top-ha u bi ca g-7 105 mm ju `no a fri~ ki lav odbrana arsenal 27.pdf„kol tov” pr vi pi {toq u...
TRANSCRIPT
S p e c i j a l n i p r i l o g
ARSENAL27
Ju ̀ no a fri~ ki
lav
Od la zak vi kin ga
Na bal kan skim
drumovima
K A M I O N I P R A G A
T O P - H A U B I C A G - 7 1 0 5 M M
A M E R I ^ K I A V I O N T I P A S - 3
^u ve ni pi {toq
Kolt M1911 A1 2
Snajperske pu{ke velikog dometa
Kalibar diktira sve 7
Oklop no vo zi lo GE FASZa {tit ni
tran sport ni si stem 10
Top-ha u bi ca G-7 105 mmJu ̀ no a fri~ ki lav 12
Ar ti qe rij ski vo|e ni si ste mi
na o ru ̀ a wa
Po ve }a we pre ci zno sti
va tre 15
Raz voj si ste ma za elek tron sko
ra to va we oru`a nih sna ga SAD
Platforme za ometawe 19
Ame ri~ ki avi on ti pa S-3Od la zak vi kin ga 21
Ka mi o n praga
Na balkanskim
drumovima 28
pripremili
Mira [vedi}
2
^ U V E N I P I [ T O Q
KMo de li 1911 i 1911 A1
obe le ̀ i li su va ̀ an pe ri od
u isto ri ji ru~ nog va tre nog
oru` ja i sa tog po ~a snog me sta
ti ho oti {li u le gen du.
U`i va li su ve li ku po pu lar nost
ko ja tra je i dan-da nas,
a po sve mu su de }i i ubu du }e.
Sa mo je ame ri~ ki ori gi nal ni
mo del pro iz ve den u vi {e od
tri mi li o na pri me ra ka, u svim
mo gu }im mo di fi ka ci ja ma.
a da se spo me ne broj 45, sva {ta se mo -
`e po mi sli ti o toj ci fri. Vre me {ni ji
qu bi te qi mu zi ke mi sli }e mo ̀ da na
sta re gra mo fon ske plo ~e ko je da nas
pred sta vqa ju isto rij ske re li kvi je,
jer im je jed na od br zi na bi la ba{ „45”.
Oni bli ̀ i for mu la ma i ma te ma ti ci po mi -
sli }e na po lo vi nu pra vog ugla. Dok }e pra -
vi po zna va o ci i qu bi te qi na o ru ̀ a wa mi -
sli ti da is pred broj ke ne do sta je jed na ta~ -
ka („.45”) ko ja ozna ~a va in ~e, od no sno ka -
li bar ne kog oru` ja na za pad noj he mis fe ri.
Na rav no, naj u pu }e ni ji }e od mah zna ti da je
re~ o le gen dar nom pi {to qu ko ji se do pre
ne ko li ko go di na za dr ̀ ao kao slu ̀ be no na -
15. mart 2009.
KoltM1911 A1
o ru ̀ a we u naj mo} ni joj ar mi ji sve ta. To je
pi {toq u mo de lu 1911, ka li bra .45 in ~a
(11,43 mm), ko ji je pro sla vio fa bri ku
„Kolt” i sa mog kon struk to ra Jo ha na M. Bra -
u nin ga.
@e qe ni ka li bar
To kom du ge isto ri je kom pa ni ja „Kolt”bi la je si no nim za me tak .45. Za hva qu ju }i
pu kov ni ku Kol tu, we gov „pi smej ker” (me tak u
ka li bru .45) bio je od lu ~u ju }i fak tor sva -
kog dvo bo ja u to vre me. Glav ni ar gu ment bi -
lo je br zo, ve li ko i mo} no zr no. To kom
isto ri je „pi smej ker” je pe to stru ko pre ma -
{io sve svo je kon ku ren te ko ji su se po ja -
vqi va li na boj nom po qu.
Fir ma „Kolt” je 1896. od Jo ha na M.
Bra u nin ga ku pi la ~e ti ri na cr ta za au to -
mat ski pi {toq, od ko jih }e s vre me nom na -
sta ti se ri ja ve o ma uspe {nih mo de la oru` -
ja. Me |u tim, ka ko su u to vre me snab de va li
vla du sa slu ̀ be nim re vol ve ri ma, ni je im
se `u ri la da na slo bod no tr ̀ i {te iz ba ce
ne pro ve re no oru` je. Za to su tek 1900, po -
sle svih mo gu }ih pro ba, pro ve ra i usa vr -
{a va wa, uve li au to mat ski pi {toq pod na -
zi vom Colt 1900 Spor ting Mo del i to sa no -
1908. do ̀ i vqa va mo di fi ka ci ju ko jom se
za re zi na na vla ci po me ra ju na zad wi
deo. Ta ko |e, vra }en je sta ri ob lik oro za
kao kod mo de la 1900. Pro iz ve de no je vi -
{e od 18.000 ko ma da.
Go di ne 1903. fir ma na tr ̀ i {te iz -
ba cu je xep ni mo del Poc ket Mo del 1903.Bi la je to skra }e na ver zi ja mo de la 1902.
To kom {pan sko-ame ri~ kog ra ta, ko ji
se vo dio oko Ku be, pri me }e no je da voj ni
re vol ver u ka li bru .38 kolt ne ma do voq -
nu za u stav nu mo} ni ti br zi nu pu we wa za
rat ne uslo ve. Vla da je od mah re a go va la i
ras pi sa la kon kurs za no vi voj ni~ ki me -
tak, po sta vqa ju }i stro ge uslo ve (oko br -
zi ne i za u stav ne mo }i zr na).
„Ar se nal” iz Frenk for ta raz vio je
za vla din kon kurs 1906. go di ne dva met ka
u ka li bru .45 i to za re vol ver i za pi -
{toq. „Kolt” je ta ko |e pred lo ̀ io me tak u
ka li bru .45, ali sa ne {to du ̀ om ~a u rom,
pa je na osno vu tog met ka raz vi jen i no vi
ko mer ci jal ni pi {toq mo de la 1905. Na
vla di nu adre su sti gla su mno go broj na re -
{e wa za no vi me tak, ali je ona raz ma tra -
la sa mo dva, naj za ni mqi vi ja – .41 i .45
in ~a. Na kra ju je iza bran ka li bar .45 in -
~a, ko ji je vi {e li ~io na „Kol tov” me tak.
Te sti ra we
Te sti ra wa no vog ka li bra ot po ~e la su
1907. Ciq je bio da se pro na |e i pi {toq
u ka li bru .45 ko ji }e ko ri sti ti zr no od
230 grej na i za me ni ti po sto je }i ka li bar
.38 Colt. Ne gde u to vre me u SAD se, na
vla din po ziv, vra }a Jo han M. Bra u ning i
po ~i we rad na ko na~ noj ver zi ji voj ni~ kog
pi {to qa.
3
vim met kom ka li bra .38 ACP (.38 Colt Au to -ma tic Car trid ge – 9,65 mm). Taj ka li bar je ve -
o ma va ̀ an jer je to za i sta bi lo pr vo br zo
zr no ko je je u{lo u na o ru ̀ a we ame ri~ ke
ar mi je. Do ta da {wi slu ̀ be ni me tak .38
kolt imao je po la znu br zi nu od sa mo 248
m/s, dok je no vi .38 ACP imao, za to vre me
ne ve ro vat nih, 415 m/s.
Au to mat ski pi {toq mo del 1900 bio je
ve lik i te ̀ ak i ra dio je na prin ci pu krat -
kog tr za ja ce vi. Na tom pi {to qu ko~ ni ca je
za ni mqi vo re {e na – ona je ~e li~ ni blok u
ko ji je ure zan zad wi ni {an ski za rez i ka da
se obo ri {ti ti udar nu iglu od oro za.
Pro iz ve de no je oko 3.000 ko ma da, pa
da nas taj pi {toq pred sta vqa pra vu ret -
kost. Ame ri~ ka voj ska ku pi la je 200, a mor -
na ri ca 300 ko ma da. Re dov na ozna ka na le -
vom zi du za tva ra ~a je „Brow ning’s Pa tentPat’d April 20, 1897” i „Au to ma tic Colt Ca li -bre .38 Ri mless Smo ke less”.
Da qa mo di fi ka ci ja mo de la 1900 do -
ve la je do no vog pi {to qa ko ji se po ja vio i
na slo bod nom tr ̀ i {tu i kod ame ri~ ke ar -
mi je. To je mo del 1902. Na ~i we ne su znat -
ne iz me ne na sta rom mo de lu ta ko da se no -
vi, po iz gle du i funk ci ji, do sta raz li ko vao.
Na we mu je oroz okru gao, a iz ba ~en je i ~u -
ve ni ni {an – ko~ ni ca. Po red tih i dru gih
iz me na pro me we na je i ozna ka, pa je do da -
to „Pa ten ted April 20, 1897, Sept 9, 1902”.Isto vre me no, po ja vio se i voj ni mo -
del, ma lo dru ga ~i ji od ci vil ne va ri jan te.
Imao je du ̀ u ~e tvr ta stu dr {ku ko ja je
omo gu }i la do da va we jed nog met ka u okvir
(de vet me ta ka), za tim pr sten za gaj tan i
ko~ ni cu za tva ra ~a po sle is pa qe nog zad -
weg met ka. Taj mo del, u obe va ri jan te,
pro iz ve den je do 1928. go di ne. Go di ne
27
Danas veoma redak
pi{toq model 1900,
sa zanimqivim
re{ewem ko~nice
(desno)
Konstruktor Johan M. Brauning
„Kol tov” pr vi pi {toq u no vom ka li -
bru je mo del 1905, i raz vi jen je na ba zi
mo de la 1902, sa od re |e nim iz me na ma. Naj -
zna ~aj ni ja iz me na je da se cev za bra vqu je
za za tva ra~ sa tri zu ba. Pro iz ve de no je vi -
{e od 6.000 pri me ra ka, od ko jih je 400 ko -
ma da u eks pe ri men tal nom voj nom ka li bru
od .45 oti {lo ar mi ji. To su te {ki pi {to qi
ko ji su sklo ni da ga |a ju ne {to ni ̀ e ako se
ni {a ni na br za ka. Pro me we na je ozna ka i
do da ti su „Dec 19, 1905” i ka li bar „Au to -ma tic Colt Ca li bre .45 Ri mless Smo ke less”.
Od bor ko ji je od re |en za te sti ra we
sa stao se u ja nu a ru 1907. i po ~e lo je te -
sti ra we de vet pi {to qa. U apri lu iste go -
di ne u wi ho vom iz ve {ta ju is ti ~e se da mo -
de li 200 kolt i 200 Sa va ge za slu ̀ u ju po -
seb nu pa ̀ wu. Na kon tog iz ve {ta ja do dat no
se te sti ra ju ta dva pi {to qa i na kra ju
pred nost do bi ja kolt.Ar mi ja SAD bi la je im pre si o ni ra na
u~in kom met ka .45 ko ju je ko ri stio mo del
1905 i ohra bri la je ta da ve} ~u ve nog kon -
struk to ra Jo ha na M. Bra u nin ga i fir mu
„Kol t” da raz vi ju mo de ran voj ni~ ki pi {toq.
Raz voj je, me |u tim, te kao spo ro. Bra u -
ning je naj pre oja ~ao okvir i dr {ke. Za tim
je uveo me ha ni~ ku ko~ ni cu, a na in si sti ra -
we ar mi je i au to mat sku. Te ̀ i nu zr na sa 31
gra ma po ve }ao je na 36 gra ma, {to je pro u -
zro ko va lo za me nu za tva ra ~a i we go vu ko~ -
ni cu. Ta ko je na stao me |u tip – mo del 1909,
ko ji na pret hod ne pod se }a sa mo ob li kom
dr {ke i spoq nim iz vla ka ~em.
Ko na~ ni re zul tat bio je pot pu no nov
pi {toq .45 M 1911, ko ji je na ar mij skom
kon kur su po be dio u opa snoj kon ku ren ci ji
lu ge ra i Sa va ge.
Od li ke
Pi {toq M 1911 za bra vqu je cev i za -
tva ra~ jed nom ve znom spo nom na zad wem de -
lu ce vi, ko ja ide oko oso vi ne u ra mu, i sa
dva zu ba na gor wem de lu ce vi, ko ji ula ze u
od go va ra ju }e za re ze na sa mom za tva ra ~u.
Pri li kom tr za wa, cev za jed no sa za tva ra -
~em kre }e una zad, sve dok se cev na ve znoj
spo ni ne spu sti i pri to me oslo bo di za tva -
ra~. Po vrat na opru ga na la zi se is pod sa me
ce vi i ima de li mi~ nu vo |i cu sa zad we stra -
ne, a ~a u ru na pred. Ta ~a u ra dr ̀ i svo jim
pred wim de lom pred wi ~ep. Ve zna spo na je
oso vi ni com ve za na za cev, dok se za ram dr -
`i oso vi nom ko~ ni ce za tva ra ~a.
Oroz je spoq ni i ima tri po lo ̀ a ja.
To su: spu {ten na iner ci o nu (le te }u) udar -
nu iglu, ali ko ja isto vre me no ne do di ru je
ini ci jal nu ka pi slu met ka; me |u po lo ̀ aj
(Half – Cock), ko ji je u stva ri po lu na pet, gde
ne do di ru je iglu i gde pri ti skom na oki da~
ne mo ̀ e da se oslo bo di ni ti da se za ko ~i
me ha ni ~om ko~ ni com; i za pet po lo ̀ aj, ka da
mo ̀ e da se za ko ~i me ha ni~ kom ko~ ni com. Ta
ko~ ni ca isto vre me no za bra vqu je za tva ra~
i pi{toq je ve o ma po u zda n.
Po u zda nost je bi la to li ka da su se svi
slo ̀ i li u to me da M 1911 mo ̀ e da se bez -
bed no no si sa met kom u ce vi, za pe tim oro -
zom i za ko ~e nom me ha ni~ kom ko~ ni com. Dug -
15. mart 2009.4
Ot kad po sto ji ar mi ja SAD, to je
bio je di ni pi {toq ko ji je sve voj ne te -
sto ve pro {ao bez za mer ki. Je dan od te -
sto va bio je i broj is pa qe nih me ta ka bez
za sto ja. Pi {toq je uspe {no is pa lio
6.000 me ta ka, a da pri to me ni je na pra -
vio ni je dan za stoj.
Da je re~ o ve o ma mo} nom oru` ju
do ka zu je i po da tak da le ̀ i {te met ka
pri li kom opa qe wa tr pi pri ti sak od ne -
ve ro vat nih 7,2 to ne po kva drat nom in ~u
po vr {i ne, a zad wa po vr {i na zr na iz -
la zi iz ce vi pod pri ti skom od 1.009 ki -
lo gra ma.
Voj ska ne ma za mer ke
Mo del M 1911 i M 1911 A1 raz -
li ku ju se u sle de }em: ku }i {te udar ne
opru ge na do woj zad woj stra ni dr {ke ni -
je rav no i glat ko ve} je na re za no i iz -
bo ~e no; oki da~ je na re zan uz du` i ne {to
je kra }i; zad wi kraj au to mat ske ko~ ni ce
je du ̀ i; mu {i ca je {i ra; ram je sa obe
stra ne oki da ~a iz re zan za pr ste; oroz
je na no vom mo de lu u`i i ne ma pro {i re -
nu plo ~u sa za re zom, pre~ nik ce vi je
sma wen, a `le bo vi su du bqi.
Raz li ke
Model M 1911 i wegova
prva modifikacija
M 1911 A1 (dole)
To kom slu ̀ be u ar mi ji SAD, M 1911
do ̀ i veo je sa mo tri mo di fi ka ci je i to
1926, 1970. i 1980. go di ne.
Mo di fi ka ci je
Pr va mo di fi ka ci ja M 1911 usvo je na
je 15. ju na 1926. i od ta da do bi ja no vu
ozna ku – M 1911 A1.
Iz me |u dva ra ta ar mi ja je ot ku pi la
oko 150.000 ko ma da pi {to qa. Sa mo za
vre me Dru gog svet skog ra ta pro iz ve de no je
oko mi li on i osam sto hi qa da ko ma da tog
oru` ja. Pro iz vo |en je u fa bri ka ma Colt,Re ming ton Rend, Uni on Swich & Sig nal, It ha caGun Com pany, pa ~ak i u fa bri ci {i va }ih
ma {i na Sin ger Se wing Mac hi ne Com pany, gde
je sa mo to kom 1942. iz ra |e no oko 500 ko -
ma da.
Taj mo del pi {to qa pa ra lel no je pro -
da van i na ko mer ci jal nom tr ̀ i {tu. Mo -
gao je ve o ma la ko da se pre po zna po svom
ele gant nom fi ni {u i slo vu „C” is pred se -
rij skog bro ja. Je di no to oru` je mo ̀ e da
se po hva li ~i we ni com da je ko ri {}e no u
oba svet ska ra ta, ali i onim ko ji su usle -
5
27me za oslo ba |a we okvi ra na la zi se sa le -
ve stra ne pi {to qa, kao i au to mat ska ko~ -
ni ca ko ja je sme {te na na gor woj zad woj
stra ni dr {ke.
Na na vla ci su pri ~vr {}e ni ni {a ni
(pred wi i zad wi). Pred wi ni {an je „Klar -
kov” mo del, a po za di je po sta vqen „Bo Ma -
rov” ni {an sa za re zom. Ni {a ni su po de si -
vi i po prav cu i po vi si ni. Ivi ce zad weg
ni {a na su bez po seb nih bo ja, a ni su po seb -
no iz vla ~e ne ni ivi ce ni {a na.
Rat na is ku stva
U „Kol tu” je po ~e la se rij ska pro iz vod -
wa tog pi {to qa, a do 1914. je i ar se nal u
Spring fil du opre mqen po treb nim ala ti ma
za pro iz vod wu na ve de nog mo de la pi {to qa.
Ame ri ka u Pr vi svet ski rat ula zi sa
skrom nim bro jem pi {to qa M 1911 – 55.553
ko ma da. Za ni mqi vo je da u to vre me u
Spring fil du ni je na pra vqen ni je dan pi -
{toq jer su pri o ri tet ima le pu {ke. Za vre -
me ra ta pro iz vo dio se i „Re ming ton UMC”,ali sa mo skrom nih 13.152 ko ma da. Ipak,
osta je ~i we ni ca da je to kom Pr vog svet skog
ra ta pro iz ve de no 450.000 ko ma da.
Od re |e na ko li ~i na M 1911 is po ru -
~e na je Ve li koj Bri ta ni ji, ali u ka li bru
.455 We bley (.455 Au to). Ti mo de li se spo -
qa pre po zna ju po to me {to se na dnu okvi -
ra na la zi al ka.
Pi {toq se iz van red no po ka zao u rat -
nim uslo vi ma. Bio je bez be dan i jed no sta -
van za ru ko va we, a rad mu je bio 100 od sto
po u zdan.
Oru` je je po ka za lo funk ci o nal nost u
svim vre men skim uslo vi ma – od ark ti~ kih
mra ze va do trop skih vre li na, od nor man -
Da nas to le gen dar no oru` je mo ̀ e
da se ku pi {i rom Ame ri ke kod pri vat nih
oru ̀ a ra ko ji su mu do da li jo{ po ne ku
ori gi nal nost i ti me usa vr {i li i una pre -
di li funk ci o nal nost ili estet ski iz gled.
Ori gi nal ni mo del, pak, mo ̀ e da se na -
ba vi is kqu ~i vo u „Kol to voj” fa bri ci.
Fa bri~ ka ce na, na rav no, za vi si od `e -
qe kup ca – ka kav fri zi ra ni M 1911 `e -
li da ima, i kre }e se od hi qa du i po do
ne ko li ko hi qa da do la ra.
Jo{ uvek u pro da ji
Druga modifikacija imala je
oznaku Mk IV Series 70, a tre}a
(dole) Mk IV Series 80
dij skih pla ̀ a do xun gli In do ki ne. We go va
pre ci znost bi la je sa svim ade kvat na za
jed no ru~ no oru` je u uve ̀ ba nim ru ka ma, ali
ne i u ne u ve ̀ ba nim. Po sle ne ko li ko is pa -
qe nih me ta ka i uza stop nih pro ma {a ja na
ci qu, je dan re grut ci ni~ no je pri me tio da
je naj lak {e po go di ti me tu tim pi {to qem
uko li ko se pi {toq ba ci na wu.
No, bi lo ka ko bi lo, M 1911 je ta da
u`i vao ve li ku po pu lar nost, a ona tra je i
da nas. Ko pi ran u bez broj va ri jan ti. Sa mo
je ame ri~ ki ori gi nal ni mo del, u svim svo -
jim mo di fi ka ci ja ma, pro iz ve den do da nas
u vi {e od tri mi li o na pri me ra ka.
di li po sle – ko rej skom i vi jet -
nam skom...
Je di na ma na Bra u nin go vog
si ste ma za bra vqi va wa, ako to
mo ̀ e i da se na zo ve ta ko, je ste
da na pred wem ~e pu za tva ra ~a
otvor za cev mo ra da ima ma li
za zor, jer se cev pri li kom ho da
sa za tva ra ~em una zad u jed nom
tre nut ku spu {ta do le svo jim zad -
wim kra jem. Taj pro blem je uspe -
{no ot klo wen na ka sni jim mo de -
li ma (HP). Sam za zor je na no vim
pi {to qi ma je dva do vo qan, dok
kod sta ri jih, ko ji su do bro raz -
ra |e ni ili mno go ko ri {}e ni,
ide do 1,6 mm. To pred sta vqa
ozbi qan pro blem kod ni {a we wa
jer se usta ce vi mr da ju.
