sveuČiliŠte u zagrebu geodetski fakultet ...sveuČiliŠte u zagrebu geodetski fakultet university...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF GEODESY

Zavod za inženjersku geodeziju - Institute of Engineering Geodesy Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, CROATIA

WEB: www.geof.hr; Tel.: (+385 1) 456 12 22; Fax.: (+385 1) 48 28 081

DIPLOMSKI RAD

Pregled propisa o katastru

izrađen na Zavodu za inženjersku geodeziju

Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Izradila: Marija Verhas

VI-1193 Grškovićeva 39/8

Zagreb

Mentor: doc. dr. sc. Miodrag Roić

Zagreb, ožujak 1997.

2

SADRŽAJ

1. UVOD ........................................................................................................................................................... 3

2. GLAVNI IZVORI PODATAKA ................................................................................................................ 4

3. POVIJESNI PREGLED.............................................................................................................................. 7

3.1 PROPISI IZ AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE............................................................................................... 7 3.2 PROPISI IZ KRALJEVINE JUGOSLAVIJE....................................................................................................... 9 3.3 PROPISI IZ SFR JUGOSLAVIJE ................................................................................................................. 11 3.4 NOVIJI PROPISI ....................................................................................................................................... 14

4. PROPISI ..................................................................................................................................................... 17

4.1 ZAKONI.................................................................................................................................................. 17 4.1.1 Državna uprava............................................................................................................................. 17 4.1.2 Ekologija ....................................................................................................................................... 19 4.1.3 Financije ....................................................................................................................................... 21 4.1.4 Geodezija....................................................................................................................................... 25 4.1.5 Graditeljstvo.................................................................................................................................. 28 4.1.6 Mirovinsko i invalidsko osiguranje ............................................................................................... 32 4.1.7 Poljoprivreda ................................................................................................................................ 37 4.1.8 Pravosuðe...................................................................................................................................... 44 4.1.9 Rudarstvo i geologija .................................................................................................................... 45 4.1.10 Vodoprivreda............................................................................................................................... 48 4.1.11 Zdravstvo..................................................................................................................................... 51 4.1.12 Ostali zakoni................................................................................................................................ 52

4.2 OSTALI PROPISI (PRAVILNICI, NAREDBE...) ............................................................................................. 53 4.2.1 Ekologija ....................................................................................................................................... 53 4.2.2 Financije ....................................................................................................................................... 54 4.2.3 Geodezija....................................................................................................................................... 56 4.2.4 Mirovinsko i invalidsko osiguranje ............................................................................................... 60 4.2.5 Poljoprivreda ................................................................................................................................ 60 4.2.6 Pravosuðe...................................................................................................................................... 63 4.2.7 Rudarstvo i geologija .................................................................................................................... 63 4.2.8 Vodoprivreda................................................................................................................................. 64 4.2.9 Ostalo ............................................................................................................................................ 64

5. PREGLED PO PODRUÈJIMA................................................................................................................ 67

6. ZAKLJUÈAK............................................................................................................................................. 69

LITERATURA.........................................................................................................................................70

ŽIVOTOPIS.............................................................................................................................................71

3

1. Uvod

U prošlosti je katastar zemljišta osnivan u svrhu oporezivanja prihoda od zemljišta i za reguliranje pravnih odnosa. U zemljama na području bivše Austro-ugarske monarhije svrha katastra zemljišta bila je osiguranje poreznih obaveza, a sve ostalo bilo je u drugom planu.

Danas je svrha katastra zemljišta različita. Katastarski planovi služe kod projektiranja i izvođenja građevinskih radova, za prostorno planiranje i služe kao podloga za izradu ostalih vrsta katastara. Prema podacima iz katastra zemljišta zaključuje se o poljoprivrednoj sposobnosti jednog područja ili domaćinstva. Statistika koristi podatke o površini zemljišta po kulturama i klasama, o broju posjednika i za druge vrste obrade podataka u vezi sa zemljištem. Bez katastra zemljišta ne može se osnovati zemljišna knjiga, jer ona preuzima podatke o zemljištu iz katastra zemljišta, a koristi i katastarske planove (Medić, 1978.).

