u - ccm bihccmbih.org/wp-content/uploads/2015/11/bih-hiv-aids... · web view2015/11/18 ·...

Plan tranzicijeza nastavak prevencije, liječenja i njege HIV/AIDS-a

u Bosni i Hercegovini za period 2015-2017

septembar 2015. godine

Ovaj dokument predstavlja radni materijal Državnog koordinacionog tijela za razvoj i praćenje implementacije programa Globalnog fonda za borbu protiv HIV/AIDS-a, malarije i tuberkuloze u BiH (CCM-a).

PREDGOVORPlan Tranzicije za nastavak prevencije, liječenja i njege HIV/AIDS-a u Bosni i Hercegovini za period 2015-2017 (PT) je pripreman od strane Radne Grupe Državnog koordinacionog tijela za razvoj i praćenje implementacije programa Globalnog fonda za borbu protiv HIV/AIDS-a, malarije i tuberkuloze u BiH (CCM-a). Pomenutu radnu grupu su činili sljedeći članovi:

Prim.dr. Šerifa Godinjak (Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, predsjedavajuća CCM-a i Radne grupe);

Prim.dr. Zlatko Čardaklija (Nacionalni HIV koordinator za Federaciju Bosne i Hercegovine);

Dr. Stela Stojisavljević (Nacionalni HIV Koordinator za Republiku Srpsku); Dr. Radomir Topić (Nacionalni HIV koordinator za Brčko distrikt Bosne i

Hercegovine); Dr. Jelena Ravlija (Federalno ministarstvo zdravstva, član CCM-a); Dr. Vesna Hadžiosmanović, (Klinički centar Univerziteta u Sarajevu -

Klinika za infektivnebolesti, član CCM-a);

Dr. Antonija Verhaz (Klinički centar Banja Luka - Klinika za infektivne bolesti, član CCM-a);

gosp. Samir Ibišević (Udruženje građana “PROI”, član CCM-a); gđa. Tatjana Preradović-Sjenica (Udruženje građana

"VIKTORIJA",predstavnica Udruženja) Dr. Suzana Hadžialjević (Partnerstvo za zdravlje Bosne i Hercegovine,

predstavnica organizacije); gosp. Srđan Kukolj (Udruženje građana „AAA“, predsjednik Udruženja); gosp. Denis Dedajić (Asocijacija „Margina“, predsjednik Asocijacije); gđa. Tijana Medvedec (Asocijacija „XY“, predstavnica Asocijacije).

Osobe koje su također dale svoj doprinos u pripremi ovog dokumenta: gđa. Ruzmira Gaco (Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i

Hercegovine,član CCM-a);

3

Dr. Jela Aćimović (Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, član CCM-a);

gđa. Zvjezdana Jakić (Asocijacija za potporu oboljelih od HIV-a APOHA, predsjednica Asocijacije);

gosp. Srđan Vidačković (Organizacija „World Vision Bosna i Hercegovina”, predstavnik organizacije)

CCM Sekretarijat i Projektna jedinica pri UNDP-u su pružili potpunu tehničku podršku radnoj grupi CCM-a tokom jednogodišnjeg procesa razvijanja PT-a.

SadržajUvod................................................................................................................................. 6Poglavlje 1: Ključni izazovi i mogućnosti.................................................................11Poglavlje 2: Pregled programskih aktivnosti za HIV u BiH...................................13Poglavlje 3: Izvori finansiranja za HIV programe u Bosni i Hercegovini i Analiza nedostataka....................................................................................................17

Federacija Bosne i Hercegovine.............................................................................17Republika Srpska......................................................................................................18

Izračun troškova produženja i izvori za period 2015-2016...................................26Poglavlje 4: Održivi Plan tranzicije za HIV, aktivnosti, finansiranje i pokazatelji..................................................................................................................... 27

Realan, ali optimiziran scenarij prioritetiziran u skladu s različitim finansijskim ograničenjima......................................................................................27

A. Aktivnosti smanjenja štete za injekcione korisnike droga (IKD) u kontekstu HIV epidemije......................................................................................30B. Muškarci koji imaju seksualne odnose s muškarcima (MSM) u kontekstu HIV epidemije......................................................................................38C. Preventivne aktivnosti za HIV za zatvorenike............................................42D. DPST mobilne aktivnosti (IPTCS)..................................................................45Osoba/e koja/e živi/e sa HIV-om i AIDS-om (PLWHA).......................................49Seksulane radnice/ici (SW) u kontekstu HIV epidemije..................................52Romi, migranti i povratnici..................................................................................54Politika i stigma.....................................................................................................57Zagovaranje............................................................................................................59

Uloga Ministarstva civilnih poslova, NAB-a, CCM-a, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Federalnog ministarstva zdravstva, te Odjela za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta u tranzicijskom periodu........................................................................................................................................ 59

4

Završne napomene......................................................................................................61

LISTA SKRAĆENICAAIDS Sindrom stečene imunodeficijencijeART Antiretroviralni tretmanARV Antiretrovirali (lijekovi)CCM Državno koordinaciono tijelo za razvoj i praćenje implementacije programa

Globalnog fonda za borbu protiv HIV/AIDS-a, malarije i tuberkuloze u BiH

OZO Obavezno zdravstveno osiguranjeOCD Organizacije civilnog društvaOI Oportunističke infekcije EP Plan produžetka grantaBDP Bruto domaći proizvodGFATM Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarijeHCT Savjetovanje i testiranje za HIVHCV Hepatitis C virusHIV Humani imunodeficijentni virusHR Smanjenje šteteIPTCS Integrisana prevencija, liječenje, njega i podrškaKAP Ključne populacije izložene povećanom riziku MCP Ministarstvo civilnih poslova BIHMF Ministarstva finansija FMZ Ministarstvo zdravstva FBIHMZSZRS Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike SrpskeMSM Muškarci koji imaju seksualne odnose sa muškarcimaNVO Nevladina organizacijaNSP Programi sterilnih igala i špricaLFA Lokalni agent FondaOST Zamjenska terapija u liječenju ovisnosti o opijatimaPLWHA Osoba/e koja/e živi/e sa HIV-om i AIDS-om PLHIV Osoba/e koja/e živi/e sa HIV-om PMTCT Prevencija prenosa sa majke na dijetePR Primarni primatelj

5

PSM Upravljanje nabavkamaIKD Injekcioni korisnici drogaSR Podprimatelj SPI Spolno prenosiva infekcijaSW Seksulane radnice/iciTB TuberkulozaPT Plan tranzicijeUN Ujedinjene nacijeUNDP Razvojni program Ujedinjenih nacijaUSD Američki dolarDPST Dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje SB Svjetska bankaSRZ Seksulano i reproduktivno zdravljeSZO Svjetska zdravstvena organizacija

Uvod

Ovaj dokument predstavlja analizu odgovora na HIV u Bosni i Hercegovini (BiH) tokom protekle dekade, koja obuhvata tekuće aktivnosti i buduću perspektivu u borbi protiv ove bolesti. Odgovori na HIV u BiH uključuje različite programske aktivnosti, kao što je Zamjenska terapija u liječenju ovisnosti o opijatima (OST), Smanjenje štete (eng. Harm reduction, HR) i Dobrovoljno povjerljivo savjetovanje i testiranje (DPST).

Bosna i Hercegovina je zemlja sa niskom prevalencom HIV-a: BiH nije premašila 0,5% slučajeva niti u jednoj od ključnih populacija izloženih povećanom riziku (KAP), a procenat kod opće populacije je manji od 0,1%. Godinu 1986. obilježio je prvi evidentirani slučaj HIV pozitivne osobe u BiH, te sve do 2014. godine ukupan broj HIV registriranih slučajeva iznosio je 266.

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, koji je sastavni dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Aneks III), Bosna i Hercegovina je demokratska država sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu „entiteti“). (Član I Ustava Bosne i Hercegovine). Odgovornosti Bosne i Hercegovine su propisane u članu II Ustava Bosne i Hercegovine, a one uključuju: vanjsku politiku, vanjsko-

6

trgovinsku politiku, carinsku politiku, monetarnu politiku kako je predviđeno u članu VII, finansije institucija i međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, imigracije, propise o izbjeglicama i azilu, provođenje međunarodnog i međuentitetskog krivičnog zakona, uključujući i odnose s Interpolom, osnivanje i rad zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih ustanova, regulaciju međuentitetskog transporta, kontrolu zračnog prometa.Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dvaju entiteta koji čine državu Bosnu i Hercegovinu, i ima sva ovlaštenja, nadležnosti i odgovornosti koje prema Ustavu Bosne i Hercegovine, ne spadaju u isključivu nadležnost institucija Bosne i Hercegovine. Federacija BiH se sastoji od federalnih jedinica (kantona).

Prema Ustavu Republike Srpske, Republika Srpska je teritorijalno jedinstven, nedjeljiv i neotuđiv ustavnopravni entitet, koji samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije. Sve državne funkcije i nadležnosti pripadaju Republici Srpskoj, osim onih koje u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine spadaju u isključivu nadležnost institucija BiH.

Sektor javnog zdravstva u BiH je organiziran po istom modelu, pri čemu u Republici Srpskoj on spada pod nadležnosti Instituta za javno zdravstvo, zajedno s 5 regionalnih centara, a u Federaciji BiH, osim Federalnog zavoda za javno zdravstvo, tu je i deset kantonalnih zavoda za javno zdravstvo, dok Brčko Distrikt ima Pododjel za javno zdravstvo.U Republici Srpskoj za finansiranje zdravstvenog sistema nadležan je je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, u Federaciji BiH finansiranje zdravstvene zaštite spada pod nadležnosti kantonalnih fondova (deset), kao i zajedničkog Federalnog fonda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, dok Brčko Distrikt također ima svoj Fond zdravstvenog osiguranja Brčko Distrikta BiH.

Od 2003. godine, Ministarstvo civilnih poslova BiH je odgovorno za sveukupnu koordinaciju zdravstvenog sektora u BiH, kao i za pitanja koja se odnose na međunarodne obaveze BiH, evropske integracije i međunarodnu saradnju iz oblasti zdravstva.

7

Savjetodavni odbor za borbu protiv HIV-a i AIDS-a u Bosni i Hercegovini (NAB) kojim od 2005.godine predsjedava Ministarstvo civilnih poslova (MCP), oformljen je početkom 2002. godine sa zadatkom izrade strategije, te daljim razvojem procesa planiranja i provedbe u oblasti HIV i AIDS-a Savjetodavni odbor čine imenovani predstavnici relevantnih ministarstava, civilnog društva i međunarodnih organizacija. Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska i Brčko distrikt BiH imaju nacionalne koordinatore za HIV i AIDS. Prvu Strategiju za sprečavanje i borbu protiv HIV/AIDS-a u Bosni i Hercegovini za period 2004-2009 usvojilo je Vijeće ministara BiH u februaru 2004. godine), a nakon nje je slijedila Strategija za odgovor na HIV i AIDS u Bosni i Hercegovini za period 2011-16 (BiH VM 2011.)1.

Ključna vizija obiju strategija je da BiH postane zemlja u kojoj će se incidencija, odnosno ukupan broj novih HIV infekcija smanjiti, uz nastojanja da zemlja postane okruženje koje će omogućiti dug, kvalitetan i zdrav život za sve osobe koje žive s HIV-om.

Ciljne grupe na koje su usmjerene aktivnosti postojeće strategije uključuju: opću populaciju, ključnu populaciju izloženu povećanom riziku od HIV infekcije (MSM, SW i njihovi klijenti, azilanti, izbjeglice, mobilne populacije, injekcioni korisnici droga, zatvorenici, mladi, osobe koje žive ispod granice siromaštva), kao i populacije koje imaju veći profesionalni rizik od izloženosti HIV-u (zaposlenici zdravstvenih ustanova koji su u kontaktu s tjelesnim tekućinama, policajci, vojnici, vatrogasci, pripadnici službe spašavanja, članovi udruženja i fondacija koje pružaju usluge smanjenja štete, itd).Odgovori na HIV u prethodnom periodu u BiH su uključivali sljedeće:

1. Usluge prevencije i njege koje se nude ključnim populacijama putem NVO-a, posebno onih koje se pružaju putem centara za pružanje psihosocijalne i medicinske pomoći (eng. Drop-in centres), “vratara” (eng. gatekeeper) iz ciljnih grupa i terenskih radnika;

1 http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/saopstenja/default.aspx?id=11807&langTag=hr-HR

8

2. Osiguravanje brzog testiranja i uključivanje novodijagnosticiranih PLHIV u centre za liječenje;

3. Pružanje ART i OI terapije za PLHIV;4. Osnažena veza između HIV i TB programa, i uvrštavanje testiranja i liječenja i/ili

upućivanje na testiranje za hepatitis B i C;5. Pružanje OST i proširen rad sa IKD;6. Smanjenje stigme i diskriminacije povezane sa HIV/AIDS-om;7. Daljnji razvoj vještina i tehničkih kapaciteta za učinkovito upravljanje uslugama i

pružanje programa.

Strategija uzima u obzir posebnosti HIV epidemije u BiH i osigurava značajnu ulogu civilnog društva i zajednica u multisektorskom odgovoru na HIV u zemlji.

Od 2006. godine, Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije (GFATM) finansijski je podržavao provedbu dva projekta fokusirana na prevenciju HIV i AIDS-a u BiH (u ukupnom iznosu cca 40 miliona USD2 ); i to Koordinirani državni odgovor na HIV/AIDS i tuberkulozu u ratom razorenom i visoko stigmatiziranom okruženju (faza I, novembar 2006. - oktobar 2008. godine; i faza II, novembar 2008 - oktobar 2011. godine), te Srazmjerno povećanje univerzalnog pristupa za najrizičnije populacije u Bosni i Hercegovini (faza I: decembar 2010. - novembar 2012. godine, faza II: decembar 2012. – novembar 2015. godine). Trenutni HIV projekat u BiH koji finansira GFATM je u skladu sa Strategijom za odgovor na HIV i AIDS u Bosni i Hercegovini za period 2011-2016 i direktno se bavi Milenijumskim ciljem šest (UN Millenium Development Goal-MDG) koji se odnosi na borbu protiv HIV/AIDS-a. Finansijski doprinos GFATM-a čini oko 30 do 35% ukupnog troška programa u borbi protiv HIV-a u BIH (2006-20153).

U trenutnom HIV projektu u Bosni i Hercegovini, uz finansijsku i tehničku podršku GFATM Runde 9, sredstva su bila najviše usmjerena na ključne populacije: IKD, MSM i SW i njihove klijente, Rome i mobilnu populaciju, a kroz period faze II, cilj je bio da se pokriju faktori koji leže u osnovi kasnog dijagnosticiranja HIV-a, uz uvođenje mobilnih DPST usluga.

2 http://portfolio.theglobalfund.org/en/Country/Index/BIH3 Izvještaji UNDP HIV AIDS Projektne jedinice o učešću države u odgovoru na HIV u BiH

9

Kao što je navedeno u Izvještaju o nezavisnoj evaluaciji4 Programa HIV, BiH je postala jedinstven slučaj postignutog konsenzusa, okupljanja i promocije saradnje između vladinog sektora i civilnog društva iz cijele BIH (Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta) putem platforme NAB-a i CCM-a. HIV Programi su pružili jedinstvenu priliku za uspostavljanje sistema anonimnih i besplatnih usluga povezivanja najskrivenijih ključnih populacija izloženih povećanom riziku sa sistemom javnog zdravstva. Stigma i diskriminacija prema najrizičnijoj populaciji se rješava i stavovi se polako počinju mijenjati.

Bihevioralne i biološke studije nadzora (u daljem tekstu: BBSS) 5 koje su provedene u 2012. godini među IKD, MSM i SW pokazale su stopu HIV prevalence od 2,7% među IKD, 1,2% među MSM i 0,5% među SW. Ovi trendovi ponašanja pokazuju da je postotak injekcionih korisnika droga, a koji su prijavili korištenje sterilne opreme za injektiranje prilikom posljednjeg ubrizgavanja iznosio 27% u 2008, 79% u 2010. i 91% u 2012. godini; postotak ženskih i muških seksualnih radnica/ka koji su prijavili upotrebu kondoma tokom penetrativnog seksa sa svojim zadnjim klijentom iznosio je 75,6% u 2008, 87,7% u 2010. i 88% u 2012. godini; postotak muškaraca koji su prijavili upotrebu kondoma zadnji put kada su imali analni seks s muškim partnerom bio je 49,2% u 2008, 63,7% u 2010. i 66,7% u 2012. godini.

Izvještaj o globalnom stanju smanjenja štete6 iz 2014. godine ukazuje da je evidentan veliki uspjeh u aktivnostima smanjenja štete, s najznačajnijim povećanjem programa sterilnih igala i šprica, koje je zapaženo u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Ukrajini. Došlo je do trostrukog povećanja u broju IKD koji su uvedeni u OST programe (do 49% za period 2007-2014), dok je broj KAP koji su prošli kroz savjetovanje nakon testiranja zabilježio značajan porast. Broj IKD koji su prošli kroz savjetovanje nakon testiranja u 2014. godini porastao je za 821% u

4 APMG, Nezavisna evaluacija HIV programa u BiH, 20135 Bihevioralna i biološka studija nadzora među injekcionim korisnicima droga u Bosni i Hercegovini, 2012: Uzorkovanje upravljano ispitanicima, Anketa i istraživanje rizičnog ponašanja u vezi sa HIV/SPI prevalencom među grupama izloženim povećanom riziku (MSM i SW) u BiH,20126 Globalno stanje smanjenja štete iz 2014. godine

10

odnosu na 2012. godinu, a za MSM povećan je na 165%, dok je broj za SW 13 puta veći u odnosu na 2012. godinu.7

Podaci o monitoringu i evaluaciji za period 2010-2014 pokazuju da je najčešći put prenosa HIV-a seksualnim putem (vidjeti grafikon 1). Tačnije, kao što je prikazano u ovom grafikonu, najveći postotak prenosa leži unutar heteroseksualne kategorije, uz homoseksualne/biseksualne postotke u sredini i IKD u krajnjem donjem kvartilu postotaka. Također je opisano neznatno, ali postepeno smanjenje preovladavajućih slučajeva od 2010. do 2015. godine među heteroseksualnom i IKD populacijom, te s druge strane sklonost kod homoseksualnih/biseksualnih slučajeva. U posljednjih nekoliko godina, MSM populacija čini najveći udio HIV AIDS slučajeva koji su dijagnosticirani u BiH, putem pretpostavljenog puta prenosa. Broj novih PLHIV slučajeva ne varira mnogo i kreće se otprilike u okviru do 20 HIV pozitivnih novih slučajeva godišnje. Ovo povećanje istovremeno odražava i porast broja HIV dijagnoza i smanjenje smrtnih slučajeva od AIDS-a nakon uvođenja antiretroviralne terapije.