Taj pro blem su u „Kol tu” re {i -
li na mo de lu ko ji je do bio ozna ku
„Mark IV, Se ri es 70”, gde se cev pri
usti ma ma lo ko ni~ no {i ri, a ~ep
za tva ra ~a ima ~e ti ri ela sti~ na is -
pu sta ko ji je ~vr sto ob u hva te. To re -
{e we je pr vi put pri me we no na tak -
mi ~ar skom mo de lu Na ti o nal Match.U ve li koj `e qi da po ve }a bez -
bed nost u ru ko va wu pi {to qem, fir -
ma „Kolt” je po ~et kom osam de se tih
go di na uve la i si gur no snu ~i vi ju
udar ne igle, ko ja istu oslo ba |a tek
ka da je oki da~ sti snut (sli~ no kao kod
pi {to qa Walt her P-38). Po sle uvo |e -
wa te mo di fi ka ci je svi „Kol to vi”
pi {to qi i we go ve va ri jan te ima ju
ugra |e no to po boq {a we – i to
M1911 A1, u svim ka li bri ma, Na ti o -nal Match, a i Com man der i Go vern -ment .380. Sa mo zbog te mo di fi ka -
dru ga ~i ji, a oki da~ ima po de si vi gra ni~ -
nik. Pro iz vo |en je u dva ka li bra – sta -
rom pro ve re nom .45 i u ka li bru .380
Spe ci al Mid-Ran ge.Po red mo de la Gold Kap, fa bri ka je
1933. na ko mer ci jal no tr ̀ i {te iz ba ci -
la jo{ jed nu va ri jan tu ~u ve nog pi {to qa.
Re~ je o mo de lu Colt Com bat Go vern mentMo del Se ri es 80. Pi {toq je isti ali sa
bit nim po boq {a wi ma ni {a na, za tim
15. mart 2009.6
In te re sant no je da se taj pi {toq,
naj pre ori gi nal ni mo del M 1911, a po -
sle Pr vog svet skog ra ta i po boq {a ni
M 1911 A1, ni ka da ni je po ja vio na
film skom plat nu. Uvek se ko ri sti de ve -
to mi li me tar ski mo del, jer je sta ri rat -
nik to li ko ma si van da ni jed no pu we we
„}or ka” ne ma do voq nu sna gu da po kre -
ne we gov me ha ni zam re pe ti ra wa.
Ni je za film
rav nim ku }i {tem udar ne opru ge (kao na
mo de lu M 1911), po tom du ̀ im oki da ~em,
lev ka stim usti ma za okvir na dnu dr {ke i
bo qim otvo rom za iz ba ci va we ~a u ra.
Ka ko su pro la zi le go di ne po tra ̀ wa
za lak {im pi {to qem ko ji je ko ri stio mo} -
ni me tak u ka li bru .45 do ve la je do po ja ve
no vog pi {to qa. Com man der se po ja vio
1959. go di ne. Re~ je o pi {to qu ko ji je ma lo
kra }i od osnov nog mo de la M 1911 A1, sa
okru glim oro zom. Ram je od alu mi ni jum ske
le gu re, {to tr zaj ~i ni te ̀ im, pa je iz tog
raz lo ga 1971. na stao Com bat Com man der,kom plet no iz ra |en od ~e li ka. Iz ra |i va ni
su u naj po pu lar ni jim ka li bri ma – .45 ACP,.38 su per i 9 mm lu ger.
U za vi sno sti od ka li bra, okvir pri ma
se dam ili de vet me ta ka. Alu mi ni jum ski ram
is kqu ~i vo je re zer vi san za ka li bar .45
ACP i ta da je ma sa pi {to qa sve ga 765 gra -
ma. Fi ni{ pi {to qa mo ̀ e da bu de plav ili
ni klo van, u za vi sno sti od `e qe na ru ~i o ca.
U slu ̀ be noj upo tre bi naj mo} ni je voj -
ske na sve tu ovaj pi {toq za dr ̀ ao se pu ne
74 go di ne. U pen zi ju ga je is pra ti lo oru` je
ko je po ti ~e sa evrop skog tla i to u ma lo sla -
bi jem ka li bru – 9 mm pa ra. Mo de li 1911 i
mo de li 1911 A1 obe le ̀ i li su je dan va ̀ an
pe ri od u isto ri ji ru~ nog va tre nog oru` ja i
sa tog po ~a snog me sta ti ho su oti {li u le -
gen du. Me |u tim, pi {toq se jo{ za dr ̀ ao kod
po je di na ca {i rom sve ta, na ro ~i to u Ame -
ri ci, a po seb no u klu bo vi ma ko ji se ba ve
tak mi ~e wem u pra k ti~ nom pu ca wu.
I{tvan PO QA NAC
Model Gold Cup pod nazivom National Match
Presek pi{toqa
ci je po zna ti pi {toq do bi ja i no vu ozna ku –
Mk IV, Se ri es 80.
Taj mo del pro iz vo dio se u ne ko li ko
ka li ba ra i to .38 su per i 9 mm lu ger, ali
je ipak osnov ni ka li bar ostao .45 ACP.
Ko mer ci jal no tr ̀ i {te
Pi {toq M 1911 A1 u`i vao je ve li -
ko po ve re we i na ko mer ci jal nom tr ̀ i -
{tu. Mno gi su `e le li da ga ima ju, ali im
je zbog ce ne bio ne do stu pan. ^ak su i
strel ci po ka za li ve li ko za ni ma we za taj
pi {toq, ali u tak mi ~ar skoj va ri jan ti, gde
bi pre ci znost do {la do iz ra ̀ a ja. Zbog
to ga je fa bri ka 1933. iz ba ci la no vi mo -
del – Gold Kap, ko ji je ru kom pa ̀ qi vo
uklo pqe ni pi {toq sa bo qim oki da ~em i
po de si vim ni {a ni ma.
Ula zak SAD u Dru gi svet ski rat, me -
|u tim, pre ki nuo je pro iz vod wu tog mo de la.
Ona je na sta vqe na tek 1957. i to pod no -
vim ime nom – Na ti o nal Match. Na sta le su
ma le iz me ne i to kod za tva ra ~a, ko ji je
U pro{lom broju Arsenala po gre -
{no je ilustrovan tekst „Mogu}nost di -
skre tnog pucwa”. Izviwavamo se autoru
i ~i ta ocima.
(Light Mac hi ne Gun) uve den ka li bar 5,56
mm Na to (5,56 h 45 mm ili .223 re ming -
ton) jo{ uvek se uve li ko pro iz vo di „sta -
ri” 7,62 mm Na to za sred we mi tra qe ze
GPMG (Ge ne ral Pur po se Mac hi ne Gun), pa
se mu ni ci ja za snaj per sko ga |a we sa la -
ko }om mo ̀ e na ba vi ti i to po ra zu mqi voj
ce ni.
Iden ti~ na je i za mu ni ci ju 7,62 h 54
mm, ozna ~e nu jo{ i kao 7,62 mm R, ko ja se
ko ri sti za mi tra qe ze se ri je PK u voj ska -
ma ze ma qa biv {eg Var {av skog pak ta.
Sa iz la znom br zi nom na usti ma ce -
vi ve }om od 850 m/s i te ̀ i nom ma wom od
10 g, mu ni ci ja 7,62 mm Na to ni je u sta wu
da sto po stot no pru ̀ i za do vo qa va ju }e re -
zul ta te na da qi na ma ve }im od 600 me ta -
ra, ka ko u po gle du pre ci zno sti ta ko i u
ba li sti~ kim efek ti ma. Upra vo iz tog raz -
lo ga, ne ko li ko go di na una zad, ame ri~ ka
voj ska uve la je me tak M852 sa te ̀ im zr -
nom ti pa Si er ra Match King, open tip, od
10,9 g, {to zna ~i da je zr no ot por ni je na
bo~ ni ve tar i ima do bre ba li sti~ ke oso -
bi ne do 800 me ta ra. Me tak M852 nu di,
iz me |u osta log, ve }u pre ci znost za 25–30
od sto u od no su na pret hod ni M118 na da -
qi na ma iz me |u 400 i 600 me ta ra.
7
27
Po sled wih go di na sve
vi {e do bi ja na zna ~a ju
jed na ka te go ri ja la kog
pe {a dij skog oru` ja.
To su snaj pe ri velikog
kalibra ko ji se ko ri ste
za ga |a we na ve li kim
da qi na ma. Na tr ̀ i {tu je
ak tu el no pi ta we mu ni ci je
ko ja se za wih pro iz vo di.
Du go go di na ve }i deo snaj per skog oru` -
ja ko jim su na o ru ̀ a ne voj ske za pad nih
ze ma qa bio je ka me ri san za stan dard -
nu mu ni ci ju 7,62 mm Na to (7,62 h 51
mm ili 0.308 Win che ster). Isto va ̀ i i
za sve voj ske iz sa sta va biv {eg Var -
{av skog pak ta. Wi ma je mu ni ci ja 7,62 h
54 mm (od pu {ke SVD dra gu nov i ra znih
ko pi ja dra gu no va) bi la glav ni ka li bar za
oru` ja te spe ci fi~ ne ka te go ri je. Mo tiv
je jed no sta van i prak ti ~an: ia ko je za ju -
ri {ne pu {ke i la ke mi tra qe ze ili LMG
Kalibar
diktira sve
PGM Hecate
S N A J P E R S K E P U [ K E V E L I K O G D O M E T A
Fin ska mu ni ci ja .338
La pua Mag numDa bi se po sti gli {to bo qi re zul ta ti
i bez pro ble ma po go dio ciq na da qi na ma
od 800 do 1.000 m, te pro bi la stan dard na
ba li sti~ ka za {ti ta, po treb no je oslo ni ti
se na ja ~u mu ni ci ju, kao na pri mer .300Win che ster Mag num, 7 mm Re ming ton Mag -num ili .338 La pua Mag num, jer ima ju bo -
qe oso bi ne od mu ni ci je ka li bra 7,62 mm
Na to, od no sno 7,62 mm R. Sto ga ne ~u di ~i -
we ni ca da me tak ka li bra .338 La pua Mag -num (8,6 h 70 mm) po sta je sve vi {e ras pro -
stra wen me |u snaj per skim oru` jem.
Sa zr nom od 16,2 g, is pa qe nim br zi -
nom od 914 m/s, ta fin ska mu ni ci ja po di ̀ e
gra ni cu snaj per skog ga |a wa pro tiv `i vih ci -
qe va, od no sno ve ro vat no }u po got ka pr vim
hi cem, naj ma we do 1.100 m, ~u va ju }i pre o -
sta lu ki ne ti~ ku ener gi ju, ko ja je naj ma we {est
pu ta ve }a od one kod met ka 7,62 mm Na to
(ener gi ja ko ja omo gu }a va da se pro bi ju „tvr -
di” ci qe vi na ve }im da qi na ma). Ka da je re~ o
pre ci zno sti, fin ski pro iz vo |a~ tvr di da
we go va mu ni ci ja (ko ja je pro i za {la iz ci vil -
ne za lov na krup nu di vqa~ .416 Rigby) omo -
gu }a va da se ciq po go di na 1.500 m, pre ci -
zi ra ju }i da je sa po je di nim oru` ji ma ostva -
re na pre ci znost ma wa od 0,25 MOA (Mi nu teOf An gle) na toj da qi ni.
Po red to ga, ako se upo re di sa ve} is -
pi ta nim 12,7 mm, pro jek til mu ni ci je .338 La -
uspe {no dej stvo va ti pro tiv he li kop te ra,
par ki ra nih avi o na (ga |a we u mo tor ili usi -
snik va zdu ha), ra ket nih si ste ma (ra ke te u wi -
ho vim lan sir nim kon tej ne ri ma), ko mand no-
kon trol nih si ste ma (ra dar ske an te ne, te le -
ko mu ni ka ci o ni si ste mi), la ko blin di ra nih
vo zi la, pa ~ak i oklop nih (ga |a we pro tiv op -
to e lek tron skih si ste ma da bi se osle pi lo
vo zi lo ili le ̀ i {te mo to ra).
Sve rasprostraweniji me|u snajperskim oru`jem postaje kalibar
.338 Lapua Magnum
98 B u kalibru .338
Reynolds-50-BMG-breit
pua Mag num osta je ipak pre vi {e ma li za
no {e we bi lo kog eks plo ziv nog i/ili za pa -
qu ju }eg pu we wa, po treb nog za uni {ta va we
„tvr dih” ili za {ti }e nih ci qe va na ve li koj
da qi ni, ukqu ~u ju }i i an ti snaj per sko ga |a we
to kom su ko ba na Bal ka nu. U Sa ra je vu su an -
ti snaj per ti mo vi fran cu skog kon tin gen ta
Uje di we nih na ci ja na ve li ko ko ri sti li mo de -
le Bar rett M-82 i McMil lan M87 u .50 BMG.
Ka li bar .50 BMG Pr vi eks pe ri men ti sa snaj per skim pu -
{ka ma 12,7 mm po ti ~u jo{ iz Ko rej skog ra -
ta, ka da su upo tre bqa va ne pro tiv ten kov ske
pu {ke toka rev PTRS. Po sta vqa se pi ta we
za {to se ko ri stio ba{ ka li bar .50 BMG?Jed no stav no, za to {to je ta kva mu ni ci ja ve}
bi la uve li ko u upo tre bi u za pad nim voj ska -
ma sa le gen dar nim te {kim mi tra qe zom
Brow ning M2. Me tak je pru ̀ ao svu po treb nu
ener gi ju, sa od li~ nim ba li sti ~im ko e fi ci -
jen tom: pro jek til APEI .50 BMG po se du je ba -
li sti ~i ko e fi ci jent od 1,54, dok kod mu ni -
ci je 7,62 mm Na to iz no si 0,48. Ta~ ni je, tri
pu ta je ve }i do met, sa iden ti~ nom po ~et nom
br zi nom. Isto ta ko, ve }i ka li bar omo gu }a -
va ve }u pro boj nost/uni {te we: pro boj nost
pro jek ti la API u 7,62 mm Na to je 14 mm ~e -
li ka na 100 m i 10 mm na 300 m, dok pro -
jek til .50 BMG pro bi ja ~e lik de bqi ne 25
mm na 300 m i 13 mm na 1.200 me ta ra.
Sa pro jek ti li ma ta kvog ti pa mo ̀ e se
Te {ki snaj pe ri ka li bra 12,7 mm pa te od tri glav ne ma ne: te ̀ i ne,
sna ge tr za ja i upa dqi vo sti puc wa. Ka da go vo ri mo o pr voj ma ni, spe ci ja -
li zo va ne fir me u~i ni le su znat na po boq {a wa, po seb no za hva qu ju }i upo -
tre bi la kih le gu ra i kom po zit nih ma te ri ja la vi so ke iz dr ̀ qi vo sti, ka ko
bi se te ̀ i na za dr ̀ a la u ra zu mqi vim gra ni ca ma, od no sno ka ko ma sa pra -
znog oru` ja ne bi pre {la 10–13 kg. To je do stig nut ili sko ro do stig nut re -
zul tat mno gih pro iz vo |a ~a, me |u ko ji ma su na pri mer Bar rett sa M-90A1 i
M-99, McMil lan (sa da {wi Har ris) sa M-92 i M-93, Gre na di er En gi ne e ringsa svo jim bull-pup SP.50 (7,8 kg sa ce vi Kre i ger 660 mm du ̀ i ne), Ac cu racy In -ter na ti o nal sa AW.50 FT, Pa u za sa P.50 Com bat Ri fle, PGM sa He ca te II, Steyrsa HS-50 ili ZV sa Fal con OP96/OP99.
U slu ~a ju pu {a ka ti pa bolt ac ti on naj te ̀ e je re {i ti pro blem sma we -
wa tr za ja, ia ko to ni je slu ~aj sa po lu a u to mat skim mo de li ma. Da nas po -
sto je kun da ci od sin te ti~ kih ma te ri ja la na pra vqe ni ta ko da {to vi {e
ubla ̀ e ener gi ju tr za ja – sor bot ha ne (ne ki sa hi dra u li~ kom amor ti ze rom,
ne ki sa od li~ no kon ci pi ra nom ko~ ni com na usti ma ce vi). Oni su u sta wu
da sma we, u po je di nim slu ~a je vi ma, ener gi ju tr za ja za vi {e od 70 od sto.
Te so fi sti ci ra ne ko~ ni ce stva ra ju ve li ki bo~ ni pla men di ̀ u }i ve li ki
oblak pra {i ne u mo men tu puc wa, ko ji mo ̀ e ot kri ti po zi ci ju strel ca. Ka -
ko svi spe ci ja li sti zna ju, da bi se iz be gao taj fe no men naj bo qi si stem je,
ko li ko je mo gu }e, sta vi ti mo kru kr pu is pod ce vi.
I mu ni ci ja pred sta vqa pro blem. Me tak 12,7 mm pro iz ve den je za te -
{ke mi tra qe ze, a ne za te {ke snaj pe re, zna ~i sa to le ran ci jom iz ra de ko -
ja ni je od go va ra ju }a za snaj pe re, ia ko po sto je od li~ ni pro jek ti li ko ji od -
go va ra ju ra znim tak ti~ ko-ope ra tiv nim po tre ba ma. Bi lo ka ko bi lo, mno ge
ar mi je sve ta ko je ko ri ste snaj pe re velikog kalibraba{ su zbog to ga bi le
pri mo ra ne da ko ri ste mu ni ci ju svo je iz ra de sve dok {i re we pre ci znog
oru` ja 12,7 mm ne stvo ri tr ̀ i {te do voq ne ve li ~i ne da oprav da we go vu
pro iz vod wu mu ni ci je. Da nas su taj pro blem de li mi~ no re {i li spe ci ja li -
zo va ni pro iz vo |a ~i ko ji se rij ski pro iz vo de pre ci znu mu ni ci ju 12,7 mm.
Nedostaci
15. mart 2009.
9
27
Har ris, sa jed nom osnov nom ver zi jom, po zna -
ti jom kao M-87 sa ru~ nim re pe ti ra wem i
obrt no-kli znim za tva ra ~em. Ver zi ja M-87 R
sli~ na je pret hod nom mo de lu ali je opre mqe -
na si ste mom sa ru~ nim re pe ti ra wem i okvi -
rom od pet me ta ka.
Po sto ji jo{ i ver zi ja M-88 Com bo, tejed na ver zi ja bull-pup, ozna ~e na kao M-92.
Po sled wi mo del te re no mi ra ne ku }e je M-
93, od no sno olak {a na M-87 R (te ̀ i ne ma we
od 10 kg sa ukup nom du ̀ i nom od 1.350 mm),
opre mqe na skla pa ju }im kun da kom (990 mm
du ̀ i na sa sklo pqe nim kun da kom), za ko ju su
pred vi |e ni okvi ri od 10 i ~ak 20 me ta ka.
Jed no od naj no vi jih oru` ja .50 BMG iz
te ka te go ri je je bri tan ska pu {ka Ran geMon ster, ku }e PRA. To oru` je je pr vi put pri -
ka za no svet skoj jav no sti na saj mu IWA2006. Ima mo gu} nost ski da wa kun da ka
(ver zi ja „ta ke down”), so lu ci ja ko ja olak -
{a va tran sport oru` ja, bu du }i da ni je ba{
kom pakt no oru` je jer ima cev du ̀ i ne 762
mm. Ran ge Mon ster je te {ka oko 15 kg, sa
pra znim okvi rom (za pet me ta ka). Nu di se
sa no vom voj nom op ti kom Ze iss 6-24x72 SAM(Sho o ter-sup por ting At tac hment Mo du le), aopre mqe na je mi ni ja tu ri zo va nom me te o ro -
lo {kom elek tron skom cen tra lom.
Mo de le ti pa bolt ac ti on u 12,7 mm ta -
ko |e su raz vi ja le i fa bri ke iz cen tral ne
Evro pe. Me |u wi ma se is ti ~e poq ska ZTMiz Tar no wa, ko ja je ne dav no pro iz ve la
WKW ili Lar ge Bo re Sni per Ri fle, sa okvi rom
od se dam me ta ka i se rij skom dnev nom op ti -
kom Le u pold Va ri-X III 4,5-14 x 50.Zo ran MI LO [E VI]
(Nastavak u slede}em broju
Arsenala)
po sal). Sve to su za da ci ti pa EOD (Esplo si veOrd nan ce De struc ti on), jo{ jed nog sek to ra u
ko me snaj per ske pu {ke ve li kog ka li bra mo -
gu na }i do bru pri me nu.
Modeli tipa bolt act ion Tre nut no, kao u slu ~a ju snaj per skih
oru` ja ma weg ka li bra, po sto je dve ver zi je
te {kih snaj pe ra: mo de li sa jed nim met kom
i/ili ru~ nim re pe ti ra wem (bolt ac ti on) i po -
lu a u to mat ski. U pr vu ka te go ri ju spa da ju, iz -
me |u osta lih, Gu i let te .50, u kon fi gu ra ci ji
bull pup „ve te ran” Ha skins.50/RAI Mo del 500,ko je su ko ri sti li snaj pe ri sta USMC naj pre u
Bej ru tu, a za tim u Pa na mi to kom ope ra ci je
Just Ca u se, de cem bra 1989. go di ne. Taj mo -
del, ko ji u ru ka ma pro fe si o na la ca ostva ru je
pre ci znost 0,5 MOA na 2.000 jar di, ka sni je
je po nu dio tr ̀ i {tu Iver & Johnson, za tim Da -isy, a po sto ji stal no u ka ta lo gu AMA,C kao mo -
del 5110 A1. Tu su jo{ i pu {ke po put fran cu -
ske HE CAT, pro iz vo |a ~a PGM Pre ci si on, ko jom
su opre mqe ne fran cu ske spe ci jal ne sna ge i
osta le je di ni ce Armée de Ter re, za tim Ro -bar .50 BMG, bolt ac ti on, sa okvi rom od
pet me ta ka, opre mqe na od li~ nom
ko~ ni com na usti ma ce vi, za ko ju
mno gi spe ci ja li sti sma tra ju da je
naj e fi ka sni je oru` je u svo joj
ge ne ra ci ji, te ra zni mo de li
McMil lan Gun works, da nas
Zastava M93 - „crna strela”
Accuracy international AW 50
Ma |ar ska fir ma Tec hni ka iz Bu dim -
pe {te je pre iz ve snog vre me na pro iz ve la
pu {ke Top Gun i Ge pard M1 i M1A1, ka -
me ri sa ne za so vjet sku mu ni ci ju 12,7 h 107
mm. U Hr vat skoj je re a li zo van 1992. mo del
sa sa mo jed nim met kom, ozna ~en kao
MACS, ka li bra .50 BMG, dok je do bro po -
zna ta Za sta va – oru` je iz Kra gu jev ca po -
nu di la tr ̀ i {tu svo ju M-93 cr na stre la u
ka li bri ma 12,7 h 99 mm i 12,7 h 107 mm.
