zagreb downtown

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 2011.

O DONJEM GRADUANALIZA STANJA I PRIJEDLOZI UREĐENJA


ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 2011.UV

OD


Tema prezentacije je Donji grad – povijesno gradsko središte Zagreba – kojeg smo kao «urbanisti, arhitekti i planeri» definirali kroz dokumente prostornog uređenja tijekom posljednjih dvadeset pet godina [GUP 1986., PUP Donji grad 1989. i GUP 2003.,2007.] i realizacije tih planskih pretpostavki.

Zagreb se na mapi europskih gradova identificira kao ugodan srednjoeuropski grad još uvijek očuvanog mjerila, s manje od milijun stanovnika, s prepoznatljivim povijesnim središtem gdje se iznad Donjeg grada s kraja XIX i s početka XX stoljeća uzdižu srednjovjekovni centri – svjetovni Gornji grad i crkveni Kaptol. Prostor Donjeg grada predstavlja jedinstveni graditeljski ansambl. Određuje ga pravilan ortogonalni raster ulica što omeđuje, u pravilu, zatvorene donjogradske blokove.

Značaj Donjeg grada izvanredno je definirao naš čuveni povjesničar umjetnosti prof.dr. Milan Prelog u tekstu «Sudbina središta i sudbina grada» gdje kaže da središnji dio grada «obilježava raznovrsnost sadržaja, gdje su koncentrirane građevine povijesnog i simboličkog značaja koje određuju sliku grada.» Tu se dolazi «bez određene potrebe, tu se u prividno beskorisnom boravljenju na ulicama i trgovima očuvao osjećaj spontane društvenosti.» To je dio grada gdje «stanovništvo može doživjeti osjećaj određenog zajedništva u prostoru i vremenu.» (Arhitektura 1966+7/78.)UV

OD

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 2011.ZN

AČAJ

Povijesno središte Zagreba, Donji grad, predstavlja najizrazitije područje urbaniteta u kojem se isprepliću najvažnija društvena, funkcionalna, oblikovna i simbolička obilježja grada.

Donji grad je najznačajniji «javni» prostor grada gdje se ostvaruje njegova socijalno-integracijska uloga, on je istovremeno i ekonomski najatraktivniji dio grada, a tu se potvrđuje i pripadnost gradu.

“Za stanovništvo suvremene urbane aglomeracije – kao što pokazuju bezbrojna ispitivanja – središte se izjednačuje s pojmom, pa i samim imenom grada…”

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 2011.ZN

AČAJ

•Donji grad – prostorno veličine oko 3,5 x 1,0 km, površine 3,5 km2, što iznosi samo 1,6% ukupne površine gradskog teritorija koja je 220 km2 (22km x 10km), a značajem višestruko prelazi svoju veličinu.

•Zajedno s Gornjim gradom i Kaptolom, Donji Grad čini povijesno gradsko središte koje, kao „Povijesna urbana cjelina grada Zagreba“, ima svojstvo spomenika kulture.

•Premda gospodarski najatraktivnije, gradsko je središte prije tridesetak godina bilo, uslijed dugogodišnjeg neodržavanja građevina, parkova, ulica - uopće prostora u cjelini - zapušteno, a zbog rastućeg opsega prometa, uz istovremeni izostanak nužnih mjera sanacije, i ekološki ugroženo.

Donji Grad čini 1.6 % ukupne površine Zagreba

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 2011.GU

P 19

86.

Kod toga su jednako valorizirani izgrađeni i slobodni prostori te su, osim građevnih cjelina i pojedinačnih građevina, kao osobito vrijedni utvrđeni i svi drvoredi, parkovi i komunalna infrastruktura. Planirano je bilo i zadržavanje postojeće sadržajne mješovitosti. Uvođenjem zona umirenog prometa , gradnjom javnih garaža i njihovim smještajem na rubovima Donjeg grada , restrikcijama u prometu i poboljšanjem javnog gradskog prijevoza, nastojalo se automobile u središtu grada svesti na mjeru primjerenu vrijednosti i zaštiti prostora.

