5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

1/20

1.Uvod u filozofiju

1.1 to je filozofija? (problem definiranja filozofije)

1.2 Problem poetka filozofije. Izvori filozofije.

sastavio dr. s!. "len #afra

$afael%Atenska kola (1&1'1&11)(Platon i "ristotel% detalj)

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

2/20

to filozofija jest i koliko vrijedi, to je prijeporno. *d

nje se oekuju izvanredna razja+njenja ili se pak kaobespredmetno mi+ljenje ravnodu+no ostavlja po strani.,a stra-opo+tovanjem se smatra znaajnim nastojanjemneobini- ljudi ili se pak prezire kao suvi+no mozanjesanjara. Smatra se da je ona neto to se tie svakoga, te

bi stoga u osnovi trebala biti jednostavna i razumljiva, ilise pak dri tako tekom da je beznadno baviti se njome.*no +to nastupa pod imenom filozofije doista pru/aprimjere za tako suprotne odredbe0.

(arl aspers% Uvod u filozofiju)

Nema definicije filozofije. 3jena defini!ija je istovjetnas ekspli!itnom vrijedno+4u onoa +to ima kazati.5e6utim% neke primjedbe i o definicijama i o filozofijimogu osvijetliti ulogu koju bi ona mogla odigrati0.(5a7 8ork-eimer% O pojmu filozofije)

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

3/20

akva su na+a oekivanja od filozofije?

oliko je smisleno postavljati pitanja nakoja ionako nema odovora% ili su

odovori previ+e brojni?

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

4/20

9judi u svakodnevni!i esto upotrebljavaju termin filozofirati

u pogrdnom znaenju besmisleno postavljanja neodovorivi-pitanja i suvi+no kompli!iranja0 /ivota.

:ilozofija je nerijetko razapeta izme6u njeno elitizma i

otu!enja u vidu priznate sveuili+ne znanosti na jednoj strani(bjelokosna kula0)% te njene banaliza!ije i komercijalizacijekoja prati poku+aje njene popularizacije.

Ipak% poku+aji njene populariza!ije ne moraju nu/no bitiproma+eni ili uzaludni% ve4 ; naprotiv ; mou biti zanimljivi%du-oviti i korisni.

"ilozofija je samo jo jedan glas u golemoj sveop#ojciviliziranoj konverzaciji.($i!-ard $ort=.)

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

5/20

"merika edi!ija Popular Culture and Philosophy seriesobjavljuje knjie koje na filozofski nain analiziraju fenomene izpodruja popularne kulture.

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

6/20

3a+e su analitike sposobnosti esto visoko razvijene i prijeneo +to nauimo puno o svijetu% i u dobi od oko etrnaestgodina, mnogi sami od sebe ponu razmiljati o filozofskim

problemima$ o tome to stvarno postoji, moemo li ita znati,je li ita stvarno dobro ili loe, ima li ivot smisla, ili je smrtkraj. * tim se problemima pi+e tisu4ama odina% ali filozofijase napaja neposredno iz svijeta i naeg odnosa prema njemu,

a ne iz radova prolosti. ato se ti problemi javljaju uvijekiznova% pa i u lavama ljudi koji o njima nisu itali...(#-omas 3ael % to sve to zna!i" #rlo kratak uvod u filozofiju)

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

7/20

%ugen "ink o filozofiji kao nastavnom predmetu na sveuili+tu pi+e

@Pitanje je samo pokazuje li se ona na taj nain kakva je sama posebi% ili pak upravo tako skriva svoju bit... &e li mudrost uop#e

mogu#a kao kolski predmet'(A. :ink% Uvod u filozofiju)

5i+ljenja o ovom pitanju se razlikuju. 3o% ve4 od poetaka filozofijeu staroj Brkoj% filozofi prenose znanje na svoje uenike. (laton jesmatrao da se filozofija ne smije uiti prije tridesete godine% no ;za razliku od uobiajeni- stroo patrijar-alni- stavova toa

vremena ; drao je kako i ene mogu uiti filozofiju i voditi dravu.

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

8/20

:ilozofska pitanja imaju svoju tradi!iju% te se vremenom razvilasvojevrsna problematska svijest u filozofiji% koja na+em vlastitomfilozofiranju mo/e poslu/iti kao neko mjerilo. Cruim rijeima%filozofiranje se moe odvijati na razliitim razinama.

"ilozofirati se moe nauiti samo tako da se upustimo u dijalogto ga filozofi vode od poetaka nae kulture. )ao to filozofskapitanja koja ve#inom postoje jo u antici ne zastarijevaju, tako nijedna istinska filozofija ne zastarijeva. Utoliko je napredak u

filozofiji vrlo relativan i te+ko a je izmjeriti.