Istu ini ci ja ti vu sle di i ~e {ka ZVI iz Vse -
ti na – mo del Fal con, nu de u ka li bru 12,7
mm Na to (Fal con OP99), a i u so vjet skom
12,7 mm (OP96).
Spoj is to ka i za pa da
Ka ko bi smo ilu stro va li go re na ve de -
no, spo me nu }e mo je dan do ga |aj iz Pr vog za -
liv skog ra ta. No }i 24. fe bru a ra 1991. je -
dan tim Re con iz ame ri~ kog ma rin skog kor -
pu sa uni {tio je pro boj no-za pa qi vim pro -
jek ti li ma PPI, is pa qe nim iz Bar rett M-82
A1, tri ira~ ka bor be na oklop na vo zi la
BMP-1 uda qe na 1.800 jar di (upra vo u le -
`i {te mo to ra).
Ka da go vo ri mo o pre ci zno sti mu ni ci -
je 12,7 mm Brow ning, ona mo ̀ e osci li ra ti
iz me |u 1 i 1,5 MOA sve do 1.500 m, od no -
sno, po go ci se sme {ta ju u kru gu od 400 i
600 mm, {to od go va ra ve li ~i ni qud skih
gru di, hlad wa ku mo to ra jed nog blin di ra nog
vo zi la ti pa VTT i/ili VCI, he li ko ter skoj
tur bi ni ili usi sni ku va zdu ha avi on skog mo -
to ra. A da ne spo mi we mo i ve li ke mi ne i
raz li ~i te eks plo ziv ne na pra ve ko je se mo -
gu na }i na bo ji {tu, te avi on ske bom be ili
ar ti qe rij ske ne ek splo di ra ne gra na te, ka -
set ne bom be i IED (Im pro vi sed Esplo si ve Dis -
ska vo zi la za sno va na na evrop skom kon -
cep tu, gde se gle da lo vi {e na udob nost i te -
ren ske od li ke ne go na za {ti tu po sa de, u
stva ri, bez i ka kve za {ti te. Za to je kor po -
ra ci ja „Rajn me tal di fens“ raz vi la spe ci -
jal no la ko oklop no vo zi lo GE FAS (skra }e no
od za {ti }e ni tran sport ni si stem), ko je bi
pru ̀ i lo naj ve }u za {ti tu po sa di i tran -
spor to va nom ma te ri ja lu.
Nem ci su svo je vo zi lo ba zi ra li na
pot pu nom re di zaj nu po sto je }ih plat for mi
ra di iz me {ta wa ili sa kri va wa vi tal nih
kom po ne na ta si ste ma, kon fi gu ri sa wem no -
vog vo zi la na ta kav na ~in da pru ̀ a za {ti -
tu od dve naj ve }e opa sno sti na sa vre me nom
fron tu – na ga znih mi na i stre qa~ ke va tre.
Kon fi gu ra ci ja
po seb ne vr ste
Spo qa gle da no GE FAS neo do qi vo pod -
se }a na na ma do bro po zna tu pra gu. Pred wa
oso vi na mu je kao kod pra ge da le ko is pred
ka bi ne, is pred du gog „no sa“, u ko me se na -
la zi ~e tvo ro ci lin dri~ ni mo tor MTU4R890, sna ge 410 ki lo va ta. Si gur nu za {ti -
tu od na ga znih mi na pru ̀ a ju po seb no osla -
wa we to~ ko va u kom bi na ci ji sa po me nu tim
ve li kim ra sto ja wem pred wih to~ ko va od ka -
15. mart 2009.
Za {tit ni
tran sport ni
si stem
Nem ci su svo je vo zi lo
za sno va li na pot pu nom
re di zaj nu po sto je }ih
plat for mi, ta ko da
pru ̀ a za {ti tu od dve
naj ve }e opa sno sti na
sa vre me nom fron tu
– od na ga znih mi na i
stre qa~ ke va tre.
Na i me, ima ba li sti~ ki
ob li ko va no oklop no te lo
po put sa vre me nih
ten ko va. Rav na po vr {i na
go to vo da ne po sto ji.
Bo ko vi su po sta vqe ni
pod uglom ta ko da
od bi ja ju zr na iz va tre nog
oru` ja i, ka ko se tvr di,
PT ra ke te iz ru~ nih
ba ca ~a ko je, po pra vi lu,
pu tu ju ma lom br zi nom.
10
O K L O P N O V O Z I L O G E F A S
Udu hu pro tiv ge ril skih ope ra ci ja, ko je
da nas u sve tu ~i ne vi {e od 90 od sto
svih voj nih ope ra ci ja, po sta lo je ja -
sno da gi gant ske hlad no ra tosvke voj -
ske tre ba opre mi ti so fi sti ci ra nim,
spe ci ja li zo va nim vo zi li ma, na men ski pra -
vqe nim za uslo ve ge ril skog ra ta i pro tiv -
te ro ri sti~ ke bor be. Na da na {wem boj nom
po qu, od Ira ka do Av ga ni sta na voj ni ci su
iz lo ̀ e ni dej stvi ma ve li kog bro ja la kih i
pre no snih pe {a dij skih si ste ma, od AK-47,
pre ko pu {ko mi tra qe za, do RPG-7, PT ba -
ca ~a, na ga znih i pro tiv ten kov skih mi na.
Na kon {to su se za pad ne voj ske u Ira -
ku i Av ga ni sta nu su o ~i le sa ta kvom pret -
wom, po sta lo je ja sno da su wi ho va vo zi la
ne pri la go |e na tak ti ci „udri i be ̀ i“ – pra -
sta rom na ~i nu ple men skog ra to va wa, sa do -
dat kom sa vre me nog i ubo ji tog na o ru ̀ a wa.
Po seb ne ne pri li ke su u Av ga ni sta nu
ima la la ki oklop ni i iz vi |a~ ki to~ ka {i,
po go to vo ha mer. To vo zi lo je po ka za lo naj -
ve }u ra wi vost na obi~ nu pe {a dij sku va tru,
a i na min sko-eks plo ziv na sred stva. U
krup ne ne do stat ke ubra ja ju se pro ble mi u
mo tor no-tran smi si o nom de lu, zbog ~e ga su
se jed no stav no kva ri li na po la pu ta.
To kom an ga ̀ o va wa u Av ga ni sta nu i
Nem ci su utvr di li da su wi ho va la ka te ren -
bi ne. Nai me, kon struk to ri tvr de da }e pri -
li kom eks plo zi je to ~ak bi ti uni {ten, ali
da se eks plo zi ja pri ra zum noj br zi ni kre -
ta wa ne }e ras pro stre ti do ka bi ne u ko joj
se di po sa da. Sra ~u na to je da }e si li na eks -
plo zi je ot ki nu ti to ~ak, a naj ve }i udar do -
`i ve }e mo tor, dok }e do ka bi ne do }i ma wi
udar.
Ka bi na je sa svim dru ga ~i je di zaj ni ra -
na od osta lih te ren skih vo zi la. Ima me sta
da, u osnov noj 4h4 kon fi gu ra ci ji, pri mi ko -
man di ra, vo za ~a i ~e ti ri voj ni ka. Ona je
mo du lar na i ne pred sta vqa in te gral ni deo
vo zi la. To je po stig nu to vi se }im osla wa -
wem ka bi ne ko ja je di zaj ni ra na kao oklo -
pqe na kap su la ko ja je pri ka ~e na za krov, a
ne za pod vo zi la. Pri li kom eks plo zi je do -
la zi do iz ve snog od va ja wa ka bi ne od vo zi -
la, {to kom pen zu je uti caj eks plo zi je mi ne.
Unu tra {wost je iz ra |e na ta ko da ima
{to ma we sit nih de lo va ka ko se u tre nut ku
eks plo zi je ne bi pre tvo ri li u ubo ji te
{rap ne le i po bi li sop stve nu po sa du – opa -
snost za ko ju sva ki ten ki sta zna. Do dat nu
me ru bez bed no sti osi gu ra va ju i se di {ta
po sa de ko ja ni su pri ~vr {}e na za pod ka bi -
ne, ve} za krov, ta ko da se pri li kom eks -
plo zi je po me ra ju i kom pen zu ju ma kar deo
udar nog ta la sa. Ne ma~ ki kon struk to ri su
pri me ti li da ka da vo zi lo na i |e na mi nu
sla bog pu we wa, se di {ta ne ho ti ce omo gu }a -
va ju, ako su ~vr sto ve zani za pod vo zi la, da
udar ni ta las „pro |e“ kroz wih i pot pu no
raz ne se te la po sa de u tim se di {ti ma.
Sle de }a za {tit na me ra je ste kon fi gu -
ra ci ja oklop nog te la vo zi la. Za raz li ku od
stan dard nih, GE FAS ima ba li sti~ ki ob li -
ko va no oklop no te lo, po put sa vre me nih
ten ko va. Rav na po vr {i na go to vo da ne po -
sto ji. Bo ko vi su po sta vqe ni pod uglom, ta ko
da od bi ja ju zr na iz va tre nog oru` ja i, ka ko
se tvr di, PT ra ke te iz ru~ nih ba ca ~a ko je,
po pra vi lu, pu tu ju ma lom br zi nom. Do wi
deo vo zi la je ta ko |e ob li ko van ta ko da
udar ni ta las eks plo zi je usme ra va da qe od
vo zi la i pod uglom ko ji ra si pa si lu uda ra.
Na vo zi lu ne po sto je vra ta, pa ce la
ka ro se ri ja i oklop no te lo ~i ne je din stve nu
ce li nu. Hod ni deo se sa sto ji od ~e ti ri ne -
za vi sno po ve za na to~ ka i ima po seb nu me -
ru si gur no sti u vi du ma lih elek tro mo to ra
ko ji obez be |u ju da, ia ko se do go di kvar na
oso vi ni ili mo tor pre sta ne da ra di, vo zi -
lo mo ̀ e da pre |e ra zum no od sto ja we, pod
pret po stav kom da je o{te }e no u na pa du i
da mo ̀ e da se iz vu ~e iz zo ne bor be nih dej -
sta va. To~ ko vi su sa cen tra li zo va nom kon -
tro lom pri ti ska u gu ma ma i mo gu }e je vo zi -
lo vo zi ti i ka da su one sa iz du va ne.
Mo du lar nost
Mo du lar nost vo zi la omo gu }a va uspe -
{no ko ri {}e we u osnov noj na me ni – kao
vo zi lo za prat wu kon vo ja. Ima pri stoj nu
br zi nom od 100 km na ~as i ve li ku au to no -
mi ju od ~ak 1.000 km. Modu li mu omo gu }a -
va ju mon ti ra we raz li ~i tih vr sta opre me i
na o ru ̀ a wa.
Sa sto ji se od osnov nog ne pro men qi -
vog mo du la, hod nog mo du la sa oso vi na ma i
elek tro mo to ri ma i, uko li ko se ko ri sti i
agre gat ski mo dul sme {ten iza ka bi ne, na
plat for mu se mo gu mon ti ra ti raz li ~i ta
sred stva op to e lek tron skog osma tra wa ili
oru ̀ ni mo du li.
Vo zi lo je opre mqe no elek tron skim
sred stvi ma za bor bu pro tiv te ro ri sti~ kih
na pa da. Naj ve }i gu bi ci ko a li ci o nih sna ga
su od pri mi tiv nih ru~ no pra vqe nih eks plo -
ziv nih na pra va, ko je se de to ni ra ju da qin -
ski – po mo }u ra dio-ko man de ili mo bil nih
te le fo na. Sred stva ome ta wa sa sto je se od
la ser skih ome ta ~a, ko ji ome ta ju sa vre me ne
la ser ski vo |e ne ra ke te, a po se du je i ge ne -
ra to re dim ne za ve se. Kao op ci je nu de se i
ge ne ra to ri elek tro mag net nih ta la sa. Oni
blo ki ra ju rad mo bil nih te le fo na ko je te -
ro ri sti ko ri ste kao de to na to re i ra dio-
de to na to ra, a mo ̀ e se ko ri sti ti i kao
sred stvo za pre vre me no de to ni ra we kraj -
pu ta {kih mi na i mi na usme re nog dej stva.
Oru |e na tom ne ma~ kom vo zi lu sa sto -
ji se od da qin ski kon tro li sa ne tu re le, sa
stan dard nim pu {ko mi tra qe zom 7,62 mm i
ba ca ~em gra na ta ka li bra 40 mm.
Za sa da je GE FAS naj sa vre me ni je i naj -
o pre mqe ni je te ren sko vo zi lo, sa {i ro kim
spek trom na me ne. Pred sta vqe no je ju na
pro {le go di ne, a mo del se po ja vio go di nu
da na ra ni je. Ver zi ja 4h4 du ga~ ka je 7,83 m,
{i ro ka 2,88 m, a ima ma su od 17.500 ki -
lo gra ma.
Alek san dar KI[
11
27
Vo zi lo se nu di u kon fi gu ra ci ja ma
4h4, 6h6 i 8h8. Osnov ne va ri jan te je su
vo zi lo za PVO sa la kim lan se ri ma PVO
ra ke ta u ver zi ji 8h8 (sa do dat nom pri -
ko li com 4h4, ko ja sa dr ̀ i PVO ra ke te
skaj ren xer, si stem ko ji pro iz vo di „Er -
li kon“), vo zi lo 6h6, kao ra dar ska sta -
ni ca ko ja sa dr ̀ i ra dar ve li ~i ne 12 me -
ta ra, i vo zi lo za za {ti tu kon vo ja od vo -
|e nih PO ra ke ta, sa elek tron skim sred -
stvi ma za ot kri va we i ome ta we ne pri ja -
teq skih PO ra ke ta, i „soft kil“ lan se -
ri ma pro jek ti la ko je ra dar i elek tron -
ska sred stva usme ra va ju ka do la ze }im
vo |e nim pro jek ti li ma.
Osnov ne va ri jan te
Na vo zi lu ne po sto je vra ta, pa ce la
ka ro se ri ja i oklop no te lo ~i ne je din -
stve nu ce li nu. U we ga se ula zi i iz la zi
kroz cen tral na zad wa vra ta ili kroz
otvo re na kro vu, ta ko da je oklop no te lo
je din stve no i bez osla bqe nih de lo va kao
{to su vra ta na bo ko vi ma. Do dat nu me ru
bez bed no sti osi gu ra va ju i se di {ta po -
sa de ko ja ni su pri ~vr {}e na za pod ka bi -
ne ve} za krov, ta ko da se pri li kom eks -
plo zi je po me ra ju i kom pen zu ju ma kar deo
udar nog ta la sa.
Me re bez bed no sti
Ka bi na je sa svim dru ga ~i je di zaj ni ra na od osta lih te ren skih vo zi la
15. mart 2009.12
ZZa raz li ku od is to~ nih ze ma qa, pre
sve ga Ru si je, gde su stan dard ni ar ti -
qe rij ski ka li bri bi li 122, 130, 152
i 180 mm, za pad ne ze mqe su po sle
Dru gog svet skog ra ta upo tre bqa va le
ti pi~ na ame ri~ ka re {e wa – 105, 155, 175
i 203 mm. S vre me nom se is kri sta li sa lo
mi {qe we da je zbog jed no stav ni je lo gi sti -
ke po treb no re du ko va ti broj ka li ba ra na
naj ma wu mo gu }u me ru. Na is to ku se od u sta -
lo od 130 mm, pri li~ no se ret ko ko ri stio
180 mm, a osta li su sa mo 122 i 152 mm.
Na za pa du su osta li 105 i 155 mm, ma da
po sled wih go di na po sto ji te ̀ wa da se i
105 mm iz ba ci, ia ko to na i la zi na zgra -
`a va we ve te ra na, ko ji ve o ma do bro
pam te efi ka snost, pre ci znost i
ro bu snost ame ri ~ ke ha u bi -
ce M-2/M-101 iz Dru -
gog svet skog ra ta.
Ka da su ne ke ze mqe
od lu ~i le da se
kon cen tri {u sa mo na
oru |a cev ne ar ti qe ri je
ka li bra 155 mm,
Ju ̀ no a fri kan ci su
na tr ̀ i {te iz ba ci li
top-ha u bi cu no ve
ge ne ra ci je G-7, ka li bra
105 mm. Da je re~ za i sta
o ozbiq nom pro jek tu
i vr lo za ni mqi vom
re {e wu sve do ~i i
za in te re so va nost za ceo
pro je kat ame ri~ kog
gi gan ta Ge ne ral
Dyna mics Land Systems.
T O P - H A U B I C A G - 7 1 0 5 M M
Ju ̀ no a fri~ ki lav
Na kon ra ta tr ̀ i {tem ha u bi ca 105 mm
do mi ni ra la su sve ga tri oru |a: ita li jan sko
M56 (ma se 1,29 t, do me ta 10,5 – 13 km),
fran cu sko LG MkII (1,48 t, 15-17,5 km) i
bri tan sko L118 (1,86 t, 17 km). Da in te re -
so va we za ka li bar 105 mm ni je na ni vou
onog od 155 mm, sve do ~i i ~i we ni ca ka ko je
bi lo bar de se tak oru |a u ka li bru 155 mm.
Ipak, kon struk to ri se ni su pre da va li i nu -
di li su po boq {a ne va ri jan te oru |a 105 mm,
mo di fi ko va nih, pre sve ga, pro du ̀ e nim ce -
vi ma. Ti pi ~an pri mer su Ne ma~ ka i Ho lan -
di ja. Te ze mqe su na ame ri~ ka oru |a M101
ugra |i va le no ve ce vi du ̀ i ne 25,5 i 33, ume -
sto 21 ka li bra, i nov hi dro e la sti~ ni si -
stem, te no vu mu ni ci ju, ~i me je do met po ve -
}an sa 11,2 km na 14,1 km i go to vo 20 km.
Ju ̀ no a fri kan ci su re {i li da u mo -
men tu ka da svi raz mi {qa ju o {to la ga ni jem
oru |u 155 mm, tr ̀ i {tu po nu de oru |e 105
mm vr lo vi so kih per for man si. No vi top-
ha u bi ca LEO (Light Ex pe ri men tal Ord nan ce, a
zna ~i i „lav”), ka sni je pre i me no va na u G-
7, pred sta vqa pro iz vod kom pa ni je De nel,po zna te po sa rad wi sa le gen dar nim dr Xe -
ral dom Bu lom, tvo ra cem im pre siv nih ar ti -
qe rij skih oru |a, po put top-ha u bi ce G-5,ka li bra 155 mm (ko ja i po sle vi {e od dve
de ce ni je pred sta vqa jed no od naj e fi ka sni -
jih oru |a te vr ste u sve tu) i neo stva re nog
„su per to pa” u okvi ru pro jek ta Babylon, ko ji
je fi nan si rao Irak.
Za hva ti na kon struk ci ji
„Re cept” za po boq {a we per for man si
pri li~ no je jed no sta van – sma we we ma se po -
sti ̀ e se upo tre bom op ti mi zo va ne kon struk -
ci je, do bi je ne me to dom ko na~ nih ele me na ta,
upo tre bom no vih ma te ri ja la, dok se po ve -
}a we do me ta po sti ̀ e du ̀ om ce vi. Te am bi -
ci o zne ci qe ve, me |u tim, ni je la ko po sti }i u
prak si. Ka da je re~ o sa moj kon struk ci ji, G-7 je pri li~ no kon ven ci o nal no ar ti qe rij sko
oru |e, sa dvo kra kim la fe tom i dva vi so ka
sta bi li za to ra ce vi (po put bri tan skog to pa
BL 140 mm iz Dru gog set skog ra ta, ko ji se du -
go ko ri stio u Ju ̀ no a fri~ koj Re pu bli ci).
Naj za ni mqi vi ja od li ka je iz u zet no du -
ga cev – od fan ta sti~ na 52 ka li bra. To je i
za oru |e ka li bra 155 mm na gor woj gra ni -
ci, a u od no su na naj du ̀ e ce vi dru gih oru |a
105 mm go to vo je dvo stru ko vi {e. Na usti -
ma ce vi na la zi se iz u zet no efi ka sna ga sna
ko~ ni ca, ko ja je pre ma iz gle du sli~ ni ja oru -
|i ma {to se ugra |u ju na la ke ten ko ve ne go
na ona vu~ ne ar ti qe ri je za po dr {ku. Re~ je
o ga snoj ko~ ni ci sa mno {tvom kon cen tri~ -
nih otvo ra kroz ko je se ba rut ni ga so vi
usme ra va ju una zad.