Cilj ovog diplomskog rada je napraviti pregled propisa koji su bili na snazi te pregled važećih propisa u Republici Hrvatskoj koji se odnose na katastar. Tim pregledom propisa treba pokazati koliko se promijenila odnosno koliko se proširila svrha katastra zemljišta i koji su se drugi katastri osnovali na temelju katastra zemljišta ili usporedno s katastrom zemljišta.

4

2. Glavni izvori podataka

Pri pretraživanju propisa koji se odnose na katastar koristila sam ING REGISTAR, "Pojmovno i kronološko kazalo" i bazu podataka hrvatskih propisa "CroLex-96". Stare propise iz Austro-ugarske monarhije našla sam u "Folijama za predavanja iz katastra" (Hrbek, 1993.).

ING REGISTAR izdaje Inženjerski biro početkom godine i sadrži sve propise koji su na snazi od 1. siječnja te godine. Ti propisi ispisani su na sivim stranicama, a nazivaju se glavni ulošci. Tokom godine, dva puta mjesečno, dostavljaju se novi propisi (tekući ulošci) koji su tiskani na bijelim stranicama i ulažu se u ING REGISTAR.

Sadržaj ING REGISTRA raspoređen je u deset skupina odjeljenih razdjelnim kartonima, sadržaj svake skupine podijeljen je u devet podskupina, a svaka podskupina dijeli se na određeni broj najužih područja. Sadržaj pojedinog područja razvrstan je, ovisno o vrsti građe, slovnim oznakama koje se nalaze na rubu stranice. Slovne oznake su: propisi (P), sudske odluke (S), mišljenja (M), članci domaći (Č) i inozemni (Či) te knjige domaće (K) i inozemne (Ki).

Sastavni dio ING REGISTRA je i Kazalo po pojmovima u kojem je uz pojam naveden broj skupine, podskupine i broj područja u kojem se propisi s traženim pojmom nalaze. Na primjer: uz pojam komasacija nalazi se 3/5-1, što znači da su propisi vezani uz komasaciju u trećoj skupini, petoj podskupini i u prvom području.

Skupine ING REGISTRA su:

1) Trgovačka društva, ustrojstvo, upravljanje, poslovanje,

2) Radni odnosi, zapošljavanje, plaće,

3) Tržište i cijene,

4) Industrija i rudarstvo, građevinarstvo, zaštita prirode,

5) Gospodarske i uslužne djelatnosti,

6) Trgovina, devize, carine,

7) Ustanove, javne djelatnosti,

8) Bankarstvo, financije, računovodstvo,

9) Kapital i rezerve, ulaganja, javne rezerve,

10) Državna uprava, pravosuđe, međunarodni odnosi.

5

Pojmovno i kronološko kazalo izdaju Narodne novine, a u njemu se nalazi popis svih propisa objavljenih u Narodnim novinama u određenoj godini. Ono se sastoji iz dva dijela i to • ζ pojmovno kazalo - abecednim redom navedeni su pojmovi u vezi s kojim su

izašli neki propisi. Ako se pod nekim pojmom nalazi više propisa, oni su poredani prvo po donositelju, zatim po vrsti i po kronološkom redu. Uz ime propisa nalazi se broj Narodnih novina u kojima je objavljen i broj stranice na kojoj se nalazi.

• ζ kronološko kazalo - propisi su poredani po donositelju propisa, zatim po vrsti, a na kraju po kronološkom redu. Također je naveden broj Narodnih novina i stranica na kojoj se nalazi propis.

CroLex je baza podataka hrvatskih propisa koju je izdala privatna tvrtka Eurorecht. Medij na kojem su smješteni podaci je CD-ROM. CroLex odmah nakon uključivanja nudi različite mogućnosti pretraživanja:

Korisnik

Popis

Pretraživanje propisa

Pretraživanje dokumenata

Označeni propisi.