Kao što je navedeno ranije, mnoge BBSS i slične studije pokazale su veliku stopu uspjeha u kontroli prevalence HIV-a, posebno u kontekstu testiranja na HIV i praćenja trendova u ponašanju među ključnim populacijama izloženim povećanom riziku (KAP): MSM , SW i IKD.

Prema tome, u najboljem je interesu zemlje da osigura održivost ovih rezultata. To će se postići kroz različite aktivnosti zagovaranja kako je

7 APMG, Bosna i Hercegovina, Strateški investicijski okvir za HIV i Mapa puta za tranziciju i održivost 2014 <http://ccmbih.org/publikacije-2/>

11

Osobe koje žive s HIV-om (preovladavajući slučajevi prema načinu prenosa)

Grafikon 1 Osobe koje žive s HIV-om (preovladavajući slučajevi prema načinu prenosa)

http://ccmbih.org/publikacije-2/

predviđeno Planom zagovaranja8, i kod donositelja odluka i u široj javnosti.

Glavni zadatak Plana tranzicije za nastavak prevencije, liječenja i njege HIV/AIDS-a u Bosni i Hercegovini za period 2015-2017 (u daljem tekstu: Plan tranzicije (PT)) je da se jasno odrede aktivnosti ključnih sudionika za mobilizaciju i učinkovito korištenje raspoloživih finansijskih sredstava za podršku prevenciji, liječenju i njezi u realizaciji i kratkoročnih i dugoročnih ciljeva HIV programa u BiH.

Trenutno se BiH nalazi u kategoriji zemalja9 s višim srednjim dohotkom, s niskom stopom prevalence HIV-a i teoretski bi trebala biti u stanju finansirati svoj vlastiti HIV program.

Ovaj Plan tranzicije je prvi konkretan pokušaj uspostavljanja jasne vizije onoga šta će se dogoditi u budućnosti, bez podrške GFATM-a.

Investicijske mogućnosti u spomenutom dokumentu pružaju nekoliko strateških pravaca za zemlju i sugerišu da je kombinacija antiretroviralne (ART) terapije i terapije za oportunističke infekcije (OI) za PLHIV sa srazmjernom pokrivenošću i ostalim preventivnim uslugama za HIV najekonomičniji pristup za kontrolu epidemije u budućnosti.

Poglavlje 1: Ključni izazovi i mogućnosti

Ukupna složenost administrativnog sistema u BiH predstavlja značajan izazov za pružanje usluga, u smislu standardizacije smjernica i protokola kako bi se osigurala održivost HIV programa u BiH. Odstupanja u regulatornom okviru između Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta predstavljaju veliki izazov za HIV programe u BiH. Jedan primjer je uvođenje OST-a u zatvorima: uspješno je uvedeno u FBiH, gdje se Ministarstvo pravde FBiH obavezalo da podržava ove aktivnosti svojim sredstvima, dok Ministarstvo pravde Republike Srpske do danas još uvijek nije podržalo OST aktivnosti u zatvorima. Možda je jedna od najvećih prepreka za budućnost HIV programa u BiH prevladavajuća i sveprisutna jaka stigma i diskriminacija prema KAP populaciji -

8 https://drive.google.com/file/d/0B9lyUiBPl46eUDBDZ2ZlU2dtVm8/view

9 <http://www.worldbank.org/content/dam/Worldbank/document/eca/BH-Snapshot.pdf>

12

posebno MSM i IKD- među širom javnosti i zdravstvenim radnicima. Ova predrasuda je također potaknuta vjerskim uvjerenjima, zajedno s konzervativnom i patrijarhalnom prirodom društva u BiH10. Tempo privrednog rasta usporen je u 2014. godini, a neprestane padavine u proljeće dovele su do najgorih poplava ikad zabilježenih u BiH otkad je počelo evidentiranje prije više od jednog stoljeća. Za te majske poplave 2014. godine procijenjeno je da su uzrokovale oko 2,9 milijardi USD šteta i gubitaka, što je ekvivalent od gotovo 15 posto BDP-a u 2014. godini11.

Kao rezultat ove prirodne nepogode, mnoge aktivnosti koje se odnose na odgovor na HIV i AIDS su bile pogođene. Jedan od primjera je OST centar sa oko 400 korisnika u Sarajevu koji je dobivao redovnu finansijsku podršku za svoj rad od kantonalne vlade u periodu 2002-2013. Uprkos činjenici da je ova aktivnost prvobitno budžetirana, te su je potvrdile kantonalne vlade, za tu aktivnost nije bilo raspoloživih sredstava u 2014. godini.

Ovaj nedostatak finansijskih sredstava je evidentan prilikom analize Izvještaja Fonda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH (Fond solidarnosti). Ovaj fond prevazilazi mnoge poteškoće uzrokovane različitim i nejednakim prilivima prihoda; Međutim, prikupljanje sredstava je na niskom nivou, a pokretljivost sredstava i pacijenata je ograničena.

Jedan od važnih izazova u Federaciji BiH je sve veći procenat osoba koje nisu pokrivene zdravstvenim osiguranjem. To je posebno slučaj među nezaposlenima, čiji broj i dalje raste, a trenutno nezaposlenost mladih iznosi oko 60%12.

Ukupni rashodi za zdravstvo u Bosni i Hercegovini danas se procjenjuju na oko 10.9 posto BDP-a (porast sa 7,1 posto u 2000. i 9,4 posto u 2006. godini), što je nivo sličan onom u zemljama EU15, ali je veći nego u mnogim susjednim zemljama13.

S druge strane, u ovoj dekadi sveobuhvatne finansijske podrške GFATM-a Bosni i Hercegovini za borbu protiv HIV i AIDS-a, druge donatorske agencije, koje bi inače finansirale dio ovih zdravstvenih aktivnosti, usmjerile su svoju pažnju na druga

10 APMG, Bosna i Hercegovina, Strateški investicijski okvir za HIV i Mapa puta za tranziciju i održivost 2014 <http://ccmbih.org/publikacije-2/>11 <http://www.worldbank.org/content/dam/Worldbank/document/eca/BH-Snapshot.pdf>12 http://www.mladi.gov.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=46&lang=hr13 <http://www.worldbank.org/content/dam/Worldbank/document/eca/BH-Snapshot.pdf>

13

socijalna i zdravstvena pitanja. U periodu 2015-2016. godine ovaj Plan tranzicije predviđa da će produžetak postojećeg GFATM Rd9 programa pokrivati najvažnije aktivnosti, kao što je pružanje usluga smanjenja štete poput OST-a, programa sterilnih šprica i igala i DPST (što je također u skladu s preporukama navedenim u Izvještaju o nezavisnoj evaluaciji HIV programa u BiH), kao i nabavku zdravstvenih i farmaceutskih proizvoda. U skladu sa Planom rada za produžetak granta14 potrebno je provesti Plan zagovaranja15 koji ima za cilj vraćanje donatorskih agencija za podršku dijelu programa prikazanog u ovom dokumentu , za pokrivanje onih aktivnosti za koje nije osiguran finansiranje.

I dalje postoje određene prepreke u vezi sa sistemima nabavki i sistemima izvještavanja u zemlji; Zakon o javnim nabavkama BiH nije u potpunosti usklađen sa EU zahtjevima16. Ovaj zakon, na primjer, omogućava velika odgađanja u nabavci raznih zdravstvenih proizvoda/radova, jer ponuđači mogu službeno prigovoriti na bilo koju komponentu procesa prikupljanja ponuda, i rješavanje bilo kojeg spora može trajati duže od šest mjeseci. Također, zbog višeslojne strukture zemlje, potreban je dodatni napor za poboljšanje sistema prikupljanja podataka i izvještavanja u zdravstvenom sektoru; To je posebno važno s obzirom na međunarodne obaveze BiH u vezi izvještavanja o HIV-u.17

Poglavlje 2: Pregled programskih aktivnosti za HIV u BiH

Opći cilj HIV programa u BiH (HIV program Federacije Bosne i Hercegovine, HIV program Republike Srpske i HIV program Brčko distrikta Bosne i Hercegovine) u periodu tranzicije treba usmjeriti na dostupnost zdravstvenih i preventivnih usluga u oblasti HIV i AIDS-a. To se posebno odnosi na visokorizične populacijske grupe, kao što je definirano u postojećim programima za HIV AIDS, ukoliko je moguće, na način predviđen za period 2006-2015. Međutim, zbog brojnih finansijskih ograničenja, Radna grupa CCM-a za pripremu Plana tranzicije identificirala je prioritetna područja za intervencije (ona će biti detaljnije opisani u poglavlju 4 ovog dokumenta).14 http://ccmbih.org/wp-content/uploads/2015/11/BIH-910-G03-H-HIV-AIDS-Project-Extension-Period-Main-docs.1.pdf15 https://drive.google.com/file/d/0B9lyUiBPl46eUDBDZ2ZlU2dtVm8/view16 http://www.javnenabavke.ba/vijesti/2008/Komparativni_prikaz_DirektivaEU_i_ZJNBiH.pdf17 Strategija za odgovor na HIV i AIDS u Bosni i Hercegovini za period 2011-2016, pp. 37-40.

14

Sudeći prema brojnim dokumenatima kojima su se procjenjivali programi odgovora na HIV u BiH u protekloj dekadi, čini se da će omogućavanje nastavka saradnje između vladinog sektora i OCD/NVO na polju prevencije i odgovora na HIV biti jedan od ključnih elemenata bilo kakvog budućeg strateškog planiranja u BiH .

Učinkovito liječenje HIV-a i njega za osobe koji žive sa HIV-om i AIDS-om je ključna strategija prevencije. Troškove liječenja i nabavke ART-a u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH,snose fondovi zdravstvenog osiguranja. Tri referentna centra u Banjoj Luci, Sarajevu i Tuzli (Univerzitetski Klinički centar Republike Srpske, Univerzitetski klinički centar Sarajevo i Univerzitetski klinički centar Tuzla) pružaju usluge liječenja za AIDS pacijente u posljednje tri dekade a finansiranje ART-om u potpunosti je osigurano od strane fondova zdravstvenog osiguranja.Iako se očekuje da će se finansiranje i podrška pravovremenom dijagnosticiranju i adekvatnom liječenju HIV/AIDS-a nastaviti, uz kontinuiranu opskrbu ARV terapijom (npr. 2014.godine DPST je bio podržan od strane Zavoda za zdravstveno osiguranje FBiH u iznosu od 79,072 EUR, a u finansiranju FBiH za ARV terapiju osiguran je iznos od 188,092 EUR, dok je u Republici Srpskoj u 2013. godini ARV terapiju finansiralo zdravstveno osiguranje Republike Srpske u iznosu od 135,067 EUR i troškove DPST u iznosu od 202,414 EUR18), očigledno je da je potrebno provesti dodatno prikupljanje sredstava. Time bi se osigurao kontinuirani terenski rad, posebno za IKD, kao i sredstva za programe razmjene igala i nastavak aktivnosti mobilnih timova za DPST.OCD pružaju kontinuiranu psihosocijalnu podršku za osnaživanje PLWHA kako bi se poboljšali njihovi životni uvjeti i za razvoj odnosa sa HIV pozitivnom zajednicom, zajedno sa njima bliskim društvenim krugovima i u široj zajednici. U posljednjih devet godina te aktivnosti uglavnom su finansijski podržavane kroz GFATM grantove.Jedan od utvrđenih strateških ciljeva za 2011-2016. godinu je smanjiti nivo stigme i diskriminacije koje su povezane s HIV i AIDS-om. U Planu zagovaranja19 predviđeno je da se ova aktivnost može dalje nastaviti korištenjem resursa koji su već osigurani u Planu tranzicije/produžetka aktivnosti, budžeta20 i doprinosa zemlje.

18 Doprinos zemlje za 2013. i 2013. godinu, UNDP HIV AIDS projekat u BiH.19 https://drive.google.com/file/d/0B9lyUiBPl46eUDBDZ2ZlU2dtVm8/view20 http://ccmbih.org/wp-content/uploads/2015/11/BIH-910-G03-H-HIV-AIDS-Project-Extension-Period-Main-docs.1.pdf

15

Provedba grantova dodijeljenih u Rd5 i Rd9 dobila je najviše ocjene od GFATM-a (A1: prelazi očekivanja) i gotovo svi ciljevi programa su premašeni. U obje runde granta, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) bio je od strane sudionika u Bosni i Hercegovini nominiran za primarnog primatelja sredstava GF-a (PR). Učinkovite HIV preventivne usluge za KAP, uključujući i program razmjene igala i šprica (NESP) i zamjensku terapiju u liječenju ovisnosti o opijatima (OST), putem mreže centara koji su finansirani domaćim sredstvima, centara za pružanje psihosocijalne i medicinske pomoći (eng. Drop-in centres) i terenskog rada, osiguravanje kondoma i ostalih usluga SRZ, uključujući dijagnostiku spolno prenosivih infekcija (STI), hepatitisa B (HBV) i C (HCV), kao i upućivanje na liječenje, uspješno su uvedene u Bosni i Hercegovini.

Ove usluge se pružaju putem bliske i plodne saradnje između vladinog i sektora civilnog društva21.Tokom druge polovine 2014. godine, ukupan broj IKD klijenata koji je obuhvaćen putem minimalnog paketa iznosio je 5,394, od čega su 3,350 bili zadržani klijenti, a 2,044 bili su jedinstveni klijenti u poređenju s prethodnim izvještajnim periodima. iz ovih podataka je evidentno da 12 trenutnih podprimatelja uspješno održava kontakt sa 62% svojih redovnih klijenata. U 2006. godini u BiH su djelovala 3 OST centra , u odnosu na 10 koliko danas postoji. Također, implementatorima HIV programa u Bosni i Hercegovini se obratilo pet dodatnih centara za mentalno zdravlje koji su bili zainteresirani za uključivanje u mrežu lokacija za smanjenje štete u BiH, a time bi i ukupan broj OST centara u BiH mogao iznositi 15 do kraja 2015. godine (vidjeti sliku 1 nastavku).Slika 1 UNDP/Globalni fond Runda 9, OST BiH Provedbene lokacije programa za period 2006-2015

21 APMG, Bosna i Hercegovina, Strateški investicijski okvir za HIV i Mapa puta za tranziciju i održivost 2014 <http://ccmbih.org/publikacije-2/>

16

Nadalje, preventivne usluge za HIV pružene su za 1,659 SW klijenata koji su obuhvaćeni u periodu od jula do decembra 2014. godine; 1,264 njih su bili ponovljeni klijenti, a 395 njih su bili jedinstveni klijenti u poređenju sa periodom od januara do juna 2014. godine. Dakle, evidentno je da su tokom druge polovine 2014. godine, specijalizirane OCD/NVO uključene u HIV programe u BiH uspješno održavale kontakt sa 76% svojih redovnih klijenata. Oni su također posjetili terenske lokacije i uveli nove aktivnosti, kao što su „pozorišta u kući“ u centrima za pružanje psihosocijalne i medicinske pomoći). Istovremeno, 3,154 MSM klijenata je obuhvaćeno pružanjem raznih preventivnih aktivnosti za HIV, od čega su 1,493 bili ponovljeni klijenti, a 1,661 bili su jedinstveni klijenti u odnosu na prvu polovinu 2014. godine. Preventivne usluge za HIV pružene su za 2,148 zatvorenika (koji se nalaze u 6 zatvora u Federaciji BiH i 6 u Republici Srpskoj) u periodu od juli decembar 2014. godine, što je predstavljalo povećanje od 15% u odnosu na postignute rezultate u 2013. godini.

U drugoj polovini 2014. godine, preventivne aktivnosti za HIV i AIDS za Rome, migrante i povratnike su provođene u kontinuitetu bez većih poteškoća, a rezultirale su pružanjem preventivnih usluga za HIV za 10,090 korisnika iz ranjivih grupa

17

(5,098 Roma i 4,992 migranata i povratnika ). Došlo je i do evidentnog i stabilnog porasta pokrivenosti, posebno od zadnjeg kvartala 2013. godine. Ovakav značajan porast pripisuje se većim naporima obuhvatanja putem DPST mobilnih timova i poboljšanjem umrežavanja između postojećih DPST centara i NVO sektora.

Do decembra 2014. godine, ukupan broj testiranja na HIV i savjetovanja, uključujući usluga rezultata, pruženo je za ukupno 3,102 klijenata (1,709 IKD, 1.071 MSM, 322 SW, 97 TB pacijenata i 3,634 ostalih). Ukupan godišnji broj KAP populacije koji su post-testirani u 2014. godini iznosio je 5,744 (3,394 IKD, 1,751 MSM i 599 SW, 191 TB i 6,642 ostali). Ukupno 114 pacijenata je prijavljeno da su na ART terapiji tokom druge polovine 2014. godine, što u odnosu na prethodni šestomjesečni period predstavlja povećanje od 12 pacijenata (Klinika za infektivne bolesti u Sarajevu prijavila je 63 pacijenta na ART terapiji, Klinika za infektivne bolesti u Banjoj Luci prijavila je 38 pacijenata na ART terapiji, dok je Klinika za infektivne bolesti Tuzla prijavila da je 13 pacijenata na ART terapiji). Broj odraslih osoba i djece uključenih u programe HIV njege kojima je procijenjen i evidentiran TB status u toku njihove zadnje posjete iznosio je 100%.

U svjetlu finansijskih ograničenja koja će se ukazati tek nakon što finansiranje GFATM-a prestane u trenutnom obimu, Radna grupa CCM-a za izradu Plana tranzicije definisala je niz mogućih promjena u programskim ciljevima. Treba imati na umu da će 2016. godine, ukoliko GFATM prihvati Plan tranzicije, raspoloživi eksterni izvori finansiranja biti upola manji od onih u prethodnih pet godina. Istovremeno, oni uvode određivanje prioriteta kao dio provedbe HIV programa koji ima za cilj realan, ali optimiziran scenario. Odabir prioriteta u skladu s različitim finansijskim ograničenjima razrađen je u Poglavlju 4. ovog izvještaja.

Poglavlje 3: Izvori finansiranja za HIV programe u Bosni i Hercegovini i Analiza nedostataka

Slijedi22 osvrt sistema finansiranja za Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku.

Federacija Bosne i Hercegovine

22 <https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon-o-zdravstvenom-osiguranju-FBiH.pdf>

18

Prikupljanje sredstava i udruživanje resursa

Trenutna stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje je 16,5% od bruto plaće (u odnosu na 14,5% iz 1991. godine i 30,0% 1997. godine, uslijed pada broja osiguranih osoba u odnosu na ukupno stanovništvo). Sredstva za zdravstvo uglavnom dolaze iz doprinosa na plaće, pored malog dijela poreza na ostali lični dohodak, kantonalnih i općinskih budžeta, međunarodnih donacija i drugih izvora. Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju iz 1997. godine, osiguranje je „obavezno na području Kantona (član 1.) 23.