Po seb no je za ni mqi va mu ni ci ja fa mi -
li je Iga la. Sa sta no vi {ta po ve }a wa do me ta
po sto je dve va ri jan te – pr va i osnov na, do -
me ta do 24 km, opre mqe na je su ̀ e nim dan ce -
tom za po sti za we bo qeg ae ro di na mi~ kog ob -
li ka (po ~et na br zi na 950 m/s), dok je dru ga
opre mqe na ga so ge ne ra to rom, do me ta do 32
km (po ~et na br zi na 960 m/s). Ta kvi do me ti
ka rak te ri sti~ ni su za ar ti qe rij ska oru |a
ka li bra 155 mm i to sa ce vi ma du ̀ i ne 45 ka -
li ba ra. U pr ve dve va ri jan te, po sto ji tre nut -
no-fu ga sni pro jek til (HE, M2019), par ~ad -
no-fu ga sni (PFF HE, M2020), za za di mqa va -
we (Smo ke M0101), osve tqa va ju }i (Il lum,M0102) i ve ̀ bov ni – sa inert nim pu we wem
(Prac, M0102). U va ri jan ti V-LAP, na ras po -
la ga wu je sa mo tre nut no-fu ga sni pro jek til.
Ma sa svih pro jek ti la pri bli ̀ no je
sli~ na i iz no si oko 22 kg, {to je bli ̀ e ru -
skoj mu ni ci ji za ha u bi ce 122 mm D-30 ne go
za pad nim pro jek ti li ma 105 mm. To se po -
sti glo iz du ̀ e nim, ae ro di na mi~ ki efi ka -
sni jim ob li kom, ko ji ima i po voq ni ji frag -
men ta ci o ni efe kat. [ta vi {e, frag men ta -
ci o ni efe kat je to li ko uspe {no re {en sa
7.800 ku gli ca od le gu re vol fra ma, da se,
na pri mer, pro jek til PFF HE mo ̀ e po voq no
upo re di ti sa du go ko ri {}e nom, kla si~ nom
mu ni ci jom M107, ka li bra 155 mm. Uboj ni
ra di jus kod PFF HE 105 mm iz no si 23 m, dok
je kod M107 155 mm 18 me ta ra. Me |u tim,
bez bed na zo na je ta ko |e po god ni ja, i kod
PFF HE 105 mm iz no si 400 m od me sta de to -
na ci je, a kod M107 155 mm 650 me ta ra.
Pod bez bed nom zo nom sma tra se pro stor
gde ne ma ni jed nog frag men ta i od kqu~ nog
zna ~a ja je zbog sma we wa ko la te ral ne {te -
te u ra tu i bez be do no snih me ra to kom ma -
ne va ra i te sti ra wa mu ni ci je i oru |a.
U De nel-u se po seb no hva le po stig nu -
tom pre ci zno {}u, ko ja je na mak si mal nom
do me tu kod mu ni ci je do me ta 24 km is pod 0,3
od sto, tj. kru ̀ na gre {ka iz no si 80 m, dok je
kod mu ni ci je do me ta 32 km is pod 0,4 od sto,
13
27
Oru |e, po ele va ci ji, mo ̀ e da dej -
stvu je u ra spo nu od -5 do +75o, a po azi -
mu tu 40o
u sva ku stra nu, da kle, ukup no
80o, {to su od li~ ni re zul ta ti i pred sta -
vqa ju naj ve }u vred nost za oru |a bez
plat for me, a ka rak te ri sti~ no je za bri -
tan ski L118 i fran cu ski LG MkII ({to im
da je mo gu} nost dej stva u pu nom kru gu). Me -
|u tim, ono {to raz o ~a ra va je ste ma sa.
Upr kos te ̀ wa ma da se sma wi na is pod
dve to ne, osta la je na 3,8. O~i gled no je
da su se stru~ wa ci opre de li li za ono
{to je iz ve sno – bo qe za vr {i ti pro je kat,
po nu di ti ga tr ̀ i {tu, a u per spek ti vi na -
sta vi ti sa raz vo jem i sma wi ti ma su. Ma -
sa od 3,8 t dvo stru ko je ve }a ne go kod
kon ku re na ta istog ka li bra, me |u tim, po -
ka za lo se, ka ko je raz voj te kao, da Ju ̀ no -
a fri kan ci `e le da kon ku ri {u oru |i ma
ka li bra 155 mm!
Prednosti i mane
vor o raz vo ju po -
boq {a ne va ri jan te
G-7, pod po ma lo
glo ma znim „rad nim”
na zi vom AMLAGC(Advan ced Mul ti ro leLight Ar til lery Gun Ca -pa bi lity) – la ko na -
pred no vi {e na men -
sko cev no ar ti qe -
rij sko oru |e. U okvi -
ru tog pro jek ta
osnov ni ciq je da se
ma sa sma wi na sve -
ga 1.950 kg, go to vo
upo la u od no su na G-7 i, raz vi je pro jek -
til V-LAP (Ve lo city En -han ced Long Ran ge Ar til -
lery), opre mqen ra ket nim mo to rom, do me ta 36
ki lo me ta ra. Ta kvo oru |e bi, u od no su na
M777 po ka za lo dra sti~ no sma we we ma se sa
100 pro jek ti la i pu we wa: sve ga 4.150 kg u od -
no su na 9.045 kg, da kle vi {e ne go upo la, za
pri bli ̀ no isti do met kla si~ nom ne vo |e nom
mu ni ci jom.
Sve te broj ke de lu ju im pre siv no, ali je
ma lo ve ro vat no da }e G-7 pred sta vqa ti
ozbiq ni ju kon ku ren ci ju M777. Za to ima vi {e
raz lo ga. Im pre siv ne per for man se uboj nog
ra di ju sa mu ni ci je po sti ̀ u se ka ko od li~ no
re {e nim frag men ta ci o nim efek tom ta ko i
op ti mal nom vi si nom ak ti vi ra wa pro jek ti la,
{to omo gu }a va po se ban upa qa~ ko ji se, na -
rav no, mo ̀ e, uko li ko se uka ̀ e po tre ba, po -
sta vqa ti i na mu ni ci ju 155 mi li me ta ra.
[ta vi {e, ka li bar 155 mm ima dva do tri pu -
ta ve }u ma su i za pre mi nu, tj. znat no ve }i po -
ten ci jal za ugrad wu ne kog si ste ma na vo |e wa,
uz za dr ̀ a va we zna ~aj ni je upo tre bqi ve za -
pre mi ne boj ne gla ve (uni tar na, ka set na, sa
in te li gent nom sub mu ni ci jom).
I za i sta, tre nut no u ka li bru 105 mm ne
po sto ji ni je dan tip na vo |e ne mu ni ci je u upo -
tre bi. Je di ni pro jek til u tom ka li bru ko ji je
tre nut no u raz vo ju je ste ame ri~ ki kom plet
PGK (Pre ci si on Gu dan ce Kit), sa GPS na vo |e -
wem i pred sta vqa u osno vi kon cep cij ski vr lo
bli sko re {e we eks ka li bu ru. Taj pro jek til }e,
bez ob zi ra na na ja vu ni ske ce ne, pa ra dok sal -
no, mo ̀ da bi ti ~ak i sku pqi od eks ka li bu ra
zbog po tre be ve }e mi ni ja tu ri za ci je.
Isti pa ra doks pri me }en je i kod eks ka -
li bu ra, ko ji tre nut no ima ce nu od 85.000
ame ri~ kih do la ra (B – va ri jan ta je ne {to jef -
ti ni ja 50.000 do la ra), {to je sku pqe od avi -
on ske bom be J-DAM (sa ce nom od 30.000 do -
la ra). Sto ga je ve li ko pi ta we ko ji je smi sao
raz vo ja to li ko sku pog pro jek ti la, za ta ko re -
la tiv no sla bu boj nu gla vu. Do sa da se naj ma -
wim ka li brom cev ne ar ti qe ri je, po god nim za
ugrad wu si ste ma na vo |e wa, sma trao mi no ba -
ca~ ki 120 mm ({ved ski Strix), dok se svo je vre -
me no od bri tan ske mi ne Mer lin, ka li bra 81
mm, od u sta lo upra vo zbog istog raz lo ga. U
slu ~a ju even tu al nog za vr {et ka raz vo ja i pri -
ili 120 me ta ra. Kru ̀ na gre {ka na do me tu
32 km je u od no su na mu ni ci ju M549, ka li -
bra 155 mm, sa ra ket nim mo to rom, bo qa za
oko tri pu ta. Ko ri sti se mo du lar no ba rut no
pu we we sa pet seg me na ta ti pa MCS (Mo du larChar ge System), raz vi je no na ba zi mo du lar -
nih ba rut nih pu we wa za oru |a 155 mm.
Po re |e we sa M777
Da nas se top-ha u bi ca M777 sma tra za
jed no od naj sa vre me ni jih i si gur no naj la ga ni -
jih ar ti qe rij skih oru |a ka li bra 155 mi li -
me ta ra. Ali ako se upo re di sa oru |em G-7,
do bi ja se za ni mqi va ra ~u ni ca. Ako M777 te -
`i 3.745 kg, 100 pro jek ti la sa pu we wi ma
5.300 kg da je ukup nu ma su „pa ke ta” od 9.045
ki lo gra ma. Ka ko sa da stva ri sto je, G-7 ima
ma su 3.500 kg, ali 100 pro jek ti la i pu we wa
te ̀ i sve ga 2.200 kg, da kle ukup no 5.700 ki lo -
gra ma. Mo gu} no sti tran spor ta su, me |u tim,
osta le pri bli ̀ no iste, jer ne po sto ji ni jed no
ma sov ni je ko ri {}e no sred stvo ko je G-7 mo -
`e, a M777 ne mo ̀ e da tran spor tu je, bez ob -
zi ra na ma su mu ni ci je. S dru ge stra ne, De nelis ti ~e da je po qe dej stva ve }e, uz ne {to ve }i
do met kla si~ nom mu ni ci jom, a po sa da je sa
{est sma we wa na ~e ti ri ~o ve ka.
Sa po boq {a nom va ri jan tom stva ri su
ko re ni to iz me we ne. Na i me, ARM SCOR, ju -
`no a fri~ ka agen ci ja za na bav ku na o ru ̀ a wa
i voj ne opre me, pot pi sa la je sa De nel-om ugo -
hva ta wa na vo |e nog pro jek ti la sa mo du lom
PGK, mo ̀ da bi kao je di no oprav da we mo gla
da po slu ̀ i ~i we ni ca da se sla bi jom boj nom
gla vom znat no sma wu je ve ro vat no }e ko la te -
ral ne {te te u bor ba ma u ur ba nim uslo vi ma.
Do met te mu ni ci je se pro ce wu je do 32
km (s ob zi rom da se ko ri sti te lo kla si~ nog
pro jek ti la i sa mo se do da je mo dul za na vo |e -
we), {to je znat no ma we u od no su na do met
M982 eks ka li bur od 57 ki lo me ta ra.
Sa mo hod na va ri jan ta
Da su De nel i GDLS ozbiq ni u na me ri da
obez be de kup ce, sve do ~i i raz voj sa mo hod ne
va ri jan te na ba zi to~ ka {kog oklop nog tran -
spor te ra sa for mu lom po go na 8x8 Stryker (raz -
vi jen iz vo zi la LAV III i ba zi ran na {vaj car -
skom vo zi lu Pi ran ha) za even tu al nu ame ri~ ku
po rux bi nu ili na {a si ji vo zi la Ro o i kat za ju -
`no a fri~ ku ar mi ju, pod na zi vom Leo-105. Na
stan dard ni trup mon ti ra na je ku po la sa ugra -
|e nom top-ha u bi com, ko ja je iden ti~ na onoj sa
vu~ nog oru |a G-7. Ta kvo sa mo hod no oru |e ima
mo gu} nost no {e wa re la tiv no ve li kog bor be -
nog kom ple ta od 56 pro jek ti la i pu we wa.
Mo gu }e ga je tran spor to va ti svi o ni ma
C-130 Her cu les bez ika kve pri pre me, ali tre -
ba sma wi ti bor be ni kom plet na 26 pro jek ti -
la, i ko li ~i nu go ri va na po lo vi nu re zer vo a -
ra. Tim avi o ni ma mo gu }e je, ta ko |e, pre vo zi -
ti i ak tu el nu ame ri~ ku sa mo hod nu top-ha u bi -
cu NLOS-C, sa oru |em ka li bra 155 mm (ba li -
sti~ ki iden ti~ nu oru |u M777), ko ja ima ma su
od 18 t, bor be ni kom plet od 24 pro jek ti la i
pu we wa, pri ~e mu se bor be ni kom plet sma -
wu je na {est pro jek ti la i pu we wa.
Po sto je in di ci je da }e ame ri~ ka ar mi ja
ras pi sa ti kon kurs za na bav ku sa mo hod nih ar -
ti qe rij skih oru |a za svo je la ke, tzv. straj ker-
bri ga de, ko je ko ri ste ({to im ime go vo ri) vo -
zi la Stryker, ta ko da bi lo gi sti~ ka po dr {ka
bi la znat no po jed no sta vqe na, a po kre tqi vost
bi bi la na ni vou osta lih vo zi la – tran spor -
te ra, no sa ~a mi no ba ca ~a 120 mm, itd.
Ka kva je sud bi na top-ha u bi ce G-7? Pre -
ma po da ci ma od pre ne ko li ko go di na, bi lo je
vi {e in te re se na ta: Ju ̀ no a fri~ ka Re pu bli ka,
SAD – ma rin ski kor pus, Ka na da, Au stra li ja i
Ve li ka Bri ta ni ja. Me |u tim, po zna to je da su
se SAD, Au stra li ja i Ka na da ve} „sna {le” i
na ba vi le glav nog kon ku ren ta M777. Je di no
se Ve li ka Bri ta ni ja jo{ „ne} ka” oko ne ko li ko
op ci ja za za me nu ha u bi ca L118 105 mm. Me -
|u tim, G-7 ni je me |u wi ma, ia ko ko ri sti isti
ka li bar. S dru ge stra ne, po boq {a na va ri -
jan ta AMLAGC, na rav no ako se pro je kat za -
vr {i, pred sta vqa la bi „pun po go dak” i za i -
sta pra vu za me nu za oru |a 105 mm (ko jih je u
sve tu jo{ uvek re la tiv no mno go, a kon ku re na -
ta ne ma, ako se tu ne ra ~u na na rav no, ne iz -
be ̀ ni M777). Ve ro vat no }e tu va ̀ i ti ona na -
rod na „ko pr vi de voj ci, we go va de voj ka”, od -
no sno, ko pr vi iza |e na tr ̀ i {te ima da le ko
ve }e {an se od onog ko ka sni.
Se ba sti an BA LO[
15. mart 2009.14
Leo-105, samohodna je va ri jan ta tog artiqerijskog sredstva
Mu ni ci ja 105 mi li me ta ra
Mo der na kla si~ na ar ti qe ri ja za dr ̀ a -
va glav nu ulo gu u oru ̀ a nim sna ga ma
svih vo de }ih ar mi ja sve ta. Ipak, upr -
kos mo der ni za ci ji i po boq {a wi ma
ar ti qe rij skih si ste ma, glav ni za da -
tak tog ro da voj ske – uni {ta va we ci qe va
na ve li kim da qi na ma, zah te va znat ne re -
sur se u po gle du bro ja ar ti qe rij skih oru -
|a, mu ni ci je i vre me na. Sma we we utro -
{ka mu ni ci je i skra }i va we vre me na efi -
ka snog dej stva ar ti qe ri je u bor bi sa {to
ve }e uda qe no sti mo gu }e je ostva ri ti sa -
mo pu tem vi so ko pre ci znih va tre nih dej -
sta va. Je dan od glav nih pra va ca po ve }a -
wa pre ci zno sti va tre (sa upo red nim po -
ve }a wem bor be nih mo gu} no sti) je ste pri -
me na ar ti qe rij skih vo |e nih si ste ma na o -
ru ̀ a wa.
Ra di to ga je u Ru si ji, po zah te vu oru -
`a nih sna ga, u kon struk ci o nom bi rou KBP-
Tu la, raz vi jen vo |e ni ar ti qe rij ski si stem
2K25 kra sno poq, sa la ser skim po lu ak tiv -
nim vo |e nim pro jek ti lom 152 mm OF-39,
za si ste me 152 mm D-20, 2A36, 2A65 ms-
ta-B, SH 2S3 aka ci ja i 2S19 msta-S.
Uzi ma ju }i u ob zir da je taj si stem
po sled we ge ne ra ci je, sa vre men i ve o ma
pre ci zan, Ru si ja je zbog in te re sa stra -
nih ar mi ja raz vi la isti si stem i u osnov -
nom ka li bru Na toa 155 mm. On se mo ̀ e
15
27A R T I Q E R I J S K I V O \ E N I S I S T E M I N A O R U @ A W A
Sma we we utro {ka mu ni ci je
i skra }i va we vre me na
efi ka snog dej stva ar ti qe ri je
u bor bi sa {to ve }e
uda qe no sti, mo ̀ e se ostva ri ti
sa mo vi so ko pre ci znim
va tre nim dej stvi ma. Za to je
je dan od glav nih pra va ca
po ve }a wa pre ci zno sti va tre,
pri me na ar ti qe rij skih
vo |e nih si ste ma na o ru ̀ a wa.
Po ve }a we
pre ci zno sti
va tre
Dejstvo „ekskalibura”iz samohodne haubice NLOS-C
ko ri sti ti iz ar ti qe rij -
skih si ste ma 155 mm
M109 (SAD), G5/G6 (Ju -
`na Afri ka), FH 77({ved ska), TRF1 (Fran -
cu ska) i dru gih.
Kra sno poqLa ser ski vo |e ni ar -
ti qe rij ski si stem ukqu ~u -
je pro jek til 152/155 mm,
au to mat ski si stem za
upra vqa we va trom, la -
ser ski me ra~ da qi ne i
ko mu ni ka ci o ni set.
Ka da osma tra~ de -
tek tu je ciq, {a qe se
sig nal pu tem ko mu ni ka -
ci o nog ka na la i je dan
do dva pro jek ti la lan -
si ra ju se u prav cu ci qa.
U po ~et noj fa zi, pro jek -
til se kre }e u slo bod -
nom le tu po ba li sti~ koj pu ta wi. Ka da se
pri bli ̀ i ci qu osma tra~ ga obe le ̀ a va
la ser skim sno pom, {to mo ̀ e da ~i ni sa
da qi ne od 500 do 5.000 me ta ra. Ka da
pro jek til uo ~i ciq, `i ro skop se u gla vi
za vo |e we pro jek ti la „za kqu ~a va”i omo -
gu }a va da se pro jek til vo di po li ni ji do
ci qa, a po treb na ko rek ci ja pu ta we u za -
vr {noj fa zi le ta, vr {i se i ae ro di na -
mi~ kim po vr {i na ma – do tre nut ka uni -
{te wa ci qa. Na kon za vr {e nog ko ji je u
le tu, ili da iza be re no vi ciq.
Si stem kra sno poq na me wen je za
uni {ta va we pr vim po got kom (bez ar ti qe -
rij ske pri pre me va tre) ten ko va, bor be -
nih vo zi la pe {a di je, ar ti qe rij skih po lo -
`a ja, po kret nih i ne po kret nih ci qe va:
ko mand nih, kon trol nih i ko mu ni ka ci o nih
ci qe va, for ti fi ka cij skih utvr |e wa na
da qi na ma od tri do 20 ki lo me ta ra. Taj
si stem ne zah te va po seb nu opre mu ra di
ori jen ta ci je oru |a na va tre nom po lo ̀ a ju
ili osma tra~ kog me sta i mo ̀ e dej stvo va -
ti bez po seb no pre ci znih to po graf skih i
me te o ro lo {kih po da ta ka.
Dej stvo vo |e nog pro jek ti la kra sno -
poq mo ̀ e bi ti ostva re no iz vu~ nih i sa -
mo hod nih ar ti qe rij skih oru |a. Ka da se
pre no si ili skla di {ti, mu ni ci ja u sred -
stvu dr ̀ i se kao dvo del na, a ne po sred no
pred upo tre bu kom ple ti ra se br zo spa ja ju -
}im zglo bom.
Po dr {ku si ste mu da je ma la kit – pre -
no siv au to ma ti zo va ni si stem za upra vqa -
we va trom ko ji de tek tu je ci qe ve, u dnev -
nim i no} nim uslo vi ma, vr {i to po graf -
sko iz vi |a we i ori jen ta ci ju va tre nog po -
lo ̀ a ja i ko mand no-osma tra~ kog me sta,
au to mat sku ob ra du po da ta ka i da je ele me -
na ta za ga |a we.
Ver zi ja pro jek ti la 155 mm kra sno -
poq-M raz vi je na je za upo tre bu ar ti qe -
rij skih si ste ma 155 mm u ze mqa ma Na toa.
Pro jek til kra sno poq-M ne {to je kra }i od
15. mart 2009.16
Ver zi ja pro jek ti la 155 mm „kra sno poq-M”
Krasnopoq - M
Maksimalni domet (km).......................17
Sistem vo|ewa....................poluaktivno
Verovatno}a uni{tewa.....................0,9
Du`ina projektila (mm)...................955
Masa projektila (kg)..........................43
Masa bojne glave (kg).........................20
Masa eksploziva (kg).........................6,4
Osnovne karakteristike
Kalibar (mm)......................... 152 i 155
Daqina ga|awa (km).......................... 20
Laserska daqina do ciqa (km):
tenka....................................................7
broda.................................................20
Du`ina projektila (mm).................1.305
Bojna glava........................razorna/TNT
Masa projektila (kg)............ 50,8 i 51,3
Masa bojne glave/eksploziva (kg)
.................................................20,5/6,4
stan dard nog kra sno po qa. To omo gu }a va
po sta vqa we u au to mat ske pu wa ~e i stan -
dard ne mu ni ci je Na toa ka li bra 155 mm,
{to re du ku je zah te va no vre me za pri pre -
mu ga |a wa.
