Utjecaj pandemije virusa COVID - 19 na izvedbugrađevinskih projekata

Rubić, Marija

Undergraduate thesis / Završni rad

2021

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Split, Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy / Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:123:016610

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-28

Repository / Repozitorij:

FCEAG Repository - Repository of the Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy, University of Split

SVEUČILIŠTE U SPLITU

FAKULTET GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE

ZAVRŠNI RAD

Marija Rubić

Split, 2021.

SVEUČILIŠTE U SPLITU

FAKULTET GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE

Utjecaj pandemije virusa COVID-19 na izvedbu

građevinskih projekata

Završni rad

Split, 2021.

Sažetak:

Pojava pandemije virusa Covid-19 poremetila je gospodarstvo, shodno tome niti građevinski sektor

nije bio iznimka. Izvođenje građevinskih projekata širom svijeta je bilo ugroženo na razne načine. Ovaj

rad promatra s kojim se sve izazovima susrela građevinska industrija u Republici Hrvatskoj. Konkretni

podatci su dobiveni provođenjem online ankete namijenjene širokom spektru djelatnika u

građevinarstvu; inženjerima, projektantima i izvođačima. Rezultati ovog istraživanja su otkrili da su

najveći izazovi bili kašnjenja u izvođenju zbog prekida rada uslijed provođenja mjera zaštite, problema

distribucije materijala te nedostatka kvalificirane radne snage.

Ključne riječi:

Covid-19, građevinarstvo, lanac opskrbe, globalni utjecaj, rad

The impact of the COVID-19 pandemic on the performance of

construction projects

Abstract:

The Covid-19 pandemic has disrupted the world economy and the construction sector was not an

exception. Execution of construction projects around the world has been compromised in various

ways. This paper has been prepared to evaluate the challenges the construction industry is facing.

Concrete data was obtained by conducting an online survey of wide range of construction workers,

engineers, designers and contractors operating in Croatia. Given results of research are: biggest

challenges were delays in execution due to the implementation of protection measures, the

distribution of materials and the lack of skilled workers.

Keywords:

Covid-19, construction, , supply chain, global impact, labour

Sadržaj

1.UVOD ............................................................................................................................................... 1

1.1 Struktura rada ............................................................................................................................. 2

1.1 Metode rada ................................................................................................................................ 2

2.COVID-19 ......................................................................................................................................... 3

3. UTJECAJ PANDEMIJE NA GRAĐEVINSKI SEKTOR ............................................................... 4

3.1 Proizvodnja ................................................................................................................................. 5

3.2 Transport ..................................................................................................................................... 6

3.3 Radna snaga ................................................................................................................................ 6

3.4 Financije ..................................................................................................................................... 8

3.5 Ugovori o građenju ................................................................................................................... 11

3.6 Organizacija gradilišta .............................................................................................................. 11

4. ANKETA ........................................................................................................................................ 12

4.1.Prikupljanje podataka ............................................................................................................... 12

4.2 Anketa, rezultati i analiza ankete .............................................................................................. 13

5. ZAKLJUČAK................................................................................................................................. 22

Literatura ............................................................................................................................................ 23

Popis grafova ...................................................................................................................................... 26

1.UVOD

Pandemija virusa COVID-19 promijenila je svakodnevne živote iz korijena. Nameće se pitanje

kako se to odrazilo na građevinsku industriju. Ta industrija ima značajan utjecaj na dinamiku

političkog, društvenog i gospodarskog razvoja (Donaldson, 2018). Građevinarstvo je bitan gospodarski sektor koji čini značajan udio u državnom proračunu,

zapošljava veliki postotak radne snage, potiče razvoj tehnologija, novih materijala i inovativnosti,

ali i uvjetuje preokrete u kretanju proizvodnih ciklusa (recesije) zbog efekta na proizvodnju i

prodaju.

Hrvatske građevinske tvrtke morale su se suočiti s mnogim preprekama u vezi s ugovorenim

obvezama, dostupnošću resursa, isporukama, zdravstvenim i sigurnosnim mjerama te odgodama ili

u konačnici otkazivanjima projekata. Cilj je ovog rada prikazati utjecaj pandemije virusa Covid -

19 na izvođenje građevinskih radova u Republici Hrvatskoj.

1

1.1 Struktura rada

Rad je podijeljen na četiri dijela. U prvom dijelu opisuje se novi virus te njegove karakteristike

i utjecaj na čovjeka. Drugi dio općenito govori o utjecaju pandemije na građevinski sektor kako

u svijetu, tako i u Hrvatskoj . U trećem dijelu objašnjena je struktura i način provođenja ankete,

a u završnom četvrtom dijelu, analiziraju se rezultati iste, kako bi dobili konkretne informacije

o utjecaju COVID-19 pandemije na građevinski sektor.

1.1 Metode rada

U svrhu istraživanja utjecaja virusa Covid -19 na izvedbu građevinskih radova, provedena je

anketa unutar širokog spektra lokalnih građevinskih dionika, s ciljem dobivanja uvida u

njihova mišljenja i iskustva. Metode korištene pri izradi ovog rada su: deskriptivna metoda,

komparativna metoda, metoda dedukcije, indukcije, metoda sinteze, metoda kompilacija,

metoda analize.

2

2.COVID-19

Virus COVID-19 nije prva kobna bolest s kojima se ljudska civilizacija susrela. Kroz ljudsku

povijest razne bolesti imale su obilježja pandemije; pr. kuga, velike boginje, španjolska gripa

te nedavno HIV, a od posljedica tih bolesti stradalo je više stotina milijuna ljudi. 2019. godine

pojavljuje se do tada nepoznat virus danas poznat pod nazivom COVID-19 i zaprijetio

cjelokupnom ljudskom stanovništvu i životu kakvog smo poznavali. Virus se prvi put pojavio

na tržnici morskih plodova i egzotičnih životinja Huanan u Wuhanu, višemilijunskom gradu u

provinciji Hubei u središnjoj Kini. Smatra se da se virus prenio sa šišmiša na čovjeka.