Pravo na zdravstveno osiguranje imaju „osobe u radnom odnosu i druge osobe koje vrše određene djelatnosti ili imaju određeno svojstvo“. Članovi porodice osiguranika su naknadno osigurani. Stope doprinosa i način obračuna i plaćanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje utvrđuje Federalno ministarstvo finansija i Zakon o doprinosima. Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja mogu odrediti svoje stope, što zakon omogućuje pravnim kantonalnim tijelima, ali stope moraju biti jednake ili ispod stopa utvrđenih Zakonom o doprinosima. Trenutnu prosječnu stopu doprinosa od 16,5% bruto plaće čini 12,5% iznosa koji plaća zaposlena osoba i 4% iznosa koji plaća poslodavac.

Svake godine se od svakog kantona zahtijeva da pripremi i podnese finansijski plan obaveznog osiguranja (prihodi i rashodi) svom kantonalnom ministru zdravstva na odobrenje. U slučaju da rashodi premašuju planirani prihod, kantonalni i općinski budžeti moraju pokriti razliku. Svih deset kantonalnih zavoda za zdravstveno osiguranje potom upravljaju svojim sredstvima i izdvajaju sredstva za pružatelje. Obavezno reosiguranje je predviđeno kao pokriće posebnih okolnosti tokom elementarnih nepogoda i globalne epidemije. U tom smislu se ne očekuje da će se sredstva prikupljati kao doprinosi za reosiguranje od strane zavoda za reosiguranje, nego da se njima upravlja i da se čuvaju u Zavodu zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. Kantoni također mogu samostalno uvesti tzv. „prošireno zdravstveno osiguranje“ kako bi se proširila pokrivenost za usluge koje nisu obuhvaćene obaveznim programima zdravstvenog osiguranja. Iako su dokazi samo bazirani na anekdotalnim iskustvima, naširoko se pretpostavlja da postoji

23 HiT 2002 je korišten za tekst kao izvor za ovaj dio dokumenta, ali zbog zastarjelih brojki referenca za brojke iz 2012. godine je preuzeta od Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH <http://www.fipa.gov.ba/informacije/poslovanje/doprinosi/default.aspx?id=90&langTag=hr-HR>

19

http://www.fipa.gov.ba/informacije/poslovanje/doprinosi/default.aspx?id=90&langTag=hr-HR

značajna praksa neprijavljivanja stvarnih iznosa plaća, što negativno utiče i na doprinose za osiguranje, kao i na fiskalne račune. Nedostatak kantonalnih sredstava u kombinaciji s neravnomjernom raspodjelom stanovništva među kantonima znači da je količina podijeljenog rizika često premala.

20

Republika SrpskaZakonom o zdravstvenom osiguranju propisano je da su svi građani Republike Srpske obuhvaćeni obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Načelo obaveznosti podrazumjeva da su svi građani obavezno prijavljeni na zdravstveno osiguranje po nekom od osnova propisanih Zakonom. Korišćenje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja uslovljeno je uplaćenim doprinosom za zdravstveno osiguranje, izuzev za djecu do 15 godina, trudnice i porodilje do navršene prve godine života djeteta. Ovim kategorijama građana, pod uslovom da su prijavljeni na zdravstveno osiguranje, omogućeno je korišćenje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i onda kada nije uplaćen doprinos. Osnovice i stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje propisani su Zakonom o doprinosima.Obavezno zdravstveno osiguranje sprovodi Fond zdravstvenog osiguranje Republike Srpske, rukovodeći se načelima solidarnosti, uzajamnosti i jednakosti.

Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja su propisana Zakonom o zdravstvenom osiguranju i opštim aktima Fonda zdravstvenog osiguranja. Paket prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja čine pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanja). Sva prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja dostupna su svim osiguranim licima pod jednakim uslovima i ne zavise od visine uplaćenog doprinosa za zdravstvenog osiguranje.

Dio prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske finansira u cjelosti, a za dio prava, i osigurana lica učestvuju u troškovima (participacija). Participacija je neophodna jer sredstvima iz doprinosa za zdravstveno osiguranje nije moguće isfinansirati sva prava, pri čemu su pojedine kategorije osiguranih lica oslobođenje plaćanja participacije. Preko 50 odsto ukupno osiguranih u Republici Srpskoj je po nekom osnovu oslobođeno plaćanja participacije.

Ključni omogućavajući faktori i potencijalni izazovi za tranziciju

21

Slika 2 Ciljevi Politike za smanjenje štete iz oblasti ovisnosti u FBiH

Određene opće prijetnje ili potencijalni rizici u provedbi preventivnih aktivnosti za HIV bile su razmatrane, analizirane i uspješno razrađene u fazi II projektnog dokumenta „Srazmjerno povećanje univerzalnog pristupa za najrizičnije populacije u Bosni i Hercegovini. Projektni dokument potpisan je između UNDP-a ( kao primarnog primatelja GFATM fondova u BiH) i Vijeća ministara BiH u novembru 2013. godine. Primarni cilj ovog dokumenta je osigurati učinkovitu i djelotvornu provedbu projekta. Kao takav, dokument nudi temeljit pregled projektnih aktivnosti (koje su uključene u ovaj Plan tranzicije na način određivanja prioriteta, a koje su pobliže razrađene u nastavku u Planu nastavka aktivnosti kao sastavnog dijela Plana tranzicije). Također se navodi lista mogućih rizika (kao što je vrlo stigmatizirana populacija korisnika i organizacija zdravstvenih sistema u Bosni i Hercegovini) koji se mogu pojaviti tokom provedbe preventivnih aktivnosti za HIV i predlažu se aktivnosti koje treba preduzeti u narednom periodu , kao što je objašnjeno u tekstu u nastavku.

Programi razmjene igala u BiH

Jedno od pitanja koje bi moglo predstavljati problem za provedbu ovog Plana tranzicije je nejasan status programa razmjene igala u BiH, a time i potreba za poboljšanje zakona u tom području. Iako se program razmjene igala de facto već odvija u BiH, a posljednjih osam godina bio je u potpunosti usaglašen s nadležnim organima, status implementatora nije u potpunosti definiran u relevantnom zakonodavstvu. Međutim, važno je naglasiti da je na nivou FBiH, Politika za smanjenje štete iz oblasti ovisnosti u FBiH (u daljem tekstu Politika24) usvojena na 112. sjednici Vlade FBiH.

24 Politika za smanjenje štete (harm reduction) iz oblasti ovisnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2014

22

Politika prepoznaje četiri konkretna cilja:1. Promoviranje i posredovanje u upućivanju ovisnika o drogama u

ustanove za liječenje ovisnosti o drogama ili mentalne centre u

zajednici,

2. Povećanje svijesti javnosti o načelima smanjenja štete,

njegovim politikama i programima,

3. Bolja koordinacija kantonalnih i lokalnih programa za

smanjenje štete na teritoriji FBiH,

4. Smanjenje stigme i diskriminacije prema osobama koje

zloupotrebljavaju narkotike

Opći cilj ove politike je smanjiti stopu narušavanja zdravlja među IKD, a time smanjiti i mogućnost infekcija koje se prenose krvlju, putem dijeljenja nesterilnih šprica i igala u FBiH.

Stigma i diskriminacija

Još jedan potencijalni problem za provođenje preventivnih aktivnosti za HIV od 2015. i poslije je činjenica da ciljni korisnici ovog programa pripadaju populaciji koja je još uvijek vrlo stigmatizirana u današnjem bh. društvu, uključujući HIV pozitivne osobe, korisnike droga, muškarce koji imaju seksualne odnose s muškarcima i Rome. Prema tome, dosta predrasuda je i dalje prisutno u široj javnosti u pogledu aktivnosti koje su usmjerene na pomaganje i dobrobit te populacije. Razne aktivnosti zagovaranja u okviru programa HIV trebaju biti usmjerene na stvaranje poticajnog okruženja u kojem te aktivnosti neće biti osporavane, nego pozitivno prihvaćene kod većine stanovništva BiH i pri čemu će se opći stav prema grupama koje su trenutno stigmatizirane trajno poboljšati.

Postoje tri ključne mjere u skladu s provedbenim aktivnostima za provođenje ciljeva protiv stigme i diskriminacije koji su predviđeni u planu zagovaranja25.

1. Poboljšanje istraživanja u vezi stigme i diskriminacije s ciljem poboljšanja programa prevencije.

2. Motivacija i poticanje donositelja odluka u cilju sticanja njihove podrške u realizaciji aktivnosti.

3. Poboljšanje pristupa prema prevenciji stigme i diskriminacije među svim sudionicima u procesu.

M&E

Jedinice za monitoring i evaluaciju čije je trenutno sjedište pri Zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine i Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, zajedno sa Sektorom za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova BiH, zadužene su za uspostavljanje sistema kako bi se osiguralo prikupljanje podataka relevantnih za monitoring i evaluaciju;

U cilju održavanja protoka podataka vezanih za HIV i AIDS u Bosni i Hercegovini, od velike je važnosti da se osiguraju minimalna dodatna sredstva za održavanje


23

postojećeg softvera za M&E (trenutno ga finansira GFATM, oko 500 EUR godišnje) kada sredstva GFATM-a više ne budu dostupna. Nadalje, svi relevantni sudionici trebaju osigurati sredstva za ljudske resurse u cilju održavanja softvera za M&E funkcionalnim i u punom kapacitetu kako bi služio svojoj svrsi.

Finansiranje GFATM-a naspram doprinosa države (2010-2014)

Uprkos različitim finansijskim ograničenjima, GFATM zahtijeva od svake zemlje, koja prima njegovu pomoć kao primarni primatelj, da pristane da se sufinansiranje zemlje za HIV prevenciju, liječenje i njegu predstavi kao dio ukupnih troškova zdravstvenih sistema . Grantovi koje je CCM BiH dobio u sklopu Rd5 ukupno su iznosili 10,870,928 USD26 za period granta od 1. novembra 2006 do 31. oktobra 2011. godine. U sklopu Rd9, dodatnih 21,827,664.22 EUR27 potpisano je za provedbeni period od 1. decembra 2010. do 30. novembra 2015. godine. Tokom tog perioda , od 2006. godine pa nadalje, zemlja je uspjela osigurati dokaze o doprinosu većem od 65% od ukupnog troška projekta u BiH.

Uprkos navedenim finansijskim ograničenjima, zemlja je uspjela u tome da doprinos bude veći od 65% od ukupnog troška sredstava kojima se podržava projekat HIV u BiH. Grafikon 2, predstavlja dio finansijskih izdataka BiH za HIV za period 2010-2014; Brojke se temelje na podacima koji su dostavljeni GFATM/LFA koje predstavljaju doprinos zemlje za odgovor na HIV i korištenje finansiranja GF-a za navedeni period.

26 < http://portfolio.theglobalfund.org/en/Grant/Index/BIH-506-G01-H > 27 < file:///C:/Users/adrinic/Downloads/BiH-910-G03-H_GA_1_en.pdf >

24

http://portfolio.theglobalfund.org/en/Grant/Index/BIH-506-G01-H

Grafikon 2 Raspoloživost finansijskih resursa 2010-2014 u EUR

Nacionalni zdravstveni račun

Bosna i Hercegovina primjenjuje Nacionalne zdravstvene račune još od IPA projekta Reforme Javnog zdravstva I i II iz 2008. godine, koji je finaliziran sa Izvještajem o nacionalnim zdravstvenim računima za Bosnu i Hercegovinu za period 2009-2011.

Tokom faze II HIV projekta koju finansira GFATM, radilo se na podračunima za HIV/AIDS i tuberkulozu a rezultati istog se nalaze u Izvještaju koji je dostupan u sektoru za zdravstvo (informacioni sistemi u zdravstvu) pri Ministarstvu civilnih poslova. Metodologija koja je korištena za podračun Nacionalnih zdravstvenih računa za HIV/AIDS i tuberkulozu snažno se oslanja na postignuća i rad unutar IPA projekta Reforme Javnog zdravstva II u Bosni i Hercegovini, Nacionalni zdravstveni računi za Bosnu i Hercegovinu.

U okviru rada na podračunima za HIV/AIDS i tuberkulozu osnovana je Radna grupa za nacionalne zdravstvene račune na osnovu imenovanja relevantnih MZ. Okvir SHA 2011 koji je Savjet ministara Bosne i Hercegovine već usvojila korišten je za razvoj HIV/AIDS podračuna. Rasprave o metodologiji za izradu podračuna, uključujući

25

ograničenja podračuna i ključne zahtjeve za podacima vođene su tokom sastanaka organiziranih u sklopu rada na HIV/AIDS podračunima, kao i odluka o metodologiji koja će se primjenjivati konsenzusom svih sudionika.

Identificirane su glavne prepreke za korištenje najnovije metodologije nacionalnih zdravstvenih računa:

izostanak službenog usvajanja metodologije Produkcijskog alata za zdravstvene račune (eng. Health Accounts Production Tool, HAPT) pri nadležnim državnim tijelima

Protokol o saradnji po pitanjima vezanim za međunarodne obaveze izvještavanja Bosne i Hercegovine u zdravstvu, koji je potpisan u februaru 2014. godine, čime se uspostavila jasna izvještajna metoda, uključujući komunikacijske kanale

nedostatak odgovarajuće obuke iz oblasti metodologije Produkcijskog alata za zdravstvene račune (eng. Health Accounts Production Tool, HAPT) za osoblje koje je zaduženo za prikupljanje i kompilaciju podataka

dovršeni procesi na agregaciji podataka za prethodne godine, uključujući 2012. godinu, te poteškoće u razvrstavanju podataka u ovom trenutku u skladu sa zahtjevima Produkcijskog alata za zdravstvene račune (eng. Health Accounts Production Tool, HAPT).

Navedene prepreke treba prevladati kako bi se primijenili alati za nacionalne zdravstvene račune, uključujući HAPT i HAAT. Tokom perioda tranzicije podrška će biti pružena u nastavku napora na ugrađivanju novih alata za nacionalne zdravstvene račune za funkcioniranje nacionalnih zdravstvenih računa. Važno je napomenuti da ovo ne predstavlja pristup koji će se koristiti samo u svrhu aktivnosti na nacionalnim zdravstvenim računima u sklopu GF HIV/AIDS projekta, nego je s istim potrebno nastaviti kroz snažnu podršku koju pruža SZO u smislu ekspertize i znanja.

26

Kompletna slika finansiranja za period 2015-2017

Cilj tranzicije je održati nastavak prioritetnih HIV programskih aktivnosti nakon završetka granta GFATM-a u pokušaju da se zatvori jaz između realnih zahtjeva za resursima i raspoloživih finansijskih sredstava. Ovaj dokument jasno pokazuje da je osnovni uvjet za finansijsku održivost budućih odgovora na HIV u Bosni i Hercegovini smanjenje troškova za razne usluge koje se pružaju korisnicima.

Kao što je prikazano u „Strateškom investicijskom okviru za borbu protiv HIV/AIDS s naglaskom na održivost u Federaciji Bosne i Hercegovine“28 finansijska sredstva koja su potrebna za osiguranje svih aktivnosti koje trenutno finansira GFATM u Federaciji Bosne i Hercegovine uključuju kako slijedi:

Kanton Sarajevo - cca. 0, 5 mil. EUR

Tuzlanski kanton - cca. 0, 45 mil. EUR

Zeničko-dobojski kanton - cca. 0, 4 mil. EUR

Hercegovačko-neretvanski kanton - cca. 0,3 mil. EUR

Unsko-sanski kanton - cca. 0,2 mil. EUR

Ostali kantoni - cca. 0,15 mil. EUR

Ukupno: cca. 2 mil. EUR

Nuđenje finansijski učinkovitih paketa će biti relevantnije za privlačenje domaćih i međunarodnih donatora. Očekuje se da će jaz ostati pri projektiranju budućih aktivnosti vezanih za HIV zbog poteškoća dobivanja dugoročnih obaveza i iz domaćih i međunarodnih izvora.

U priloženom Planu tranzicije/Planu rada za nastavak aktivnosti i budžet29 navodi se da će 3,187,081 EUR biti dovoljno da u potpunosti pokrije različite programske aktivnosti usmjerene na očuvanje prevalence HIV-a ispod 0,01 kod opće populacije i 0,05 za ključnu populaciju izloženu povećanom riziku. Ovaj iznos pokriva aktivnosti koje trenutno finansira GFATM, a ukupna ulaganja BiH u HIV preventivno liječenje i njegu su povećana

28 < http://www.zzjzfbih.ba/obavijest/ >

29 http://ccmbih.org/wp-content/uploads/2015/11/BIH-910-G03-H-HIV-AIDS-Project-Extension-Period-Main-docs.1.pdf

27

http://www.zzjzfbih.ba/obavijest/

Grafikon 3 Pregled budžeta 2015-2017 - Plan tranzicije u EUR

za 13 miliona EUR u prosjeku godišnje u posljednje tri godine. Plan tranzicije identificira finansijski jaz od oko 319.577 EUR u 2016. godini. To je zato što će doprinos zemlje vjerovatno ostati na istom nivou, a uštede od Rd9 HIV granta će pokriti samo osnovne i prioritetne aktivnosti do iznosa od 1,139,869 EUR.

Kako ovaj dokument jeste plan tranzicije za odgovor na HIV i AIDS-a za period 2015-2017, pretpostavlja se da će snažne i dobro planirane aktivnosti zagovaranja biti provedene kako bi država bila u mogućnosti da osigura dodatnih 1,139,493 EUR za prioritetne programske aktivnosti i za nabavku lijekova, medicinskih proizvoda i roba u 2017. godini, isključujući troškove upravljanja primarnog primatelja. Time bi se osigurala održivost prioritetnih programskih aktivnosti sa smanjenim finansiranjem u iznosu od oko 2,047,588 EUR (2015-2017).