Izborom npr. Popis pojavljuje se slijedeći niz kojim se definira kakve propise tražimo:

Popis - Popis važećih i nevažećih propisa

- Popis važećih propisa

- Popis nevažećih propisa

- Popis ostalih dokumenata.

Ukoliko se izabere Pretraživanje propisa, opet postoji nekoliko mogućnosti:

Pretraživanje propisa - Grupe - oblasti

- Donositelju

- Vrsti propisa

- Glasilu objave

- Složeno pretraživanje

6

Kada se na bilo koji od ovih načina pronađu određeni propisi postoji mogućnost da se oni označe. Tako označene propise kasnije je jednostavno pronaći, tako da se izabere opcija Označeni propisi.

Na početku rada pretražila sam sve datoteke na cd-u koristeći naredbu findfile, a kriterij za pretraživanje bio je da se izdvoje sve datoteke koje sadrže niz slova katast. Na taj način su izdvojena 123 propisa u kojima postoji taj niz slova. Nakon toga sam CroLex koristila na prethodno opisan način, uglavnom koristeći izbor Označeni propisi.

7

3. Povijesni pregled

Hrvatska je u vrijeme dok se na njenom području uspostavljao katastar zemljišta bila u sastavu Austro-Ugarske monarhije sve do njenog raspada 1918. godine. Između dva svjetska rata nalazi se u Kraljevini Jugoslaviji, a nakon drugog svjetskog rata Hrvatska je sve do 1991. godine bila dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Katastarski planovi, koji su danas u upotrebi u Hrvatskoj izrađeni su u različitim uvjetima i u različitim projekcijskim sustavima, tako da se područje Hrvatske obzirom na referentne sustave u kojima su izrađeni katastarski planovi može podijeliti na:

1) područje austrijskog katastra

Tadašnja Austrija bila je preslikana u sedam koordinatnih sustava, a za Hrvatsku su značajna dva, i to: a) Koordinatni sustav čije je ishodište toranj crkve sv. Stjepana u Beču. U tom

koordinatnom sustavu preslikano je područje Dalmacije. b) Koordinatni sustav s ishodištem u triangulacijskoj točki Krim kod Ljubljane, a u

njemu je preslikano područje Istre.

2) područje mađarskog katastra

Hrvatska, bez Istre i Dalmacije, pripadala je mađarskom dijelu Austro-Ugarske monarhije, pa su planovi izrađeni u projekcijskim sustavima mađarskog katastra. a) Kloštar-Ivanićki sustav s ishodišnom točkom u franjevačkoj crkvi u Kloštar-

Ivaniću. U ovom sustavu preslikana je banska Hrvatska i šest zapadnih pukovnija Vojne krajine.

b) Budimpeštanski sustav s ishodištem u točki Gelerthegy kod Budimpešte, u kojem su preslikani ostali dijelovi Vojne krajine i Baranja (Medić, 1978.).

3) područje nove izmjere

Za cijelo područje Kraljevine Jugoslavije 1929. godine uvedena je jedinstvena projekcija, tzv. Gauss-Krugerova konformna projekcija elipsoida na meridijanske eliptične valjke (Medić i dr., 1995.).

3.1 Propisi iz Austro-Ugarske monarhije

Propis: Patent o uspostavljanju komisije za osnivanje Milanskog katastra Datum donošenja: 07. 09. 1718. Donositelj: Karl VI Objavljeno:

Komentar: Ovim patentom naređuje se uspostavljanje komisije za osnivanje Milanskog katastra. Uspostavljanje katastra zemljišta baziranog na rezultatima izmjere (planovi 1:2000) i na procjeni vrijednosti zemljišta traje od 1718. do 1760. Milanski katastar stupa

8

na snagu 01. siječnja 1760. Zakašnjenje je uvjetovano ratom i novom procjenom vrijednosti zemljišta.