Ki to lov-2M
Za ko ri {}e we iz ar ti qe rij skih si ste -
ma vu~ ne ha u bi ce 122 mm D-30 i sa mo hod ne
ha u bi ce 122 mm 2S1 raz vi jen je, po istom
re cep tu kao za kra sno poq, la ser ski vo |e -
ni ar ti qe rij ski si stem 122 mm ki to lov-
2M. Pro jek til si ste ma ki to lov-2M is pa qu -
je se kao i onaj kla si~ ni ra zor ni istog ka -
li bra. Osnov na na me na mu je dej stvo pro tiv
ne po kret nih i po kret nih oklo pqe nih ci qe -
va i for ti fi ka cij skih obje ka ta, pr vim pro -
jek ti lom bez po tre be za ko rek ci jom va tre.
Ka da osma tra~ na osma tra~ ni ci uo ~i
ciq, ko or di na te do sta vqa na ko mand no me -
sto ar ti qe rij ske ba te ri je. Oda tle se oru -
|i ma za da ju ele men ti za otva ra we va tre i
is pa qu je se je dan pro jek til ili plo tun ki -
to lo va-2M, ko ji na po ~et nom de lu pu ta we
le te po ba li sti~ koj pu ta wi. U fa zi le ta, na
sred wem de lu pu ta we, ko ri sti se iner ci -
jal no na vo |e we. U tre nut ku pri bli ̀ a va wa
ci qu, osma tra~ ciq la ser ski obe le ̀ a va i
omo gu }a va da se pro jek til, pre ko tra ga ~a (u
vr hu pro jek ti la), po zi ci o ni ra na osve tqe -
ni ciq. Elek tro ni ka pro jek ti la, uz ko ri -
{}e we upra vqa~ kog sklo pa kri la, ko ri gu je
let i do vo di pro jek til do ci qa. U tre nut ku
ne po sred no pred udar, pro jek til ma ne vri -
{e na oklo pqe ni ciq i na pa da ga sa gor we
stra na.
Si ste ma 122 mm ki to lov-2M omo gu }a -
va iz u zet ne uslo ve bor be ne upo tre be: br -
zi nu ga |a wa do tri met ka u mi nu ti; plo tun
is pa qen iz vi {e oru |a mo ̀ e se vo di ti po
jed nom sno pu; plo tun is pa qen iz vi {e oru -
|a mo ̀ e se vo di ti na vi {e raz li ~i tih ci -
qe va; ga |a we se oba vqa bez zah te va za ba -
li sti~ kim i me te o ro lo {kim po da ci ma.
U od no su na kla si~ nu ar ti qe ri ju, 122
mm ki to lov-2M re du ku je utro {ak mu ni ci je
10 do 15 pu ta, a 5 do 10 pu ta re du ku je po -
treb no vre me za iz vr {e we bor be nog za -
dat ka.
Ko per hed Ze mqe Na toa u svom na o ru ̀ a wu ko ri -
ste ar ti qe rij ski vo |e ni pro jek til 155 mm
M712 ko per hed (Cop per he ad), ko ga de kla -
ri {u kao pr vi pa met ni pro jek til ko ji je
ikad raz vi jen. We go va ta~ nost po ga |a wa
me ri se u cen ti me tri ma, a im pre siv na je
efi ka snost pri dej stvu na ci qu. Pro jek til
155 mm M712 je ar ti qe rij ski po lu ak tiv ni,
la ser ski vo |e ni na za vr {nom de lu pu ta we.
Sa sto ji se od tri glav na de la: sklop za vo -
|e we (u pred wem de lu pro jek ti la), sklop
boj ne gla ve (u sred wem de lu) i kon trol no-
upra vqa~ ki sklop (u zad wem de lu). Kao po -
se ban deo, u sa sta vu mu ni ci je je iz bac no
ba rut no pu we we.
Po ~et ni deo pu ta we lan si ra nog ko -
per he da sli ~an je kon ven ci o nal nim pro jek -
ti li ma 155 mi li me ta ra. U od re |e nom tre -
nut ku, na kon pret hod no pro gra mi ra nog vre -
me na, osma tra~ sa osma tra~ ni ce upu }u je
sig nal da je oda brao ciq i la ser ski ga
obe le ̀ io (la ser ski obe le ̀ i va~ ti pa
G/VLLD ili mo du lar ni ure |aj ti pa MU LE).
U tom tre nut ku si stem za upra vqa we u gla -
vi pro jek ti la „za hva ta”ciq i pro jek til se
da qe kre }e po pu ta wi vo |e wa do kon tak ta
sa ci qem, uz po treb ne ko rek ci je ae ro di na -
mi~ kim ko mand nim po vr {i na ma.
Eks ka li bur Vo |e ni ar ti qe rij ski pro jek til po ve -
}a nog do me ta, ka li bra 155 mm, po znat i
kao M982 ER DPICM (Ex ten ded Ran ge Du alPur po se Con ven ti al Mu ni ti ons – kon ven ci o -
nal na mu ni ci ja dvo stru ke na me ne po ve }a -
nog do me ta) je ste in te li gent ni pro jek til ti -
pa is pa li i za bo ra vi. Na me wen je da obez -
be di mo gu} nost na pa da na sva tri ti pa ci -
qe va: neo klo pqe na i oklo pqe na vo zi la i
for ti fi ka cij ske ob jek te po ve }a ne ot por -
no sti i to na do me ti ma ko ji pre ma {u ju one
ko je po sti ̀ e po sto je }a ar ti qe rij ska mu ni -
ci je. Ima ve li ku pre ci znost i po ve }a nu
efi ka snost, a kon stru i san je ta ko da sma -
wi lo gi sti~ ko op te re }e we kop ne nih sna ga.
Ta ko |e, smawuje ri zik od ko la te ral ne {te -
17
27
Si stem 122 mm ki to lov-2M omo gu -
}a va iz u zet ne uslo ve bor be ne upo tre be:
br zi nu ga |a wa do tri met ka u mi nu ti,
plo tun is pa qen iz vi {e oru |a mo ̀ e se
vo di ti po jed nom sno pu, a onaj is pa qen
iz vi {e oru |a mo ̀ e se vo di ti na vi {e
raz li ~i tih ci qe va. Ga |a we se oba vqa
bez zah te va za ba li sti~ kim i me te o ro -
lo {kim po da ci ma.
U od no su na kla si~ nu ar ti qe ri ju,
ki to lov-2M sma wu je utro {ak mu ni ci je 10
do 15 pu ta, a pet do 10 pu ta po treb no
vre me za iz vr {e we bor be nog za dat ka.
Uglo vi bor be ne upo tre be
U kalibru 152 mm
155 mm M712 ko per hed
Maksimalni domet (km)..................16
Sistem vo|ewa................poluaktivno
Bojna glava....... kumulativno-razorna
Du`ina projektila (m)...............1,370
Masa projektila (kg)......................62
Masa bojne glave (kg)..................22,5
Masa eksploziva (kg).....................6,7
Pro jek til HM982
ko ri sti mo du lar ni kon -
cept da bi omo gu }io
ugrad wu raz li ~i tih vr -
sta boj nih gla va. Uz ve}
po sto je }e ka set ne bom -
bi ce, taj pro jek til mo -
`e da no si i boj nu gla -
vu sa dva SA DARM (Sen -se and De stroy Ar mor –pre po znaj i uni {ti ok-
lop) pot pro jek ti la ili
uni ver zal nu frag men -
ta ci o nu boj nu gla vu.
Pro jek to van je ta ko da
po stig ne za 40 od sto
ve }i do met i ve }u efi ka snost u od no su na
po sto je }i kla si~ ni M864.
Raz voj HM982 za po ~eo je u Ode qe wu
za ar ti qe ri ju i mi no ba ca ~e Cen tra za
oru` ja va tre ne po dr {ke u okvi ru Cen -
tra za is tra ̀ i va we, raz voj i in ̀ e we -
ring na o ru ̀ a wa SAD (AR DEC). Pro -
je kat je ukqu ~i vao teh no lo gi je ge ne -
ra to ra ga so va i ra ket nog mo to ra
ko je bi u kom bi na ci ji tre ba lo da
ostva re znat no po ve }a we do me ta i
~i ji re zul tat bi bio pro jek til sa
po ten ci jal no naj ve }im do me tom u
na o ru ̀ a wu KoV SAD. Kon stru i -
san je ta ko da sa dr ̀ i 85 HM80
bom bi ca dvo stru ke na me ne.
Ima HM234 upa qa~ sa sa mo -
li kvi da ci jom, ~i me bi se po sti -
zao efe kat i pro tiv `i ve si le i
pro tiv vo zi la i obje ka ta, a, pri
to me, bi la bi eli mi ni sa na opa -
snost od za o sta lih ne ek splo di ra nih
bom bi ca.
U po ~et ku, HM982 po ve }a nog do -
me ta, bio je raz vi jan ra di do bi ja wa
vr hun skog pr o jek ti la, vi so kih per for -
man si, ko ji bi omo gu }io znat ne u{te de
KoV SAD. Ar ti qe rij ska oru |a ko ja bi u
svom mu ni cij skom kom ple tu ima la taj pro -
jek til su: ha u bi ca 155 mm M198, ha u bi ca
155 mm M777, sa mo hod na ha u bi ca 155 mm
M109A6 pa la din i sa mo hod na ha u bi ca 155
mm HM2001 kru sej der.
Po mo }u si ste ma eks ka li bu ra, sa uni -
ver zal nom frag men ta ci o nom boj nom gla -
vom, ko ri sni ci }e mo }i da uni {ta va ju ci -
qe ve to kom bor bi u grad skim uslo vi ma, ko -
ri ste }i we go vu pre ci znost, ka ko bi sma wi -
li ko la te ral nu {te tu. To bi bi la naj pri -
klad ni ja mu ni ci ja za, na pri mer, tak ti~ ke
si tu a ci je ka da ne pri ja teq ko ri sti za ma -
ski ra we i od vra }a we bli zi nu {ko la, bol -
ni ca ili ve li kog bro ja ci vi la.
Ekska li bu ro va pre ci znost i mo gu} no -
sti tem pi ra wa omo gu }i }e ko man dan ti ma da
uni {ta va ju i ci qe ve za klo we ne te re nom, a
u po je di nim si tu a ci ja ma to }e bi ti je di ni
kla si~ ni ar ti qe rij ski pro jek til sa do voq -
no ve li kim do me tom za da ti ciq.
Pre drag RI STI]
15. mart 2009.18
te po mo }u kon cen tri sa ne {e me frag men ta -
ci je, po ve }a ne pre ci zno sti i go to vo ver ti -
kal nog pad nog de la pu ta we.
Eks ka li bur XM982 pred sta vqa fa mi -
li ju vo |e nih, mo du lar nih pro jek ti la po ve -
}a nog do me ta ko ji ukqu ~u ju mo gu} nost upo -
tre be tri raz li ~i te kon fi gu ra ci je. Pr vu
~i ne jed no del ni pro jek ti li ra zor nog, par -
~ad nog ili par ~ad no-pro boj nog dej stva, na -
me we ni da efi ka sni je po dr ̀ e za dat ke va -
tre ne po dr {ke po ve }a wem do me ta i pre ci -
zno sti, te sma we wem ko la te ral ne {te te u
qud stvu, ma te ri ja lu i ob jek ti ma. Dru gu ~i -
ni in te li gent na mu ni ci ja ko ja tre ba da tra -
`i, ot kri je, na ni {a ni i dej stvu je na po kret -
ne ci qe ve ko ji se krat ko za dr ̀ a va ju u bor -
be nom re jo nu, {to je ka rak te ri sti ka bor -
be nih dej sta va van grad skih sre di na. Tre }u
Do mi nant ne ka rak te ri sti ke si ste -
ma eks ka li bur su: ni ska ce na po uni {te -
nom ci qu; ve }a ve ro vat no }a pre ̀ i vqa -
va wa po ve }a wem ra sto ja wa sa ko jih se
dej stvu je po ne pri ja teq skim sna ga ma;
sma we we vre me na po treb nog za uni {te -
we ci qa; is pa li i za bo ra vi kom bi no -
va ni iner ci o ni i sa te lit ski si stem vo -
|e wa. Ar ti qe rij ski pro jek til po ve }a nog
do me ta ka li bra 155 mm le ti po upra -
vqa noj pu ta wi, a ne po ba li sti~ koj, i
po sti ̀ e do met od 37 km pri is pa qi va wu
iz ce vi du ̀ i ne 39 ka li ba ra ili 47 km
pri is pa qi va wu iz ce vi du ̀ i ne 52 ka -
li bra. Ima mo du lar ni boj ni te ret: 64
HM85 bom bi ca, dva SADARM pot pro jek -
ti la ili uni ver zal nu frag men ta ci o nu
boj nu gla vu. Ras po la ̀ e istim si ste mom
vo |e wa i rep nom sek ci jom za sve tri
ver zi je boj ne gla ve.
Pro jek ti li
po ve }a nog do me takon fi gu ra ci ju ~i ni mu ni ci ja ko ja }e ima ti
mo gu} nost da na osno vu po je di nih ka rak te -
ri sti ka vo zi la bi ra i na pa da po kret ne ci -
qe ve u grad skim sre di na ma.
O~e ku je se da eks ka li bu ro ve mo gu} no -
sti za pre ci zno dej stvo ko ri ste je di ni ce
opre mqe ne sa mo hod nim ha u bi ca ma 155 mm
FCS NLOS-C, ko je su na me we ne za pru ̀ a we
va tre ne po dr {ke u grad skim sre di na ma i
na is pre se ca nom te re nu. Dok ta ha u bi ca na
bu de uve de na u na o ru ̀ a we, eks ka li bur }e
se upo tre bqa va ti iz di gi ta li zo va ne ha u -
bi ce 155 mm M777.
Pro jek til ras po la ̀ e sa iner ci o nom
na vi ga ci jom, sa ko rek tu rom pu ta we po mo }u
GPS-a, slo bod no ro ti ra ju }im kril ci ma na
te lu pro jek ti la, ~e ti ri kril ca ti pa ka nar da
za upra vqa we, ge ne ra to rom ga sa ra di
ostva ri va wa po ve }a ne pre ci zno sti i do me -
ta ve }eg od 30 ki lo me ta ra. Sa mo hod na ha u -
bi ca 155 mm FCS NLOS-C ima }e ugra |en in -
duk tiv ni tem pir ni ure |aj ko jim }e po dat ke o
ci qu i tem pi ra wu pre no si ti na pro jek til.
[ema dejstva ekskalibura
Re a li za ci jom ugo vo re nog no vog si ste -
ma za elek tron sko ra to va we, EB-52 (SOJ),is pu nio bi se plan kon gre sne gru pe SAD za
elek tron sko ra to va we, i bio bi uve den u
ope ra tiv nu upo tre bu naj ka sni je do 2012.
go di ne. Sa naj no vi jom va ri jan tom EC-130JCom pass Call (za ome ta we ko mu ni ka ci o -
nog si ste ma pro tiv ni ka, i za po tre be ak -
tiv ne PSI OP ope ra ci je) ko na~ no bi se po -
pu ni la pra zni na i kom ple ti ra la stra te -
gij ska ome ta~ ka kom po nen ta RV SAD u na -
red nom pe ri o du.
Eks pe ri men tal ni let
Tre nut no se rat no va zdu ho plov stvo
oru ̀ a nih sna ga SAD osla wa na ka pa ci te te
rat ne mor na ri ce SAD, ta~ ni je na sta re
plat for me EA-6B Prow ler (za tak ti~ ko ome -
ta we). Me |u tim, u pe ri o du 2002. i 2003.
go di ne pri ze mqe no je osam tih apa ra ta zbog
po ka za nih sla bo sti (osla bqe ni i do tra ja li
de lo vi od alu mi ni ju ma). Pret hod nih go di na
su na ostat ku le te li ca iz vr {e ne mo di fi ka -
ci je u kon struk cij skom de lu, u vred no sti iz -
me |u 130 i 150 mi li o na do la ra.
Eks pe ri men tal nim le tom no vog EA-18Grow le ra ICAP III (Im pro ved Ca pa bi lity, Air -bor ne Elec tro nic At tack, AEA), kra jem 2008,
prak ti~ no je Rat noj mor na ri ci SAD omo gu -
}e na da qa re a li za ci ja pla na, tj. po ~e tak
opre ma wa 12 skva dro na (90 apa ra ta,
vred no sti oko 75 mi li o na do la ra po ko ma -
du) opre mom za elek tron sko ome ta we na
no sa ~i ma avi o ni ma – u pr voj po lo vi ni
2009. no vim si ste mom EA-18 Grow ler i za -
me nom du go go di {we ome ta~ ke plat for me
EA-6B Prow ler.
19
27R A Z V O J S I S T E M A Z A E L E K T R O N S K O R A T O V A W E O R U @ A N I H S N A G A S A D
Platforme
za ometawe
Uve zi va wem stra te gij skog
ome ta ~a EB-52 Stand (SOJ)
i tak ti~ kog EA-18 Grow le r
sa si ste mi ma E-10A i
Jo int-Un man ned Com bat
Air Systems, J-UCAS, bi lo
bi, ka ko se pro ce wu je,
pot pu no na ru {e no
funk ci o ni sa we
in te gri sa nih PVO si ste ma
pro tiv ni ka. Na taj na ~in
stvo ri li bi se uslo vi za
bez be dan pro dor i
stva ra we su per i or no sti
u va zdu {nom pro sto ru
pro tiv ni ka, ju ri {nim
avi o ni ma F-15, F-22A
i F-35 JSF.
a da je 1996. sta vqen iz van upo tre be
si stem EF-111 Ra ven, u je di ni ca ma za
elek tron sko ra to va we Rat nog va zdu -
ho plov stva oru ̀ a nih sna ga SAD po ja -
vio se ne do pu sti vo upra ̀ wen pro stor
i ne do sta tak u si ste mi ma za elek tron sko
ome ta we ra da ra. To je bi lo i mi {qe we
kon gre sne gru pe SAD za elek tron sko ra to -
va we (for mi ra ne kra jem 1999, na kon ope -
ra ci je Na toa Al li ed For ce – pro tiv SRJ), ko -
je je do ne to na osno vu za kqu~ ka da je 10
skva dro na EA-6B Prow ler (60 kom) bi lo ne -
do voq no za taj tem po va zdu {ne kam pa we.
Iz bor Rat nog va zdu ho plov stva oru ̀ a -
nih sna ga SAD pao je na po zna tu plat for mu
B-52 (stra te gij ski bom bar der), ko ja bi tre -
ba lo da bu de opre mqe na si ste mom za ome -
ta we ra da ra pro tiv ni~ ke PVO na znat no
ve }im da qi na ma ne go {to je to mo gao we -
gov pret hod nik.
Po ~et no opre ma we no ve flo te od 12
si ste ma (16 apa ra ta EB-52N Stand-Off Jam -mer, SOJ) ugo vo re no je sa fir ma ma Bo e ing,BAE Systems i Nor throp Grum man (sa ro kom
is po ru ke do 2012 – 2013.). U ju lu 2008
ugo vor je pro {i ren na is po ru ku jo{ 24 si -
ste ma, od no sno opre ma we 32 apa ra ta EB-52N Stand-Off Jam mer – SOJ, do 2018.
Vred nost ugo vo ra iz no si vi {e od tri mi li -
jar de do la ra.
Eks pe ri men tal ni let i prob ni rad si -
ste ma, iz ve den je sre di nom 2008, a ko na~ -
na ver zi ja no vog ome ta~ kog si ste ma, sa no -
vom in ter nom kom pju ter skom po dr {kom
(Com bat Net work Com mu ni ca ti ons Tec hno -logy – CO NECT), tre ba lo bi da bu de po -
zna ta u pr voj po lo vi ni ove go di ne.
od 2012–2014), za tim 55 stelt-apa ra ta F-117, 38 od 76 apa ra ta C-21 Le ar jets, 56 od
94 (oko 40 od sto) avi o na stra te gij ske na -
me ne B-52 (do 2012, od no sno 2018), {to bi
do ve lo do u{te de od oko 2,5 mi li jar de do -
la ra. Ta fi nan sij ska sred stva bi la bi na -
me we na za ubr za nu pro iz vod wu i sta vqa we
u ope ra tiv nu upo tre bu RQ-4B Glo bal HawkUAV i vi {e na men skog stel ta F-22 Rap tor.
Opre ma i na o ru ̀ a we
Pred vi |e no je opre ma we si ste mom
AN/ALQ-172(V)2, ko ji u mul ti ban du pra ti
si tu a ci ju, upo zo ra va i pred u zi ma pro tiv -
me re. Ra dar ski pod si stem AN/ALR-20A je
ta ko |e si stem za upo zo re we ko ji de tek tu je
i od re |u je opa snost i pret we za avi on,
pre ma pri o ri te ti ma, a ra dar ski pri jem nik
AN/ALR-46 ot kri va ra dar ske emi te re u FO
Pro ce wu je se da bi uve zi va wem stra -
te gij skog ome ta ~a EB-52 Stand (SOJ) i tak -
ti~ kog EA-18 Grow le r-a sa si ste mi ma E-10
A i Jo int-Un man ned Com bat Air Systems, J-UCAS, bi lo pot pu no na ru {e no funk ci o -
ni sa we in te gri sa nih PVO si ste ma pro -
tiv ni ka (In te gra ted Air De fen se Systems,IADS), ~i me bi se stvo ri li uslo vi za bez -
be dan pro dor i stva ra we su per i or no sti
u va zdu {nom pro sto ru pro tiv ni ka, ju ri -
{nim avi o ni ma F-15, F-22A i F-35 JSF.
Me |u tim, da bi taj ciq bio ope ra ci o -
na li zo van, pred lo ̀ e na je ra ci o na li za ci ja
sred sta va Rat nog va zdu ho plov stva oru ̀ a -
nih sna ga SAD. To bi do ve lo do pro me ne u
pla nu i di na mi ci uki da wa po sto je }ih i
opre ma wu no vim si ste mi ma. Ta ko bi na ra -
~un uvo |e wa u ope ra tiv nu upo tre bu ve }eg
bro ja no vih si ste ma iz upo tre be bi la iz ba -
~e na 33 iz vi |a~ ka apa ra ta U-2 (u pe ri o du
od 2 – 18 GHz, i mo ̀ e isto vre me no da de -
tek tu je do 16 sig na la.