28

Finansiranje učinkovitog paketa prilikom suočavanja s budžetskim ograničenjima nakon prestanka finansiranja od strane GFATM-a

Kako bi se uspješno riješila pitanja faze tranzicije i održivosti HIV/AIDS preventivnih programa u Bosni i Hercegovini, izvršeno je smanjenje od oko 20% od postojećeg budžeta GF-a (period juli 2014- novembar 2015). Pristup smanjenja zasnovan je na finansiranju učinkovitog paketa usluga (odgovor temeljen na dokazima) što je ključno pri minimiziranju širenja HIV među ključnom populacijom izloženoj riziku. Metodologija za budžet Plana nastavka aktivnosti koji pokriva period od 1. jula 2014. do 31. decembra 2016. je dobila najrealnije troškove na temelju procijenjenih izdataka usmjerenih na osiguravanje pružanja minimalnog paketa usluga za korisnike/ključnu populaciju izloženu povećanom riziku. Stoga, sve budžetske kategorije i troškovi su revidirani smanjenjem jediničnog troška za ljudske resurse, planiranje i administraciju, troškove režije i troškove nabavke. Dobiveni rezultati su omogućili produženje provedbe prioritetnih programskih aktivnosti do 30. septembra 2016. i period zatvaranja do 31. decembra 2016. Ovaj pristup učinkovitog finansiranja paketa omogućava dodatno vrijeme kako bi se osigurala postepena tranzicija za prioritetne programske aktivnosti, čime se minimiziraju bilo kakvi tranzicijski nedostaci u odgovoru na HIV i AIDS u BiH.

Izračun troškova produženja i izvori za period 2015-2016

U pogledu dostupnosti novčanih sredstava Jedinica za upravljanje HIV/AIDS projektom pri UNDP-u izračunala je potrebe za sredstvima finansiranja za 2015. i 2016. godinu na temelju Izvještaja o napretku (eng. Progress Update, PU) koji pokriva period od 1. januara 2015-30. juna 2015. godine za podnošenje GFATM-u 15. avgusta 2015. godine. Prema poravnanju novčanih sredstava primarnog primatelja, stanje novčanih sredstava primarnog primatelja sa 30. junom 2015. iznosi 2,366,432 EUR, od tog iznosa obaveze

29

za izvještajni period iznose 354,144 EUR. Stoga, raspoloživa novčana sredstava na dan 30. juni 2015. godine iznose 2,012,288 EUR.

Potrebe primarnog primatelja (prema reprogramiranom budžetu za period 1. juli 2015 - 30 novembar 2015) iznose 1,113,205 EUR. Budžet za nastavak aktivnosti za period 1. decembar 2015 - 30. septembar 2016 iznosi 1,362,976 EUR. Stoga, ukupna sredstva potrebna za pokrivanje posljednjeg semestra 2015. godine i period produžetka iznose 2,476,181 EUR. Razlika između potrebnih sredstava i raspoloživih novčanih sredstava će biti pokrivena neisplaćenim sredstvima iz faze II u iznosu od 451,381 EUR. Potencijalni nedostatak od -12,512 EUR će biti pokriven razlikom novčanih sredstava podprimatelja sa 30. junom 2015. godine u ukupnom iznosu od 175,955 EUR. Od tog iznosa 131,962 EUR predstavlja stanje novčanih sredstava ZZJZ FBiH , što se treba smatrati kako obaveza za period januar-juni 2015. godine, tako da ovi izdaci nisu evidentirani u ATLAS sistemu. Ostatak novčanih sredstava podprimatelja iznosi 43,993 EUR kojima će se pokriti potencijalni manjak potrebnih sredstava u iznosu od -12, 512 EUR, kao i aktivnosti zatvaranja u trajanju od 6 mjeseci. Detaljan obračun je dio budžetskog dokumenta Plana tranzicije30.

Ovdje bi Jedinica za upravljanje HIV projektom pri UNDP-u željela naglasiti činjenicu značajnog negativnog uticaja koji USD-EUR kurs ima na provedbu aktivnosti (Ugovor o grantu je potpisan u EUR valuti, ali UNDP djeluje u USD).Radi vašeg lakšeg snalaženja u Izvještaj o napretku koji pokriva period januar-juni 2015. godine, Jedinica za upravljanje projektom pri UNDP-u prijavila je 52,847 EUR neto gubitka uslijed kursa valuta. Međutim, ova fluktuacija kursnih stopa može imati uticaja na dostupnost novčanih sredstava i provedbu programa.

Poglavlje 4: Održivi Plan tranzicije za HIV, aktivnosti, finansiranje i pokazatelji

Primarni cilj ovog poglavlja je pružiti racionalan i praktičan pristup održivoj tranziciji i finansiranju HIV odgovora. To bi trebalo pomoći zemlji u daljem strateškom planiranju u oblasti HIV i AIDS-a u BiH, te na praktičan način smanjiti ovisnost o vanjskim resursima


30

usmjeravajući se na investicije s najvećim stepenom učinkovitosti i ekonomičnosti. Istovremeno, opći cilj je postići univerzalnu pokrivenost HIV prevencije, liječenja, njege i usluga podrške, uzimajući u obzir potrebe i ranjivost ključnih pogođenih populacija.

Realan, ali optimiziran scenarij prioritetiziran u skladu s različitim finansijskim ograničenjima

Ovaj scenario predviđa optimiziranu učinkovitost prema sadašnjim dostupnim finansijskim sredstvima kako bi se dobila vrijednost za novac, a istovremeno uz nastavak ispunjavanja prioritetnih programskih ciljeva i održavanja maksimalne pokrivenosti učinkovite prevencije HIV-a i njege među ključnom populacijom izloženoj povećanom riziku.

Poboljšana učinkovitost unutar komponenti prevencije, liječenja i programa njege, uporedo s preraspodjelom finansijskih sredstava za administrativne i troškove upravljanja obuhvataju plan za produženje programskih aktivnosti31 do kraja 2016. godine. To je učinjeno pomoću već utvrđene budžetske preraspodjele iz programskog budžeta Rd9 za HIV (za 2014/2015. godinu). Krajnja namjera je da se dodatno osigura nastavak prioritetnih aktivnosti32 u 2016. godini i da se osigura neometana tranzicija finansijske podrške GFATM-a na druge raspoložive donatore. Sastavni dio ovog scenarija je Plan tranzicije/Plan rada za nastavak aktivnosti, Budžet33 i doprinos zemlje.

Poticajna šema je usaglašena među svim ključnim sudionicima HIV/AIDS programa, dok je finansiranje omogućio GFATM. Ovim se predviđa isplata poticaja na plaće medicinskom osoblju pri relevantnim zdravstvenim ustanovama koje su direktno povezane s HIV/AIDS programskim aktivnostima u BiH u sljedećim oblastima:

1) Nacionalni koordinator za HIV/AIDS u Federaciji BiH i Programski koordinator za HIV u Republici Srpskoj,

2) Koordinatori za HIV/AIDS Ministarstva civilnih poslova,3) Osoblje resursnih centara, uključujući jedinice za M&E u Federaciji BiH i Republici

Srpskoj,4) osoblje Metadonskog centra u Federaciji BiH i Republici Srpskoj,

31 http://ccmbih.org/wp-content/uploads/2015/11/BIH-910-G03-H-HIV-AIDS-Project-Extension-Period-Main-docs.1.pdf32 http://ccmbih.org/wp-content/uploads/2015/11/BIH-910-G03-H-HIV-AIDS-Project-Extension-Period-Main-docs.1.pdf33 http://ccmbih.org/wp-content/uploads/2015/11/BIH-910-G03-H-HIV-AIDS-Project-Extension-Period-Main-docs.1.pdf

31

5) Osoblje DPST centara u Federaciji BiH i Republici SrpskojPoticaji se isplaćuju na sistemu koji je temeljen na rezultatima i ne duplicira redovne aktivnosti koje oni provode prema njihovim trenutnim opisima radnog mjesta.

Važno je napomenuti da su se ovi poticaji postepeno gasili/smanjivali od 2013. godine, s krajnjim ciljem da se ugase do 2015. godine. Poticaji koji su dati bilo kojem pojedincu u periodu 2013-2015 nisu premašili procenat plaće koji je dogovoren sa Globalnim fondom. U ovom periodu, većina partnera obavezali su se na nastavak pružanja usluga koje je podržavao GFATM od 2006. do 2016. godine, bez dodatnih poticaja i kao dio njihovog redovnog rada. U većini slučajeva, ti poticaji su pokrivali dodatne troškove različitih aktivnosti monitoringa, evaluacije i izvještajnih aktivnosti prema GFATM/LFA/PR koje ne bi bile potrebne kada vlasništvo zemlje nad programima bude iznosilo 100% ili slično (jer se to smatra dijelom dugoročne strategije održivosti). U trenutnim opisima poslova i zadataka tih sudionika, predviđeno je izvođenje, praćenje i izvještavanje o takvim aktivnostima bez dodatnih finansijskih poticaja.Kvalitet pružanja usluga OCT i DPST-a ključnim populacijama izloženim povećanom riziku zavisi od odgovarajućeg broja zdravstvenih radnika, njihovog učinka, uslova u radnim prostorijama u kojima se pružaju zdravstvene usluge, te dostupnosti opreme i lijekova. Provedba aktivnosti u okviru programa HIV/AIDS zavisi od pravovremenog i odgovarajućeg zapošljavanja, osposobljavanja, usavršavanja i upravljanja ustanovama koje pružaju usluge u okviru HIV/AIDS programa. Očekuje se da će se korištenjem projektnih sredstava smanjiti troškovi i povećati kvalitet zdravstvenih usluga u okviru HIV/AIDS programa. Prema tome, predviđeno je da zdravstveni stručnjaci koji rade na OST aktivnostima u ustanovama za liječenje ovisnosti o drogama, te u mentalnim zdravstvenim centrima u Federaciji BiH i centrima za mentalno zdravlje u Republici Srpskoj, uključujući medicinske stručnjake koji pružaju DPST usluge dobiju poticaje u okviru perioda produženja. Poticaji dati svakom pojedincu izračunavaju se na takav način, da poticaji koji će biti isplaćeni tokom perioda produženja ne premaše postotak plaće koja se isplaćuje u godini 5.

Pružanje usluga od strane OCD/podprimatelja različitim ključnim populacijama izloženim povećanom riziku je u potpunosti finansirano iz grantova GFATM-a (Rd5 i Rd9) u periodu od skoro deset godina i oni su bili uključeni u brojne aktivnosti razvoja kapaciteta koji se

32

tiču administrativnih, programskih, kao i aktivnosti nabave, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.

U posljednjoj dekadi, UNDP, kao primarni primatelj, pružio je veliki broj posebnih obuka iz oblasti upravljanja programom, poslovne administracije, kao i obuke vezane za nabavke. Izgradnja kapaciteta je uspostavljena za podršku kapaciteta za nabavke pri OCD/SR. Primarni primatelj je također proveo ad hoc kratkoročne programe obuke koji su bili praćeni na licu mjesta kontinuiranim mentorstvom i podrškom procesima nabavke koje su provodili OCD podprimatelji. Ovaj pristup maksimizirao je priliku za održivu integraciju politika nabavke koje su razvile OCD prema lokalnom zakonodavstvu u prakse kroz niz slučajeva u kojima su same OCD stekle dragocjena iskustva u provođenju postupaka nabavke. Isti pristup je korišten u integriranju opskrbnog lanca i praksi upravljanja zalihama u svakodnevne operativne modalitete organizacija civilnog društva, kako bi se omogućila održivost postojećih HIV preventivnih usluga utvrđenih u sklopu granta GF-a.

Navedeno je zasigurno omogućilo većini njih da traže različite finansijske modalitete. Dakle, Plan tranzicije predviđa da većina optimiziranih (iako već smanjenih) aktivnosti i dalje bude na raspolaganju za ključne populacije izložene povećanom riziku u BiH nakon perioda produženja.

Glavni prioriteti u odgovoru na HIV i AIDS u BiH

Plan tranzicije koji uključuje prijedlog za produženje aktivnosti34 koje finansira GFATM definira glavne prioritete u odgovoru na HIV i AIDS u BiH. Te prioritetne aktivnosti za period produžetka/nastavka utvrđene su na osnovu epidemiološkog stanja u zemlji, analize puteva prenosa, i rezultata BBSS istraživanja; kao takvih:A. Aktivnosti smanjenja štete za IKD u kontekstu HIV epidemije34 http://ccmbih.org/wp-content/uploads/2015/11/BIH-910-G03-H-HIV-AIDS-Project-Extension-Period-Main-docs.1.pdf

33

B. HIV preventivne aktivnosti za MSMC. HIV preventivne aktivnosti za zatvorenikeD. DPST mobilne aktivnosti (IPTCS)E. Psihosocijalna podrška za PLWHAF. Aktivnosti zagovaranja za osiguravanje održivosti navedenih optimiziranih intervencija

Aktivnosti navedene pod A do F također su dio preporuka iz Nezavisne evaluacije HIV programa u BiH.

A. Aktivnosti smanjenja štete za injekcione korisnike droga (IKD) u kontekstu HIV epidemije

IKDU BiH, četiri NVO (PROI, Viktorija, Margina i Poenta) su angažovane u pružanju programa igala/šprica za IKD. IKD se obuhvataju putem terenskih aktivnosti (u najmanje 28 lokacija) i u centrima za pružanje psihosocijalne i medicinske pomoći (eng. Drop-in centres) (11). Kroz svoje aktivnosti terenski radnici i sekundarni posrednici (gatekeeper-i i vršnjački edukatori) pružaju minimalni paket usluga (dijeljenje igala i šprica, kondoma, IEC materijala i savjetovanja) za svakog klijenta. Nadalje, korisnici se upućuju na dodatne usluge kao što su HIV/SPI, HCV testiranje, druge stručnjake, OST centre i psihosocijalna/pravna pomoć, zavisno od potreba klijenta. Trošak nabavke materijala za provedbu program smanjenja štete s prosječnom pokrivenošću od 130 igala/šprica po korisniku za 2014. godinu, iznosio je 170,550 EUR, što je finansirano putem podrške GFATM-a.Podaci prikupljeni za period 2010-2014 ukazuju na smanjenje broja HIV pozitivnih slučajeva među IKD. Potreban je učinkovit odgovor, utemeljen na dokazima kako bi se smanjilo brzo širenje HIV-a među populacijom injekcionih korisnika droga, ali i kako bi se spriječilo dalje prenošenje bolesti na ostale populacije (uključujući redovne seksualne partnere i seksualne radnice/ici ) čime bi se značajno proširila epidemija.

Grafikon 4 prikazuje broj IKD koji su obuhvaćeni putem programa razmjene igala i šprica (2011-2014).

34

Broj IKD koji su obuhvaćeni NSP programom (2011-2014)

Grafikon 4. Broj IKD koji su obuhvaćeni NSP programom (2011-2014)

Opskrba iglama, špricama i materijalima za smanjenje

štete će se osigurati putem finansiranja GF-a do septembra

2016. godine s prosječnom pokrivenošću od 130

igala/šprica po korisniku godišnje.

Trošak za materijale za smanjenje štete za 2016. godinu

iznosi 70,348 EUR

Plan nastavka aktivnosti35 predviđa da će pokrivenost IKD ostati na istom nivou kao što je i planirano za 2015. godinu36 (6,839 korisnika, što predstavlja 54,7% od ukupne pokrivenosti ove populacije). Korisnici kojima je potrebna ova usluga trebaju se uputiti na postojeće organizacije/javne ustanove koje pružaju takve usluge „besplatno“ (usluge su već dostupne u javnim zdravstvenim i socijalnim ustanovama).

Metodologija za budžet Plana nastavka aktivnosti za IKD uključuje (za period od 1. decembra 2015. godine do 30. juna 2016.godine) sniženje troškova povezanih s pružanjem socijalne, medicinske i/ili pravne pomoći za IKD u centrima za pružanje psihosocijalne i medicinske pomoći (eng. Drop-in centres).

Treba napomenuti da je usvojen veći broj strateških dokumenata37 kako bi se olakšao ovaj proces tranzicije. U navedenom vremenskom roku, Rd9 HIV AIDS Programa će (uz pomoć predloženog Plana rada nastavka/tranzicije i budžeta) osigurati minimalnu distribuciju paketa usluga za IKD preko specijaliziranih OCD/podprimatelja i optimiziranih centara za pružanje psihosocijalne i medicinske pomoći (eng. Drop-in centres). Predviđeno je da će se nakon septembra 2016. godine dovoljno vremena posvetiti OCD/podprimateljima koji se bave IKD kako bi se podržale njihove aktivnosti kroz alternativne načine finansiranja. Postojeći centri za pružanje psihosocijalne i medicinske pomoći (eng. Drop-in centres) koji pružaju podršku za IKD su već upisani u proces certificiranja kao preduvjet za dobivanje državnih sredstava u 2016. godini i nakon tog perioda.

Ukupni reprogramirani budžet za OCD/podprimatelje koji pružaju usluge IKD za period od jula 2014. do septembra 2016. godine iznosi 1,070,624 EUR, što predstavlja porast od

35 http://ccmbih.org/wp-content/uploads/2015/11/BIH-910-G03-H-HIV-AIDS-Project-Extension-Period-Main-docs.1.pdf36 Rd9 Faza II Okvira učinka37 Akcioni plan za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga u Federaciji Bosne i Hercegovine 2012-2013; Državna Strategija nadzora nad opojnim drogama, sprječavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u Bosni i Hercegovini 2009-2013; Državni Akcioni plan za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga u Bosni i Hercegovini, 2009-2013; Strateški plan razvoja zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine u periodu od 2008. – 2018- godine; Politika za smanjenje štete iz oblasti ovisnosti u FBiH, Vlada FBiH, Službeni glasnik FBiH 32/14 od 7. maja 2014. godine; Strategija nadzora nad opojnim drogama i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u Republici Srpskoj za period od 2008. do 2012. godine, Akreditacijski standardi za drop-in centre u FBiH, Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (AKAZ) 2014.

35

Slika 3 Ukratko o opskrbi iglama i špricama /troškovima

13% u odnosu na odobreni budžet (od jula 2014. do novembra 2015. godine) za ovu aktivnost.

Četiri OCD/podprimatelja koji pružaju preventivne usluge za IKD su već reprogramirali svoje aktivnosti i izvršili odgovarajuće izmjene na svojim izvorno odobrenim budžetima kako bi se osigurao minimalni paket usluga prema evropskim standardima. Ova aktivnost je stoga osigurala održivost u prijelaznom period kada prestane finansiranje GF-a. Na osnovu prijedloga HIV/AIDS Radne grupe za tranziciju, fokus za reprogramiranje programskih aktivnosti podprimatelja usmjeren je na IKD komponentu. Prema tome, tri od četiri OCD/podprimatelja prilagodili su svoje programske aktivnosti za dodatnih deset mjeseci (uglavnom s naglaskom na IKD komponentu).

Grafikon 5 u nastavku prikazuje odnos između budžetskih iznosa i broja IKD u predloženom Planu produženja38 (2015-2016). Horizontalni nagib broja IKD ukazuje stabilizirani trend. To pokazuje da će doći do vrhunca s ukupno oko 7000 IKD u 2015, što će dovesti do ravnoteže tokom 2016. godine. U vezi sa ukupnim trendom broja IKD budžet usmjeren prema finansiranju usluga za IKD ilustrira postepen, ali značajan pad finansijskih izdvajanja u periodu od 2013. do 2016. godine, kao rezultat poboljšane učinkovitosti provedenog programa.

