru kojeg su smješteni, ostava za hranu u
aneksu objekta, kancelarija i mokri čvorovi.
Snabdjevanje vodom vrši se iz lokalnog seoskog vodovoda, a napajanje električnom
energijom objekta obezbjediti će se sa NN priključka.
Zagrijavanje prostorija predviđeno je putem vlastite kotlovnice na čvrsto gorivo.
Na farmi pilića otpad nastaje u:
- procesu uzgoja pilića (gnoj, otpadni plinovi, uginuli pilići, ambalaža...),
- prilikom čišćenja i dezinfekcije farme (otpadne vode, organski otpad),
- kotlovnici (dimni plinovi, pepeo),
- septičkoj jami (sanitarne otpadne vode i dr.).
Stelja će se sakupljati odmah po završetku turnusa odvoziti van kruga Zahvata na
poljoprivredno zemljište i koristiti kao gnojivo uz pridržavanje propisa. Ostali kruti
otpad će se prikupljati i prepustiti komunalnom preduzeću na zbrinjavanje.
Tretman tehnoloških i sanitarnih otpadnih voda će se vršiti u propisno
dimenzionisanoj septičkoj jami, a oborinske vode će se ispuštati direktno u recipijent.
Od monitoringa emisija predviđeno je:
- mjerenje emisije dimnih gasova (jednom godišnje) i
- analiza uticaja buke na okolinu (jednom u vrijeme intezivnog rada i ponovo u
slučaju promjene tehnologije).
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 38
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
5. Plan upravljanja otpadom
Uvod
Planom o upravljanju otpadom utvrđuje se:
- porijeklo, vrsta, sastav i količina otpada,
- načini i procedure upravljanja otpadom, odnosno način odvajanja, odlaganje i
tretman otpada,
- zaštita okoliša od ispuštanja ili bacanja otpada.
Za potrebe ovog Plana koriste se sljedeće definicije:
- Upravljanje otpadom - podrazumjeva sprečavanje i smanjivanje nastajanja
otpada i njegovog štetnog uticaja na okoliš te postupanje s otpadom po
gospodarskim načelima.
- Otpad je svaka materija ili predmet određen kategorijama otpada propisanim
Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama koje posjednik odbacuje,
namjerava ili mora odbaciti.
- Vlasnik - je proizvođač otpada odnosno pravno lice koje posjeduje otpad.
- Operator - fizičko ili pravno lice odgovorno za bilo koju vrstu aktivnosti
upravljanja otpadom.
- Specijalizovano preduzeće - za potrebe ovog Plana je pravna ili fizička osoba
koja je zaključila ugovor sa vlasnikom za skupljanje otpada sa farme u svrhu
prevoza na obrađivanje ili odlaganje.
- Otpadne tehnološke vode - su tekuće mješavine s bilo kakvim štetnim
sadržajem koji potiče iz tehnološkog procesa.
- Obrađivanje otpada - je djelatnost u kojoj se u fizičkom, hemijskom ili
biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada s
ciljem smanjivanja količine, te olakšava rukovanje ili poboljšava iskoristivost
otpada.
- Recikliranje otpada - je djelatnost ponovne obrade otpada u proizvodnom
procesu, uključujući i organsko recikliranje, ali ne i korištenje u energetske
svrhe.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 39
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
- Odlaganje otpada - je djelatnost kontrolisanog, trajnog odlaganja otpada na
građevine za odlaganje - odlagališta ili bilo koju od djelatnosti trajnog
odlaganja otpada.
5.1. Podaci o otpadu
5.1.1. Porijeklo
Na farmi pilića otpad nastaje u:
- procesu uzgoja pilića (gnoj, otpadni plinovi, uginuli pilići, ambalaža...)
- prilikom čišćenja i dezinfekcije farme (otpadne vode, organski otpad)
- kotlovnici (dimni plinovi, pepeo) i
- sanitarnim čvorovima (otpadne vode)
Otpad najviše nastaje prilikom uklanjanja hrane i gnoja nakon svakog ciklusa, zatim
tokom pojedinog ciklusa (dok je perad u farmi nužno je redovno uklanjati lešine,
rasutu hranu), prilikom čišćenja farme po završenom turnusu i dr.
Otpadne vode koje nastaju prilikom čišćenja procjenjuju se na oko 18,9 m3/turnusu1.