Unatoč činjenici da je cjelokupno stanovništvo Wuhana bilo u karanteni, virus se pojavio na

svim kontinentima. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je globalnu zdravstvenu

katastrofu tek 30. siječnja, a proglašenje svjetske pandemije dogodilo se 11.ožujka. Virus

uzrokuje bolest sličnu gripi s velikim varijacijama u kliničkoj manifestaciji. Većina ima blagi

do umjereni tijek bolesti, ali za oko 3,4% oboljelih, bolest ima smrtni ishod..

Dolazi do brzih reakcija svih država u cilju sprječavanja širenja pandemije. Lockdown,

socijalno distanciranje i prestanak rada mnogih poduzeća su postala nova svakodnevnica

svijeta, a posljedica novonastalih aktivnosti je između ostalih i ekonomska kriza.

.

3

3. UTJECAJ PANDEMIJE NA GRAĐEVINSKI SEKTOR

Tijekom gospodarske krize 2008. građevinski sektor u Hrvatskoj je bio među najpogođenijima, što

se očituje u padu obujma građevinskih radova i povećanju nezaposlenosti,da bi 2015. godine došlo

do usporavanja negativnih trendova, a u 2018. je zabilježena najviša stopa rasta opsega građevinskih

radova. Uslijed gospodarske krize došlo je do propadanja najvećih građevinskih tvrtki te je

onemogućeno preuzimanje velikih i zahtjevnih građevinskih radova. U 2019. godini primjećujemo

postupan oporavak aktivnosti, ali i pojavu nedostatka kvalificirane radne snage te rasta cijena

materijala (Bogdan, 2020). Prije pandemije COVID-19, u građevinskoj industriji postojala je

prijeka potreba za povećanjem produktivnosti, poboljšanjem izvedbe projekata, rješavanjem

nedostatka radne snage, smanjenjem fragmentacije, uvođenjem standardizacije i povećanjem

suradnje (Oesterreich and Teuteberg, 2016; Barbosa i sur., 2017; Nassereddine i sur.., 2020a, 2020b;

El Jazzar i sur, 2020a, 2020b; Bou Hatoum i sur., 2020.; Hatoum i Nassereddine, 2020; Sawhney i

sur, 2020.)

Unatoč dobrim prognozama 2020. godina je krenula u potpuno drugom smjeru. Uslijed

izbijanja pandemije došlo je do uvođenja raznih mjera za održavanja socijalne distance između

ljudi što je uzrokovalo ograničavanje djelatnosti ,a negdje i potpuni prestanak rada. Pandemija

s različitih aspekata utječe na građevinski sektor kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. U cilju

smanjenja negativnog utjecaja potrebno je identificirati najčešće probleme s kojima se suočava

građevinski sektor u vrijeme pandemije. Gamil i Alhagar pokušali su identificirati utjecaji na

cjelokupnu građevinsku industriju. Istraživanjem su otkrili pet najpogođenijih djelova:

smanjenje broja projekata, nedostatak radne snage, prekoračenje vremena i troškova gradnje.

(Gamil Y, Alhagar A 2020)

4

3.1 Proizvodnja

S obzirom na to da se mnoge države ne mogu osloniti na vlastitu proizvodnju građevinskog

materijala javlja se potreba za uvozom. Ograničen prijevoz i zatvaranje granica uzrokuju

kašnjenja prilikom dostave traženog materijala, a time i izvedbu projekata (European

International Contractors). Također, primjenom epidemioloških mjera tvornice su zatvarane u

svijetu tako i u nas, što je rezultiralo padom proizvodnje te sukladno povećanjem cijena. Mnoge

države poput Kine ili Italije koje su ujedno i bile među najpogođenijim Covidom-19 usporile

su ili u potpunosti prekinule proizvodnju u svojim tvornicama širokog spektra materijala od

cementa do čelika. Zbog kašnjenja ili nedostatka materijala koje je potreban za izvedbu radova

mnogi poduzetnici su bili primorani povećati cijene svojih usluga te usporiti izvedbu projekta

(Bogdan;2020). Postoji neizvjesnost što će biti s tržištem materijala nakon završetka

pandemije.Postoje šanse da će cijene građevinskog materijala pasti zbog ekonomske recesije.

S druge strane, vjerojatno bi cijene mogle rasti ako tvornice ostanu zatvorene duže vrijeme

(PNC Insights, 2020). Dugoročni utjecaj pandemije na građevinske lance opskrbe uključuju

pomak prema većoj raznolikosti dobavljača, upotrebi regionalnih dobavljača i povećanje

lokalnih zaliha kritičnih sirovina ili materijala (International Labour organization, 2020).

Unatoč negativnim učincima virusa Covid -19 na industrije, neke inovativne tehnologije. Npr.

inovacije „četvrte industrijske revolucije“: blok-chain lanac, umjetna inteligencija i analitika

velikih podataka, bi mogle poboljšati građevinski lanac opskrbe.

5

3.2 Transport

Sav je promet u državi ograničen zbog lockdown-a. Zabrana prelaska granica s ciljem

sprječavanja širenja virusa – za teretna vozila ne važi. Sve države su transport proglasile

neophodnim i vozačima omogućile prelaske granice uz ograničen boravak i kontakt samo za

potrebe dostave i preuzimanja robe. Međutim, kolone na granicama su se ipak produljile u

odnosu na normalno stanje, a samim tim i brzina transporta. Budući da su zemlje postavile

ograničenja prometa, materijalu koji se prevozi raste cijena (Al Hashmi). To je razlog

poremećaja opskrbe materijala te prestanak radova.