Grafikon 5 IKD - Finansiranje učinkovitog paketa

OST

OST program je jedan od osnovnih komponenti HIV prevencije koji trenutno pokriva tretman metadonom/suboxonom za oko 1,191 korisnika u devet centara u cijeloj BiH (u 38 http://ccmbih.org/wp-content/uploads/2015/11/BIH-910-G03-H-HIV-AIDS-Project-Extension-Period-Main-docs.1.pdf

36

IKD – FINANSIRANJE UČINKOVITOGPAKETA

poređenju sa 600 korisnika u tri centra u 2006. godini). Očekuje se da će taj broj će postepeno rasti svake godine. U skladu s raspoloživim podacima (2011-2014), u prosjeku 95 dodatnih osoba je uključeno na zamjensku terapiju godišnje. Osim prethodno spomenutih, zamjensko liječenje opijatima je uspješno uvedeno u 5 zatvorskih okruženja za oko 50-70 korisnika.

Grafikon 6 prikazuje broj injekcionih korisnika droga koji su bili na OST terapiji u periodu između 2011-2014. godine.

U predloženim aktivnostima Plana rada za tranziciju/nastavak aktivnosti39 predviđeno je da će pokrivenost klijenata koji primaju OST tretman slijediti postepeno povećanje. Predviđa se da će do kraja 2016. godine, više od 1500 klijenata biti na kontinuiranom liječenju najmanje tri mjeseca bez ikakvih prekida, kao što je propisano UNAIDS-ovom definicijom indikatora.

Grafikon 7 daje poređenje između budžetskih zahtjeva i raspoloživosti po godinama, zajedno s brojem pacijenata koji su na OST terapiji. Broj pacijenata na OST terapiji ukazuje na pozitivan, uzlazni trend dostupnosti OST svake godine. Ovaj napredak može se pripisati učinkovitom nabavkom i upotrebom lijekova. Također možemo zaključiti iz podataka iz grafikona da će doći do gotovo dvostrukog smanjenja programiranih finansijskih troškova do 2016. godine


37

Graph 7 OST

Broj injekcionih korisnika droga na zamjenskom liječenju opioidima (OST) 2011-2014

Grafikon 6. Broj injekcionih korisnika droga na zamjenskom liječenju opioidima (OST) 2011-2014

Gruba procjena ukupnih troškova specijaliziranog liječenja ovisnosti lijekovima, socijalne reintegracije u terapijskim zajednicama i smanjenja štete (HR), iznosi oko 9,2 miliona EUR godišnje u BiH. Ovaj Plan tranzicije pokazuje da pored postojećih nivoa finansiranja od strane vlasti, aktivnosti smanjenja štete mogu biti na istom nivou pri čemu bi se ulaganja trebala povećati za samo 25% od gore navedenog iznosa.

S obzirom da javni zdravstveni sistemi u BiH često doživljavaju kašnjenja u nabavljanju potrebnih lijekova i nemaju dovoljno vanjskog finansiranja, ublažavanje ovih uskih grla ostaje od iznimne važnosti ukoliko se želi postići održivost ove aktivnosti. Prema evidenciji HIV programa u BiH, sredstva za nabavku OST, i metadona i nalokson buprenorfina, iznose približno 250,000 EUR godišnje (UNDP koji upravlja HIV programom je izuzet od carinskih i poreznih davanja u skladu s Odlukom Vijeća Ministara BiH). Trenutno, OST centri i fondovi zdravstvenog osiguranja provode nabavku terapije metadona i naloksona/buprenorfina pomoću lokalnih postupaka nabavke, dok finansiranje GF-a pokriva dio ukupne potrebe za OST.

Zatim, ovaj trend bi trebao biti u potpunosti obrnut tokom 2015/2016. godine putem snažnih aktivnosti zagovaranja, jer se metadon nalazi na esencijalnoj listi lijekova u Federaciji BiH i listama lijekova koje se nabavljaju/izdaju na teret sredstava zdravstvenog osiguranja Republike Srpske . Plan tranzicije/nastavka aktivnosti predviđa da će sredstva GF-a pokriti 75-80% potreba za metadonom u 2016. godini, dok će vlade ili drugi međunarodni izvori finansiranja preuzeti potpuno finansiranje terapije u 2017. godini.Fondovi zdravstvenog osiguranja iz Federacije BiH trenutno pokrivaju oko 65% troškova nabavke za terapiju nalokson buprenorfinom. Ova brojka se samo odnosi na Federaciju BiH i kantonalne fondove zdravstvenog osiguranja, dok terapiju nalokson buprenorfinom Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ne pokriva, jer se on ne nalazi na listama lijekova koje se nabavljaju/izdaju na teret sredstava zdravstvenog osiguranja

38

Slika 4 Plan nabavke OST terapije (2016)

Neprekidna opskrba OST terapijom za 15 centara koji su uključeni u program će biti osigurana u periodu produžetka do kraja 2016. godine, c ciljem da se ostavi dovoljno vremena institucijama da organiziraju proces nabavki i tranziciju na druge izvore finansiranja.

U Planu nastavka aktivnosti, sredstva za nabavku OST terapije su budžetirana u iznosu od 208,882 EUR u 2015. godini i 238,022 EUR u 2016. godini.

Do kraja 2016. godine terapija nalokson buprenorfinom će biti pokrivena sredstvima GF-a u iznosu od 22% od ukupnih

Republike Srpske . Ovo pitanje treba rješavati kroz aktivnosti zagovaranja, jer Plan tranzicije predviđa da će se od 2017. godine nadalje ove stavke nabavljati ili od domaćih ili drugih međunarodnih izvora finansiranja.Kao što je navedeno u jednom od prethodnih , oko 1,150 ovisnika je kontinuirano na zamjenskoj terapiji opijatima najmanje tri mjeseca uzastopno, (terapija metadonom i nalokson-buprenorfinom) te se osiguravaju sredstva za nastavak primanja terapije (nabavljeno od strane primarnog primatelja 2015. godine) i u 2016. godini. U 2016. godini, niz aktivnosti zagovaranja ključnih sudionika i partnera u programima HIV u BiH će pristupiti raznim donositeljima odluka i predstavnicima vlasti u cilju lobiranja za dodjelu budžeta iz domaćih izvora, kako bi se održala ova aktivnosti u 2017. godini. UNDP će također uložiti dodatni napor u pokušaju da se osiguraju alternativna sredstva za OST terapiju za 2017. godinu i poslije toga.S obzirom da se jedna od preporuka nezavisne evaluacije programa HIV u BiH odnosi na kvalitet OST, primarni primatelj je reprogramirao raspoloživa sredstva kako bi se ugradile dodatne aktivnosti u smislu kupovine testova urina za novootvorene centre koji su uključeni u program smanjenja štete kako bi se osiguralo da se preporuke i standardi, te procedure za kvalitetnu OST dosljedno provode.Kao što je navedeno u Smjernicama za liječenje ovisnosti o opijatima u BiH, kvalitet OST i programa zamjenskog liječenja opijatima prati se kroz redovna testiranja korisnika na prisutnost droga (psiho-aktivne supstance) u urinu. Na početku terapije testiranje se provodi češće (1 ili 2 puta sedmično) i u kasnijoj fazi liječenja testiranje se obavlja u prosjeku 1 ili 2 puta mjesečno, iako, ukoliko postoji sumnja na recidivna ponašanja, testiranje se može provesti u bilo koje vrijeme (ad hoc).

Plan tranzicije ukazuje na stabiliziran trend broja IKD tokom cijelog perioda, kao što je prikazano u Tabeli 1. To pokazuje da će se barem 6839 IKD obuhvatiti u 2015. godini putem minimalnog paketa usluga, što će biti održano na istom nivou i tokom 2016. i 2017. godine, a sto predstavlja 54,7% od ukupne pokrivenosti ove populacije. Predviđeno je da će do kraja 2017. godine, preko 1500 klijenata biti na kontinuiranom liječenju najmanje tri mjeseca uzastopno, kako je propisano definicijom indikatora UNAIDS-a. Broj pacijenata na OST terapiji prikazuje pozitivan, uzlazni trend dostupnosti OST svake godine.Budžet prikazuje postepeni pad finansiranja u odnosu na period od 2015. do 2017. godine, kao rezultat poboljšane učinkovitosti programa.

39

Tabela 1. Ciljevi Plana tranzicije u odnosu na budžet (IKD)

Godina Finansirano od strane drugih

lokalnih i međunarodnih

izvora

Period P9/10 Period P12/Q241-Jan-15 1-Oct-16

31-Dec-15 31-Dec-16

Ciljevi IKD Program igala i šprica

0 4119Ciljevi IKD OST 0 1525Budžet (EUR) 0 122.180

2015 2016

1.048.756 640.906

2017

IKD

Globalni fond Finansirano od strane drugih lokalnih i

međunarodnih izvora

Period P9 Period P10 Period P11

31-Jun-15 31-Dec-15 30-Jun-16 30-Sep-16 30-Jun-17 31-Dec-17

Period P12/Q23 Period P13 Period P141-Jan-15 1-Jul-15 1-Jan-16 1-Jul-16 1-Jan-17 1-Jul-17



654.263

6089 6839 6839 2720 68391400 1450 1500 1525

U tabeli 2, kolone za 2015. godinu prikazuju trenutno finansiranje GFATM-a za preventivne aktivnosti za IKD i OST u ukupnom iznosu od 1,048,756 EUR. U 2016. godini, iznos od 640,906 EUR, predstavlja doprinos GFATM-a koji je dobiven kroz povećanje učinkovitosti u periodu produženja/nastavka aktivnosti, a izračunati jaz u finansiranju iznosa od 122,180 EUR će biti osiguran preko domaćih i međunarodnih izvora od strane vlasti u BiH. U 2017. godini, kolone sa 654,263 EUR odnose se na projicirani iznos potreban za nastavak ostvarivanja potreba i djelovanja za IKD i OST.

Tabela 2 Raspoloživost resursa 2015-2017 (IKD)

2017

Globalni fond Finansirano od strane

drugih lokalnih i međunarodnih izvora





EUR EUR EUR EUR EUR IKD 1.048.756 0 640.906 122.180 0 654.263Komunikacijski materijali 3.335 - - -

Medicinski proizvodi i zdravstvena oprema 77.880 7.490 7.490 Ljudski resursi 439.533 232.846 101.969 307.858 Infrastruktura i ostala oprema - - -

Egzistencijalna podrška za klijente/ciljnu populaciju 7.579 31.373 - - Monitoring i evaluacija (M&E) 5.300 - - - Režijski troškovi 205.274 81.949 15.296 46.752 Farmaceutski proizvodi (lijekovi) 208.882 238.022 238.022 Planiranje i administracija 29.115 9.285 4.915 14.200 Nabavka i upravljanje troškovima

opskrbe (PSM) 59.098 39.941 39.941 Tehnička i rukovodstvena pomoć 7.500 - - - Obuka 5.259 - - -

Raspoloživost resursa 2015-2017

2015 2016

Važno je napomenuti da u gornjoj tabeli 2, usklađivanje pružatelja finansijskih sredstava odražava veliku promjenu u 2017. godini, jer GFATM više neće igrati glavnu ulogu u podršci raznih aktivnosti za IKD. Odgovornost je države da traži nova sredstva za

40

ispunjavanje pokrivenosti OST i povezanih troškova. U tom trenutku lokalne vlasti će iskoristiti postojeće nabavke, opskrbu i sisteme pohranjivanja i procesa u BiH. Nabavke i upravljanje opskrbom u BiH je regulirano državnim Zakonom o javnim nabavkama. Aktuelne nabavke u Federaciji Bosne i Hercegovine su uglavnom decentralizirane i provode ih zdravstvene ustanove direktno ili putem strukture kantona/entiteta, dok je snabdijevanje zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj centralizovano i sprovodi se od strane Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Nabavke neophodnih lijekova za provođenje programa opioidne supstitucionalne terapije će vršiti zdravstveni sistemi u Bosni i hercegovini u skladu sa propisanim procedurama. Ne postoje pravne prepreke za kupovinu osjetljivih proizvoda (vrlo kontrolirani lijekovi) sve dok se procesi nabavke provode u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama u BiH, Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima BiH, te Zakonom o sprečavanju i suzbijanju zlouporabe droga.

Aktivnosti zagovaranja za IKD i OSTUspostavljeni sistem, uključujući terenski rad, rad u centrima za pružanje psihosocijalne i medicinske pomoći (eng. Drop-in centres).za IKD, vršnjačku edukaciju i programe zamjene igala i šprica, je učinkovit u pružanju pozitivnih rezultata za prevenciju HIV-a u BiH. Ti pozitivni rezultati mogu se očuvati i unaprijediti samo uz zajedničko učestvovanje svih zainteresiranih strana, aktivnim angažmanom u stvaranju političkog i strateškog okvira za kontrolu droga i smanjenje štete, uz preobražaj tog okvira u funkcionalne zakonske šeme. Kako bi se izvršila uspješna tranzicija i osigurala sredstva za potrebne resurse, razvijen je Plan zagovaranja40 uz skup mjera potrebnih za pristup mogućim izvorima domaćeg ili međunarodnog finansiranja za aktivnosti smanjenja štete i OST aktivnosti.

Ključne mjere predviđene u Planu zagovaranja41 su navedene u nastavku: Promocija pristupa programima razmjene igala, uključujući apoteke bez recepata

u područjima koja nisu obuhvaćena OCD/NVO Promocija dobrih praksi za smanjenje štete i akreditaciju organizacija koje

pružaju usluge smanjenja štete i lobiranje za iste ili slične propise i prakse Mobiliziranje posvećenosti pri vladama na svim nivoima za napredak cjelokupnog

programa za smanjenje štete za IKD i OST, te iznalaženje mogućnosti za njihovo provođenje

40 https://drive.google.com/file/d/0B9lyUiBPl46eUDBDZ2ZlU2dtVm8/view41 https://drive.google.com/file/d/0B9lyUiBPl46eUDBDZ2ZlU2dtVm8/view

41

Lobiranje za regulaciju i institucionalizaciju aktivnosti smanjenja šteta u zatvorima za IKD i OST tretman u svim zatvorima

Lobiranje za obnovljene strategije za droge, uključujući ciljeve za smanjenje štete i učestvovanje predstavnika ključnih populacija izloženih povećanom riziku u radnim grupama.

B. Muškarci koji imaju seksualne odnose s muškarcima (MSM) u kontekstu HIV epidemije

Prema relevantnim podacima za HIV/AIDS dobivenim od Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske , tokom 2010-2014, očito je da je došlo do povećanja broja HIV pozitivnih slučajeva među populacijom muškaraca koji imaju seksualne odnose s muškarcima (MSM). U BiH postoje dvije NVO/OCD (AAA i Asocijacija XY) koje pružaju HIV usluge prevencije za MSM. MSM-ovi trenutno primaju HIV reventivne usluge na devet lokacija na terenu i četiri centra za pružanje psihosocijalne i medicinske pomoći (eng. Drop-in centres). Ove dvije NVO/OCD započele su svoje napore u izgradnji povjerenja i kredibiliteta među MSM u cilju pružanja odgovarajućih usluga. Za MSM se smatra da su obuhvaćeni programom HIV prevencije, ukoliko dobiju sve elemente minimalnog paketa usluga. Ovaj minimalni paket usluga se distribuira se putem terenskih aktivnosti, koje uključuju diskusiju o prevenciji HIV-a, podjelu kondoma i pružanje IEC materijala, kao i distribuciju vaučera za besplatno testiranje na HIV na lokalnoj DPST klinici. MSM također mogu dobiti navedene usluge u uspostavljenim centrima za pružanje psihosocijalne i medicinske pomoći (eng. Drop-in centres). Dodatne usluge mogu uključivati relevantne obuke i radionice, prezentacije vršnjačke edukacije, psihološko savjetovanje, savjetovanje koje pružaju osposobljeni MSM savjetnici, SOS linije i internet obuhvat za pružanje informacija i upućivanje na cyber aktivnosti (npr. Planet Romeo, popularna web stranica za gay muškarce).

S obzirom na činjenicu da se za MSM populaciju u BiH smatra da je ranjiva, vrlo stigmatizirana i samim tim teško dostupna, trenutni HIV programi prepoznaje ponavljajuće izazove u smislu dosezanja ove populacije, kao i održavanje kontakata s MSM klijentima (zadržavanje ranije dosegnutih klijenata). Kako bi se ti izazovi ublažili, uvedene su nove vrste usluga uključujući društvene aktivnosti kao što su filmske projekcije, karaoke, druženje i grupe za samopomoć itd.

42

Grafikon 8 prikazuje broj MSM koji su obuhvaćeni HIV preventivnim aktivnostima (2011-2014).

Plan nastavka aktivnosti42 predviđa da će pokrivenost MSM ostati na istom nivou kao što je planirano za 2015. godinu43 (4.326 korisnika, što predstavlja 62,7% od ukupne pokrivenosti te populacije).

Nakon što se program zatvori, većina ovih klijenata koji su u stanju socijalne, medicinske i/ili pravne pomoći će biti upućeni na druge postojeće organizacije/javne ustanove koje pružaju potrebne usluge. Postojeći centri za pružanje psihosocijalne i medicinske pomoći (eng. Drop-in centres) koji pružaju podršku za MSM će se uvesti u proces certificiranja u Federaciji Bosne i Hercegovine kako bi se olakšao proces tranzicije na druge moguće izvore finansiranja u 2016. godini, kao i nakon toga. Paralelno s prethodno opisanim procesom, Radna grupa CCM-a za zagovaranje predviđa različite prateće aktivnosti za lobiranje donositelja odluka kako bi se osigurala održivost tih usluga od juna 2016. i nakon toga. Time će se dokazati da ova grupa predstavlja najveći izazov i da je najranjivija u smislu privlačenja podrške vlasti za održavanje osnovnih usluga podrške u budućnosti.

Metodologija za budžet Plana nastavka aktivnosti za MSM uključuje (za period od 1. decembra 2015 do 30. juna 2016. godine) smanjenje troškova povezanih s pružanjem

42 http://ccmbih.org/wp-content/uploads/2015/11/BIH-910-G03-H-HIV-AIDS-Project-Extension-Period-Main-docs.1.pdf43 Runda 9 Faza II Okvira učinka

43

Grafikon 8 Broj muškaraca koji imaju seksualne odnose s muškarcima koji su obuhvaćeni programom prevencije HIV-a (MSM) 2011- 2014

Broj muškaraca koji imaju seksualne odnose s muškarcima koji su obuhvaćeni programom prevencije HIV-a (MSM) 2011- 2014

socijalne, medicinske i/ili pravne pomoći za MSM centrima za pružanje psihosocijalne i medicinske pomoći (eng. Drop-in centres).