Uvažavajući vrijednosti i specifičnosti Donjeg grada, već je u GUP-u iz 1986. godine posebna pažnja bila posvećena uređenju tog povijesnog gradskog središta za koje je bila planirana : «zaštita, održavanje, uređenje, revitalizacija i dogradnja povijesnih cjelina».

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 2011.PU

P 19

89.

•Temeljem osnovnih postavki GUP-a iz 1986. i u skladu s europskim “događanjima u prostornom planiranju” toga vremena (Pariz, Berlin…) izrađen je prijedlog Provedbenog urbanističkog plana – PUP Donji Grad, 1988.-1989.

•Plan je detaljno elaborirao postojeće stanje, analizirajući sadržajnu strukturu, podatke po parcelama o građevinama, namjenama, površinama, visinama, bonitetu građevnog fonda, parkovnim i drugim zelenim površinama, prostornim karakteristikama, stanovništvu, sociologijskim aspektima i dr.

•Zbog društvenih i političkih promjena početkom 90ih godina PUP Donji Grad nikad nije donesen nego je ostao na razini prijedloga.


P 19

89.


Uvažavajući vrijednosti i specifičnosti Donjeg grada evidentirani su i valorizirani karakteristični elementi

prostora.

(analitička karta pretvorena u digitalni format)

PUP

1989

.


P 19

89.

PUP Donji Grad 1989. - podaci o prostoru

Ukupna tlocrtna površina svih građevina iznosi približno 1 150 000 m2. Tlocrtna izgrađenost većine blokova je oko 45%, a svega 8 blokova ima tlocrtnu izgrađenost od 80 do 100 %. Ukupna bruto izgrađena površina na području Donjega grada je približno 5 200 000 m2, što znači da je prosječni koeficijent iskoristivosti, tj. odnos bruto razvijene površine i površine zemljišta blokova, oko 2,0. Prosječna katnost građevina je 5 etaža (P+4).

Postoje i građevine više od 9 etaža, izgrađene prije tridesetak ili više godina. Kada se počelo sustavno valorizirati Donji grad kroz elaboracije u prostornim planovima – GUP 1971., GUP 1986. i GUP 2003. – daljnja gradnja visokih «nebodera» u povijesnoj jezgri sjeverno od željezničke pruge je onemogućena zbog morfoloških postojećih karakteristika i zbog kapaciteta jezgre koji ne može podnijeti koncentraciju takve gradnje i nužno pratećih, primarno prometnih, opterećenja. Ukupan broj stanova prema podacima iz kasnih 80-tih iznosio je približno 26 000 stanova (107 m2/stanu) i oko 70 000 stanovnika što predstavlja gustoću od oko 270 stanovnika na hektar. Prosječno po jednom hektru površine ima 11 000m2 stambenog prostora. Broj zaposlenih koji dnevno rade u Donjem gradu iznosio je oko 90 000.

Navedeni podaci dio su vrlo detaljne i raznovrsne dokumentacije o prostoru Donjeg grada, koja još sadrži podatke o namjenama, parcelama, bonitetu građevnog fonda, parkovima i drugim zelenim površinama, prostornim karakteristikama, stanovništvu, sociologijskim aspektima i drugo.


Prosječna katnost građevina u bloku 5 etaža

Prosječni koeficijent iskoristivostiprosječna veličina bloka 1.5 ha

površina blokova 72%

mreža ulica i trgova 28%PU

P 19

89.

PODA

TCI O

PRO

STOR

U


P17

P7 P13 P10P9 P9P9

P8P13

P8 P8 P8

• građevine više od 9 etaža


1991.

stanovanje 55 %ostalo 45 %:•javno 20%•poslovno 10%•razni manji sadržaji unutar zona mješovite namjene 70%

Na području Donjega grada gotovo svi blokovi imaju uz stanovanje i druge sadržaje.