Propis: Patent o uvođenju bečkog hvata Datum donošenja: 14. 07. 1756. Donositelj: Marija Terezija Objavljeno:

Komentar: Zakon kojim Marija Terezija uvodi bečki hvat (1,896484 m) kao jediničnu mjeru. To je bio prvi pokušaj uvođenja zajedničkog sistema mjera u svim austrijskim zemljama.

Propis: Jozefinsko reguliranje zemljišnog poreza ili Jozefinski katastar Datum donošenja: 20. 04. 1785. Donositelj: Josip II Objavljeno:

Komentar: Cilj Jozefinskog katastra bio je izjednačavanje svih osoba pred poreznim zakonom. Ovo je bila prva izmjera za katastarske svrhe, ali je tehnički vrlo primitivno izvedena i obuhvatila je samo obradive površine zemljišta (Medić 1978.). 13. 05. 1785. Josip II dekretom određuje da 1 jutro iznosi 1600 bečkih kvadratnih hvati. Do tada je 1 jutro iznosilo 1584 bečkih kvadratnih hvati.

Propis: Osnovni mjerni patent Datum donošenja: 10. 02. 1786. Donositelj: Josip II Objavljeno:

Komentar: Josip II naređuje proširenje Jozefinskog katastra na Mađarsku, pa se i u tom dijelu monarhije kao jedinice mjere uvode hvat i jutro. Jozefinski katastar stupa na snagu 01. 11. 1789.

Propis: Dekret o ukidanju Jozefinskog katastra Datum donošenja: 1790. Donositelj: Leopold II Objavljeno:

Komentar: Leopold II proglašava nevažećim Jozefinski zemljišni porezni sustav zbog nezadovoljstva i među pučanstvom i među feudalcima.

Propis: Carski patent

9

Datum donošenja: 23. 12. 1817. Donositelj: Franjo I Objavljeno:

Komentar: Naređeno je provođenje katastarske izmjere Austrije. Mjerilo planova većinom je bilo 1:2880, u planinskim područjima 1:5760, a u gradovima 1:1440 i 1:720. Na području Hrvatske izmjera se provodi od 1818. do 1839. godine. Osim same izmjere, čija je osnova bila trigonometrijska mreža stalnih geodetskih točaka, utvrđene su kulture i provedeno je klasiranje zemljišta (Medić 1978.).

Propis: Katastarsko-mjerne instrukcije Datum donošenja: 1820. Donositelj: Franjo I Objavljeno:

Komentar: To je prvi tiskani Pravilnik Franciskanskog katastra, a sadrži i prvi tiskani topografski ključ za katastarske planove.

Propis: Patent o provođenju zemljišno-poreznog katastra u Mađarskoj Datum donošenja: 20. 10. 1849. Donositelj: Franjo Josip Objavljeno: RGBI. NR. 422/1849.

Komentar: Odredba kojom se naređuje uspostavljane zemljišno-poreznog katastra u Mađarskoj.

. Propis: Zakon o evidenciji zemljišno-poreznog katastra (Zakon o

evidenciji) Datum donošenja: 23. 05. 1883. Donositelj: Franjo Josip Objavljeno: RGBI. Nr. 83/1883.

Komentar: Ovim zakonom regulirano je održavanje katastarskog operata.

3.2 Propisi iz Kraljevine Jugoslavije

10

Propis: Zakon o zemljišnim knjigama Datum donošenja: 1. srpnja 1930. Donositelj: Objavljeno:

§ 85.

(1) Ako zemljišnoknjižni sud povodom ostavinske rasprave službeno sazna, da neko stvarno pravo, koje tvori osnovu za dužnost plaćanja poreza na zemljište, u zemljišnoj knjizi nije upisano, ili ako katastarska vlast zamoli zemljišnoknjižni sud da se upiše takvo pravo, čije je upisivanje propušteno, onda će zemljišnoknjižni sud stranci, koja je upisivanje propustila pošto ju je preslušao, odrediti rok, u kojem ona mora izdejstvovati da se zemljišnoknjižno stanje dovede u red ili, u slučaju prepreka, dokazati koje je korake preduzela u cilju, da se ove prepreke uklone.