Ukupni reprogramirani budžet za period od jula 2014. do juna 2016. godine predstavlja povećanje od dva posto u odnosu na odobreni budžet za period od jula 2014. do novembra 2015. godine za ovu kategoriju programa. Dvije OCD/podprimatelji koje pružaju usluge MSM optimizirale su svoje programske aktivnosti unutar prvobitno odobrenih budžeta za dodatnih sedam mjeseci, kako bi se osigurala nesmetana tranzicija ka održivosti (oslanjanje na domaće finansiranje).

Na Grafikonu 9 dato je poređenje između budžetskih zahtjeva i dostupnosti sredstava po godinama, zajedno s brojem MSM klijenata obuhvaćenih u predloženom Planu nastavka aktivnosti (2015-2016). Broj MSM ilustrira stabiliziran trend u dostupnosti usluga koje im se pružaju počevši od sredine 2015. godine. Konkretnije, linija trenda prikazuje da će oko 4300 MSM biti obuhvaćeno u 2015. godini, što će se održati na istom nivou i u toku 2016. godine. Također možemo primijetiti iz podataka u grafikonu gotovo dvostruko smanjenje programiranih finansijskih rashoda u 2016. godini.

Plan tranzicije ukazuje na stabilizirani trend u broju MSM tokom cijelog perioda, kao što je prikazano u tabeli 3 u nastavku. U njemu se navodi da će obuhvatiti najmanje 4326 MSM u 2015. godini s minimalnim paketom usluga, što će biti održano na istom noviu i 2016. i 2017. godine. To čini 62, 7% od ukupne pokrivenosti ove populacije.Budžet prikazuje postepeni pad finansiranja u periodu od 2015. do 2017. godine, kao rezultat poboljšane učinkovitosti programa.

44

Grafikon 9 MSM- Finansiranje učinkovitog paketa

MSM – FINANSIRANJE UČINKOVITOGPAKETA

Tabela 3. Cilj Plana tranzicije u odnosu na budžet (MSM)

Godina 2015

MSM

Finansirano od strane drugih


izvoraPeriod

P9Period

P10 Period P9/10 Period P12 Period P14

1-Jan-15 1-Jul-15 1-Jan-15 1-Oct-16

31-Jun-15 31-Dec-15 31-Dec-15 31-Dec-16

Ciljevi 0Budžet (EUR) 0

2016 2017

1-Jan-16 1-Jul-16 1-Jan-17 1-Jul-17

30-Jun-16 30-Sep-16 30-Jun-17 31-Dec-17

Globalni fond Globalni fond Finansirano od strane drugih lokalnih

i međunarodnih izvora Finansirano od strane drugih lokalnih i


Period P11 Period P12/Q23 Period P13

3726 4326 4326 4326 4326183.298 87.525 81.306 168.831

Kvantitativni podaci iz Tabele 4 za kolonu 2015. godine prikazuju trenutno finansiranje GFATM-a za preventivne aktivnosti za MSM u iznosu od 183,298 EUR. U 2016. godini iznos od 87,525 EUR predstavlja doprinos GFATM-a koji je dobiven kroz povećanje učinkovitosti tokom perioda produženja, a izračunati nedostatak u finansiranju (81,306 EUR) će biti osiguran putem lokalnih i međunarodnih izvora. U koloni za 2017. godinu, iznos od 168,831 EUR je projicirani iznos koji je potreban za nastavak ostvarivanja HIV preventivnih aktivnosti i operacija za MSM.

2017







EUR EUR EUR EUR EUR MSM 183.298 0 87.525 81.306 0 168.831Komunikacijski materijali 2.738 - - -

Medicinski proizvodi i zdravstvena oprema 16.637 6.219 6.219 Ljudski resursi 126.240 67.620 67.620 135.240 Režijski troškovi 21.870 8.646 8.646 17.292 Planiranje i administracija 10.995 5.040 5.040 10.080 Tehnička i rukovodstvena pomoć - - - - Obuka 4.818 - - -


2015 2016

Aktivnosti zagovaranja za MSMKako bi se omogućila uspješna tranzicija i osiguralo da su potrebna finansijska sredstva za HIV preventivne aktivnosti za MSM osigurana, razvijen je Plan zagovaranja44 sa skupom potrebnih mjera kako bi se pristupilo mogućim izvorima domaćeg ili međunarodnog finansiranja.Aktivnosti koje će provoditi NVO uključuju obuku MSM savjetnika i izradu njihovih smjernica, alata za zagovaranje i program HIV-a, a njima se namjerava osigurati


45

Tabela 4 Raspoloživost resursa 2015-2017 (MSM)

održivost projektnih aktivnosti učenjem MSM- populacije znanjima i vještina potrebnim za zastupanje interesa MSM populacije.Stigmatizacija sprečava pristup ovoj populaciji u pogledu savjetovanja i testiranja, jer oni ne osjećaju dovoljno samopouzdanja da otkriju svoju seksualnu orijentaciju u strahu da budu odbačeni od porodice, te u profesionalnom i generalnom smislu. Stigma od strane stručnjaka (zdravstvo, socijalna zaštita, policija i sl.) koji se bave MSM populacijom može dovesti do ozbiljnih kršenja ljudskih prava i diskriminacije.Ključne mjere predviđene za usluge prevencije HIV-a za MSM su:

Postojeći centri za pružanje psihosocijalne i medicinske pomoći (eng. Drop-in centres) koji pružaju podršku za MSM će se uvesti u proces certificiranja u Federaciji Bosne i Hercegovini kako bi se olakšao proces tranzicije na druge moguće izvore finansiranja u 2016. godini i nakon toga

Nastavak i proširenje promocije sigurnijih seksualnih okruženja i prenosa HIV-a i drugih SPI seksualnim putem.

Nastavak promocije dobrovoljnog HIV savjetovanja i testiranja Razvoj kurikuluma i obuke za izgradnju kapaciteta o seksualnoj orijentaciji i

rodnom identitetu i ljudskim pravima za predstavnike policije i socijalnih radnika i zdravstvenih radnika.

Razvoj sistema fokalnih tačaka za MSM u policiji (kao što je fokalna tačka za LGBT pri Policijskoj upravi Kantona Sarajevo).

S obzirom na činjenicu da je za MSM komponentu najteže dobiti podršku vlasti, jedan dobar primjer vanjskog finansiranja za ovu konkretnu populaciju koja je izložena riziku je činjenica da je UNDP jedan od predloženih implementatora regionalnog projekta pod nazivom „Biti LGBT u istočnoj Evropi“ koji pokriva Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju (BJRM), Crnu Goru i Srbiju. Ovaj projekat će finansirati USAID u iznosu od 600.000 USD. Jedan od ciljeva projekta uključuje promociju zdravlja LGBT populacije i njihov pristup uslugama, kako u kontekstu HIV-a tako i izvan njega, uključujući ljudska prava, stigmu i diskriminaciju.

C. Preventivne aktivnosti za HIV za zatvorenike

Aktivnosti na prevenciji HIV-a među zatvorenicima se trenutno provode u 12 zatvora (6 u Federaciji BiH i 6 u Republici Srpskoj), a provode ih tri NVO (Asocijacija XY, Viktorija i

46

Margina). Dvije od tih NVO pružaju usluge svim zatvorenicima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, a treća je usmjerena na samo četiri zatvora, koncentrirajući svoje aktivnosti isključivo na zatvorene IKD. Druge jednako važne aktivnosti temelje se na smanjenju i mogućnosti da se „izgubi“ klijent nakon što se on/ona vrate u zajednicu. Preventivne aktivnosti za HIV za zatvorenike temelje se na vršnjačkoj edukaciji; zatvorenici su osposobljeni za provedbu projektnih aktivnosti unutar zatvora, za informiranje i edukaciju ostalih zatvorenika o HIV-u, STI i infekcijama koje se prenose krvlju. Zatvorenici također imaju pristup kondomima, lubrikantima i štampanim edukativnim materijalima. Nadalje, naglasak je stavljen na obuku za stručno osoblje zatvora, na smanjenje rizika kod zatvorskog osoblja, te kako učiniti preventivne programe efikasnijim i održivim povezivanjem ranjivosti zatvorenika s nivoom rizika unutar zatvora. IKD koji su u zatvoru su educirani i upućeni na dostupne usluge u zatvorskoj zajednici.Upotreba droga je opasnija unutar nego izvan zatvora zbog nedostatka droge i sterilnih šprica i igala. Od 2014. godine, OST tretman je uveden u zatvore u Federaciji BiH. Ministarstvo pravde FBiH je obećalo da će pokriti finansijske troškove OST-a u zatvorima nakon što GFATM prestane s finansiranjem. O dugoročnoj održivosti OST programa u FBiH razgovarano je sa Ministarstvom pravde FBiH, s ciljem dobivanja finansiranja za nastavak programa nakon prestanka finansiranja Globalnog fonda i u cilju izrade plana za daljnje širenje OST programa u zatvorima. S obzirom na važnost osiguravanja adekvatne zdravstvene zaštite zatvorenika tokom njihovog boravka u zatvoru i prednosti pružanja OST terapije u zatvorima, usmjerene aktivnosti zagovaranja će biti provedene u Periodu tranzicije, kako bi se uložili dodatni napori u ovu intervenciju.Edukacija o spolno prenosivim bolestima i širenje informacija putem različitih komunikacijskih tehnika će ostati na nivou u skladu s provedbom HIV programa za period 2012-2015. To je zbog činjenice da će veliki broj zatvorskog osoblja biti osposobljen za pružanje takvih usluga nakon 2016. godine.

Grafikon 10 prikazuje stalni porast broja obuhvaćenih zatvorenika kroz preventivne aktivnosti za HIV (2011-2014).

47

Grafikon 10 Broj zatvorenika obuhvaćenih HIV programom prevencije (2011-2014)

Broj zatvorenika obuhvaćenih HIV programom prevencije (2011-2014)

U predloženim aktivnostima Plana tranzicije/nastavka aktivnosti, predviđeno je da do kraja 2016. godine, najmanje 2100 zatvorenika dobije preventivne usluge za HIV/AIDS s posebnom pažnjom na IKD populaciju u zatvorskim okruženjima. HIV/AIDS usluge će sadržavati minimalni paket usluga (pružanje kondoma, IEC materijala i edukativne sesije), uključujući OST u zatvorima (FBiH).

Grafikon 11 prikazuje odnos između budžetskih iznosa i broja zatvorenika u predloženom Planu nastavka aktivnosti (2015-2016). Horizontalni nagib broja zatvorenika ukazuje stabilan trend. Pokazuje da će doseći vrhunac u 2015. godini, što će biti održano na istom nivou i u 2016. godini. U korelaciji s ukupnim trendom broja zatvorenika budžet koji je usmjeren na finansiranje usluga za zatvorenike odražava postepeni, ali značajan pad finansijskih izdvajanja u periodu od 2013. do 2016. godine, što je rezultat poboljšane učinkovitosti provedenog programa.

Ukupni reprogramirani budžet za iznad opisane aktivnosti za period od jula 2014. do septembra 2016. godine pokazuje smanjenje od 10% u odnosu na prvobitno odobreni budžet. OCD/podprimatelji koji pružaju usluge za zatvorsku komponentu reprogramirale su svoje programske aktivnosti kako bi se osigurala nesmetana tranzicija ka održivosti.Plan tranzicije pokazuje stabilan trend broja zatvorenika tokom cijelog perioda, kao što je prikazano u tabeli 5. On pokazuje da će najmanje 2100 zatvorenika biti obuhvaćeno 2015. godine s minimalnim paketom usluga, što će biti nastavljeno i u toku 2016. i 2017. godine. Ovo predstavlja maksimalne zatvorske kapacitete u BiH. Predviđeno je da će do kraja 2017. godine, najmanje 2100 klijenata dobiti minimalni paket HIV/AIDS usluga. Budžet prikazuje postepeni pad finansiranja u odnosu na period od 2015. do 2017. godine, kao rezultat poboljšane učinkovitosti programa.

48

Grafikon 11 Zatvorenici- Finansiranje učinkovitog paketa

ZATVORENICI – FINANSIRANJE UČINKOVITOGPAKETA

Tabela 5 Cilj Plana tranzicije u odnosu na budžet (zatvorenici)



izvoraPeriod P9/10 Period P12

1-Jan-15 1-Oct-1631-Dec-15 31-Dec-16

Ciljevi Budžet (EUR)

Globalni fond Finansirano od strane drugih lokalnih

i međunarodnih izvora

2015 2016 2017

Zatvorenici



Period P9 Period P10 Period P11


Period P12/Q23 Period P13 Period P141-Jan-15 1-Jul-15 1-Jan-16 1-Jul-16 1-Jan-17 1-Jul-17

1800 2100 2100 2100 210090.257 43.395 33.528 76.923

Kvantitativni podaci u tabeli 6. prikazuju investicije u ukupnom iznosu od 90,257 EUR GF-a za preventivne aktivnosti koje su usmjerene na zatvorenike u 2015. godini, a u 2016. iznos od 33.528 EUR će se finansirati ili iz lokalnih i/ili međunarodnih izvora, pored sredstava GF-a u iznosu od 43.395 EUR. Međutim, 2017. godina samo prikazuje potrebna sredstva koja se trebaju osigurati kroz druge lokalne i međunarodne izvore u iznosu od 76.923 EUR, a koja su potrebna za nastavak preventivnih aktivnosti za zatvorenike.

Tabela 6 Raspoloživost resursa 2015-2017 (zatvorenici)

2017







EUR EUR EUR EUR EUR Zatvorenici 90.257 0 43.395 33.528 0 76.923Komunikacijski materijali 672 - -

Medicinski proizvodi i zdravstvena oprema 604 302 302 Ljudski resursi 71.400 30.600 30.600 61.200 Infrastruktura i ostala oprema - - - - Režijski troškovi 865 240 240 480 Planiranje i administracija 12.250 3.888 2.688 6.576

Nabavka i upravljanje troškovima opskrbe (PSM) - 8.365 8.365 Tehnička i rukovodstvena pomoć - - - - Obuka 4.466 - - -


2015 2016

Ključne aktivnosti planirane u Planu zagovaranja45 za preventivne usluge za HIV za zatvorenike su:

Zagovaranje za poboljšanje nastavnih planova i programa i metoda rada s osuđenim osobama


49

Zagovaranje za razvoj strategije za resocijalizaciju i zdravstvenu zaštitu u kazneno-popravnom sistemu u Federaciji BiH i Republici Srpskoj

Zagovaranje za uvrštavanje preventivnih aktivnosti za HIV u redovne planove rada Ministarstva pravde BiH, Ministarstva pravde Federacije BiH i Ministarstva pravde Republike Srpske

Potpisivanje Memoranduma o saradnji između centara za socijalnu zaštitu, zdravstvenih ustanova, NVO i kazneno-popravnih ustanova na lokalnom nivou

Lobiranje za uvođenje OST tretmana u zatvorima u Republici Srpskoj Aktivnosti zagovaranja za nastavak i održivost OST tretmana u zatvorskim

objektima u FBiH

D. DPST mobilne aktivnosti (IPTCS)

Uspostavom 20 operativnih DPST centara u BiH, osigurana je veća dostupnost savjetovanja i testiranja na HIV, kao i geografska pokrivenost čime se pruža širi doseg stanovništva s povećanim rizikom od zaraze HIV-om. To je također dovelo do poboljšanja u senzibiliziranju lokalne zajednice o važnosti testiranja i savjetovanja, kako bi se osigurao adekvatan odgovor na HIV. Ipak, uočen je nedovoljan broj KAP populacije kao korisnika putem stacionarnih DPST centara.S obzirom na stigmatizaciju i životne navike KAP populacije, dokazano je da je uvođenje mobilnih DPST usluga neophodno, zajedno s potrebom da se poveća stopa testiranja, kao što je preporučeno u evaluaciji programa HIV u BiH. Dakle, u ovom trenutku usluge ne samo da se pružaju pri javnim zdravstvenim ustanovama, nego je u saradnji sa OCD koje rade s KAP populacijom unutar lokalnih zajednica provedeno i terensko testiranje. Došlo je do evidentnog poboljšanja kvalitete usluga i povećanje broja uvođenja terenskog i mobilnog testiranja za KAP populaciju u IKD centrima za pružanje psihosocijalne i medicinske pomoći (eng. Drop-in centres), MSM centrima za pružanje psihosocijalne i medicinske pomoći (eng. Drop-in centres), SW centrima za pružanje psihosocijalne i medicinske pomoći (eng. Drop-in centres), romskim zajednicama, zatvorima i drugim mjestima gdje su potrebu za takvim uslugama prepoznali u OCD sektoru, zajednici, te sami pružatelji DPST usluga (mobilni tim savjetnika i DPST savjetnici).

50

Nadalje, mobilna metodologija DPST-a je isplativo rješenje za dobivanje većeg pristupa KAP populaciji, i za dobivanje konačnih rezultata nakon uspješnog dopiranja do njih. Ovakva provedbena praksa će dati dugoročnu korist za sve HIV preventivne programe koji se trenutno provode u Bosni i Hercegovini.

Grafikon 12. prikazuje broj sesija HIV testiranja i savjetovanja, uključujući pružanje rezultata za KAP (IKD, SW i MSM) za period 2011-2014.

Plan nastavka aktivnosti46 predviđa da će se 8.057 sesija HIV testiranja i savjetovanja, uključujući i pružanje rezultata osigurati za populaciju koja je izložena najvećem riziku (IKD i MSM) do septembra 2016. godine.

Za one aktivnosti koje su detaljno razrađene u Planu tranzicije/nastavka aktivnosti i budžeta predviđeno je da broj sesija testiranja i savjetovanja za KAP ostane na istom nivou.

Nakon što sredstva GF-a više ne budu dostupna, za očekivati je da vlade Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta učine sve da osiguraju potrebna sredstva za kupovinu odgovarajućih testova.


51

Grafikon 12 Broj HIV testiranja i savjetovanja, uključujući i izdavanje rezultata KAP (IKD, SW i MSM) za period 2011-2014

Broj HIV testiranja i savjetovanja, uključujući i izdavanje rezultata KAP (IKD, SW i MSM) za period 2011-2014

Slika 5. Ukratko o nabavci i troškovima brzih testova za HIV i HCV (2015-2016)

Brzi testovi na HIV i HCV će se nabaviti kako bi se osigurale najviše moguće stope testiranja putem DPST i mobilnih DPST usluga za ključnu pogođenu populaciju do septembra 2016. godine. Ukupan broj brzih HIV i HCV testova za 2015. godinu iznosi 17,450 testova uz izdatak od 95,732 EUR i za 2016. godinu predviđeni broj testova je 11,700 uz izdatak od 60,728 EUR.