• 25 blokova (15% od ukupnog broja blokova) namijenjeno je najvećim dijelom poslovnim sadržajima, a locirani su disperzno unutar donjogradskog prostora - uz Branimirovu ulicu, oko Glavnog kolodvora, Trga Maršala Tita, Trga žrtava fašizma, Kvaternikovog trga i Trga Francuske republike.• Od ukupne izgrađene površine stanovanje je činilo oko 55%, a ostali sadržaji 45%.

PUP

1989

.• sadržajna struktura

2001. Prema popisu stanovništva – broj stanovnika u Donjem Gradu se smanjuje

PUP

1989

.PO

DATC

I O P

ROST

ORU


Crkva Svetog Blaža

Planom se predviđalo zadržavanje postojeće raznolikosti sadržaja uz zadržavanje udjela stanovanja, ali je ipak tijekom proteklih petnaestak godina stanovanje smanjeno na račun poslovnih i trgovačkih prostora, a znamo da je domicilno stanovništvo skoro najvažniji sudionik u «zaštiti povijesne jezgre» i njenog urbaniteta.

• javna i društvena namjena • oko 20 % su sadržaji javne namjene – osnovne i srednje škole, dječji vrtići, univerziteti, muzeji ,crkve, bolnice

• 10 % su isključivo poslovni objekti• 70% su različiti manji sadržaji u zonama mješovite namjene


• valorizacija zelenila - drvoredi

Ulica Republike Austrije

Gajeva

PUP Donji Grad 1989. predviđao je očuvanje postojećih visoko vrijednih parkova i drvoreda (evidentirano oko 20 km dužine) kao i uređenje novih. PU

P 19

89.

PODA

TCI O

PRO

STOR

U


P 19

89.


P 19

89.

•Slijedom provedenih analiza prepoznato je da Prostor Donjeg grada „dnevno“ doživljava stalne transformacije, pa planiranje zahtijeva otvoreniji i elastičniji pristup: stoga se nije nudila „dovršena planska slika“, nego

c i lj e v i do kojih se dolazi „različitim planskim slikama“.

Taj je pristup doveo do aktiviranja većeg broja donjogradskih dvorišta, uređenjem građevinskog fonda i uređenjem postojećih i novih lokala u unutrašnjosti bloka uređenjem prolaza kroz blokove („alternativna“ pješačka mreža).


• uređenje dvorišta

Prolaz Lovački rog

Predviđalo se također uređenje prolaza kroz blokove kao alternativnu pješačku mrežu što uglavnom nije realizirano.

Veza Ilice i Strossmayerovog šetališta kroz prolaz Lovački rog je ostvarena.

PUP

1989

.PR

IJEDL

OZI I

RJE

ŠENJ

A


• rekonstrukcija dvorišne gradnje

Nekvalitetna dvorišna gradnja predviđena je za rekonstrukciju ili rušenje s uređenjem neizgrađenih površina, ali to se uglavnom nije dogodilo.

Za sadržaje kulture rekonstruirani su prostori bivših kina:

Kino Apolo u kazalište Histrionski dom 2007. i kino Lika u Centar za suvremeni ples 2009.

PUP

1989

.PR

IJEDL

OZI I

RJE

ŠENJ

A


TC “Rotonda”, Jurišićeva ulica

U nekim slučajevima pojavila se i značajnija nova gradnja u unutrašnjosti blokova, kao npr. manji trgovački centar Rotonda u neposrednoj blizini središnjeg gradskog trga.

• nova gradnja u bloku

PUP

1989

.PR

IJEDL

OZI I

RJE

ŠENJ

A


Bogovićeva ulica

Park Bartola Kašića

Gajeva ulica

U gradskom središtu uređena je pješačka zona površine oko 20000m2 (2ha - što čini 0,6% površine Donjeg Grada), a predviđena je i obnova drugih javnih površina, trgova - parkova - zelenila unutar bloka.

• uređenje javnih površina

PUP

1989

.PR

IJEDL

OZI I

RJE

ŠENJ

A


Jurišićeva ulica

Ilica

Srednjoškolsko igralište

Novi drvoredi zasađeni su u Jurišićevoj i Gajevoj ulici, a drvored u Draškovićevoj ulici je obnovljen. Planom su se štitila soliterna stabla kao npr. Ilica, Petrinjska ulica i čuvale su se površine za šport i rekreaciju, naročito otvoreni športski tereni. Planske mjere koje se odnose na zelenilo i športske terene uglavnom su ostvarene.