3.3 Radna snaga

Uslijed ograničenosti kretanja unutar županija pa čak i gradova, mnogi radnici su bili spriječeni

doći na svoje radno mjesto, osobito do otočnih gradilišta ( s obzirom na to da je dolazak na

otoke gotovo zabranjen). Prema dogovoru, radnici na osnovnim poslovima neće morati

održavati minimalni razmak sve dok su im svima zaštićeni usta i nos te ako među njima nema

ni jednog pripadnika rizičnih skupina. (Bogdan, 2020.)

Zbog ograničenja kretanja radnika javlja se problem nedostatka radne snage koji je sada još

jače izražen bez priliva stranih građevinskih radnika zbog zatvaranja granica ili

četrnaestodnevne karantene za sve strance koji dolaze u RH.

Preporučeno je koordinaciju sudionika provoditi gdje god je to moguće, putem računalnih

mreža te smanjiti broj sudionika na svim sastancima, a svi sastanci na zatvorenom se smanjuju

na minimum odnosno otkazuju ili se organiziraju na otvorenom.

Zbog smanjenja opsega posla uslijed prekida u opskrbnom lancu radi se u skraćenom vremenu.

Ostale mjere uključuju učestalu dezinfekciju objekata i primjenu različitih organizacijskih mjera.

Predloženi su višestruki modeli i tehnike za poboljšanje organizacije radne Srour i sur. (2006)

predložio je model za optimizaciju strateškog ulaganja u osposobljavanje i raspodjelu radne snage

na više građevinskih projekata. Točnije, Srour i sur. ( predložio je model koji može uzeti u obzir

strategiju za osposobljavanje radne snage u građevinarstvu, zapošljavanje novih radnika po potrebi

i njihovo raspoređivanje u različite građevinske projekte. Ovaj je model omogućio optimizaciju

radne snage stručnjacima za ljudske resurse sa strateškog stajališta

6

(Srour i sur., 2006.). Slično tome, Gomar i sur. (2002) proučavali su optimalnu raspodjelu multi

kvalificirane radne snage u građevinskim projektima. Autori su otkrili da, iako projekti imaju

koristi od multi kvalificiranih radnika, koristi su marginalne, s obzirom da imaju 20%

multikvalificirane radne snage (Gomar i sur., 2002).

Prema navodima hrvatskog časopisa Građevinar, analize Hrvatske gospodarske komore

pokazuju kako je travnju 2020. došlo do pada obujma građevinskih radova od 4,7% u odnosu

na travanj prethodne godine. Zanimljiva je činjenica, ako se promatraju prva četiri mjeseca

2020.godine, uočljiv je rast obujma građevinskih radova od 3,2% u odnosu na isto razdoblje

prethodne godine. Što se tiče strukture odrađenih sati, oni se nisu znatno promijenili u odnosu

na isto razdoblje 2019. godine. Na razini Europske unije, u prva četiri mjeseca 2020. zabilježen

je pad od 8.3% u odnosu na 2019 (HGK).

Ograničenja prisiljavaju građevinske tvrtke da se okreću prema upotrebi daljinskog upravljanja

gradilištima i građevinskim radovima te različitim tehnologijama. Također se izbjegavaju

poslovna putovanja, a ugovaranje i koordinacija poslova se odvija e-poštom, pozivima, on-line

sastancima i prezentacijama preko mrežnih aplikacija. Neke građevinske tehnologije koje su se

razvile su dronovi, roboti i autonomna teška oprema (Jones, 2020). Na primjer - dronovi će se

koristiti u građevinarstvu za nadziranje radnika i njihove sugurnosti od potencijalnih opasnosti,

roboti za obavljanje ponavljajućih zadataka, a autonomna teška oprema prilikom izvođenja

opsežnih radnih zahvata poput iskopa ili planiranja tla. Korištenje ovih tehnologija će pomoći

industrijama da ublaže rizik nedostatka radne snage, povećati radni učinak, a time i ukupna

produktivnost. Još jedna potencijalna upotreba tehnologije su QR kodovi za praćenje

pojedinačnih zapisa u okviru projekta. Do ove godine oni bi uglavnom bili zabilježeni

pismenom obliku. Još je rano za utvrđivanje može li tehnologija omogućiti poboljšane

sigurnosne prakse, kulturu i ponašanje, napominjući da građevinski sektor nije poznat po

prihvaćanju tehnoloških rješenja (Okpala i sur., 2020.) i da postoji konotacija porasta razine

stresa uz primjenu novih tehnologija (Holden i Sunindijo, 2018).

Unatoč tome, rad kod kuće i gradilišta baš i ne idu zajedno. Za mnoge poslove je neophodna

prisutnost radnika.

7

3.4 Financije

Jedan od problema s kojim se susreću građevinske tvrtke su financijski .Tri faktora utječu na

financijske rizike: kašnjenje isplata, povećanje troškova projekta i smanjenje brojnosti

projekata.

Isplata projekata obično se vrši u fazama. Dok se operativni troškovi povećavaju, tokovi prihoda

opadaju. Prekide radova koje su nametnuli vlada ili vlasnici obustavila su neke privatne i javne

građevinske radove, umanjujući očekivane isplate napretka potrebne za financiranje

cjelokupnog poslovanja. Dok se drugi projekti nastavljaju, neki vlasnici / izvođači radova

dodatno usporavaju obradu plaćanja ili proglašavaju bankrot, što utječe na sposobnost vlasnike

tvrtki da adekvatno vode vlastito poslovanje i plate dobavljače niže razine. Uz povećane

operativne troškove i kašnjenja s plaćanjem, dobavljači mogu biti podvrgnuti odgodama

zahtjeva za naknadu štete od strane obveznika kada projekti ne mogu biti završeni u

predviđenom roku (Michael A. Stover i sur.,2020). Za vladine projekte plaćanje će biti

realizirano nakon što građevinska tvrtka zatraži završenu fazu rada na projektu. Provođenjem

mjera,zaštita mnoga gradilišta su prestala s radom stoga određene faze nisu mogle naplatiti (S.H

Zamani, R.A Rahman, M.A Fauzi i L.M Yusof, 2020.).