S obzirom na održivost i finansiranje mobilnih DPST timova i terenski rad DPST savjetnika, fondovi zdravstvenog osiguranja trebaju razmotriti da u potpunosti pokriju troškove Elisa testova i Combo testova. Pretpostavlja se da će u 2016. godini, nadležne institucije doprinijeti u pokrivanju troškova brzih testova na HIV. To uključuje OraQuick (koristi oralnu tečnost, te je osjetljiviji od drugih testova), u odnosu na jeftine Vikia brze testove (koriste kapilarni uzorak krvi iz prsta), te oba navedena testa fondovi zdravstvenog osiguranja mogu uzeti u razmatranje. Ipak, terenski rad DPST savjetnika, trošak prevoza mobilnih timova i ostali materijalni troškovi zahtijevaju finansijsku podršku, stoga je potrebno jako zagovaranje kako bi se osiguralo finansiranje mobilnih DPST timova iz fondova zdravstvenog osiguranja, međunarodnih donatora i lokalnih budžeta.Za ovu aktivnost je važno da ustraje, s obzirom na činjenicu da je u posljednjih osam godina samo 1,5% stanovništva BiH testirano. Također je imperativ da ova usluga ostane besplatna, povjerljiva i dostupna za njihove klijente. DPST usluge su trenutno uključene u proces akreditacije kao preduvjet za dobivanje državnih sredstava za 2016. godinu i nakon toga47.

S obzirom da se usluge mobilnog testiranja provode kroz saradnju između DPST centara i OCD, uvjet je da se osigura kontinuitet ove saradnje s javno definiranim odgovornostima i ulogama. Ti napori, do sada, i njihovi rezultati nakon uvođenja mobilnih timova za testiranje dali su više nego dovoljno opravdanja za proširenje prakse samog mobilnog testiranja, pomoću inovativnih metoda brzog testiranja na HIV.Na osnovu primjera dobre prakse za samoodrživ sistem u razvijenim zemljama, OCD su glavni interventni pružatelji usluga za obuhvatanje KAP populacije. Godinama, farmaceutske kompanije diljem svijeta davale su podršku pomoću donacija setova za testiranje na HIV. Oni se mogu dobiti na jednostavan način na osnovu zahtjeva za donacijom, odnosno na osnovu projektnog prijedloga za HIV intervenciju među KAP populacijom od strane OCD u BiH. Ovakva praksa je u upotrebi dugi niz godina i trebala bi poslužiti kao primjer toga kako bi se moglo osigurati održivo testiranje na HIV među KAP populacijom.

47 Akreditacijski standardi za usluge dobrovoljnog, povjerljivog savjetovanja i testiranja (DPST usluge), Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (AKAZ), 2014; Protokol za dobrovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV, 2013.

52

Ukupni reprogramirani budžet za period od jula 2014. do juna 2016. godine iznosi 695,905 EUR, što predstavlja povećanje od 1% u odnosu na prvobitno odobreni budžet (juli 2014. godine do novembra 2015. godine). Tri OCD/podprimatelja koji pružaju usluge za PLWHA, IPTCTS i PMTCT su reprogramirali svoje aktivnosti kako bi se osigurala nesmetana tranzicija ka održivosti.

Grafikon 13 prikazuje odnos između budžetskih iznosa i broja DPST usluga u predloženom Planu nastavka aktivnosti (2015-2016). Broj DPST usluga koje su pružene KAP populaciji pokazuju uzlazni trend do sredine 2015. godine, nakon čega slijedi silazno kretanje u 2016. godini. Time se ilustrira da će se u 2015. godini pružiti 9480 DPST usluga za KAP, dok će se taj broj neznatno smanjiti do septembra 2016. godine, jer će samo IKD i MSM biti populacija koja će primati DPST usluge putem GFATM programa prevencije HIV-a. U korelaciji s ukupnim trendom broja DPST usluga koje se pružaju KAP populaciji, budžet koji je usmjeren na finansiranje DPST usluga odražava postepeni, ali značajan pad finansijskih izdvajanja u periodu od 2013. do 2016. godine, što je rezultat poboljšane učinkovitosti provedenog programa.

Plan tranzicije ukazuje na stabiliziran trend u broju DPST usluga koje su pružene KAP populaciji tokom cijelog perioda, kao što je prikazano u tabeli 7 u nastavku. To pokazuje da će najmanje 9480 (IKD, MSM, SW) dobiti DPST usluge u 2015. godini, što će dovesti do ravnoteže tokom 2016. i 2017. godine. Predviđeno je da će do kraja 2017. godine, najmanje 9480 (IKD, MSM i SW) dobiti DPST usluge. Budžet odražava postepeni pad finansiranja u periodu od 2015. do 2017. godine, kao rezultat poboljšane učinkovitosti programa.

53

Grafikon 13 DPST Usluge

DPST USLUGE

Tabela 7 Cilj Plana tranzicije u odnosu na budžet (DPST)



izvora

Period P9/10 Period P121-Jan-15 1-Oct-16

31-Dec-15 31-Dec-16Ciljevi 1423Budžet (EUR) 20.252



2015 2016

4266

2017

DPST



Period P9 Period P10 Period P11 Period P12/Q23 Period P13 Period P141-Jan-15 1-Jul-15 1-Jan-16 1-Jul-16 1-Jan-17 1-Jul-17

9480 6157 8057 9480300.640 102.583 114.835


Kvantitativni podaci u tabeli 8. prikazuju investicije u ukupnom iznosu od 300,640 EUR GF-a za preventivne aktivnosti koje su usmjerene na IPTCS u 2015. godini, a u 2016. godini iznos od 20,252 EUR će finansirati drugih domaći i međunarodni izvori pored sredstava GF-a u iznosu od 102,583 EUR. Međutim, 2017. godina samo prikazuje potrebna sredstva koja trebaju osigurati drugi lokalni i međunarodni izvori u iznosu od 114,835 EUR, koja su potrebna za nastavak preventivnih aktivnosti za IPTCS.

Tabela 8 Raspoloživost resursa 2015-2017 (DPST Kliničke usluge)

2017







EUR EUR EUR EUR EUR DPST kliničke usluge 300.640 0 102.583 20.252 0 114.835Komunikacijski materijali 8.434 - - - Medicinski proizvodi i zdravstvena oprema 132.756 61.771 61.771 Ljudski resursi 123.456 36.752 16.992 46.544 Infrastruktura i ostala oprema 1.782 - - Režijski troškovi 6.600 2.300 1.500 3.000 Farmaceutski proizvodi (lijekovi) 1.470 - - Planiranje i administracija 5.810 1.760 1.760 3.520 Tehnička i rukovodstvena pomoć 14.000 - - - Obuka 6.332 - - -


2015 2016

Osoba/e koja/e živi/e sa HIV-om i AIDS-om (PLWHA)

Učinkovit tretman za HIV i njega za ljude koj žive sa HIV-om/AIDS-om (PLWHA) je ključna strategija prevencije. U BiH, liječenje i njega su besplatni za PLWHA, a u slučaju da neki HIV pozitivan pacijent nema zdravstveno osiguranje postoji način u sistemu da ga odmah dobije. Tri zdravstvene ustanove sa sjedištem u Banjoj Luci, Sarajevu i Tuzli pružaju ART. Osigurana je potpuna pokrivenost ART-om, uključujući testiranje na otpornost. Tri NVO - Partnerstvo za zdravlje, AAA i APOHA- i dalje uspješno rade s

54

PLWHA. Kako bi se u potpunosti riješila pitanja koja se odnose na liječenje i njegu, Partnerstvo za zdravlje je razvilo i implementiralo metodologiju obuke za zdravstvene i ne-zdravstvene radnike koja uključuje obavezni modul za rješavanje stigme i diskriminacije prema PLWHA (kao i prema KAP populaciji). AAA i APOHA pružaju kontinuiranu psihosocijalnu podršku kako bi osnažili PLWHA u cilju poboljšanja njihovih životnih uvjeta i za razvoj odnosa s HIV pozitivnom zajednicom, sa njihovim najbližim društvenim krugovima i u široj zajednici.

Na osnovu pozitivnih rezultata ove programske aktivnosti, pružanje hrane, higijenskih potrepština, ogrijeva i ostalih potrebnih stavki za PLWHA će se nastaviti. Potrebe su identificirane u saradnji s HIV i AIDS kliničarima i na osnovu socijalnog statusa PLWHA. S obzirom na činjenicu da velika većina PLWHA spada u marginaliziranu i siromašnu populaciju, egzistencijalna podrška koja uključuje pružanje iznad navedenih stavki, od suštinskog je značaja za ovu populaciju. Kako bi se garantovala transparentnost i koordinacija s klinikama za zarazne bolesti, obavit će se bliske konsultacije s medicinskim stručnjacima tokom provedbe predložene aktivnosti. Ove aktivnosti bi se provodile dva puta godišnje kako bi se zadovoljile osnovne potrebe PLWHA.

Zbog visoke stigme i diskriminacije unutar društvenog sistema, PLWHA ima poteškoće u pristupu psihološkoj podršci, socijalnim službama, besplatnoj pravnoj pomoći, itd, a pretpostavlja se da veliki procenat PLWHA u BiH spada u kategoriju građana s niskim primanjima ili bez primanja, te se njih kategorizira kao osobe koje imaju pravo na socijalnu zaštitu i usluge. Međutim, postoji evidentan jaz u pokrivenosti uslugama osoba koje žive s HIV-om u BiH. Ovaj jaz direktno utiče na kvalitetu života PLWHA i predstavlja prepreku za uspješnu njegu HIV-a.

Grafikon 14 prikazuje broj odraslih osoba i djece koji imaju pravo i koji trenutno primaju antiretrovirusnu terapiju (2011-2014).

Veza između TB i HIV programa pomaže u rješavanju rastuće stope hepatitisa B i C u BiH. TB predstavlja

55

Grafikon 14 Broj odraslih osoba i djece koji imaju pravo i koji trenuto primaju antiretrovirusnu terapiju (2011-2014)

Broj odraslih osoba i djece koji imaju pravo i koji trenuto primaju antiretrovirusnu terapiju (2011-2014)

veliku zdravstvenu prijetnju zemlji i s obzirom na visoku stopu incidencije u BiH u poređenju s drugim evropskim zemljama, (BiH je rangirana kao druga u regiji) TB je posvećena posebna pažnja unutar programa HIV (a također je ova oblast tretirana i putem drugog granta GFATM-a koji direktno pokriva TB pod Rundom 6). Promovirana je bolja saradnja između klinika za infektivne i plućne bolesti, a sistem upućivanja između tih institucija je poboljšan. Svi PLWHA su testirani na TB, a TB lijekovi su im davani po potrebi. Priručnik za dijagnostiku i liječenje je razvijen. Epidemiološke projekcije utiču na brojne pretpostavke u svrhu planiranja. Pretpostavljena prognoza trendova koja se koristi za svrhe planiranja je prikazana u tabeli 9.

Tabela 9. Prognoza trendova za HIV i AIDS48

2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016HIV 163 179 197 217 239 263 289 318AIDS 102 109 117 125 134 143 153 164

Ovaj trend prognoza se može ekstrapolirati za planiranje nakon 2016. kako slijedi (Tabela 10):Tabela 10. Pretpostavljena incidencija HIV i AIDS

2016-17 2017-18

2018-19

HIV 328 348 370AIDS 170 180 190

Plan tranzicije ukazuje na neophodna sredstava za PLWHA programsku komponentu. Budžet prikazuje postepeni pad finansiranja u periodu od 2015. do 2017. godine, kao rezultat poboljšane učinkovitosti programa.

Kvantitativni podaci iz tabele 11 pokazuju investicije u ukupnom iznosu od 276,047 EUR GF-a za preventivne aktivnosti usmjerene na PLWHA u 2015. godini, a u 2016. godini iznos od 73,875 EUR će biti finansiran od strane drugih lokalnih i međunarodnih izvora, pored sredstava GF u iznosu od 62,311 EUR . Međutim, 2017. godina samo prikazuje

48 Izvori: 2009 podaci iz "Strategije za odgovor na HIV i AIDS u Bosni i Hercegovini 2011-2016", Vlada BiH. 2011, podaci iz "Izvještaja o epidemiološkom nadzoru HIV / AIDS-a za 2011. godinu".

56

potrebna sredstva koja trebaju osigurati drugi lokalni i međunarodni izvori u iznosu od 124,641 EUR, koja su potrebna za nastavak preventivnih aktivnosti za PLWHA.Tabela 11. Raspoloživost resursa 2015-2017 (PLWHA)

2017







EUR EUR EUR EUR EUR


2015 2016

PLWHA 276.047 0 73.875 62.311 0 124.641 Komunikacijski materijali 7.550 2.050 2.050 4.100 Medicinski proizvodi i zdravstvena oprema 40 20 20 Ljudski resursi 126.000 40.200 40.200 80.400

Egzistencijalna podrška za klijente/ciljnu populaciju 62.824 9.038 9.038 18.077 Režijski troškovi 57.923 17.961 6.417 12.834 Planiranje i administracija 13.900 4.605 4.605 9.211 Obuka 7.810 - - -

Ključne preporuke utvrđene za tranziciju su:

povećanje količine različitosti među pružateljima usluga; povećanje tehničkih uvjeta za podršku i njegu za PLWHAu pogledu zdravlja i

socijalne zaštite; povećanje broja OCD za podršku i njegu za PLWHA;

S obzirom na činjenicu da velika većina PLWHA pripada marginaliziranoj i siromašnoj populaciji, egzistencijalna podrška je od suštinskog značaja za ovu populaciju.

Seksulane radnice/ici (SW) u kontekstu HIV epidemije

Trenutno, tri OCD/podprimatelja pružaju preventivne usluge za HIV u BiH prodavateljima/prodavateljicama seksualnih usluga (SW), a to su PROI, AAA i Margina. Paket usluga za SW koji se pruža putem terenskog rada i rada kroz centre za pružanje psihosocijalne i medicinske pomoći (eng. Drop-in centres), uključuje IEC materijale, lubrikante, kondome i savjetovanje. Potencijalna nadogradnja ovih usluga u DIC za SW uključuje: usmjerenije IEC koji su razvijeni kroz participativno uključivanje SW; socijalna, pravna, stručna podrška i samo- podrška; upućivanje na HIV testiranje i liječenje lijekovima; usluge za seksualno reproduktivno zdravlje (SRZ) i planiranje porodice (PP); i savjetovanje koje se odnosi na nasilje.

57

Bio-bihevioralne studije i različiti oblici nadzora, kao i analiza podataka HIV pozitivnih pacijenata su pokazala da u posljednjih pet godina niti jedan/jedna SW nije registriran/a kao HIV pozitivan/na. Iako se dokazalo da su HIV preventivne aktivnosti od velike koristi za SW i njihove klijente, od velike je važnosti da oni i dalje izbjegavaju opasnost i da prakticiraju naučene mjere opreza u svakodnevnom životu.

Grafikon 15 prikazuje broj SW koji su obuhvaćeni kroz HIV preventivne aktivnosti (2011-2014).

U Planu tranzicije, Radna grupa CCM-a nije prepoznala da su SW od najveće važnosti u programima koji se bave HIV i AIDS-om, uglavnom zbog činjenice da do sada nema potvrđenih HIV pozitivnih slučajeva koji su prijavljeni među ovom subpopulacijom.

Kao što je prikazano u Tabeli 12, predviđeno je da će do kraja 2015. godine, najmanje 2127 SW primati HIV preventivne usluge koje se sastoje od minimalnog paketa (savjetovanje, IEC i kondomi). Budžet prikazuje odgovarajuća sredstva koja su potrebna od drugih domaćih i međunarodnih izvora kako bi se zadržale preventivne usluge za HIV među SW grupom.

58

Grafikon 15 Broj prodavatelja/ica seksualnih usluga (SW) koji su obuhvaćeni preventivnim programima za HIV (2001-2014)

Broj prodavatelja/ica seksualnih usluga (SW) koji su obuhvaćeni preventivnim programima za HIV (2001-2014)

Tabela 12 Cilj Plana tranzicije a u odnosu na budžet (SW)

Godina



izvora

Period P9/10 Period P121-Jan-15 1-Oct-16

31-Dec-15 31-Dec-16Ciljevi 0

Budžet (EUR) 0

2015 2016 2017

SW




Period P9 Period P10 Period P11 Period P12/Q23 Period P13


Period P141-Jan-15 1-Jul-15 1-Jan-16 1-Jul-16 1-Jan-17 1-Jul-17

1865 2127 0 0 0221.717 0 0 0

Ukupni reprogramirani budžet za SW za period juli 2014. do septembra 2016. godine iznosi 229,107 EUR, što predstavlja pad od 10% u odnosu na odobreni budžet (juli 2014. do novembra 2015. godine) za ovaj cilj. OCD/podprimatelji koji se bave sa SW su smanjili svoj program i operativne aktivnosti za SW kako bi se poboljšale aktivnosti u komponentama MSM i IKD.

Kvantitativni podaci u tabeli 13 prikazuju investicije u ukupnom iznosu od 221,717 EUR GF-a za preventivne aktivnosti usmjerene na SW u 2015. godiniTabela 13. raspoloživost resursa 2015-2017 (CSR)

2017







EUR EUR EUR EUR EUR


2015 2016

SW 221.717 0 0 0 0 0Komunikacijski materijali 2.008 - -

Medicinski proizvodi i zdravstvena oprema 56.074 - - Ljudski resursi 129.160 - - - Infrastruktura i ostala oprema - - -

Egzistencijalna podrška za klijente/ciljnu populaciju 900 - - - Režijski troškovi 9.300 - - - Planiranje i administracija 1.870 - - -

Nabavka i upravljanje troškovima opskrbe (PSM) 21.606 - - Obuka 800 - - -

Ključne mjere za SW koje su planirane u Planu zagovaranja49 navedene su u nastavku:

Sinhronizacija standarda paketa usluga za rad sa SW Zagovaranje za akreditaciju usluga centara za pružanje psihosocijalne i

medicinske pomoći (eng. Drop-in centres) za SW Pokretanje multisektorskog dijaloga između vlada i OCD/NVO s ciljem pružanja

sveobuhvatnih usluga za SW, uključujući zakonodavstvo i analizu kapaciteta.


59

Pokretanje aktivnosti u sektoru socijalne zaštite u cilju boljeg pristupa uslugama za SW, uključujući i socijalnu podršku.