• zelene površine i površine za šport i rekreaciju

PUP

1989

.PR

IJEDL

OZI I

RJE

ŠENJ

A


PRIRODNE I PROSTORNE CJELINE GRADA


•GUPom iz 2003. i 2007. godine definirano je prostorno uređenje grada – njegovog urbanog područja površine od 220 km2 dimenzija približno 22 x 10 km sa oko 780 000 stanovnika s osnovnim ciljem urbane obnove i konsolidacije postojeće urbane strukture.

•Predviđa se urbana reprodukcija postojećeg grada – podsljemenskog prostora, povijesnog središta, područja urbane obnove, Novog Zagreba i gradskih rubova, s osnovnim pravilom rasta grada kroz reurbanizaciju, a ne «preskakanjem» grada sa stalnim širenjem na novi neizgrađeni prostor.

•Područje Donjeg grada ovim je Generalnim urbanističkim planom elaborirano mnogo detaljnije nego li u ranijim prostornim planovima. Podloga za takvu detaljniju elaboraciju bila je analiza i detaljna valorizacija prostora u Prijedlogu PUP-a Donji Grad. Moguće intervencije utvrđene su kroz Korištenje i namjenu prostora, kroz Urbana pravila, ovisno o namjeni, i kroz Procedure provedbe plana.GU

P 20

03.,2

007.


•Korištenje i namjena prostora u Donjem Gradu definirani su sa ciljem čuvanja raznolike sadržajne strukture, s posebnim naglaskom na očuvanju stanovanja.

•Posebno su izdvojene površine «javne i društvene namjene», «javne zelene površine – javni parkovi» i površine «športa i rekreacije bez gradnje» (otvoreni športski tereni).GU

P 20

03.,2

007.

GUP 2003. i 2007. - namjena površina


Ki ≤ 3,0

Ki ≥ 5,0Ki 4,0-4,9Ki 3,5-3,9

Ki 3,1-3,4

• koeficijent iskoristivosti građevinske čestice

- ki, koeficijent iskoristivosti, tj. odnos bruto izgrađene površine i površine građevne čestice definiran je maksimalno 3,0 nadzemno GU

P 20

03.,2

007.


Za stambenu i mješovitu namjenu pravila su sljedeća:- tlocrtna izgrađenost građevne čestice ja maksimalno 60% , uglovno 80%, dvorište 30% - ki, koeficijent iskoristivosti, tj. odnos bruto izgrađene površine i površine građevne čestice je maksimalno 3,0 nadzemno - visina građevina je usklađena s pretežitom visinom u ulici, uglovnice mogu biti i više, a dvorišna gradnja najviše tri etaže, ali ne viša od građevine na kontaktnoj uličnoj građevnoj čestici, - građevni pravac nove gradnje je kao postojeći građevni pravac u ulici, a može biti uvučen u odnosu na postojeći građevni pravac kad se zadržava postojeće kvalitetno zelenilo - nova ulična gradnja obvezno prema arhitektonskom natječaju.

• urbana pravila


305 PM

49 PM

370 PM

134 PM

125 PM

502 PM

500 PM

Prostor se građevinski ne prilagođava prometu, već se promet, smanjivanjem i ograničenjima, prilagođava postojećoj matrici.Politika ograničavanja motornog prometa u najužem gradskom središtu – redukcija tranzita, režimi regulacije prometa, politika naplate parkiranja. Posebnost Zagreba je onemogućavanje gradnje javnih garaža u najužem gradskom središtu - od Kačićeve do Bauerove.