(2) Na održavanje ovoga roka sud mora paziti po službenoj dužnosti. Stranka koja ovaj rok propusti kaznit će se novčanom kaznom kojom se mora zapretiti unapred, a koja će se kazna u slučaju ponovnih propuštanja primereno povišavati. Ova kazna ne može biti manja od dvadeset ni veća od hiljadu dinara.

(3) Postupak upravlja se po naređenjima vanparničnog postupka.

(4) Podnesci, zapisnici, prilozi, rubrike, ukoliko se odnose samo na primenjivanje ovih naređenja, a nemaju za predmet molbu stranke za dozvolu zemljišnoknjižnog upisa, oslobođeni su taksa.

§133.

(1) O rešenjima, izdatim o zemljišnoknjižnim molbama, imaju se pored molioca obavestiti po službenoj dužnosti sledeće osobe:

1. onaj, na čijem se vlasništvu stiče koje knjižno pravo ili čija se knjižna prava ustupaju, opterećuju, ograničavaju ili ukidaju, kao i onaj protiv koga je izvršena zemljišnoknjižna zabeležba;

2. ako se dozvoljava potpuno ili delimično brisanje kojeg upisa, dostaviće se odluka i svim onima, za koje ima na upisanom pravu daljih uknjižbi ili predbeležbi;

3. odluke o uknjižbi ili predbeležbi, kojima se već upisana prava trećih osoba daju kao zaloga ili ustupaju, dostaviće se i vlasniku dobara;

4. ako je upis izdejstvovan protiv vlastodavca usled molbe njegovoga punomoćnika, dostaviće se odluka vlastodavcu, ukoliko uponomoćavanje nije dokazano punomoćstvom, koje odgovara uslovima § 36;

5. o svakom otpisu i pripisu u pogledu zemljišta obavestiće se i vlast, koja vodi katastar;

6. odluke o uknjižbi ili predbeležbi vlasništva dostaviće se i založnom verovniku koji je upisan na prvome mestu.

(2) Posebni zakoni i uredbe određuju, ukoliko se imaju zemljišnoknjižna rješenja dostaviti još i drugim vlastima.

Komentar: U zakonu se određuje da ured za katastar može zamoliti zemljišnoknjižni sud da se neko stvarno pravo, bitno za plaćanje poreza, upiše u zemljišnoj knjizi ako već nije upisano. Dalje se propisuje da se o svakom otpisu i pripisu mora obavijestiti pored ostalih i ured za katastar.

Zakon o zemljišnim knjigama iz 1930. godine podijeljen je u četiri poglavlja. Prvo poglavlje je općenito o zemljišnoj knjizi, o njenom sadržaju, o knjižnim pravima i o javnosti zemljišne knjige. U drugom poglavlju propisuju se vrste knjižnih upisa, a to su: uknjižba, predbilježba i zabilježba. U ovom poglavlju reguliraju se i postupci kod otpisa odnosno pripisa zemljišnoknjižnih tijela. U trećem poglavlju definiraju se postupci u zemljišnoknjižnim stvarima. Reguliraju se nadležnosti, propisuje se oblik molbe i

11

rješavanje po molbama. Dalje se propisuje način izvršenja upisa, postupci kod upisa zajedničkih hipoteka i postupci prilikom žalbi. Četvrto poglavlje sadrži prijelazna i završna naređenja. Ovaj zakon bio je na snazi punih 66 godina, a prestao je važiti 31. prosinca 1996. godine. Pratio ga je još jedan vrlo važan zakon, a to je Zakon o unutrašnjem uređenju, osnivanju i ispravljanju zemljišnih knjiga.