Neki čimbenici koji bi mogli povećati troškove mogli bi biti otežana produktivnost, mjere

sigurnosti, produženi rokovi, povećani zahtjevi projekta , dezinfekcija zajedničkih prostorija,

logistika za daljinsku suradnju, manji obujam proizvodnje i kašnjenje dopreme materijala. Višu

cijenu materijala uzrokuju promjene deviznih tečajeva i povećana potražnja za opskrbom (S.H

Zaman, 2021.; Lachapelle, 2020). Nisu samo tvrtke u gubitcima već i razni dobavljači. Mnoge

tvornice prestaju s proizvodnjom. Štoviše, zbog smanjenja prodaje tvorničke robe, zatvaranja

tvornica te različitih gubitaka u građevinskom sektoru, država ne može naplatiti porez. Što

izravno utječe na BDP države.

Također, uslijed neizvjesnosti završetaka tekućih projekata mnogi investitori odustaju od

financiranja novih. Smanjuje se broj novih natječaja od strane vlade, jer su neki projekti još

uvijek ograničeni tijekom pandemije. Konkurencija izvođača veća je kada se ukupan broj

projekata smanji. Stoga, izvođači malih i srednjih tvrtki suočavaju se s više poteškoća u

dobivanju novih projekata, jer se trebaju natjecati s većim izvođačima radova (S.H Zaman,

2021.).

8

Krajem moratorija na zajmove, mnogi izvođači suočavaju se s problemima u otplati kredita.

Jedan od potencijalnih dugoročnih utjecaja na građevinske tvrtke je taj da se tvrtke s visokom

razinom duga i niskim novčanim rezervama mogu se suočiti s krizom likvidnosti (Deloitte

2020).

Građevinskim tvrtkama koje su u novčanim problemima nude se tri mogućnosti financijske

pomoći: bespovratna sredstva, financiranje i zajmovi.

Kako bi umanjili efekte moguće krize, bitno je održati određeni stupanj ekonomske aktivnosti

i očuvati stopu zaposlenosti, jer će se poslije završetka pandemije palo gospodarstvo lakše

oporaviti. Stoga je Vlada Republike Hrvatske donijela niz mjera za očuvanje gospodarskih

aktivnosti, kako bi poduzetnicima olakšala poslovanje u novonastalim okolnostima i omogućila

im nastavak rada uz očuvanje radnih mjesta. Primjerice, novčane potpore za očuvanje radnih

mjesta, COVID 19 zajmove i mjere Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

Također, Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatska

komora inženjera elektrotehnike, Hrvatska komora inženjera strojarstva i Hrvatska komora

ovlaštenih inženjera geodezije uputile su 24. ožujka 2020. predsjedniku Vlade Republike

Hrvatske prijedloge deset hitnih mjera koje bi pomogle u očuvanju njihovih sektora:

- omogućiti nastavak rada na gradilištima, osobito na infrastrukturnim projektima koji su

financirani iz EU-ovih fondova, a sve u skladu s uputama Stožera civilne zaštite Republike

Hrvatske

- ovjerene radove po svim javnim projektima plaćati odmah po ovjeri

- dopustiti/omogućitizamjenuuvoznihmaterijala/proizvodadomaćim

materijalima/proizvodima, i to bez velikih i dugih procedura u donošenju takvih odluka (pod

time se podrazumijeva to da kod zamjene materijala/proizvoda tehničke karakteristike

domaćega proizvoda koji mijenja uvozni trebaju biti iste ili bolje)

- hitno uspostaviti dostavne linije strateškoga materijala iz uvoza (npr. armaturno željezo,

staklo, aluminij i drugo)

- omogućiti rad pojedinih smještajnih objekata na jadranskoj obali za smještaj radnika uz

pridržavanje svih epidemioloških preporuka, jer će se u protivnome brojna gradilišta morati zatvoriti

9

- sudjelovanje države u financiranju dijela plaća zaposlenih u pravnim osoba iz sektora

graditeljstva i prostornoga uređenja, kako je to propisano za ostale sektore. Iako izrijekom nije

formalno onemogućen rad u građevinskome sektoru, zbog prirode posla u kojemu je potrebna

intenzivna komunikacija sa strankama u uredima i na terenu, posebno u geodetskim poslovima (terenske izmjere, izlaganja elaborata i slično), te poslove više nije moguće obavljati zbog

odbijanja komunikacije stranaka u postupku

- smanjiti doprinose za investicije ; građevinske dozvole

- otvoriti povoljne kreditne linije za tekuću likvidnost bez obzira na bonitete tvrtki

- potaknuti sve javne naručitelje, osobito državu, da nastave s planiranim postupcima javnih

nabava u gradnji, prostornome uređenju i djelatnostima vezanima uz gradnju te da raspisuju

nove postupke javne nabave u graditeljstvu. Samo dostupnost novih poslova dugoročno će

omogućiti zadržavanje zaposlenika.

- do završetka krize zaustaviti obvezu dostave ispisanih primjeraka idejnih i glavnih projekata

u postupcima izdavanja dozvola za gradnju jer se ispisani projekti moraju ovjeravati i slati iz jednog

ureda u drugi, često i iz jednoga grada u drugi; propisati samo mogućnost digitalne predaje

projekata. Isto primijeniti na dostavu ispisanih primjeraka geodetskih elaborata uredima za

graditeljstvo i katastar prilikom izdavanja potvrda na izrađene elaborate (Bogdan, 2020).