354 PM

440 PM

465 PM

• Promet – održiva mobilnost


1. arhitektonski natječaj za uličnu gradnju i građevine javne namjene2. urbanističko – arhitektonski natječaj za uređenje javnih prostora3. detaljni plan uređenja za blokove s transformacijom postojeće

strukture4. anketni natječaj za prostore određene za gradski projekt

GUP

2003

.,200

7.• Procedure urbano – prostornog uređenja

Gradski projekti


• ulične građevine – arhitektonski natječaj:

GUP

2003

.,200

7.Interpolacija ugrađenih, poluugrađenih, samostojećih građevina

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 2011.GU

P 20

03.,2

007.

• blok - obavezan Detaljni plan uređenja


UPU Lj. Posavskog – Zavrtnica – Branimirova – Crvenoga križa

GUP

2003

.,200

7.• obaveza detaljnijeg plana –

“transformacija”postojeće izgrađene strukture:


UPU Banjavčićeva – Heinzelova – Branimirova - Zavrtnica


“Pluto”

• anketni natječaj – prostori određeni za gradske projekte


Blok “Badel”



Kongresni centar



Trenutno jedini važeći dokument je GUP 2007.

GUP omogućava obnovu donjogradskog bloka i uz mogućnost nove gradnje – ali u funkciji obnove i uređenja uličnih poteza (interpolacije) i dvorišta. Dvorište je u GUP-u primarno mjesto obnove, a samo iznimno mjesto nove gradnje. Nova gradnja u unutrašnjosti bloka je moguća, ali bez negativnih posljedica po stanovanje i po ostale afirmirane sadržaje bloka – uklanjanje nekvalitne gradnje i neadekvatnih sadržaja i to bez narušavanja mjerila i gustoće bloka (i grada!), uz novu atrakciju u bloku i nove javne sadržaje (i pasaže!), posebno u užem središtu grada.To sve GUP omogućava. Ali neophodna je koordinacija svih sudionika u akciji obnove; treba prepoznati, uskladiti i poštivati jednaku važnost građana/korisnika prostora, urbanista planera/arhitekata, gradskih vlasti (izvršnih struktura) i investitora-graditelja.

GUP

2003

.,200

7.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 2011.KA

TALO

GZavod za prostorno uređenje izradio je “DONJI GRAD_BLOKOVI_KATALOG” 2009.-2010. u kojem su dijagnosticirani problemi kroz iskazivanje postojećih podataka i prethodnih razmišljanja o donjogradskom prostoru.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 2011.KA

TALO

G


Slijedeća “radnja” bi trebala biti izrada cjelovite Studije područja Donjega grada (prema Zaključku Skupštine Grada Zagreba iz ožujka 2010.) koja će kroz niz istraživanja (prometa, načina korištenja - naročito javnih površina, postojećeg stanja građevina, stanovanja, socioloških, pravnih, ekonomskih i organizacijskih aspekata, i drugog) dati podlogu za kratkoročan i dugoročan plan uređenja i obnove donjogradskih blokova (etapnost realizacije) radi očuvanja identiteta građanskoga Zagreba.

Osobitost kvalitetnih europskih iskustava je obnova povijesnog grada koja se ne temelji na profitu od same lokacije, već na uređenom gradskom okolišu i očuvanom nasljeđu što je profit za sve.

Područje Donjeg grada je prostor stabilan s obzirom na fizičku i sadržajnu strukturu, pa morfološke i programske promjene treba najstrože kontrolirati , a neke nisu niti moguće. Svi planovi, regulacije i sl. su potrebni i neophodni, ali ipak su stanovnici i “ljudi” najveći zaštitari povijesne jezgre.ZA

KLJU

ČAK

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 2011.ZA

KLJU

ČAK


o donjem gradu _ analiza stanja i prijedlozi uređenja _ zavod za prostorno uređenje grada zagreba _ ravnatelj ivica fanjek, d.i.a. _ listopad 2011. _ http://www.zzpugz.hr/ http://zzpugz.blogspot.com/ _ izradili _ dubravka žic, d.i.a., kristina kiš bonačić, d.i.a., sabina šabanović, d.i.a.

http://www.zzpugz.hr/

http://zzpugz.blogspot.com/

zagreb downtown

Documents