Osnov ne kom po nen te bu du }eg EB-52(SOJ) si ste ma su Nor throp Grum man-ovi,
ra dar ski ome ta~ AN/ALQ-155, ko ji ra di u
mul ti-ban du (D, E, F, G, H, od 60 –250 GHZ),
u svih 360 ste pe ni, i AN/ASQ-176 ofan -
ziv ni stra te gij ski ra dar.
U rep nom de lu, sme {te ni su AN/ALQ-122, AN/ALT-32 i AN/ALQ-153, ra dar ski
pod si ste mi za ome ta we do la ze }ih na vo |e -
nih pro jek ti la, ge ne ra tor sig na la i si stem
za upo zo re we (na prin ci pu pa siv nog Do ple -
ro vog efek ta). Od IC opre me, ima 12 ras -
pr {i va ~a IC ma ma ca i osam lan se ra.
Ukup na te ̀ i na pod ve sne mon ti ra ne
opre me za ome ta we ra da ra je oko 2.250 kg,
uz za dr ̀ a va we stan dard nog kon ven ci o nal -
nog oru ̀ a nog si ste ma, sa mo gu} no {}u opre -
ma wa no vim pro jek ti li ma, ve }eg do me ta,
pre ci zno sti i ra zor no sti – osam pro jek -
ti la AGM-84 Har poon, ~e ti ri pro jek ti la
AGM-142 Rap tor, 20 kr sta re }ih ra ke ta
AGM-86C (Con ven ti o nal Air-La un ched Cru i seMis si les – CALCM), 12 pro ti vra dar skih
pro jek ti la Jo int Di rect-At tack Mu ni ti ons –JDAM), 16 dis pen se ra po tka li bar ne mu ni -
ci je (Wind-Cor rec ted Mu ni ti ons Dis pen ser,WCMD), ukqu ~u ju }i i iz u zet no pre ci zne i
pro boj ne bor be ne si ste me bu du} no sti
(Smart We a pons In te gra ti on Next-Ge ne ra ti on,SWING) i 32 ta ko zva ne bom be ma log pre~ -
ni ka (Small Di a me ter Bombs, SDB). Ta ko |e,
osta vqe na je mo gu} nost opre ma wa kr sta re -
}im nu kler nim oru` jem, sa 12 pro jek ti la
AGM-129 (Advan ced Cru i se Mis si les, ACMS),
20 AGM-86A (Air-La un ched Cru i se Mis si les,ALCM) i osam bom bi.
Goran KA LA U ZO VI]
EF-18 Growler
EA-18G
vre men ski du ̀ e za dr ̀ i, za hva qu ju }i ure -
|a ju za do pu nu go ri vom u va zdu hu.
No va le te li ca tre ba lo je da za me ni
za sta re le avi o ne ti pa gra men S-2 tre ker
(Grum man S-2 Trac ker), po go we ne klip nim
mo to ri ma. Kra jem 1966, ame ri~ ka mor na -
ri ca de fi ni sa la je po ~et ne tak ti~ ko-teh -
ni~ ke zah te ve za no vi pro tiv pod mor ni~ ki
avi on u okvi ru pro gra ma na zva nog VSX.Ugo vor za raz voj tog avi o na do bi la je
kom pa ni ja „Lo kid" (Loc khe ed). Kao po di zvo -
|a ~i, ukqu ~e ne su kom pa ni je „Ling-Tem ko-
Vot – LTV" (Ling-Tem co-Vo ught – LTV) i Uni -vac Fe de ral System. One su „Lo ki du" bi le
po treb ne ka ko bi pre va zi {ao ne do stat ke
is ku stva u pro jek to va wu le te li ce za upo -
tre bu sa no sa ~a avi o na. Kom pa ni ja LTV je
po mo} pru ̀ i la u kon struk ci ji mo tor skih
gon do la, staj nog tra pa, kri la i re pa, dok
je Uni vac Fe de ral System bio za du ̀ en za in -
te gra ci ju sa vre me ne elek tron ske opre me.
„Lo kid", ko ji je iz ra |i vao trup, bio je ujed -
no i fi na li za tor avi o na.
Uspe {an raz voj
Pr vi pro to tip pod ozna kom „YS-3A“po le teo je 21. ja nu a ra 1972, a sa mo tri
me se ca ka sni je ugo vo re na je iz ra da pr vih
se rij skih pri me ra ka. Ne du go po tom avi on
je do bio i slu ̀ be ni na ziv S-3A vi king (S-3A Vi king). Pre o bu ka le ta~ kog i teh ni~ kog
21
Na kon go to vo 35 go di na
ak tiv ne slu ̀ be, iz upo tre be
ame ri~ ke mor na ri ce
po vu ~e ni su po sled wi
avi o ni ti pa S-3 vi king.
Ia ko ni ka da ni su u`i va li
sla vu lo va~ kih avi o na, kao
na pri mer F-14, vi kin zi su
bi li iz u zet no ko ri sne
le te li ce ko je su iz vr {a va le
za dat ke pro tiv pod mor ni~ ke
bor be, elek tron skog iz vi |a -
wa i, u po sled wim go di na ma
upo tre be, zadatke do pu wa va -
wa go ri vom u va zdu hu.
A M E R I ^ K I A V I O N T I P A S - 3
Od la zak vi kin ga
Oprav da ni strah ko ji su to kom Dru gog
svet skog ra ta pod mor ni ce usa di le ve -
li kim rat nim mor na ri ca ma, vi {e se
ne go o~i gled no re flek to vao na raz voj
pro itvpod mor ni~ kih ka pa ci te ta u po -
sle rat nim go di na ma. Po seb no po gla vqe u
iz grad wi tih po ten ci ja la ima li su va zdu ho -
plo vi na me we ni pro tiv pod mor ni~ koj bor -
bi. Pra te }i teh no lo {ki raz voj, va zdu ho -
plov na in du stri ja je to kom pe de se tih i {e -
zde se tih go di na pro {log ve ka pro jek to va la
ve }i broj avi o na i he li kop te ra s ci qem da
ne u tra li {u pod mor ni ce, kao naj o pa sni jeg
pro tiv ni ka ve li kih flot nih sa sta va.
Ti va zdu ho plo vi de li li su se, u skla du
sa od li ka ma, na one ba zi ra ne na kop nu i
one na no sa ~i ma avi o na, te na one ko ji su
pro tiv pod mor ni~ ke za dat ke iz vr {a va li u
bli ̀ em po ja su ob jek ta za {ti te (he li kop te -
ri) ili one ko ji su na men ske za dat ke iz vr -
{a va li na ve }im uda qe no sti ma (avi o ni).
Po seb nu di na mi ku u raz vo ju pro tiv pod mor -
ni~ kih le te li ca na Za pa du, une la je po ja va
ve }eg bro ja nu kle ar nih so vjet skih pod mor -
ni ca, pro jek to va nih ta ko da ba li sti~ kim
pro jek ti li ma mo gu da „za spu“ sve vi tal ne
ci qe ve u SAD. Je dan od na ~i na ot kla wa wa
pret we bi lo je i pro jek to va we no vih i kva -
li tet ni jih pro tiv pod mor ni~ kih avi o na, ko -
ji bi ba zi ra li na no sa ~i ma avi o na. Osim
no ve elek tron ske opre me i na o ru ̀ a wa,
avi on je tre ba lo br ̀ e da stig ne u re jon pa -
tro li ra wa, od no sno dej stva, i da se ta mo
bolt 2 (Thun der bolt II), a ~i ji je raz voj te kao
u isto vre me.
Mno ga re {e wa u obla sti opre me i si -
ste ma pre u ze ta su sa dru gog „Lo ki do vog" pro -
tiv pod mor ni~ kog avi o na, ori o na P-3, ko ji je
ba zi rao na kop nu. Me |u tim, op te re }e wa i
udar ci ko je je so fi sti ci ra na elek tron ska
opre ma tre ba lo da is tr pi pri li kom gru bih
sle ta wa no ve le te li ce na no sa~ avi o na,
bili su je dan od glav nih pro ble ma ko je je kon -
struk tiv nim pu tem tre ba lo pre va zi }i.
U vi zu el nom smi slu vi king ni je do neo
ni {ta re vo lu ci o nar no. U pi ta wu je bio
dvo mo tor ni avi on kon ven ci o nal nog iz gle -
da, sa vi so ko po sta vqe nim stre la-kri lom i
pri li~ no ga ba rit nim tru pom u ko ji je tre -
ba lo „upa ko va ti" broj ne na men ske si ste me.
Ko man de le ta bi le su hi dra u li~ ke, sa
ire ver zi bil nim si ste mom. U slu ~a ju ot ka za
oba hi dro si ste ma, jo{ uvek je po sto ja la mo -
gu} nost me ha ni~ kog upra vqa wa avi o nom, uz
po ve }a ne si le na pa li ci.
Dva tur bo ven ti la tor ska mo to ra po sta -
vqe na su u gon do le is pod kri la. Zbog to ga se
na kri li ma na la zio sa mo po je dan no sa~ na -
o ru ̀ a wa, no si vo sti 680 ki lo gra ma, ali je,
za to, u cen tral nom de lu tru pa bio pro stor u
ko jem je na ~e ti ri no sa ~a mo glo da se pot ka -
~i 1.815 ki lo gra ma uboj nog te re ta.
Za raz li ku od „Lo ki do vog" avi o na
iste na me ne, ori o na P-3, ko ji se ko ri stio
is kqu ~i vo sa kop na i bro jao je 12 ~la no va
po sa de, vi king je imao sa mo ~e ti ri po zi ci -
je: na pred wim se di {ti ma na la zi li su se
pi lot i ko pi lot – tak ti~ ki ko or di na tor
(CO TAC), dok su se po za di na la zi li tak ti~ -
ki ko or di na tor (TAC CO) i ru ko va lac sen -
zor ske teh ni ke (SEN SO). I dok su pi lo ti
ima li sjaj nu pre gled nost kroz ve li ki ve tro -
bran, dru ga dva ~la na po sa de su ima la sa -
mo ma le pro zor ~i }e ko je su u {a li po re di -
li sa po {tan skom mar kom.
Tro stru ko ma wi broj ~la no va po sa de
bio je po zi ti van po mak, ostva ren pri me nom
na pred nih teh no lo gi ja u obla sti sen zo ra i
no vih ra ~u nar skih je di ni ca, a na ro ~i to u
obla sti in te gra ci je po da ta ka i mo gu} no sti
raz me ne po da ta ka i sli ke sa sen zo ra iz me -
|u ~la no va po sa de.
15. mart 2009.
sa sta va na no vi tip avi o na za po ~e la je po -
~et kom 1974, a pr va je di ni ca na o ru ̀ a na
vikin zi ma po sta la je ope ra tiv no upo tre -
bqi va po ~et kom 1977. go di ne.
Sa da na {weg sta no vi {ta taj pro ces
mo ̀ e da se sma tra iz u zet no uspe {nim i
krat kim, jer je od pot pi si va wa ugo vo ra za
pro iz vod wu pro to ti pa do uvo |e wa avi o na
u ope ra tiv nu upo tre bu pro {lo sa mo de vet
go di na. Da bi se pro jek to va we ubr za lo,
po je di ni si ste mi su „po zajm qi va ni" sa sta -
ri jih ti po va mor na ri~ kih avi o na. Ta ko je
no sni deo staj nog tra pa ko pi ran sa pa lub -
nog lov ca bom bar de ra A-7 kor ser (Cor sa -ir), a glav ni trap sa sli~ nog avi o na ti pa F-
8 kru zej der (Cru sa der). Sli ~no je bi lo i sa
po gon skom gru pom, ta~ ni je sa mo to ri ma TF-34-GE-2, ko ji su bi li go to vo iden ti~ ni on-
im pri me we nim na ju ri {ni ku A-10 tan der -
I po red pr ven stve ne pro tiv pod -
mor ni~ ke ulo ge, vi kin zi ni kad ni su ima -
li pri li ku da se oku {a ju u pra voj bor bi
sa pod mor ni ca ma. Na su prot to me, pr ve
`r tve vi kin ga bi li su 1991. ira~ ki pa -
trol ni ~am ci. U Dru gom za liv skom ra tu,
2003, je dan S-3B je ra ke tom AGM-65 po -
to pio jah tu Sa da ma Hu se i na, ko ja je plo -
vi la re kom Ti gar, na do mak Ba sre.
Nikad u pravoj nameni
U pe ri o du od 1971. do kra ja 1978.
ukup no je, sa pro to ti po vi ma, iz ra |e no
187 avi o na ti pa S-3A vi king. Se rij -
skim pri mer ci ma opre ma ni su pro tiv -
pod mor ni~ ki skva dro ni na no sa ~i ma
avi o na. Sva ki ak tiv ni ame ri~ ki no sa~
na svo joj je pa lu bi no sio osam do de set
avi o na S-3A vi king. Ra di lak {eg sme -
{ta ja na pre na tr pa nim po vr {i na ma
no sa ~a, ti avi o ni su pro jek to va ni ta ko
da mo gu pre kla pa ti kri la, a i ver ti kal -
ni sta bi li za tor. To kom ve ka upo tre be,
ukup no 18 skva dro na mor na ri~ ke avi ja -
ci je bi lo je na o ru ̀ a no vi kin zi ma.
Pri la go |e ni
no sa ~i ma avi o na
„Vikinzi” su tokom 35 godina
operativne upotrebe slu`ili
u 18 mornari~kih skvadrona
naletev{i pri tom oko
1,7 miliona ~asova naleta.
Po da ci sa svih sen zo ra na S-3A bi li
su in te gri sa ni uz po mo} jed nog, ta da sna -
`nog ra ~u na ra (imao je sa mo 30 ki lo baj ta
me mo ri je). Sva ki ~lan po sa de imao je vi -
{e funk cij ski dis plej na ko ji ma su, bez ob -
zi ra na funk ci ju, mo gli da ana li zi ra ju po -
dat ke sa svih sen zo ra. Na taj na ~in ostva -
ri va la se pri bli ̀ na efi ka snost ori o na
ko ji je imao dva na e sto ~la nu po sa du.
Se rij ski avi on S-3A bio je opre mqen
osma tra~ kim ra da rom, ti pa AN/APS-116,
do me ta od oko 300 ki lo me ta ra. U jed nom od
mo do va ra da mo gao je da ot kri va pe ri sko pe
pod mor ni ca na uda qe no sti ma do 45 ki lo -
me ta ra, i to ne sa mo ka da je mo re mir no.
Osnov no sred stvo za ot kri va we pod mor ni -
ca bi le su hi dro a ku sti~ ne plu ta ~e: S-3A je
no sio 60 ko ma da. Wih bi na mor sku po vr -
{i nu iz ba ci vao po od re |e nom {a blo nu. Ka -
da bi se na {le na mor skoj po vr {i ni, plu ta -
~e bi, na pret hod no pro gra mi ra noj du bi ni,
is pu {ta le mi kro fo ne ko ji bi de tek to va li
pri su stvo pod mor ni ca. Sni mqe ni zvu ci –
po da ci po tom bi se, ra dio-ve zom, pre no si -
li do avi o na, gde bi ih ra ~u nar ob ra |i vao.
Na kon to ga, avi on bi za u zi mao kurs ka po -
zi ci ji pod mor ni ce i iz „`a o ke" u rep nom
de lu is pu {tao MAD (mag net ni de tek tor ano -
ma li ja), ti pa AN/ASQ-81.Le te we na ma loj vi si ni iz nad po vr -
{i ne mo ra stva ra lo je pred u slo ve da se tim
ure |a jem ot kri je ve li ki me tal ni pred met
po put pod mor ni ca, a za tim na pad ne na wu
sa tor pe di ma ili du bin skim bom ba ma,
ukqu ~u ju }i i nu kle ar nu bom bu B57, na me we -
nu za bor bu sa pod mor ni ca ma! S-3A vi king
bio je je dan od pr vih avi o na opre mqen FLIRsen zo rom (OR-89), ~i ja se tu re la u rad ni
po lo ̀ aj iz vla ~i la iz ku }i {ta u pred wem de -
lu tru pa. Osim bor be sa pod mor ni ca ma, S-
3A je, po mo }u sen zo ra ti pa AN/ALR-47, pri -
ku pqao i po dat ke o pro tiv ni~ kim iz vo ri ma
elek tro mag net nog isi ja va wa.
Raz li ~i te ver zi je
Ve o ma br zo na kon uvo |e wa u na o ru -
`a we, vi kin zi su de mon stri ra li svo je
vred no sti i do ka za li se kao ko ri sna imo -
vi na ame ri~ ke mor na ri ce. Uvi |a ju }i tu ~i -
we ni cu, stru~ wa ci fa bri ke „Lo kid" ni su
Sa za vr {et kom hlad nog ra ta, sa
broj ne flo te vi kin ga po ste pe no je ski da -
na pro tiv pod mor ni~ ka opre ma, a „pen -
zi o ni sa wem” pa lub nih tan ke ra KA-6D,
vi kin zi su u pot pu no sti pre vo |e ni u pa -
lub ne le te }e ci ster ne, ko ri ste }i is pod
le vog kri la kon tej ner ti pa D-704, iz ko -
jeg se iz vla ~i lo cre vo za do pu nu go ri vom.
Is pod de snog kri la na la zio se do pun ski
re zer vo ar ka pa ci te ta 1.136 li ta ra. Ko -
li ki je bio u~i nak vi kin ga u toj na me ni
od sli ka va po da tak da su sa mo to kom ope -
ra ci je En du ring Fre e dom pre to ~i li ~e ti -
ri mi li o na li ta ra!
Le te }e ci ster ne
Sva ~e ti ri ~la na po sa de vi kin ga se -
de la su na iz ba ci vim se di {ti ma ti pa 0-
0. Ka da bi pi lot ili ko pi lot po vu kao ru -
~i cu, pr vo bi kre nu lo iz ba ci va we zad wih
se di {ta i to 0,5 se kun di pre pred wih.
Pi ro teh ni~ ki me ha ni zam ukla wao bi
rad nu kon zo lu is pred no gu po sa de na zad -
wim se di {ti ma ka ko bi im se obez be di -
la pu ta wa bez pre pre ka to kom pro ce sa
iz ba ci va wa. Pro me nom na me ne vi kin ga i
iz ba ci va wem ru ko va o ca sen zo ra iz po -
sa de, ~e tvr to se di {te je mo ra lo da bu de
op te re }e no ba la stom, upra vo zbog po -
{to va wa se kven ce ra da iz ba ci vih se di -
{ta i ras po re da ma sa u avi o nu.
Iz ba ci va se di {ta
Tokom operacije Enduring Freedom„vikinzi” su u vazduhu izvr{ili pretakawe
~etiri miliona litara mlaznog goriva
Kabinski prostor verno odslikava
period u kojem je ovaj avion projektovan
27
24
se de li skr {te nih ru ku, ve}
su 1976. po nu di li ver zi ju
US-3A COD (COD – Car ri -er On-bo ard De li very), na me we nu la -
kom tran spor tu i odr ̀ a va wu ve ze no sa ~a
avi o na sa kop nom. Iz ba ci va wem pro sto ra
za opre mu i na o ru ̀ a we stvo ren je pro stor
za tran sport {est put ni ka ili 2.125 ki lo -
gra ma te re ta, po red tri ~la na po sa de. Ia -
ko ta ver zi ja ni je za ̀ i ve la u sa mom po ~et -
ku, ne {to ka sni je je {est stan dard nih pro -
tiv pod mor ni~ kih avi o na pre ra |e no na wu.
Ovi pri mer ci bi li su ope ra tiv ni do sre -
di ne de ve de se tih go di na.
Sle de }a po nu |e na va ri jan ta bi la je
le te }a ci ster na KS-3A. Go di ne 1979. mor -
na ri ci je po nu |en avi on opre mqen sa dva
ure |a ja za do pu wa va we go ri vom u le tu. Mo -
di fi ka ci jom tru pa stvo ren je pro stor za
do dat nu ko li ~i nu go ri va, ta ko da je, uz
spoq we re zer vo a re, KS-3A mo gao da no si
ukup no 16.588 li ta ra mla znog go ri va.
Mor na ri ca ni je pri hva ti la tu ide ju, ia ko
je, iro ni jom sud bi ne, glav na vi kin go va ulo -
ga po sle hlad nog ra ta bi la upra vo do pu wa -
va we go ri vom u va zdu hu ame ri~ kih bor be -
nih avi o na.
Mor na ri ca je, ipak, ve o ma ozbiq no
pri stu pi la raz ra di ide je o mo der ni za ci ji
avi o na u osnov noj, pro tiv pod mor ni~ koj na -
me ni. Na taj na ~in je na stao S-3B vi king.
Go di ne 1984. po le teo je pr vi pro to tip te
ver zi je. Od li ko vao ga je ra dar AN/APS-137, sa sli kom da le ko bo qe re zo lu ci je, no -
vi si stem za de tek ci ju ra dar skog ozra ~e wa
ti pa, AN/ALR-76, po boq {a ni FLIR ure |aj ti -
pa OR-263, za tim br ̀ i ra ~u nar za ob ra du
aku sti~ kih sig na la AN/UYS-1 Pro te us, da ta-
link (JTIDS) i dis pen zer ra dar skih i IC
ma ma ca AN/ALE-39 sa ukup no 60 pa -
tro na.
Glav ni kva li tet bi la je mo gu} nost
upo tre be pro tiv brod skih ra ke ta AGM-84Ahar pun (Har po on) i IC vo |e nih ra ke ta
AGM-65F mej ve rik (Ma ve rick) za dej stvo po
po vr {in skim ci qe vi ma. Od 1987. pa do
1994. u tu ver zi ju je pre ve de no 119 avi o -
na S-3A.