10

3.5 Ugovori o građenju

Iako je pandemiju nemoguće predvidjeti, izvođači su i dalje odgovorni za kašnjenja i

prekoračenja troškova za projekte u izvedbi. Problemi se javljaju temeljem klauzule koja se

naziva „viša sila“. Kada je Svjetska zdravstvena organizacija ( WHO ) 11. ožujka proglasila i

COVID-19 pandemije, moglo se pretpostavili da je to događaj „više sile“. Događaj se smatra

višom silom ako je neočekivan , neizbježan, nekontroliran, nepraktičan, izvan kontrole stranke

(Azfar, 2012; Ezeldin i Helw, 2018). Ta klauzula se odnosi na neočekivani događaj na koji

stranka nije mogla utjecati, a sprječava stranku da na vrijeme izvrši ugovoreni projekt. Iako je

to jedna od važnijih odredbi u građevinskom ugovoru, definicija i opseg ,,više sile'' varira u

cijelom svijetu. Augenblick i Rousseau (2012.) zaključili su da različiti zakoni i sudske prakse

primjenjuju različite pristupe definiranja događaja više sile. Unatoč situaciji proglašenje

pandemije nije utjecalo na važenje klauzule te su nastali mnogi sporovi između stranaka s

kašnjenjima (S.S King; 2021; Svetlana Marahonić, 2020). Stoga je neophodno prije ugovaranja

projekata procijeniti ugovorene odredbe, posebice na one koje se odnose na prekid projekta ,

pravo na produljenje vremena, istražiti mogućnost povećanja troškova, dostupnost resursa itd.

Prije svakog potpisivanja treba prethodno definirati uvjete dogovorene sa svim sudionicima u

gradnji.

3.6 Organizacija gradilišta

Preventivne mjere trebale bi biti uključene u cjelokupne procjene opasnosti rada i zadataka. Sve

građevinske tvrtke trebale bi utvrditi može li svaki zadatak izvršiti jedan zaposlenik, a ako ne,

tada bi se trebale usvojiti izvanredne mjere osobne zaštite kako bi se osigurala sigurnost svih

radnika. Radne aktivnosti treba podijeliti u različite smjene koje bi mogle pomoći u smanjenju

radnog opterećenja i smanjenju broja radnika na gradilištu (Iqbal i sur., 2021). Da bi se smanjila

interakcija među radnicima, vrijeme pauze trebalo bi se organizirati. Kontrola pristupa je važan

čimbenik (Stiles i sur., 2020). Na licu mjesta trebao bi biti kontroliran i ograničen broj

posjetitelja i radnika. Unatoč padu produktivnosti tijekom vrhunca blokade te stalnom

smanjenju osoblja na gradilištu, mnogi se projekti moraju završiti unutar dogovorenih rokova.

Uz to ,u završnim fazama projekta često se obavljaju istovremeno završni radovi npr.električni

radovi ili žbukanje, što traži koordinaciju različitih tvrtki. Kako bi radove izveli unutar rokova

neka gradilišta u svijetu prelaze na 24 satno radno vrijeme (Hallowell, 2010; Maynard i sur.,

2020).

11

4. ANKETA

Podatci su prikupljeni anonimnim anketiranjem 92 dionika u građevinskom sektoru. Studija je

bila ograničena na izabrane subjekte. Očekivan je veći odaziv ispitanika u anketi. Ispitivanje je

trajalo mjesec dana od 06. lipnja do 06.srpnja 2021. Kvalitativni pristup je korišten za analizu

prikupljenih podataka. Sljedeći odjeljak opisuje način prikupljanja i analizu dobivenih

odgovora.

4.1. Prikupljanje podataka

Anketa je dizajnirana u Google Forms-u, besplatnom aplikacijom koju nudi Google. Prikupljanje

podataka je provedeno preko anonimne ankete poslane različitim sudionicima u izvedbi

građevinskih radova. Postavljeno je 18 pitanja kojima su obuhvaćena pitanja vezana za veličinu

tvrtke, djelatnost kojim se tvrtka bavi, radne funkcije ispitanika, financije, dinamiku poslovanja,

probleme u vezi građevinskih materijala, radne snage. Ukoliko na neka pitanja nije bilo moguće

odgovoriti, ispitanici su mogli odgovoriti s opcijom „nije relevantno“.

12

4.2 Anketa, rezultati i analiza ankete

Anketa se sastoji od 18 pitanja. Prvi dio se odnosi na opće informacije o tvrtki u kojoj subjekt

radi, veličinu tvrtke, s kojom djelatnosti se tvrtka bavi, funkcija ispitanika u tvrtki, sjedište.

Drugi dio se odnosi na period od pojave virusa Covid -19 do danas, pitanja se baziraju na

financijama u poslovanju, dinamici poslovanja (sklapanju novih poslova, dovršavanju

postojećih, otkazivanju ili odgodi dogovorenog posla, potpunom prekidu rada), problemima s

distribucijom građevinskog materijala, potražnji za uslugama/proizvodima, te općem uspjehu

poslovanja za vrijeme pandemije.

1. Veličina tvrtke prema broju zaposlenih:

Graf 1 : Veličina tvrtke prema broju zaposlenih

Upit o veličini tvrtki rezultirao je tako što su većina anketiranih subjekata djelatnici većih tvrtki.