Propis: Zakon o unutrašnjem uređenju, osnivanju i ispravljanju

zemljišnih knjiga. Datum donošenja: 1. srpnja 1930. Donositelj: Objavljeno:

Komentar: Zakon o unutrašnjem uređenju, osnivanju i ispravljanju zemljišnih knjiga sastoji se od sedam poglavlja. U prvom poglavlju definira se unutrašnje uređenje zemljišne knjige tj. da se ona sastoji od glavne knjige i zbirke isprava. Definiraju se predmeti upisivanja u zemljišne knjige, propisuje se sadržaj zemljišnoknjižnog uloška odnosno njegovi listovi, a to su: popisni list (posjedovnica), vlasnički list (vlastovnica) i teretni list (teretovnica). U drugom poglavlju utvrđuje se postupak za osnivanje zemljišne knjige. Definiraju se organi, način sastavljanja i ispravljanja posjedovnih listova, provjera spisa i sastavljanje zemljišnoknjižnih uložaka. Treće poglavlje propisuje postupke za ispravljanje zemljišnih knjiga. Ostala četiri poglavlja ovog zakona sadrže posebna, opća, prijelazna i završna naređenja.

3.3 Propisi iz SFR Jugoslavije

Propis: Osnovni zakon o lovstvu Datum donošenja: utorak, 6. travnja 1965. Donositelj: Skupština SFRJ Objavljeno: Službeni list SFRJ, broj 16

Član 8.

U svrhu evidencije o broju, vrsti, strukturi i površinama lovišta, o divljači na njima, o organizacijama koje gospodare lovištima i o drugim podacima o lovištima, ustanovljava se katastar lovišta. Organizacije koje gospodare lovištima dužne su organu koji vodi katastar lovišta dostavljati sve potrebne podatke.

Član 51.

Radna ili lovačka ili druga organizacija ili druga pravna osoba kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara:

1) ako organu uprave koji vodi katastar lovišta ne dostavi sve propisane podatke (član 8., stav 2);

2) ako sprečava ili ometa lovnog inspektora u vršenju nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke (član 44., stav 2).

Za prekršaj iz stava 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u radnoj ili lovačkoj ili drugoj organizaciji ili drugoj pravnoj osobi novčanom kaznom do 10.000 dinara.

12

Komentar: Ovaj zakon propisuje vođenje katastra lovišta i propisuje kaznene odredbe ukoliko se ne dostavljaju podaci potrebni za vođenje katastra lovišta. Katastar lovišta vodi općinski organ uprave nadležan za poslove lovstva.

Propis: Zakon o preuzimanju saveznih zakona kojima se uređuju

odnosi o kojima po Ustavnim amandmanima XX do XLI na Ustav SFRJ odlučuju republike

Datum donošenja: četvrtak, 16. prosinca 1971. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 52

Član 1.

Ostaju na snazi i primjenjuju se kao republički zakoni:

2. Osnovni zakon o premjeru i katastru zemljišta (“Službeni list SFRJ”, br. 15/65);

19. Osnovni zakon o utvrđivanju katastarskog prihoda (“Službeni list SFRJ”, br. 25/65 i 12/67);

Komentar: U ovom zakonu se određuje da se preuzimaju savezni zakoni i primjenjuju se kao republički Osnovni zakon o premjeru i katastru zemljišta te Osnovni zakon o utvrđivanju katastarskog prihoda.

Propis: Zakon o eksproprijaciji (pročišćeni tekst) Datum donošenja: 09. studenog 1982. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 46

Komentar: Zakon o eksproprijaciji podijeljen je u sedam dijelova. U prvoj glavi navedene su opće odredbe odnosno definira se kada se nekretnina može izvlastiti, kakvo se izvlaštenje može izvršiti te se određuje da se za izvlaštenu nekretninu vlasniku daje naknada. Glava druga sadrži odredbe u vezi s utvrđivanjem općeg interesa koji donosi skupština općine na čijem dijelu se nalazi to zemljište, iznimno ako se radi o izgradnji objekta od značaja za Republiku, opći interes utvrđuje se odlukom Izvršnog vijeća Sabora. U trećem dijelu propisuju se pripremne radnje u svrhu eksproprijacije, a u četvrtom dijelu definira se postupak eksproprijacije. Glava peta sadrži odredbe u vezi s naknadom za izvlaštenu nekretninu, definira se visina naknade odnosno postupak za određivanje naknade. Glava šesta sadrži kaznene odredbe, a sedma prijelazne i završne odredbe.