Toplotna energija potrebna za zagrijavanje farme dobija se u vlastitoj kotlovnici pri
čemu u procesu sagorijevanja nastaju otpadni plinovi i pepeo.
5.1.2 Vrsta
Struktura otpada je data u tabeli 10.
Tabela 10. Vrste otpada u skladu sa listom otpada
R.b. Vrsta otpada Broj iz kataloga otpada
1. Pilieći gnoj 02 01 06
2. Uginuli pilići – otpadna životinjska tkiva 02 01 02
3. Muljevi, talozi od ispiranja i čišćenja 02 01 01
4. Pepeo od izgaranja treseta i neobrađenog drveta 10 01 03
5. Ambalaža od papira i kartona 15 01 01
6. Muljevi iz septičkih jama 20 03 04
1 Izvor podataka: Studija za izdavanje prethodne vodne saglasnosti, „Spreča“ JP za vodoprivrednu djelatnost, april 2009.
godine.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 40
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
5.1.3 Sastav
Pilieći gnoj
U peradarskoj proizvodnji najvećim dijelom kao prostirka koristi se drvena strugotina,
hoblovina i piljevina, a jednim manjim dijelom (u vrijeme žetve) i pšenična ili
ječmena slama. Stelja se neće odlagati na farmi pilića već će se odmah po završetku
turnusa prikupljati i odvoziti na poljoprivredne površine.
Uginuli pilići
Ukupna količina uginulnih pilića u normalnim okolnostima se kreće do 4 %. U slučaju
uginuća pilića većih razmjera koje može biti posljedica zaraznih bolesti, toplotnog
udara i sl. potrebno je od strane nadležne veterinarske službe utvrditi uzrok uginuća i
način zbrinjavanja uginulih životinja.
Otpadni plinovi
Kao potencijalni zagađivači atmosfere mogu se javiti otpadni produkti intenzivnih
metaboličkih procesa kao što je amonijak i ugljen dioksid u vidu plinovite faze.
Ti se produkti ventilacijom emituju u okolnu atmosferu, ali u vrlo niskim
koncentracijama, te ne mogu štetno utjecati niti na atmosferu, a isto tako i na
biosferu.
Pepeo
Toplotna energija za zagrijavanje radnih prostorija se obezbjeđuje u vlastitoj
kotlovnici. Sagorijevanjem u kotlovnici nastaju dimni plinovi i čvrste čestice koji će se
voditi kroz dimnjak i ispuštati u atmosferu. Pepeo nastao sagorijevanjem drveta i
uglja odlagati će se na predviđeno mjesto i povremeno odvoziti na deponiju.
Ambalaža od papira i kartona
Ovaj otpad nastaje u malim količinama. Papir, karton za pakiranje i sl. prikupljaju se i
predaju komunalnom preduzeću na zbrinjavanje ili se spaljuju u kotlovnici.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 41
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Muljevi, talozi od ispiranja i čišćenja
Postupak tova pilića odvija se u "suhom" ciklusu. Tehnološke otpadne vode nastaju
prilikom pranja prostora za piliće koje se vrši po završetku turnusa. Ove otpadne
vode će se odvesti u septičku jamu.
Sanitarno-fekalne otpadne vode prikupljati će se unutrašnjom kanalizacijom, izvoditi
izvan objekata, te vanjskom kanalizacijom odvoditi do planiranog objekta za
sakupljanje ovih otpadnih voda – septičke jame.
5.1.4 Količina otpada
Tabela 11. Količine čvrstog otpada*
Vrsta čvrstog otpada Godišnja količina
Gnoj 60 – 70 t
Pepeo 18 – 27 m3
Ambalaža od papira i kartona 180,00 kg
Muljevi iz septičke jame 1.200,00 kg
*Pretpostavljene količine
5.2 Opis postojećih mjera kontrole, sprečavanja i smanjenja proizvodnje
otpada
Sa otpadom će se postupati u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom
(„Sl. Novine FBiH“, br. 33/03) odnosno na način da se izbjegne: opasnost za ljudsko
zdravlje, opasnost za biljni i životinjski svijet, onečišćenje okolice, nekontrolisano
odlaganje, nastajanje eksplozije i požara, stvaranje buke i neugodnih mirisa te
narušavanje javnog reda i mira.
Zaposlenici će imati na raspolaganju upute za siguran rad u kojima su opisane
opasnosti po ljude i okoliš, mjere zaštite, prva pomoć i lična zaštitna sredstva.