13

2. Djelatnost/i kojom se tvrtka bavi (može biti više odgovora):

Graf 2 : Djelatnost/i kojom se tvrtka bavi

U anketi je sudjelovalo 26 (28,3%) projektanata, 69 (75%) izvođača, 23 (25%) nadzornih inžinjera,

9 (9,8%) djelatnika u proizvodnji. Da se zaključiti da šarolik spektar građevinskih djelatnika je

sudjelovao u anketi.

3. Ukoliko ste u posljednjih godinu dana pretrpjeli financijske gubitke u poslovanju u

odnosu na isti period prije pojave COVID-19 pandemije, molim procijenite iznos istih.

Graf 3: Prikaz financijskih gubitaka

45,7% ispitanika je izjavilo kako su u proteklih godinu dana pretrpjeli financijski gubitak, a

14,1% je ostvarilo dobit. 7,7% ispitanika je doživjelo gubitke veće od 1 000 000 kn.

14

4. Jeste li imali poteškoće u sklapanju novih poslova?

Graf 4: Prikaz postotka subjekata koji su iskusuli poteškoće u sklapanju novih poslova

Iz prikupljenih podataka vidi se da su iskustva podijeljena, iako se većina od 57,6% se izjasnila da

nije imala poteškoća.

5. Jeste li imali poteškoća u dovršavanju već ugovorenih poslova?

Graf 5: Postotak subjekata koji su iskusili poteškoće u dovršavanju već ugovorenih poslova

Iskustva ispitanika su bila podijeljena.

15

6. Jeste li otkazali dogovoreni posao ili ga odgodili zbog Covida-19 ?

Graf 6: Prikaz postotka odgoda ili otkazivanja zbog Covida-19

Iz anketnih podataka vidljivo je da je 34,8% ispitanika otkazalo ili odgodilo posao.

7. Jeste li u nekom trenutku trebali u potpunosti prekinuti s radovima ?

Graf 7: Prikaz postotka potpunog prekida radova

57,5% ispitanika se izjasnilo kako je moralo prekinuti posao, a 1% prekinute poslove nije nastavilo.

4,3% nije se htjelo izjasniti. To je vjerojatno zbog ograničenja koja su postavljena na građevinske

projekte. Mnogi projekti su odgođeni ili otkazani prema vladinim savjetima ili zbog kontrole

zdravstvenih i sigurnosnih rizika. Također, mnogi ljudi su se štitili ili boravili u samozolaciji, stoga

je bilo manje ljudi na raspolaganju. Dobra vijest je da su gotove sve te tvrtke nastavile s radom.

Otprilike više od trećine ispitanika nije trebalo prekinuti s radom.

16

8. Jeste li promijenili bazu dobavljača materijala zbog Covida-19?

Graf 8: Prikaz postotka promjene dobavljača materijala

Odnos između građevinskih tvrtki i dobavljača za 69.6% ispitanika nije se promijenio te su nastavili

koristiti usluge istih dobavljača, dok je njih 14,1% moralo promijeniti bazu dobavljača.. Dostupnost

robe i usluga tijekom pandemije moglo je pridonijeti razlogu zašto su tvrtke trebale prestati s

radom.Ovi poremećaji mogli su igrati glavnu ulogu u smanjenu prometa tvrtke i zaustavljanju

poslovanja.

9. Je li Covid promijenio Vaš pristup prema nabavi građevinskog materijala?

Graf 9: Prikaz postotka promjene pristupa prema nabavi građevinskog materijala

Sukladno s prijašnjim podatcima, odnos između izvođača i dobavljača građevinskog materijala za

47.8% ispitanika je ostao isti. 34,8% ispitanika trebalo je promijeniti pristup prema nabavi

građevinskog materijala.

17

10. Potražnja za našim proizvodima/uslugama za vrijeme Covid -19 pandemije bila je ?

Graf 10: Prikaz potražnje proizvoda/usluga

52,2% ispitanika tvrdi da je potražnja za njihovim proizvodima/uslugama ostala nepromijenjena.

Kod 9,8% ispitanika prisutno je povećanje potražnje njihovih proizvoda/usluga.

11. Cijena naših usluga koje nudimo je za vrijeme Covid-19 pandemije je :

Graf 11: Prikaz kretanja cijena usluga

Za 58,7% ispitanika cijena usluga je ostala nepromijenjena, za 23,9% cijena se povećala, a 12% je

prilikom pandemije trebalo smanjiti cijenu svojih usluga. Također, zbog smanjenog broja projekata

dolazi do natjecanja između tvrtki. Manji i srednji poduzetnici imaju problema s dobivanjem novih

projekata jer se moraju natjecati s većim tvrtkama. Iz priloženih podataka se zaključuje da se cijena

usluga/proizvoda nije bitno promijenila. Daljnom analizom odgovora unutar 23,9% ispitanika koji

su povećali cijene svojih usluga, najviše je izvođača.

18

12. Jeste li ograničili dolaske ljudi na posao kao mjeru zaštite od Corona virusa?

Graf 12: Ograničenje dolazaka na posao

Iz grafa je vidljivo da su različite tvrtke imale različite pristupe prema dolascima radnika na posao.

38% radnika je tu mjeru primijenivalo i to najviše u sektorima projektiranja i proizvodnje .

19,6 % nije ograničilo dolazak ljudi na posao. Dok za 21,7% to nije bilo moguće i to najviše u

sektoru izvođenja građevinskih radova zbog prirode posla.

13. Je li primjetan veći broj odlazaka na bolovanje u zadnjih 15 mjeseci ?

Graf 13: Odlazak na bolovanja

0 – nije

5-značajan broj odlazaka

Ispitanici su na skali od 0 do 5 trebali ocijeniti je li se povećao broj odlazaka na bolovanje uslijed

bolesti COVID-a 19. Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, mnogi radnici nisu mogli raditi zbog

zdravstvenih mjera ili karantene, a neki su čak bili zaraženi virusom. Većina ispitanika (43,5%) se

izjasnilo da nije zamijetilo porast odlazaka na bolovanje u odnosu na prije.