I po red pri mar ne pro tiv pod mor ni~ -
ke ulo ge, vi kin zi ni kad ni su ima li pri li ku
da se oku {a ju u pra voj bor bi sa pod mor ni -
ca ma. Na su prot to me, pr ve `r tve vi kin ga
bi li su 1991. ira~ ki pa trol ni ~am ci. U
Dru gom za liv skom ra tu, 2003, je dan S-3B je
ra ke tom AGM-65 po to pio jah tu Sa da ma Hu -
se i na ko ja je plo vi la re kom Ti gar, na do mak
Ba sre.
Jed na od naj bi t ni jih ver zi ja vi kin ga
bi la je ES-3A se n ka, na me we na za elek -
tron sko iz vi |a we. Ia ko je ini ci jal no po -
nu |e na jo{ 1977, ide ja je spro ve de na tek
1991, ka da se po ka za la po tre ba da se za -
me ne za sta re li EA-3A. Kao i na pro tiv pod -
mor ni~ koj va ri jan ti, i tu su po je di na re {e -
wa iz obla sti opre me pre u zi ma na sa dru -
gog „Lo ki do vog" pro iz vo da, u ovom slu ~a ju
avi o na EP-3A ari es 2.
Do 1994. u tu ver zi ju pre ra |e no je 16
S-3A. Glav ni za da tak tih avi o na bi lo je pri -
slu {ki va we pro tiv ni~ kih ko mu ni ka ci ja i ot -
kri va we po zi ci ja ne pri ja te qe vih ra da ra –
bi lo osma tra~ kih, bi lo ni {an skih, i pra -
}e we wi ho ve ak tiv no sti. Ume sto pro tiv -
pod mor ni~ ke opre me u avi on je in sta li ra na
na men ska opre ma za elek tron sko ra to va we.
Zbog mno {tva an te na (60) i pro me we nog pro -
fi la avi o na, po seb no u pre de lu hr ba ta avi -
o na, mak si mal na br zi na ES-3A bi la je sma -
we na u od no su na ba zne vi kin ge. Zbog to ga
ES-3A ni ka da ni je upo tre bqa van kao deo
bor be nog po ret ka iz nad ne pri ja te qe ve te -
ri to ri je. Kva li ta ti van po mak tih avi o na bi -
li su GPS na vi ga cij ski si ste mi i ve ze po da -
ta ka po mo }u ko jih su u re al nom vre me nu ko -
man di bor be ne gru pe no sa ~a avi o na pro sle -
15. mart 2009.
Karakteristike
aviona S-3A
27
|i va ne in for ma ci je o pro tiv ni~ kim elek -
tron skim sred stvi ma.
Ve li ki broj ak tiv no sti ES-3A za be le -
`en je to kom rat nih su ko ba u BiH. Po sled wi
ES-3A su iz upo tre be po vu ~e ni 1998. go di -
ne. U re jo nu BiH is pi ti va na je to kom 1993.
go di ne i va ri jan ta ala din vi king, ko ja je i
da nas, zbog ne do stat ka bi lo ka kvih po u zda -
nih po da ta ka, pred met spe ku la ci ja.
Sa za vr {et kom hlad nog ra ta, sa broj -
ne flo te vi kin ga po ste pe no je ski da na pro -
tiv pod mor ni~ ka opre ma, a „pen zi o ni sa -
wem” pa lub nih tan ke ra KA-6D, vi kin zi su u
pot pu no sti pre vo |e ni u pa lub ne le te }e ci -
ster ne, ko ri ste }i is pod le vog kri la kon tej -
ner ti pa D-704, iz ko jeg se iz vla ~i lo cre -
vo za do pu nu go ri vom. Is pod de snog kri la
na la zio se do pun ski re zer vo ar ka pa ci te ta
1.136 li ta ra. Ko li ki je bio u~i nak vi kin ga
u toj na me ni od sli ka va po da tak da su sa mo
to kom ope ra ci je En du ring Fre e dom iz vr {i -
li pre ta ka we ~e ti ri mi li o na li ta ra! Bez
ob zi ra na pro me we nu ulo gu, mor na ri ca je
na sta vi la, u ma wem obi mu, da mo der ni zu je
vi kin ge, ta ko da su oni to kom go di na na sta -
vi li da do bi ja ju sa vre me ni je ko mu ni ka cij -
ske i na vi ga cij ske ure |a je, ukqu ~u ju }i i
GPS. Iz vr {e na je i in te gra ci ja sa vre me -
nog pro jek ti la ti pa AGM-84H/K SLAM ER.
Jo{ ni su za ras hod
Pri sti za wem pr vih F/A-18-E/F su per -
str {qe na to kom 2002, mor na ri ca je od lu -
~i la da iz upo tre be fa zno po vu ~e sve vi -
kin ge. I po red to ga 13 le te li ca je opre -
mqe no mo der nim LAN TIRN si ste mom za no} -
no le te we na ma lim vi si na ma, ko ji su ski -
da ni sa ras ho do va nih F-14 tom ke ta. U kom -
bi na ci ji sa in te gral nim FLIR ure |a jem, vi -
kin zi su to kom po sled wih go di na ope ra tiv -
ne upo tre be u re jo nu Ira ka iz ve li vi {e
no} nih za da ta ka osma tra wa, iz vi |a wa i
pri ku pqa wa oba ve {taj nih po da ta ka, uglav -
nom sa ma lih vi si na.
Po sled wi skva dron vi kin ga VS-22 ras -
for mi ran je 29. ja nu a ra ove go di ne. Ve }i na
pre o sta lih avi o na kon zer vi ra na je i pre -
ba ~e na u na men ski cen tar u pu sti wi Ari zo -
ne, gde se ~u va ju go to vo svi ame ri~ ki voj ni
avi o ni iz vi {ka ili re zer ve. ^e ti ri avi o -
na za po tre be vla sti tih is tra ̀ i va~ kih po -
du hva ta ko ri sti }e sve mir ska agen ci ja NA -
SA. Mor na ri ca je ta ko |e, to kom fe bru a ra,
ob zna ni la na me ru da za dr ̀ i ~e ti ri vikin ga
ko ji }e nad gle da ti po li gon u bli zi ni Ha va ja,
na ko jem se is pi tu ju ra ket ni pro jek ti li.
To kom ope ra tiv ne upo tre be vi kin zi su
na le te li oko 1,7 mi li o na ~a so va. Pro se -
~an na let ko ji su ostva ri li pre o sta li avi -
o ni iz no si oko 13.000 od 23.000 ~a so va
ko je je do zvo lio pro iz vo |a~. Ta kav ve li ki
re surs pri vla ~i pa ̀ wu po je di nih mor na -
ri ca, na ro ~i to ~i le an ske, ko joj bi vi kin zi
ide al no po slu ̀ i li kao pa trol ni avi o ni
ve li kog do le ta. U tom smi slu, pro ce na da
ti avi o ni jo{ uvek ni su za vr {i li svo ju ka -
ri je ru, ima sa svim re al ne ko no ta ci je.
Mr Sla vi {a VLA ̂ I]
Firma „Lokid“ je imala obi~aj da
S-3B naziva „{vajcarskim no`em mor-
nari~ke avijacije“ aludiraju}i na wego-
vu svestranost. Me|utim, mornari su ga
uglavnom zvali „huver“ jer ih je zvuk we-
govih turboventilatorskih motora TF-34podse}ao na zvuk poznatog usisiva~a
pra{ine marke Huver.
Huver
U istoriji mornari~ke avijacije S-
3B viking }e osta}e zapam}en kao jedini
kojim je jedan zvani~ni predsednik SAD
sleteo na nosa~ aviona. Mimo predse-
dni~kog obi~aja da se na nosa~ dole}e
specijalnim helikopterom, Xorx Bu{ je
2003.godine na palubu nosa~a aviona
„Ejbraham Linkoln“ pristigao kao kopi-
lot u vikingu.
Mimo protokola
Svaki ameri~ki nosa~ aviona je
osamdesetih godina nosio po jedan
protipodmorni~ki skvadron sastavqen od
osam do deset „vikinga”
Mi ni star stvo od bra ne Cr ne Go re iza bra }e
ove go di ne stra no bro do gra di li {te ko me }e po ve -
ri ti ka pi tal ni re mont dva bro da cr no gor ske mor -
na ri ce, ukup ne vred no sti od 1,7 mi li o na evra.
Zbog kom plek sno sti pla ni ra nih ra do va, re mon ti
se ne mo ̀ e oba vi ti u ja dran skom bro do gra di li {tu
Bi je la. Ina ~e, po sle uki da wa ti vat skog Ar se na la,
Mor na ri ca je osta la bez ka pa ci te ta u ko ji ma je mo -
gu }e oba vi ti io le ozbiq ni je re mont ne za hva te na
teh ni~ ki ja ko slo ̀ e nim rat nim i po mo} nim bro do -
vi ma.
Za ovu go di nu, po red ne ko li ko ma wih in ter -
ven ci ja na bro do vi ma cr no gor ske mor na ri ce, pla -
ni ra na su i dva znat no kom plek sni ja i sku pqa re -
mon ta – pu ~in skog re mor ke ra PR-41 ora da i {kol -
skog bro da, je dre wa ka Ja dran.
Re mont ni ra do vi na re mor ke ru PR-41 ob u -
hva ta ju do ko va we, far ba we bro da, ra do ve u po -
gon skom kom plek su, na bav ku opre me za spa sa va -
we na mo ru, sred stva ve ze, te opre ma we na vi ga -
cij skom opre mom pre ma stan dar di ma Na toa i
GMDSS. Za tu na me nu bu xe tom pred vi |e na su
sred stva u iz no su od 700.000 evra.
Re mor ker PR-41 iz gra |en je 1989. u be o -
grad skom bro do gra di li {tu „Ti to“ i je dan je
od naj mla |ih bro do va Mor na ri ce Cr ne Go -
re, a sa svo jim teh ni~ kim ka rak te ri sti ka ma
pred sta vqa iz u zet no do bar brod za te -
gqe we, spa sa va we i osta le te {ke po mo -
ra~ ke ra do ve. Dug je 38,5 me ta ra, {i -
rok 8,2 a gaz mu iz no si 4,5 me ta ra.
Pu ni de pla sman tog re mor ke ra je 470
to na, a op slu ̀ u je ga 15 ~la no va po -
sa de. Ra ni je je iz Mi ni star stva od -
bra ne na go ve {te no da }e PR-41
bi ti pr vi brod ko ji }e cr no gor ska
mor na ri ca sta vi ti na ras po la ga we
svo jim ino stra nim part ne ri ma za u~e -
{}e u me |u na rod nim voj nim mi si ja ma.
Ka da je o Ja dra nu re~, za kraj
2009. pla ni ran je we gov ge ne ral ni re -
mont, ko ji se pr vi put u se dam de set {e sto -
go di {woj isto ri ji tog je dre wa ka ne }e oba -
vi ti u Tiv tu. Po red ra do va ko ji se uo bi ~a je no
pod ra zu me va ju ka da brod ide u ge ne ral ni re -
mont, pla ni ra no je da se na je dre wa ku kom plet -
no re kon stru i {u unu tra {we pro sto ri je i po -
gon ski kom pleks bro da (sa za me nom glav nog po -
gon skog mo to ra no vim, sna ̀ ni jim i mo der ni jom
stro jem), te da se opre mi no vom na vi ga cij skom
opre mom i si ste mom ve za. Za ge ne ral ni re mont
Ja dra na voj nim bu xe tom za 2009. pred vi |e na
su sred stva u iz no su od mi li on evra. N.B.
Milioni za remont
Jadrana i Orade
V e s t i i z m o r n a r i c e
27
27Pakistan kupuje nove podmornice
Vla da Pa ki sta na od lu ~i la je da ku pi
tri no ve ne ma~ ke pod mor ni ce Ti pa 214
(Type 214) u aran ̀ ma nu vred nom vi {e od
780 mi li o na evra, ko ji }e bi ti for mal no
pot pi san na red nih me se ci.
Ne ma~ ki bro do gra |e vin ski kon cern
„Ho waldtswer ke-De utsche Werft” GmbH(HDW) iz gra di }e te pod mor ni ce u pa ki stan -
skom bro do gra di li {tu u Ka ra ~i ju. Pla ni -
ra no je da se pr va no vo i zgra |e na pod mor -
ni ca is po ru ~i Rat noj mor na ri ci Pa ki sta na
64 me se ca na kon pot pi si va wa ugo vo ra, a
pre o sta le dve u na red nih 12 me se ci.
Pa ki stan, ina ~e, tra di ci o nal no ko ri -
sti fran cu sku pod mor ni~ ku teh no lo gi ju, pa
se ova ku po vi na mo ̀ e sma tra ti pre se da -
nom jer se ta azij ska dr ̀ a va od lu ~u je za ne -
ma~ ka plo vi la.
Po nu da ne ma~ kog HDW-a oce we na je
bo qom od fran cu skog kon cer na Ar ma ri, ko ji
je Pa ki sta nu nu dio pod mor ni ce ti pa Mar lin –
naj no vi ju ver zi ju pod mor ni ca ti pa Ago sta 90-B, tri su ve} u flo ti RM Pa ki sta na.
Pod mor ni ca Ti pa 214 ima po vr {in -
ski de pla sman od 1.700 to na, du ga je 65 me -
ta ra, {i ro ka 6,3, a gaz joj iz no si {est me -
ta ra. Op slu ̀ u je je 27 ~la no va po sa de. Na o -
ru ̀ a na je sa osam
tor ped nih ce vi
ka li bra 533 mm od ko jih ~e ti ri mo gu is pa -
qi va ti i pro tiv brod ske ra ke te ti pa SubHar po on. Ope ra tiv na du bi na ro we wa joj je
400 me ta ra, naj ve }a br -
zi na u po vr {in skoj vo -
`wi 12, a u pod vod noj
vi {e od 20 ~vo ro va. Po go ni je tzv. AIP si -
stem za ~i ji rad ni je po tre ban do tok sve ̀ eg
va zdu ha, ba zi ran na kom bi na ci ji tra di ci o -
nal nog di zel-elek tri~ nog i po gon skog sklo -
pa na go ri ve }e li je.
Ak ci o ni ra di jus pod mor ni ce Ti pa 214
u po vr {in skoj vo ̀ wi iz no si 12.000 mi qa,
dok u pod vod noj, pri br zi ni od osam ~vo ro -
va, ak ci o ni ra di jus iz no si 420 mi qa, od no -
sno 1.248 mi qa pri „pu za ju }oj br zi ni” od
~e ti ri ~vo ra na go ri ve }e li je. Ta pod mor -
ni ca u jed noj pa tro li na mo ru mo ̀ e osta ti
do 12 ne de qa, od ~e ga tri u pod vod noj vo -
`wi bez po tre be za tzv. „{nor ke li sa wem”.
Po red Pa ki sta na, ~e ti ri pod mor ni ce
Ti pa 214 na ru ~i la je Rat na mor na ri ca
Gr~ ke, {est ko ma da RM Tur ske, a tri pod -
mor ni ce RM Ju ̀ ne Ko re je. N. B.
Na ~el nik Ge ne ral {ta ba Voj ske Cr ne
Go re vi ce ad mi ral Dra gan Sa mar xi} sa op -
{tio je da }e Cr na Go ra us tu pi ti ukup no tri
xep ne pod mor ni ce kla se „Una“ kao mu zej ske
eks po na te Sr bi ji, Slo ve ni ji i Hr vat skoj.
Jed na pod mor ni ca tog ti pa osta }e u Cr noj
Go ri kao eks po nat bu du }eg Na u ti~ kog mu ze ja u
Tiv tu, za ko ji je ve} ra ni je opre de qe na i
ras ho do va na ve li ka di zel-elek tri~ na pod -
mor ni ca P-821 „He roj“.
– Mi ras po la ̀ e mo sa ~e ti ri pod mor -
ni ce ti pa „Una“ i na {a je ide ja, mi slim vi -
{e ne go do bro na mer na, da sve ~e ti ri te pod -
mor ni ce bu du pre tvo re ne u mu zej ske eks po -
na te. U tom prav cu smo raz go va ra li sa Udru -
`e wem pod mor ni ~a ra u Sr bi ji, sa Udru ̀ e -
wem pod mor ni ~a ra u Slo ve ni ji i ne dav no
smo vo di li raz go vo re sa pred stav ni ci ma Ge -
ne ral {ta ba voj ske Re pu bli ke Hr vat ske. Na -
{a je ide ja da sve ~e ti ri dr ̀ a ve do bi ju po
jed nu ova kvu pod mor ni cu kao mu zej ski eks po -
nat – pod mor ni ca 911 „Ti sa“ osta la bi ov de
u Tiv tu, u bu du }em Na u ti~ kom mu ze ju ma ri ne
„Por to Mon te ne gro“, jed na bi pod mor ni ca
i{la u Be o grad ta mo {wem Udru ̀ e wu pod -
mor ni ~a ra, a po jed na u Slo ve ni ju i Hr vat -
sku – re kao je cr no gor skim no vi na ri ma vi -
ce ad mi ral Sa mar xi}.
Ina ~e, „Una“ je pod mor ni ca du ga 18,8,
{i ro ka 2, 7 i vi so ka 3,4 me tra. Pu ni de pla -
sman iz no si 87,6 to na, a pod mor ni ce tog ti -
pa na men ski su u ne ka da {woj SFRJ, sre di nom
osam de se tih go di na, gra |e ne da u slu ~a ju ra -
ta, pre ve zu do ita li jan ske oba le pod mor ske
di ver zan te i taj no po lo ̀ e ma wa min ska po -
qa. Ukup no je u toj se ri ji iz gra |e no {est pod -
mor ni ca kla se „Una“ od ko jih su ~e ti ri – P-
911, P-912, P-913 i P-916 da nas u Cr noj
Go ri. Pod mor ni cu P-915 Mi ni star stvo od -
bra ne Cr ne Go re pro da je kao sta ro gvo ̀ |e.
Po iz bi ja wu ra ta u biv {oj SFRJ, od
pod mor ni ca kla se „Una“ u Hr vat skoj je osta -
la P-914 „Ze ta“, ko ju su Hr va ti ka sni je mo -
der ni zo va li i re kon stru i sa li i da li joj no vo
ime P-01 „Ve le bit“. Zbog uki da wa pod mor -
ni ~ar stva kao sku pe de lat no sti, Rat na mor -
na ri ca Hr vat ske je ta ko |e bez u spe {no po ku -
{a va la da pro da „Ve le bit“, ali je on u me -
|u vre me nu po vu ~en iz ope ra tiv ne upo tre be.
Pre ma po sled wim in for ma ci ja ma, Teh -
ni~ ki mu zej iz Za gre ba i Po mor ski mu zej iz
Spli ta „vo de mr tvu tr ku“ ko me }e ta pod mor -
ni ca pri pa sti kao mu zej ski eks po nat.
N. B
Muzejski eksponati
15. mart 2009.28
K A M I O N P R A G A
Na bal kan skim
drumovima
Mo tor na vo zi la fir me ^KD pra ga bi la su
vr lo zna ~a jan deo in ven ta ra vo znog par ka
Voj ske Kra qe vi ne Ju go sla vi je, a te ret ni
au to mo bi li pra ga RN pr vi su pro iz vod
do ma }e au to mo bil ske in du stri je,
po kre nu te ra di od bram be nih
po tre ba dr ̀ a ve
Uvre me teh ni~ kog pro cva ta, na po ~et ku dva de se tog ve ka, u
Au stro u gar skoj su sna ̀ no za ni ma we za no vi te te po ka -
za li sta nov ni ci ^e {ke. Ma le ra di o ni ce i ma nu fak tu re
stva ra ne su sa am bi ci jom da se pri dru ̀ e tr ci u iz ra di
mo tor nih vo zi la. Jed na od mno {tva, fir ma „Pra ga”,
ute me qe na je 27. mar ta 1907. go di ne. I sam na ziv je neo bi -
~an. To je re~ na sta la kom bi na ci jom ~e {kog ime na glav nog
gra da – Pra ha i ne ma~ kog – Prag.
U po ~et ku je „Pra ga" (od no sno zva ni~ no fir ma ^KD) pro -
iz vo di la mo to re, za tim put ni~ ke au to mo bi le po stra nim li -
cen ca ma. Pr vi ka mi o ni iz ra |e ni su po pro jek tu Fran ti {e ka
Ke ca 1910, a go di nu da na ka sni je i pr vi pri mer ci te ret nog
au to mo bi la pra ga V, ko ji je Au stro u gar ska voj ska uve la u na o -
ru ̀ a we. Po sle ra ta na sta vqe na je pro iz vod wa pra ge V – sve
do do 1923. u ma ti~ noj fa bri ci, a po li cen ci u fir mi Rába u
Ma |ar skoj.
[ef pro jek ta na ta pra ge u pe ri o du iz me |u dva ra ta je
Fran ti {ek Kec i on se sma tra za slu ̀ nim za niz te ren skih i
te ret nih au to mo bi la, na men ski pro jek to va nih za po tre be ~e -
ho slo va~ kih oru ̀ a nih sna ga i sa ve zni ka iz Ma le An tan te.
Voj ska Kra qe vi ne Ju go sla vi je ko ri sti la je prak ti~ no
sva ki pro iz vod iz po go na „Pra ge". Na ru ~i va ni su od pr vog
kre di ta iz 1929, pred vi |e nog pre sve ga za na bav ku ar ti qe -
ri je, ali i za osta le po tre be ta da {we voj ske. Ve} sle de }e
go di ne iz ^e ho slo va~ ke je pri sti glo oko 500 te ret nih vo zi la
u ne ko li ko mo de la.