"ilozofija ne napreduje, ona nema neko sadanje stanje kaojedinstvo objektivne ukupne teorije.0 ... nanost poput

matematike prolazi kroz povijest tako da uvijek ima sada+njestanje.(Auen "ink% Uvod u filozofiju)

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

9/20

:ilozofiju u otu6enom obliku knji+ko znanja valjaukljuiti u vlastito filozofiranje i na taj je nain o/ivjeti%tj. najbolje je u tradiciji filozofije otkrivati problemenaeg vlastitog filozofiranja.

)ada mi filozofiramo' *igledno tek onda kadpovedemo razgovor s filozofima. #o ukljuuje da snjima pretresemo ono o emu oni ovore.

(5artin +eidegger% to je to $ filozofija")

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

10/20

Ovaj tvoj i moj, zajedniki na uvod u filozofijuutoliko je, s obzirom na nas same, samouvod ili

sebe-uvoenje. Izuzetnost je filozofijskog uvoda u

tome da je on sebe-uvod. Tu nitko nikoga ne uvodi

u neto zbog neega, radi neega i putem neega,nego sopstvo uvodi sebe u svoju sopstvenost kroz

sebe, zbog i radi sebe, svojim putem i po svojoj

sopstvenoj mjeri. Ovo i ovakovo pak uvo

enje nijevie nikakav uvod u filozofiju nego ve4 jestfilozofiranje. Svi su pravi filozofi autodidakti. U

istinskoj filozofiji koja nije imenica nego je

glagol, nema niti prethodnika a niti sljedbenika.

Branko Despot, Uvod u filozofiju, (1987.)

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

11/20

(*-&%/0* 1%N2 "0*3*"&2

gr. p4ilia 5 ljubav, prijateljstvor. p-ilein D ljubiti% te/iti neemugr. sop46a 5 mudrost

r. sop-Es D mudra!gr. p4ilosop47s 5 ljubitelj mudrostigr. p4ilosop46a 5 ljubav spram mudrosti, tenja k mudrosti

(laton je drao da samo bog moe biti sofos, tj. mudar% anajvi+e +to mo/e ovjek kao nesavr+eno bi4e jest da budefilosofos, tj. onaj koji tei mudrosti .

#radi!ija pripisuje (itagori (FI.st.pr.r.) da je prvi upotrijebiorije filozofija% ne+to kasnije +eraklit (FI.F. st.pr.r.) spominjeone koji mudrost ljube0 %philosophoi), no pouzdano je da sutek Sokrat i (laton prvi uveli tu rije u stalnu upotrebu.

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

12/20

U dijalou izme6u Sokrata i mudre iotime% (laton u svom djelu Gozba ili o

ljubavi% oznauje filozofiju kao ljubav prema mudrosti% personifi!iraju4iljubav prema istinitome% dobrome i lijepome u liku demona %rosa

ao sinu (orosa (bo domi+ljatosti) i bo/i!e (enije (bo/i!a siroma+tva)%%rosuje sudbina ovakva u prvom redu% on je vjeiti siroma4 te nije nimalo

nje/an i lijep% kao +to se op4enito misli% neo je rub i upav% bos i bez krovanad lavomG uvijek spava na tlu i bez pokrivaa% no4i ispred vrata i uz !estupod vedrim nebomG po tome je nalik svojoj maj!i% jer a vjeno prati nu/da. "od o!a je naslijedio +to a privlai sve lijepo i dobro% +to je mu/evan% lukav iuporan% veliki lova! koji neprestano neto snuje% +to traga za spoznajama ipronalazi putove, ljubi istinu !ijeloa /ivota% +to je silan arobnjak% vje+ta! isofist. Nije poput besmrtnika, ali ni poput smrtnika$ dok slijedi svoj putcvate i iva4an je kao i otac mu, ali uvijek iznova zaluta. /ako %ros nikadanije ni bogat ni siromaan, pa i izme!u mudrosti i neznanja stoji u sredini.#o je naime stoa +to nijedan bog nije filozof i ne tei za time da postanemudar 8 jer on to ve# jest... "li se isto tako neznali!e ne bave znano+4u% teim tako6er mudrost nije !ilj. ba je zato neznanje neto grozno, jer je,nimalo razborito i plemenito kakvo jest, uvijek sobom zadovoljno. #ko nemisli da mu i+ta nedostaje% taj i ne te/i za onim +to mu ne manjka.0

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

13/20

1.2 Problem poetka filozofije. Izvori filozofije

Polazi+te filozofije je iskustvo% i to nama blisko% svakida+njeiskustvo svijeta koje poznajemo i u kojem se snalazimo.

Utoliko su pred9znanstveno iskustvo i kolokvijalni jezikosnovna pretpostavka filozofije.

3o% na neka pitanja jednostavno nemamo odovore% ili sepostoje4i odovori ine neuvjerljivima. (oinjemo se protivitiuzimanju stvari zdravo za gotovo. "ristotel ka/e daznatielja potie prve mislio!e. U tom smislu mo/emo ovoriti

i o u!enju i udivljenju kao izvorima filozofije. : u!enju sesvakidanje iskustveno znanje pokazuje kao neznanje.