19

14. Je li primjetan nedostatak domaće radne snage za vrijeme trajanja pandemije?

Graf 14: Nedostatak domaće radne snage

0 – nije

5-značajan broj odlazaka

Ispitanici su na skali od 0 do 5 trebali ocijeniti je su li primjetili nedostatak domaće radne snage. Najviše

ispitanika (36,7 % ) se izjasnilo da je osjetilo značajan nedostatak. Ne može se zaključiti je su li dobiveni

rezultati posljedica pandemije ili dugogodišnjeg trenda pada domaće radne snage.

15. Je li primjetan nedostatak stranih radnika zbog zatvaranja granica ili uvođenja 14 –

dnevne karantene za strane državljane?

Graf 15: Nedostatak stranih radnika

0 – nije

5-značajan nedostatak

Ispitanici su na skali od 0 do 5 trebali ocijeniti jesu li osjetili nedostatak stranih radnika uslijed

provođenja mjera zatvaranja granica i uvođenja dvotjedne karantene za strance. Mišljenja su bila

podijeljena.

20

16. Smatrate li da je uspjeh Vašeg posla ugrožen Covidom-19 pandemijom ?

Graf 16:Utjecaj Covida na uspjeh posla

Unatoč različitim nevoljama koje su pogodile veća i manja građevinska poduzeća, iskustva su bila

podijeljena, ali većina od 57,6 % je odgovorila da uspjeh njihovog posla i nije bio ugrožen

pandemijom. Iako ih je manje, prilično visok postotak naših ispitanika osjeća da Covid -19 prijeti

njihovom poslovanju. Od 42,4% koji su se izjasnili da je im je uspjeh bio ugrožen najveći postotak,

njih 76% bili su izvođači.

21

5. ZAKLJUČAK

Rezultati istraživanja govore o tome kako Covid -19 utječe na građevinsku industriju uzrokujući

financijske i operativne probleme. Nedostatak kvalificiranih radnika i problemi opskrbom materijala te

organizacijski problemi od dominantnog su utjecaja na izvođenje građevinskih projekata. Uz

primjenjivanje postojećih mjera, vlade država bi trebale koristiti dodatne mjere kako bi smanjile utjecaj

pandemije. Mnoge tvrtke zahtijevaju dodatnu pomoć,ali nemaju potrebne informacije od uprave i

banaka. Hrvatski građevinski sektor nije bio u tolikoj mjeri pogođen kao građevinski sektori u nekim

državama svijeta. Razlog možemo pronaći u tome što većinu sektora čine male ili srednje tvrtke te što

su se hrvatske tvrtke brzo privikle na rad u novim uvjetima. Najviše su bili pogođeni izvođači radova

zbog prirode svog posla, koji ovise o svim faktorima pogođenim pandemijom, kašnjenjem materijala,

nedostatkom kvalificiranih radnika, nemogućnošću rada od kuće. Većina subjekata nije doživjela veće

financijske gubitke, a dio je čak ostvario dobit. Unatoč nestabilnoj poslovnoj klimi više od polovice

ispitanika nije imalo problema u sklapanju novih poslova. Pitanje je hoće li se takav trend nastaviti u

budućnosti. Pandemija može imati i pozitivne efekte. Prije svega, ukazala nam je na nedostatke

postojećih radnih praksi, koje za rezultat imaju lošu produktivnost, visoku cijenu materijala, loša

izvedba projekta, nedostatak kvalificirane radne snage, problemi s održivosti i učinkovitosti te potrebu

za novim načinima rada. Prije Covida-19, tvrtke su radile u skupinama timova gdje je veći dio radio na

fizičkim mjestima, a vrlo mali broj članova radio je na daljinu. Trenutna je pandemija donijela značajne

promjene u građevinskoj industriji. Mogućnosti digitalnog inženjeringa postat će prekretnica za

izvođače i inženjere koji traže poboljšanje učinkovitosti, istovremeno pomažući industriji da se snađe u

prekidima i ublaži rizike izazvane virusom Covid -19. Tvrtke se mogu koristiti modularnom gradnjom,

riječ je o vrsti gradnje objekata gdje se dijelovi, odnosno moduli, izrađuju u tvornici nakon čega se

prevoze do odredišta i sastavljaju na licu mjesta. Prednosti modularne gradnje su učinkovitiji postupak

gradnje, bolja kontrola troškova i kvalitete te bolja održivost gradnje. Takav proces rada je od velike

pomoći u situaciji kao što je pandemija Covid-19 gdje je smanjen kontakt ljudi. Poticanje

izvangradilišnih tehnika gradnje (poput dizajna za proizvodnju i montažu) također je dobar način za

smanjenje ljudske interakcije na različitim lokacijama, istovremeno smanjujući otpad i neučinkovitost

u proizvodnji i montaži proizvoda. Pandemija Covid-19 je izazvala velike smetnje u građevinskom

sektoru, no također je i izazvala preusmjerenje industrije ka novim, modernim tehnologijama.

22

Literatura

1. https://www.eic-federation.eu/covid-19-and-global-construction

2. https://www.hgk.hr/omogucena-nabava-i-kupovina-gradevinskih-materijala-u-vrijeme-pandemije

3. https://www.vecernji.hr/biznis/tko-se-othrvao-korona-krizi-ovi-su-sektori-

dobro-poslovali-1489062

4. https://www.poslovni.hr/hrvatska/broj-gradevinskih-dozvola-nije-nizi-zbog-korone-

vec-nekih-starih-boljki-4246011

5. Izvještaj Hrvatske narodne banke

6. Vladine mjere : https://www.koronavirus.hr/vladine-mjere/101

7. Hamdan M. Al Mansoori, Alanoud Bandar Alsaud, Harith Yas The Impact of Covid 19

on Increasing the Cost of Labor and Project Price in the United Arab Emirate , 2021.