U dru goj po lo vi ni tri de se tih go di na Voj ska Kra qe vi ne
Ju go sla vi je po ku {a va la je da se br zo mo der ni zu je i opre miKolona „pionira” na obuci voza~a JNA,
po~etkom {ezdesetih godina pro{log veka
no vom teh ni kom ka ko bi se pri pre mi la za
ne iz be ̀ nu rat nu pli mu. Po kre nut je pro ces
ve li kih na bav ki iz ^e ho slo va~ ke, ali su
one sa mo de li mi~ no re a li zo va ne zbog ula -
ska Ne ma ca u tu dr ̀ a vu. Ta da su fir me iz
~e {ko-mo rav skog pro tek to ra ta do bi le
strikt ne na red be da pro iz vo de {to vi {e za
po tre be ne ma~ ke oru ̀ a ne si le i sa mo su
sim bo li~ ne ko li ~i ne od la zi le u Voj sku
Kra qe vi ne Ju go sla vi je, na osno vu pret hod -
no pot pi sa nih po slo va.
Ne ma~ koj su bi le po treb ne stra te {ke
si ro vi ne, pre sve ga iz rud ni ka u Sr bi ji, pa
su pro na la zi li na ~i na da, uz ve }e ce ne, na -
sta ve sa iz vo zom za po tre be we ne ar mi je.
Uz ~e sta uslo vqa va wa u to vre me kri ti~ ne
vr ste na o ru ̀ a wa za Voj sku Kra qe vi ne Ju -
go sla vi je, kao {to su pro tiv ten kov ska i
pro tiv a vi on ska oru |a, do la zi la su vo zi la
pra ga RV, pra ga RN i ne ko li ko mo de la put -
ni~ kih au to mo bi la, ko ri {}e nih za {tap ske
po tre be u je di ni ca ma ju go slo ven ske voj ske.
To kom 1939. i 1940. iz Ne ma~ ke i ~e -
{ko-mo rav skog pro tek to ra ta, na osno vu iz -
vo za si ro vi na i hra ne, uve ze ni su 250 ka -
mi o na, 20 au to-ci ster ni, 262 te ret na te -
ren ska au to mo bi la, 30 ka mi o na od 3,5 to -
ne i 82 put ni~ ka au to mo bi la ra znih mo de -
la. Nem ci su do zvo li li i tran sfer teh ni~ -
ke do ku men ta ci je i iz voz ala ta i ma {i na
za pr vu fa bri ku au to mo bi la u Sr bi ji, u ko -
joj je tre ba lo da se, za Voj sku Kra qe vi ne
Ju go sla vi je, ma sov no pro iz vo de pra ge RN.
Pla no vi su ostva re ni tek po sle za vr {et ka
ra ta, ka da su u vre me po le ta ko mu ni sti~ ke
vla sti po kre nu te pro iz vod ne li ni je za ka -
mi o ne u Ra ko vi ci i Ma ri bo ru.
La ki te ret ni
au to mo bil – pra ga RV
Pro iz vo |a~ je vo zi lo pra ga RV (rychlývo jenský) kla si fi ko vao kao la ki te ret ni au -
to mo bil, no si vo sti dve to ne. Re~ je o vo zi lu
for mu le 6h4, jed nom od pr vih ko je je u svet -
skim raz me ra ma na men ski iz ra |e no za po -
29
27
Ma sa:.................................................3.810 kg
Di men zi je: du ̀ i na .............................5.690 mm
{i ri na..............................................2.000 mm
vi si na ka bi ne................................... 2.090 mm
Po gon ska gru pa: ben zin ski ~e tvo ro takt ni
Pra ga SV, 3.468 cm³, sna ge 68 KS sa nor mal nim
bro jem obr ta ja od 2.600 u mi nu ti
re zer vo ar za go ri vo...............................122 l
po tro {wa go ri va ................... 35-40 l/100 km
Mak si mal na br zi na: na do brom pu tu...60km/~,
mak si mal na br zi na sa pri ko li com.......40 km/~
Ko ri sna no si vost na do brom pu tu....... 2.000 kg
Vu~ na sna ga za pri ko li cu.................... 2.200 kg
Od li ke te ren skog
vo zi la pra ga RV
Dobro maskirana „praga” RV
iz sastava Vazduhoplovstva Vojske,
kori{}ena za navo|ewe avijacije
na manevrima odr`anim
na Torlaku 1940. godine
„Praga “RV, prole}a 1940.
na aerodromu Zemun, ima provizornu
oznaku na ceradi koja otkriva
da pripada 103. eskadrili, u to vreme
naoru`anoj lovcima „meser{mit” Me 109
tre be mo to ri zo va nih je di ni ca. U vre me ka -
da se po ja vi la pra ga RV, sre di nom tri de se -
tih go di na, vo de }i te o re ti ~a ri ra ta ve} su
uo ~i li da }e pre sud nu pred nost ima ti voj ska
ko ja se osla wa na va tre nu i ma ne var sku mo}
ten ko va, uz po dr {ku te ren skih au to mo bi la
za br zi pre voz pe {a di je i ma te ri ja la. Pri -
mer ide al nog vo zi la za to do ba pred sta vqa
pra ga RV. Ostva re na je kao uni ver zal na
plat for ma za osnov nu na me nu – pre vo ̀ e wa,
a u po seb nim iz ved ba ma i za u`e na me ne – za
ko man do va we, sa ni tet sku slu ̀ bu, ve zu, vu ~u
ar ti qe rij skih oru |a, sa re flek to rom za
obez be |e we no} nog le te wa itd.
To kom se rij ske pro iz vod we iz me |u
1935. i 1939. za po tre be ~e ho slo va~ kih,
iran skih, poq skih, ru mun skih, {vaj car skih,
{ved skih, tur skih i na {ih oru ̀ a nih sna ga
iz ra |e ne su 2.033 pra ge RV u osnov nom mo -
de lu sa san du kom, za tim oko 1.000 vo zi la
ve ze RVR i ko mand nih vo zi la AV.
U na o ru ̀ a we Voj ske Kra qe vi ne Ju go -
sla vi je 1939. uve de na su vo zi la pra ga RV,
sa vi tlom vu~ ne sna ge 2,5 to ne. Ve }i na je
do de qe wa Va zdu ho plov stvu Voj ske (VV).
Pri li kom pri je ma pr va par ti ja je pro -
{la prak ti~ nu pro bu vo ̀ we u du ̀ i ni od 600
ki lo me ta ra. I{li su sle de }om mar {ru tom:
Be o grad–No vi Sad–Ru ma–[a bac–Lo zni -
ca–Zvor nik–Han–Pi je sak–Sa ra je vo. Pri li -
kom po vrat ka ko lo na je kod Lo zni ce skre nu -
la sa nor mal nog pu ta i ka mi o ni su pro {li
te ren sku pro bu pre ko pla ni ne Cer do [ap -
ca. Pre ma iz ve {ta ju ko mi si je, pro se~ na br -
zi na kre ta wa ko lo ne, ra ~u na ju }i i vo ̀ wu
van pu te va, bi la je 37–40 km/~ (ka ko je iz ve -
stio „Va zdu ho plov ni gla snik", u bro ju za fe -
bru ar 1940. u ~lan ku „Au to mo bil za sva ki
te ren”).
Vo zi la su sa vla da la za da tu ru tu bez
kva ro va. Na pla nin skim te re ni ma pe wa la
su se pod pu nim op te re }e wem i do 20°, {to
se sma tra lo vr lo va ̀ nim za po tre be Va -
zdu ho plov stva. Na red ne par ti je ta ko |e su
pro {le pro be. Dru ga je pro {la 600 km
kroz cen tral nu Sr bi ju, ukqu ~u ju }i vo ̀ wu
pre ko ogra na ka Ja strep ca, kroz bla to de -
be lo i do po la me tra. Tre }a par ti ja se pre
ula ska u je di ni ce, kao i pret hod na, kre ta la
626 km kroz cen tral nu Sr bi ju, i to pod te -
re tom od dve to ne. Naj te ̀ i iza zov bi la je
Ov ~ar sko-ka blar ska kli su ra, u ko joj se
pra ga RV po ka za la kao do stoj na ka te go ri je
te ren skog au to mo bi la. ^e tvr ta par ti ja
pro {la je pro ve ru kroz Po sa vi nu u Is to~ nu
Sla vo ni ju.
Ko na~ ni za kqu ~ak ko mi si je bio je da
je pra ga RV na nor mal nim pu te vi ma „do sta
te {ka i s ob zi rom na po tro {wu ma te ri ja -
la pri li~ no sku pa", pa je Va zdu ho plov stvu
pre po ru ~e no da je pre te ̀ no ko ri ste za sa -
o bra }aj na te re nu, a da se u nor mal nom sa -
o bra }a ju ko ri ste obi~ ni te ret ni au to mo -
bi li.
U Voj sci Kra qe vi ne Ju go sla vi je ko ri -
{}e na su ko mand ni au to mo bi li pra ga AV sa
{est se di {ta, nat kri ve ni me kim de mon ta -
`nim kro vom i sa pro sto rom za 700 kg te -
re ta, sme {te nim u zad wem de lu vo zi la. Po -
sa da vo zi la ima la je dr ̀ a ~e za ~e ti ri pu -
{ke za sa mo od bra nu.
Izme|u dva rata vrlo popularni putni~ki automobil
(Praga Piccolo) ma so vno se proizvodio za civilno tr`i {te,
ali brojni primerci kori{}eni su i u oru`anim snagama
Male Antante. Po sebna vojna varijanta izra|ena je za ~e -
{ke grani~ne trupe.
U Vojsci Kraqevine Jugoslavije vo zila praga pikolo
poznata su i po na dimku mala praga. Kori{}ena su kao
{ta pska vozila u konfiguraciji kabrioleta sa ~etiri mes-
ta. Svaka eskadrila Vazduhoplovstva Vojske imala je svoju
malu pragu. Za razliku od druga dva vida oru ̀ anih snaga
sve jedinice vazduhoplovstva bile su motorizovane i
imale su prioritetni status u opremawu sa novim vo -
zilima, posebno pragama RV i malim pra gama.
Praga pikolo
30
Mala „praga” iz 209. eskadrile
36. vazduhoplovne grupe,
naor`ane bombarderima
Do-17K. Pored vozila
stoji izvi|a~ rezervni
poru~nik Vuka{in
Aleksijevi}.
Vojnici Vazduhoplovstva Vojske poziraju
ispred „praga” RV
27
Od svih kamiona nastalih u firmi
„Praga” pre Drugog svetskog rata najbo-
qe se prodavao i najdu`e koristio mod-
el praga RN (rychlý nákladní), formule 4h2
iz 1933. godine. U osnovi, re~ je o ka mi -
onu pre dvi|enom prvenstveno za ci vi lno
tr ̀ i{te, ali se pokazao kao izu zetno po -
u zdan i izdr`qiv u primeni kod zahtevnih
vojnih korisnika.
U serijskoj proizvodwi (kod mati~nog
proizvo|a~a) praga RN nalazila se od
1934. sve do 1953. godine. Za to vreme
su kamioni usavr{avani u 12 proizvod-
nih serija: ugra |ivani su ja~i motori,
prime wen niz novih tehni~kih re{ewa,
pove }ane dimenzije vozila i nosivost sa
po~etnih 2,5 tone, na tri tone... Po~etne
se rije imale su benzinski motor od 38
kW, a posledwe dizel motor od 52 kW.
Naj du ̀ e ko ri {}e ni
ka mi o ni – pra ga RN
Tokom [umadijskog manevra, 29. septembra 1949. godine,
46. padobranski bataqon izveo je vazdu{ni desant
kod Topole. Posle manevra u~estvovali su sa „pragama” RN
na smotri pred
dr`avnim i vojnim
rukovodstvom
Sanitetsko vozilo „praga” RN, 1950. godine
U krat ko traj nom kon flik tu sa si la ma
oso vi ne pra ge RV po slu ̀ i le su za pre voz
pri pad ni ka Va zdu ho plov stav sa ae ro dro ma
na ko ji ma su do ~e ka li rat do pro sto ra cen -
tral ne Bo sne, gde se rat za wih i za vr {io.
Deo vo zi la iz ple na do de qen je je di ni ca
Ver mah ta i NDH-a, i po sred no su se ka sni je
na {li i u ru ka ma par ti za na. Po sle ra ta su
ta vo zi la krat ko ko ri {}e na zbog is tro {e -
no sti i ne do stat ka re zer vnih de lo va, ali se
u osku di ci sva ki pri me rak mo tor nog vo zi la
ko ri stio do kraj wih gra ni ca iz dr ̀ qi vo sti.
Vo zi la iz Ra ko vi ce
^el ne li~ no sti Voj ske Kra qe vi ne Ju go -
sla vi je bi le su vr lo kon zer va tiv nih na zo ra
ka da je re~ o na bav ka ma mo tor nih vo zi la i
in si sti ra le su na tra di ci o nal noj sto ~ noj
vu ~i i pre vo zu, kao naj bo qem za brd sko-
pla nin ske uslo ve Bal ka na. Uski i lo {i pu -
te vi u ve }em de lu dr ̀ a ve za i sta su de mo ti -
vi sa li za go vor ni ke raz vo ja mo to ri za ci je,
ali znat no ve }a „kri vi ca” za ka {we we sa
na bav kom vo zi la je ste vr lo skro man bu xet u
od no su na ma siv nu oru ̀ a nu si lu i ne do sta -
tak do ma }e in du strij ske ba ze za raz voj mo -
to ri zo va nih je di ni ca.
Fa bri ke u Sr bi ji od ra nih dva de se tih
go di na pro iz vo di le su avi o ne, a ka mi o ni su
do la zi li sa mo iz uvo za, i to u ma lim ko li ~i -
na ma. Pre lom nim tre nut kom mo ̀ e se sma tra -
ti 31. de cem bar 1937, ka da je na 18. sed ni -
ci Sa ve ta ze maq ske od bra ne (in ter re sor nog
te la za du ̀ e nog za po li ti ku raz vo ja pri vre -
de), a u skla du sa po tre ba ma od bra ne, do ne -
ta od lu ka da se po kre ne do ma }a pro iz vod wa
U 1947. go di ni pro iz ve de na su 122
ka mi o na, 1948. – 296, 1949. – 318 i 1950.
– 422 ka mi o na.
U me |u vre me nu, u dr ̀ av nom vr hu od lu -
~i li su da se pro iz vod wa pre ne se u slo ve -
na~ ku fa bri ku avi on skih de lo va u Ma ri -
bo ru, pre i me no va nu 31. de cem bra 1946. u
TAM (To var na av to mo bi lov Ma ri bor). Re~
je o fa bri ci ko ju su Ne ma ci osno va li
1941/1942. ra di iz ra de ele me na ta lo va~ -
kih avi o na „me ser{ mit". Po sle ra ta slo -
ve na~ ki ru ko vo di o ci `e le li su da se o~u va
tek ste ~e na te {ka in du stri ja u Ma ri bo ru i
za to su iz vr {i li pri ti sak na fe de ral ne
vla sti da se obez be di po go dan pro iz vo di
pro gram. Do bi li su ka mi o ne.
U TAM-u je pr vih 27 ka mi o na pro iz ve -
de no 1947. go di ne. U na red ne dve po ste pe -
no je po di za na di na mi ka pro iz vod we na
113, od no sno 288 ka mi o na. Obe fa bri ke
pro iz vo di le su upo re do pi o ni re jo{ sa mo
1950, ka da su iz TAM-a pre da li ko ri sni -
ci ma 446 ko ma da. Ra ko vi ca se po vu kla iz
ra da na ka mi o ni ma, a pre o sta li ala ti
pro sle |e ni su u Ma ri bor.
U TAM-u su pro iz vo di li pi o ni re sve do
1959. go di ne. Za to vre me ko ri sni ca ma je
pre da to 17.416 vo zi la. Uz osnov ni mo del –
„san du ~a ra", za po tre be JNA raz vi je ni su
sa ni tet ski au to mo bil, ci ster ne za vo du i go -
ri vo i au to bus sa 12 se di {ta (TAM PB56).
Ma ri bor ski pi o ni ri iza {li su iz in -
ven ta ra JNA se dam de se tih go di na kao `r -
tva mo der ni za ci je. No vi pro iz vod TAM-a
bi la je po ro di ca ka mi o na sa ge ne ri~ kim
ozna ka ma TAM-4500 i TAM-5000.
U po sled wim go di na ma po sto ja wa pi o -
ni ri su naj ~e {}e slu ̀ i li za obu ku vo za ~a.
Ta ko se, na pri mer, u 672. au to mo bil skom
na stav nom ba ta qo nu RV i PVO u Ko vi nu
1969. go di ne na la zi lo 19 pi o ni ra. Po -
sled wa dva ka mi o na te mar ke i je dan au to -
bus pi o nir 52 iza {la su iz in ven ta ra je -
di ni ce 1972. go di ne. Do sre di ne se dam de -
se tih ta vo zi la su po vu ~e ni iz Ju go slo ven -
ske na rod ne ar mi je.
Alek san dar RA DI]
15. mart 2009.
ka mi o na. Taj za da tak tre ba lo je da pre u zmu
ru ko vo di o ci „In du stri je mo to ra – ak ci o -
nar sko dru {tvo" (IMAD) iz Ra ko vi ce, u to
vre me se o ca u {i rem pod ru~ ju Be o gra da.
U fa bri ci IMAD do ta da su se pro -
iz vo di li avi on ski mo to ri. Za po ~e tak po -
sla, na sed ni ci sa ve ta odo bre no im je, kao
po dr {ka, da [tab Va zdu ho plov stva voj ske
na ru ~i 600 ka mi o na. Pro ce wi va lo se da
}e po tre be za vo zi li ma naj bo qe pod mi ri ti
li cen cna pro iz vod wa pra ge RN. Po ~et ne
ko li ~i ne pri sti gle su u de lo vi ma, a u Ra -
ko vi ci se pro vo di la mon ta ̀ a. Pre ma pla -
nu osva ja wa pro iz vod we, po ste pe no je uvo -
zne de lo ve tre ba lo za me ni ti do ma }im.
Osim fa bri ke IMAD, u po sao su u{li
fir me Ja se ni ca a.d. iz Sme de rev ske Pa -
lan ke, kao pro iz vo |a~ ka ro se ri je, i Ju go -
~e lik iz Ze ni ce, za li ve ne de lo ve. Pr vi ka -
mi o ni mon ti ra ni su unu tar pro sto ra fa -
bri ke mo to ra. Za no vi pro gram, sre di nom
1939, na men ski je po ~e lo po di za we ha le za
pro iz vod wu ka mi o na.
Fa bri ka je sve ~a no otvo re na 24. ok -
to bra 1940. go di ne, a do ta da je ve} mon ti -
ra no 150 ka mi o na. Me |u tim, sa mo su ne ka
od tih vo zi la do {la do je di ni ca, jer su bi la
bez gu ma. Na i me, na po ~et ku Dru gog svet skog
ra ta ka u ~uk se sma trao ret kom stra te {kom
si ro vi nom, po treb nom svim za ra }e nim
stra na ma. Ka da su si le oso vi ne 6. apri la
1941. po kre nu le rat pro tiv Kra qe vi ne Ju -
go sla vi je, u fa bri ci se na la zi lo mo ̀ da i
do po lo vi ne od oko 200 do ta da mon ti ra nih
pra ga RN. Ve }i na ka mi o na po sta la je rat ni
plen Ver mah ta i uvr {te ni su u je di ni ce uvek
glad ne no vih vo zi la. To kom ra ta ne ma~ ka ad -
mi ni stra ci ja je po ku {a la da odr ̀ i la nac za
mon ta ̀ u ka mi o na od de lo va ko ji su sti za li
iz ma ti~ ne pro iz vod ne fa bri ke.
Pr ve nac – pi o nirI u po sle rat noj ob no vi je dan od pri -
o ri te ta in du stri je bi li su ka mi o ni. Za to
je u Ra ko vi ci od 1946. pri pre ma na pro iz -
vod wa pra ge RN-13 od 3,5 to na no si vo sti,
pod no vim ime nom pi o nir. Pr ve nac su za -
vr {i li 20. ok to bra 1946. go di ne.
Na prak ti~ noj pro ve ri le ta 1947. u~e -
stvo va lo je pet pi o ni ra ko ji su sa vla da li
3.301 km sa te re tom od tri to ne ka me na.
Mar {ru ta je iza bra na ta ko da se pro |e kroz
~i ta vu dr ̀ a vu ka ko bi se vo zi lo pro ve ri lo u
svim uslo vi ma. Sem to ga, pu to va we je is ko -
ri {}e no i za pro mo ci ju do ma }e au to mo bil -
ske in du stri je. Ka mi o ni su na pu tu pro ve li
19 da na, a {est je utro {e no za re dov no odr -
`a va we i od mor. Re zul ta ti su bi li od li~ ni
i na ru ~e ne su se ri je ka mi o na pi o nir za po -
tre be oru ̀ a ne si le i ci vil nih slu ̀ bi.
Ma sa:.................................................3.700 kg
Di men zi je: du ̀ i na .............................6.280 mm
{i ri na..............................................2.100 mm
vi si na ka bi ne................................... 2.170 mm
Po gon ska gru pa: ben zin ski ~e tvo ro takt ni
Pra ga SV, 3.468 cm³, sna ge 72 KS
re zer vo ar za go ri vo...............................100 l
Mak si mal na br zi na: na do brom pu tu...80km/~,
Ko ri sna no si vost na do brom pu tu....... 3.000 kg
Tak ti~ ko-teh ni~ ke od li ke
pra ge RN za primerke iz 1939.
Kamioni „pionir”, proizvedeni u Rakovici,
na smotri prire|enoj posle zavr{etka
[umadijskog manevra 1949. godine
Ako se pogleda „nos” kamiona „pionir”
mo`e se saznati da je re~ o vozilu
iz auto-{kole, proizvedenom
u pogonima TAM-a