Romi, migranti i povratnici

Romi

Kroz HIV programe koje je finansirao GFATM, World Vision je osnovao tri romska HIV Info centra u BiH, i osposobio 25 romskih terenskih radnika za rad na prevenciji HIV-a i podjelu informacija i relevantnih materijala romskim zajednicama širom zemlje. Projektne aktivnosti su provedene u saradnji sa liderima romskih zajednica, a terenske aktivnosti se provode u 28 romskih zajednica koje provodi 25 romskih terenskih radnika. Održiva prevencija prenosa HIV među Romima kao ranjive pod-populacije u BiH osigurana je kroz aktivnosti kao što su edukativne sesije o prevenciji HIV-a uz podjelu kondoma i IEC materijala članovima romske zajednice, zajedno sa organiziranjem okruglih stolova, javnih događanja, i sesija podizanja svijesti.

Migranti i povratnici

Međunarodna organizacija za migracije u BiH (IOM), kao jedan od podprimatelja HIV programa koji finansira GFATM, pridonosi uspostavi održivog okvira za smanjenje HIV ranjivosti i za promociju pristupa uslugama i informacijama za migrante i transportne radnike iz Bosne i Hercegovine . Ova komponenta je prvenstveno usmjerena na vozače kamiona i radnike migrante sa bh. državljanstvom koji odlaze raditi u inostranstvo, jer su često suočeni s teškim radnim uvjetima koji mogu povećati njihove zdravstvene rizike, uključujući nedostatak pristupa zdravstvenoj zaštiti. Proveden je skup aktivnosti koji ovim dvjema mobilnim grupama pruža pristup odgovarajućim uslugama i informacijama, a koje će ih i dalje nastaviti dugoročno podržavati.Projektne aktivnosti koje provodi IOM daju doprinos za sljedeća tri ishoda:

Pružanje odgovarajućih i prilagođenih direktnih usluga i podrške migrantima i mobilnim populacijama putem terenskih aktivnosti, uključujući dijeljenje informacija i dobrovoljno savjetovanje i testiranje;

Stručnjaci u zdravstvu, kao i u poslovanju posjeduju potrebnu informiranost, znanje i vještine kako bi povećali kvalitet svojih usluga i samostalno preduzeli outreach aktivnosti za migrante i mobilnu populaciju;

60

HIV/AIDS strateški okvir u BiH obuhvata akcioni plan koji smanjuje HIV ranjivost i promovira pristup prevenciji, liječenju i njezi među migrantima i mobilnoj populaciji.

U ovom dokumentu je navedeno da iznad navedene ranjive grupe nisu prioritetni ciljevi za budući HIV program u BiH. Smatra se da postoji niz drugih dostupnih izvora finansiranja, zajedno s dovoljnim brojem profesionalnih NVO koje su senzibilizirane za rad s Romima, za podršku budućim aktivnostima koje se odnose na romsku populaciju50. Migranti i dalje predstavljaju visokorizičnu grupu u smislu spolno prenosivih bolesti; Međutim, IOM je obećao da će pripremiti podprojekte za ovu populaciju, a koji će biti usmjereni na razne edukativne i komunikacijske aktivnosti, uz širenje informacija u cilju prevencije HIV-a.

Kao što je prikazano u Tabeli 14, predviđeno je da će do kraja 2015. godine, najmanje 12.000 Roma, migranata i mobilne populacije primati HIV preventivne usluge koje se sastoje od minimalnog paketa (savjetovanje, IEC i kondomi). Budžet prikazuje učinkovito finansiranje koje je potrebno od drugih domaćih i međunarodnih izvora kako bi se preventivne usluge za HIV zadržale za iznad navedene populacije.

Tabela 14 Ciljevi Plana tranzicije u odnosu na budžet (Romi/migranti)Godina



izvoraPeriod P9/10 Period P12

1-Jan-15 1-Oct-1631-Dec-15 31-Dec-16

Ciljevi 0Budžet (EUR)

2015 2016 2017

Romi/migranti




Period P9 Period P10


Period P11 Period P12/Q23 Period P13 Period P141-Jan-15 1-Jul-15 1-Jan-16 1-Jul-16 1-Jan-17 1-Jul-17

6000 12000 0 0 0294.517 0 0 0

Kvantitativni podaci iz tabele 15 prikazuju investicije u ukupnom iznosu od 294,517 EUR GF-a za preventivne aktivnosti usmjerene na Rome, migrante i mobilnu populaciju.Tabela 15. Raspoloživost resursa 2015-2017 (Romi, migranti imobilna populacija)

2017







EUR EUR EUR EUR EUR


2015 2016

50 Revidirani Akcioni plan Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstva 2013-2016

61

ROMI, migranti i mobilna populacija 294.517 0 0 0 0 0 Komunikacijski materijali 11.907 - - - Medicinski proizvodi i zdravstvena oprema 3.450 - - Ljudski resursi 183.440 - - - Infrastruktura i ostala oprema - - - - Monitoring i evaluacija (M&E) 2.200 - - - Režijski troškovi 50.754 - - - Planiranje i administracija 7.130 - - - Tehnička i rukovodstvena pomoć 18.600 - - - Obuka 17.036 - - -

Ključne aktivnosti zagovaranja su navedene u nastavku:

Aktivnosti zagovaranja s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH i drugim donatorskim agencijama s ciljem dogovora o aktivnostima iz Akcionog plana za Rome i izdvajanja sredstava koja su potrebna za 2016-2017. godinu

Pokretanje multisektorskog dijaloga između donatorskih agencija i Vlade s ciljem postizanja dogovora o preventivnim aktivnostima za HIV za migrante i mobilnu populaciju i za izdvajanje sredstava za postojeće programe koja su potrebna za 2016-2017. godinu

Politika i stigma

Ključni cilj intervencije smanjenja stigme prema osobama koje žive s HIV-om koju je provodio podprimatelj World Vision je bio da se uključe predstavnici četiri ključne vjerske zajednice (jevrejska, muslimanska, pravoslavna i rimokatolička) u provedbu HIV programa u zemlji kroz senzibiliziranje vjerskih poglavara i njihovih zajednica u smislu potreba oboljelih od HIV/AIDS-a, te njihove mobilizacije za provedbu aktivnosti na prevenciji HIV-a, zagovaranju, njezi i podršci.

Intervencija smanjenja stigme prema osobama koje žive s HIV-om rezultirala je mobiliziranjem i podrškom preko 500 vjerskih poglavara, vjeroučitelja i predstavnika vjerskih zajednica koji su usvojili znanja i vještine kako bi se odgovorilo na stigmu povezanu s HIV-om i AIDS-om, te kako bi se odgovorilo na potrebe za prevenciju, njegu i podršku u njihovim zajednicama. Osim toga, preko 5,000 članova zajednice dobili su

62

informacije putem štampanih informativnih i edukativnih materijala, javnih događaja i radio emisija.

Pilot projekte za smanjenje stigme koje su sprovodile vjerske organizacije unutar četiri vjerske zajednice osposobili su dodatnih 1,100 svećenika, imama i vjeroučitelja, te su podijelili informacije i relevantne poruke o stigmi povezanoj s HIV oboljenjem za preko 40,000 članova zajednice.

Pružajući vjerskim radnicima alate koji su potrebni za širenje konstruktivne poruke tolerancije u skladu sa njihovim vjerskim doktrinama, HIV projekat je pokrenuo snažan proces s potencijalom da dosegne sve segmente društva, a već je imao vidljive i jake utjecaje51. Dakle, u skladu s preporukom Radne grupe za tranziciju CCM-a, ova aktivnost neće biti dio Plana tranzicije/Plana nastavka aktivnosti, jer je dokazano da je bila uspješna i samoodrživa.

Usluge koje su dostupne policiji i graničnim policajcima (edukacija, komunikacija i informacija) koje je provela NVO Viktorija, ostaju na istom nivou kao i one koje su bile dostupne tokom provedbe HIV programa, s obzirom na činjenicu da su većina policajaca i zatvorskog osoblja osposobljeni za pružanje takvih usluga.

Aktivnosti u okviru ovog cilja provodit će se do kraja novembra 2015. godine kao što je planirano, sa smanjenjem od 2% u odnosu na prvobitno odobreni budžet (od jula 2014. do novembra 2015. godine).

Kvantitativni podaci u tabeli 16 prikazuju investicije u ukupnom iznosu od 44,021 EUR, koje se sastoje od aktivnosti na politikama i stigmi u 2015. godini.

Tabela 16. Raspoloživost resursa 2015-2017 (revizija politika i zakonodavstva smanjenje stigme)

2017







EUR EUR EUR EUR EUR


2015 2016

51 APMG, Nezavisna procjena programa HIV u BiH 2013

63

Revidiranje politika i zakona 0 0 0 0 0 0Ljudski resursi - - - - Planiranje i administracija - - - - Tehnička i rukovodstvena pomoć - - - -

Smanjenje stigme 44.021 0 0 0 0 0Ljudski resursi 23.812 - - - Režijski troškovi 6.510 - - - Planiranje i administracija 8.741 - - - Tehnička i rukovodstvena pomoć - - - - Obuka 4.958 - - -

Aktivnosti OCD koje nisu predviđene za GFATM finansiranje prema Planu tranzicije.

Svake godine, u skladu s godišnjim rebalansom državnog budžeta, Ministarstvo civilnih poslova BiH objavljuje javni poziv za male grantove. OCD/NVO koje provode programe vezane za HIV koji su od interesa za BiH imaju pravo da se prijave. Isto vrijedi i za objavu grantova za OCD/NVO od strane raznih ministarstava i agencija na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te na kantonalnom nivou u Federaciji Bosne i Hercegovine. Svaka OCD/NVO koja se prijavljuje za takve grantove treba pripremiti prijedlog koji jasno opisuje aktivnosti koje će se izvoditi. Sve OCD/NVO koje se bave provedbom grantova GFATM-a u BiH imaju značajno iskustvo i znanje koje se može koristiti za dobivanje tih sredstava.

Slika 6 Vizija radne grupe CCM-a

Zagovaranje

Zagovaranje je predviđeno kao najbolji pristup za uspostavu, provedbu i/ili poboljšanje aktivnosti za doprinos učinkovitom odgovoru na HIV/SPI u BiH, jer se zagovaranje globalno pokazalo kao najučinkovitije sredstvo u postizanju socijalne promjene i promjene u zajednici u ovoj oblasti. Ono što je najvažnije, učestvovanje i uključenost su načela koja vode pristup zagovaranja.

64

Uporedo s procesom koji je iznad opisan, Radna grupa CCM-a koja je osnovana da pripremi Plan zagovaranja predviđa različite dopunske aktivnosti za lobiranje donositelja odluka kako bi se osigurala održivost usluga koje su formirane u toku provedbe HIV i AIDS programa u BiH; to će se postići osiguravanjem dodatnih domaćih sredstava finansiranja.

Osnovna načela zagovaranja su saradnja, učestvovanje, pristup temeljen na pravima i društvena promjena, koji su ugrađeni u Plan zagovaranja52 i predstavljaju pokretačku snagu za sve strateške aktivnosti. Glavna svrha aktivnosti zagovaranja povezanih s Planom tranzicije i koje su budžetirane je da se osigura domaće finansiranje na svim nivoima vlasti i lokalnih zajednica, kao i uspostavljanje i unapređenje međusektorskih i multisektorskih partnerstava. Uključivanje HIV programa u godišnje zdravstvene programe treba lobirati pri općinama. Navedeni godišnji zdravstveni programi trebaju se provoditi kroz zajedničke napore lokalne zajednice i NVO/OCD koje djeluju u njihovom geografskom području. Nadalje, saradnja se treba proširiti na regionalnom i međunarodnom nivou i dovesti do aktivnog učestvovanja u regionalnim i međunarodnim mrežama u cilju dobivanja potrebnih alternativnih finansiranja HIV projektnih aktivnosti opisanih u Planu tranzicije kada finansiranje GFATM-a više ne bude dostupno.

Kao jedna od ključnih aktivnosti koje obuhvataju različite komplementarne djelatnosti, period provedbe za aktivnosti zagovaranja usmjerenih na lobiranje donositelja odluka kako bi se osigurala održivost usluga razvijenih tokom provedbe HIV i AIDS programa u BiH, planirana je za period septembar 2015 - septembar 2016. godine. Ukupan iznos (38,093 EUR) se dodjeljuje za provedbu Plana zagovaranja53, što je od velike važnosti za održivost HIV programa od 2016. godine pa nadalje. Primarni primatelj će biti zadužen za organizaciju i finansiranje aktivnosti kao što je definirano u dokumentima zagovaranja koje je usvojio CCM. Sekretarijat CCM-a će pružiti administrativnu podršku za organizaciju sastanaka za nadzor aktivnosti zagovaranja.

Uloga Ministarstva civilnih poslova, NAB-a, CCM-a, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Federalnog ministarstva zdravstva, te Odjela za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta u tranzicijskom periodu

Savjetodavni odbor za borbu protiv HIV/AIDS-a u BiH (NAB), kao stalno savjetodavno tijelo Vijeća ministara BiH, nastavit će svoje aktivnosti koje su definirane u osnivačkim aktima, čak i nakon završetka HIV projekta kojeg finansira Globalni fond.

Budžet Ministarstva civilnih poslova osigurava redovno finansiranje za rad NAB-a u iznosu od 30.000 BAM (cca. 15.000 EUR) godišnje. Prema važećim zakonskim aktima,

52 https://drive.google.com/file/d/0B9lyUiBPl46eUDBDZ2ZlU2dtVm8/view53 https://drive.google.com/file/d/0B9lyUiBPl46eUDBDZ2ZlU2dtVm8/view

65

tehničku podršku NAB-u osigurava Ministarstvo civilnih poslova, koje garantuje kontinuitet funkcija NAB-a.Kao što je definirano u njegovom mandatu, Ministarstvo civilnih poslova BiH će nastaviti obavljati obaveze u vezi s međunarodnom saradnjom i izvještavanjem u oblasti HIV i AIDS-a nakon završetka HIV programa koji finansira GFATM.CCM je osnovan od strane NAB-a kao radna grupa sa posebnim zadatkom da nadzire sve aktivnosti i procedure koje se odnose na utrošak sredstava GF-a i da redovno podnosi izvještaje NAB-u/ Vijeću ministara BiH.Prema osnivačkim dokumentima mandat CCM-a (uključujući njegove radne grupe i Sekretarijat) je u potpunosti povezan s podrškom GF-a, što znači da će nastaviti svoje djelovanje dokle god to GF bude zahtijevao. Po završetku GF podrške, svi dokumenti koji se odnose na CCM će biti preneseni na NAB. Kako bi se nastavilo sa procesom praćenja provedbe programa prevencije HIV tokom perioda tranzicije i nakon toga, NAB ima mogućnost da uspostavi radnu grupu i da koristi ekspertizu CCM-a u cilju ublažavanja ukidanja CCM-a.Mandat NAB-a BiH je isključivo vezan za HIV i AIDS pitanja. Trenutno jedinica za kontrolu TB Bosne i Hercegovine djeluje u cilju prikupljanja podataka koji se odnose na TB infekcije i priprema Godišnji izvještaj o tuberkulozi za BiH za SZO, a kao što je definirano Odlukom Ministarstva civilnih poslova o uspostavljanju NTB BiH potrebno je osigurati nesmetan rad nadležnih tijela/organa koji će provoditi aktivnosti kao što je definirano EU i drugim međunarodnim instrumentima.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Federalno ministarstvo zdravlja te Odjel za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta Bosne i Hercegovine će i dalje u skladu sa svojim nadležnostima sprovoditi aktivnosti vezane za prevenciju, liječenje i njegu u oblasti HIV/AIDS-a.

Osim NAB-a, MCP, NTP, važno je napomenuti ulogu Konferencije za oblast zdravstva u Bosni i Hercegovini koja je osnovana 2007. godine, a u čijem sastavu se nalazi ministar civilnih poslova, ministar zdravstva Federacije BiH, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i šef odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge. Brčko distrikta BiH. Ovaj mehanizam bi trebao biti korišten u narednom periodu kako bi se pitanja zatvaranja grantova GF uvrstila na ministarski dnevni red, kao i kako bi se osiguralo njihovo opredjeljenje za održivost i HIV i TB programa u Bosni i Hercegovini.

66

Završne napomene

“Stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglost“ je definicija zdravlja SZO koje itekako izjednačava „biti zdrav“ s dobrobit. Široka primjena i razumijevanje zdravlja uključuje fizičko i mentalno zdravlje, pored socijalne prilagodbe i ispunjenja. To je opet oblikovano raznim uzročnim pokretačima i faktorima i suprotstavlja se tradicionalnim stavovima medicinskih radnika da su ključne zdravstvene odrednice uglavnom vođene fiziološkim procesima.Poređenje osnovnih zdravstvenih ishoda između prosjeka BiH i EU pokazuje da je kvalitet zdravlja u BiH u određenoj mjeri ispod prosjeka zemalja EU. Faktori rizika životnog stila

67

kao što su pušenje, alkoholizam, pretilost i ovisnost o drogama su u porastu. Stopa pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem u BiH iznosi oko 80%54 i stoga je daleko od proklamiranog cilja i načela univerzalne pokrivenosti zdravstvom.Kao što je opisano u prethodnim stranicama kroz različite podatke, aktivnosti vezane za HIV predstavljaju važna zdravstvena pitanja u svakodnevnom životu mnogih građana BiH. Ljudi koji žive s HIV-om dolaze iz svih sfera života, predstavljaju cijeli spektar i raznolikost balkanske regije. Svi se suočavaju sa fizičkim izazovima povezanim s HIV-om i socijalnoj ugroženosti koju uzrokuje stigma, diskriminacija i isključivanje.Zbog trenutnih finansijskih ograničenja, napori u Planu tranzicije su sada usmjereni na smanjenje dugoročnog uticaja AIDS-a i prilagođavanje zdravstvenih, socijalnih i drugih sistema za rješavanje potreba osoba koje žive s HIV-om i KAP osoba na način koji jača zdravstvene sisteme.Plan tranzicije za nastavak HIV i AIDS prevencije, liječenja i njege u Bosni i Hercegovini za period 2015-2017 pokazuje da čak i sa ozbiljnim smanjenjem raspoloživih finansijskih sredstava i pod okolnostima u kojima se međunarodna finansijska podrška smanjuje, prioritetne aktivnosti će se i dalje provoditi na visokom nivou. To će uglavnom zavisiti od posvećenih zdravstvenih radnika i specijaliziranih OCD/NVO koje su podržane domaćim sredstvima.

54 NHDR, Socijalna inkluzija u BiH 2007. godine.

68

u - ccm bihccmbih.org/wp-content/uploads/2015/11/bih-hiv-aids... · web view2015/11/18 ·...

Documents