8. Ankan Biswas , Abhinandan Ghosh , Adrish Kar , Tuhin Mondal , Buntee Ghosh and

Dr.Prasanta Kumar Bardhan The impact of COVID-19 in the construction sector and

its remedial measures, 2021.

9. S.S King Mechanisms for addressing the impact of COVID-19 on infrastructure

projects, S.S King, 2021.

10. F.S. Ibrahim, M. Esa, E.Mustafa Kamal Covid-19 Pandemic Lockdown: The

Consequences Towards Project Success in Malaysian Construction Industry, 2020.

11. R.A Rahman, M.A Fauzi and L.M Yusof , Effect of COVID-19 on building construction

projects: Impact and response mechanisms, S.H Zamani, 2021.

12. https://www.hkig.hr/HKIG/FAQ/HKIG/

13. Dr. Khair Al-Deen Bsisu The Impact of COVID-19 Pandemic on Jordanian Civil

Engineers and Construction Industry, Dr. Khair Al-Deen Bsisu ,2020.

14. Alhashmi, J. (2020.). The COVID-19 Impact on Construction Contracts In UAE. Dubai Medical

Journal, 1–2.

15. Donaldson D 2018. Railroads of the Raj: Estimating the impact of transportation infrastructure. American Economic Review, 108 (4-5), 899-934

16. Građevinar 04/2020. , A.Bogdan

17. cacic.hr/wp-content/uploads/2020/04/visa-sila-i-clausula-rebus-sic-stantibus.pdf

18. https://www.euromodul.net/hr/modularna-gradnja/4_2

23

19. https://www.planradar.com/hr/modularna-gradnja/

20. Svetlana Marahonić, https://www.womeninadria.com/klauzula-visa-sila/, 2020

21. European International Contractors. “COVID-19 and the global construction

business”;2020

22. ILO. The effects of COVID-19 on trade and global supply chains 3 June 2020

23. Gamil Y, and Alhagar A 2020 The Impact of Pandemic Crisis on the Survival of

Construction Industry: A Case of COVID-19. Mediterranean Journal of Social

Sciences, 11(4), 122-122

24. Augenblick, M., and Rousseau, A. B., 2012. Force majeure in tumultuous times:

Impracticability as the new impossibility. The Journal of World Investment & Trade

25. Azfar, F., 2012. The Force Majeure “Excuse”. Arab Law Quarterly, 26(2), 249-253.

26. Maynard, S., Jones, W., Filtness, A., Gibb, A., & Haslam, R. (2020). Going

underground: Fatigue and sleepiness in tunnelling operations. Applied Ergonomics,

27. Okpala, I., Nnaji, C., & Karakhan, A. A. (2020). Utilizing emerging technologies

for construction safety risk mitigation. Practice Periodical on Structural Design and

Construction,

28. Holden, S., & Sunindijo, R. Y. (2018). Technology, long work hours, and stress

worsen work-life balance in the construction industry. International Journal of

Integrated Engineering,

29. Shelly Stiles,David Golightly,Brendan Ryan (2020). Impact of COVID-19 on health and

safety in the construction sector

30. Iqbal, M., Ahmad, N., Waqas, N. et al. (2021), “COVID-19 pandemic and

construction industry: Impacts, emerging construction safety practices, and proposed

crisis management framework”, Brazilian Journal of Operations & Production

Management, Vol. 18

31. PNC Insights. (2020). COVID-19 Scrambles Projections for Materials Prices. Retrieved

7 2, 2020, from https://www.pnc.com/insights/corporate-institutional/gain-

marketinsight/covid-19-scrambles-projections-for-materials-prices.html

32. Kendall Jones. (2020). Construction Technology is Reshaping the Industry. Retrieved 7

10, 2020, from constructconnect :

https://www.constructconnect.com/blog/technologyreshaping-construction-industry

33. Jared Lachapelle. (2020, 3 14). COVID-19: Cost Implications. Retrieved 7 2, 2020,

from https://www.consigli.com/covid-19-impact-material-supply-update/

34. Deloitte 2020 How the Construction Industry can take proactive steps to mitigate the

24

impact of Covid-19 restrictions

35. Gomar, J.E., Haas, C.T., Morton, D.P., 2002. Assigment and alocation optimization

of partially multiskiled workforce

36. Michael A. Stover, Cynthia E. Rodgers-Waire, Thomas J. Moran, 2020. Dealing With

The Construction Impacts Of COVID-19

25

Popis grafova

Graf Stranica

1. Veličina tvrtke prema broju zaposlenih 13

2. Djelatnost/i kojom se tvrtka bavi 14

3. Prikaz financijskih gubitaka 14

4. Prikaz postotka subjekata koji su iskusili poteškoće u sklapanju novih poslova 15

5. Postotak subjekata koji su iskusili poteškoće u dovršavanju već ugovorenih poslova 15

6. Prikaz postotka odgoda ili otkazivanja zbog Covida-19 16

7. Prikaz postotka potpunog prekida radova 16

8. Prikaz postotka promjene dobavljača materijala 17

9. Prikaz postotka promjene pristupa prema nabavi građevinskog materijala 17

10. Prikaz potražnje proizvoda/usluga 18

11. Prikaz kretanja cijena usluga 18

12. Ograničenje dolazaka na posao 19

13. Odlazak na bolovanja 19

14. Nedostatak domaće radne snage 20

15. Nedostatak stranih radnika 20

16. Utjecaj Covida na uspjeh posla 21

26