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

14/20

... filozofija nastaje u negiranju neposrednostiljudskog ponaanja prema bi4u% time +to upravo tu

neposrednost kao takvu dovodi u pitanje.0(Auen :ink% Uvod u filozofiju)

Filozofija je poput buenja iz vezanosti zaivotnu nudu.(Karl Jaspers)

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

15/20

3e bismo moli normalno /ivjeti

da ideje vremena% broja% znanja%jezika% pravo i krivo ulavnom neuzimamo zdravo za gotovo;me6utim% upravo su te ideje ono

to istraujemo u filozofiji.

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

16/20

Sokrat tvrdi$ 3nam da nita ne znam.#o je osvje#ivanje vlastitog neznanja, u ,okratovojmetodi prvi stupanj% poetak spoznavanja.

oga!a se da se dekor pocijepa. Ustajanje% tramvaj%etiri sata rada u uredu ili tvorni!i% jelo% tramvaj% etiri satarada% jelo% san i tako ponedjeljak% utorak% srijeda% etvrtak%petak i subota u istome ritmu taj se put lako slijedi. 3o%

samo jednoa dana bukne za+to% i sve poinje s timzamorom u znaku u!enja. Poinje% to je znaajno. amorje na kon!u ina makinalan /ivot% ali istodobno s njimpoinje kretanje svijesti. *n je budi i zaziva na nastavak.Nastavak 8 to je nesvjesni povratak lancu ili 8 to jekonano bu!enje.("lbert

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

17/20

Platonova alegorija o pe#ini iz (rave

9judi su od ro6enja tako okovani da mou ledati jedino u zid predsobom. edino +to su u /ivotu vidjeli ; jedino +to je za nji-stvarnost ; sjene su na tom zidu. Prema toj aleoriji% i mi smo naneki nain robovi osjetila, svakodnevnog iskustva, vjerovanja i

navika. 1oemo li se u nji4 pouzdati'

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

18/20

)arl &aspers pojmom granina situacija oznaava /ivotni polo/aj ukome se ovjek na+ao pred nekom neotklonjivom tekomsituacijom. #a situa!ija izaziva posebni% promijenjeni oblik njeoveezisten!ije. #akve su ranine situa!ije na primjer trpnja% krivnja%borba% smrt...

,toa i stra4, tjeskoba i potresenost mogu biti izvori filozofiranja.aspers istie kako u suvremenom dobu na filozofiranje pokre4enaroito potreba za istinskom komunikacijom ("li ja postojimsamo kad sam s druima% sam sam ni+ta.0)

"leorijski primjeri poetka filozofiranja kao svojevrsno bu!enja izsna 9 tj. iz neznanja ; mou biti i film &atri* % kao i Hudd-inonapu+tanje doma i obitelji na poetku njeovo puta spoznaje istine(poledaj film &ali +uda).

stina #e vas osloboditi. =v >,?@A

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

19/20

ao izvor filozofiranja ; povezan s dosad spomenutom znati/eljomi u6enjem ; mo/e se navesti i sumnja = gr. skBpsisA ili dvojba.,umnja je ovdje ; u ve4ini sluaja ; zapravo te/nja da se kritikomiskustveno znanja i svakida+nje iskustveno svijeta postine

nova izvjesnost, tj. da se prevlada sumnja njenim dosljednimprovo6enjem (primjeri!e% kod Ces!artesa i "urelija "uustina).

Pa i onda kada netko dvoji% on /iviG kada dvoji% sje4a se onoa oemu dvojiG kada dvoji% uvi6a da dvojiG kada dvoji% /eli biti siuranGkada dvoji, misliG kada dvoji% zna da ne+to ne znaG kada dvoji%prosu6uje da se s neime ne treba olako slo/iti.0("uustin)

"ilozofirati znai sumnjati.(5i!-el de 5ontaine)

5/21/2018 Uvod u Filozofiju1ppt

20/20

Poti!aji filozofiji mou biti i

religija, znanost, umjetnost%kao i niz drui- /ivotni-fenomena i situa!ija...

@"ilozofija ne koristi ba

nita. 3aprotiv% ona ovjekaudaljuje od vanostisvakidanjice u kojoj senalaze njeove du/nosti%patnje i radosti% remeti a u

siurnosti njeova op-o6enjasa stvarima svijeta% baca ga ubezdan upitnosti i% do6e li dotoa% pribavlja mu znanje skojim ne mo/e ni+ta

zapoeti.(A. :ink% Uvod u filozofiju)

#rebamo se dakle baviti filozofijom ili se oprostiti od /ivota i oti4iodavle jer sve je ostalo golema besmislica i naklapanje.0 ("ristotel)