Neadekvatno odlaganje čvrstog otpada (nekontrolisano odlaganje u okolišu) može
uzrokovati razne rizike od kojih su najbitniji:
- zagađenje tla te površinskih i podzemnih voda,
- rizici po zdravlje ljudi,
- rizici po biljni i životinjski svijet u neposrednom okruženju,
- rizici stvaranja neugodnih mirisa u okolici,
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 42
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
- vizuelni uticaji (vezani za nekontrolisano odlaganje otpada i neugodnu sliku
koju stvaraju razbacani papiri, ostaci plastike i sl.).
Mjere smanjenja proizvodnje otpada su:
- redovno čišćenje farme (skupljanje krupnijeg čvrstog otpada i ostalih
onečišćenja),
- sprečavanje rasipanja hrane, sirovina i otpada,
- odvajanje otpada po kategorijama kako bi se dio otpada mogao reciklirati
(karton, papir)
- određivanje mjesta za smještaj posuda za selektivno odvajanje otpada.
Redovnim održavanjem, pravilnim vođenjem procesa i pojačanom radnom
disciplinom, smanjuju se količine tehnološkog otpada.
Na farmi će biti uspostavljen cjelovit sistem zaštite u skladu s važećim propisima.
Takav sistem osigurava nizom mjera da se posljedice eventualnog akcidenta svedu
na minimum.
Osoblje će biti obučeno s ciljem vlastite zaštite i zaštite okoline. Za svaku radnju i
postupak biće unaprijed određeni načini vođenja uobičajenog toka materije i
energije, kao i u slučaju većih kolebanja, nezgoda i prekida.
Veterinarski nadzor biće stalno prisutan, što smanjuje mogućnost od oboljenja
životinja i zaposlenika te širenja zaraznih bolesti. Zaposlenici će biti u potpunosti
upoznati sa mjerama zaštite na radu, mogućim opasnostima kao i načinu djelovanja i
ponašanja u slučaju nastanka nepredviđenih i neželjenih događaja.
Provođenje mjera zaštite podrazumjeva takođe i vršenje neophodnog monitoringa
okoliša (zraka, površinskih i podzemnih voda i tla).
Sistem upravljanja otpadom osigurati će potpuno prikupljanje svog otpada.
5.3. Odvajanje otpada
Tehnološki koncept uključuje:
- prikupljanje otpada,
- privremeno skladištenje (po potrebi i ne svog otpada)
- slanje na zbrinjavanje.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 43
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Radne operacije obuhvataju:
- radnu zonu (zona prihvata otpada),
- skladišni prostor (prostor za privremeno skadištenje - po potrebi),
- monitoring (emisija dimnih plinova, otpadne vode i sl.).
Projektantskim rješenjem uređenja samog objekta i okruženja objekta predviđene su
odgovarajuće mjere za unapređenje upravljanja otpadom. U samom objektu i oko
objekta određena su odgovarajuća mjesta za prikupljanje otpada (kontejner, kante, i
sl.) te centralna mjesta za privremeno skladištenje otpada. Sakupljeni čvrsti otpad –
ambalaža odlagati će se u kante za smeće, koji će se pravovremeno, prema
dogovorenom planu, prazniti od strane komunalnog preduzeća. Omogućen je
nesmetani pristup vozila komunalnog preduzeća u krug farme. Prostor gdje se vrši
privremeno skladištenje otpada biće adekvatno zaštićen.
5.4. Odlaganje otpada
U krugu farme se ne vrši trajno odlaganje otpada. Sav otpad se redovno odvozi.
5.5. Metode tretmana
Otpad nastao na farmi tokom uzgoja pilića se ne obrađuje.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 44
"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Na osnovu izloženog može se konstatovati da farma za tov brojlera na predmetnoj
lokaciji u normalnom radu kao i u slučaju zatvaranja (nakon sprovođenja propisanih
mjera) neće imati negativan uticaj na okolinu.
U skladu sa čl. 69. Zakona o zaštiti okoliša („Službene novine Federacije BiH“, br.
33/03) i čl. 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša („Službene
novine FBiH“ br. 38/09), ovim zahtjevom Vas molimo da nam izdate okolinsku
dozvolu za farmu za tov brojlera u vlasništvu Balović Admira.
Broj: _____________
Datum: ___________
Podnosilac zahtjeva:
_________________________