Propis: Zakon o izmjenama Zakona o eksproprijaciji Datum donošenja: 01. srpnja 1987. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske

13

Objavljeno: Narodne novine, broj 28

Komentar: Ovim zakonom mijenja se način utvrđivanja općeg interesa za nekretnine koje se nalaze na području dvije ili više općina. Zakonom o eksproprijaciji bilo je određeno da interes u tom slučaju utvrđuje zajednica općina, a ovim zakonom se određuje da ga utvrđuje Izvršno vijeće Sabora.

Propis: Zakon o izmjenama Zakona o eksproprijaciji Datum donošenja: 04. rujna 1988. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 39

Komentar: Mijenja se odredba u vezi s iznosom kamata na neisplaćenu naknadu koja je iznosila 12% od dana isteka roka isplate, a ovim se zakonom određuje da se kamata računa po stopi koja se plaća na štedne uloge oročene bez utvrđene namjene preko godinu dana.

Propis: Zakon o sudskim taksama Datum donošenja: utorak, 12. svibnja 1987. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 20

Član 27.

Vrijednost predmeta spora u vlasničkim sporovima o nekretninama određuje se prema prometnoj vrijednosti stvari koja je predmet spora, ali ne može biti manja:

1. za zemljište od desetorostrukog iznosa katastarskog prihoda s tog zemljišta;

2. za stambene zgrade ili stanove kao posebne dijelove zgrada od dvadesetpetogodišnjeg iznosa stanarine;

3. za poslovne zgrade, gospodarske zgrade ili poslovne prostorije od petogodišnjeg iznosa zakupnine.

Komentar: Ovim zakonom se određuje da vrijednost zemljišta u vlasničkim sporovima ne može biti manja od desetorostrukog iznosa katastarskog prihoda s tog zemljišta.

Propis: Zakon o izmjenama Zakona o sudskim taksama Datum donošenja: četvrtak, 29. prosinca 1988. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 55

2.Upisi

Tar. br. 16

6. Ne plaća se taksa za slijedeće upise:

1. Za upis opravdanja predbilježbe;

2. Za potpuno ili djelomično brisanje nekog upisnog prava;

3. Za službene radnje u postupku uređenja, osnivanja i ispravljanja zemljišnih knjiga, osim ako je greška nastala krivnjom titulara prava kao i za usklađivanje zemljišnih knjiga s faktičnim stanjem, te u postupku komasacije. U ovim postupcima oslobađanje se odnosi na

14

sve podneske, uloške i priloge, molbe za izdavanje katastarskih planova i posjedovnih listova, razne potvrde i ovjeravanje prijepisa.

Ovo oslobađanje vrijedi i za postupak za obnavljanje uništenih zemljišnih knjiga, ako se vjerodostojnom ispravom utvrdi da je upis prije bio proveden i da je prema tome bila plaćena taksa za taj upis;

Komentar: U ovom zakonu definiraju se upisi za koje se ne plaća taksa.

3.4 Noviji propisi

Propis: Zakon o vodama Datum donošenja: petak, 14. prosinca 1990. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 53

Članak 130.

Vlasnici i korisnici zemljišta koji koriste zemljište za koje se utvrđuje katastarski prihod plaćaju vodoprivrednu naknadu prema stopi od katastarskog prihoda.

Vlasnici i korisnici zemljišta i drugih nekretnina za koje se ne utvrđuje katastarski prihod plaćaju vodoprivrednu naknadu u iznosu utvrđenom prema jedinici površine.

Visina vodoprivredne naknade koja se plaća prema jedinici površine utvrđuje se za pojedine djelatnosti odnosno korisnike u različitim iznosima ovisno o namjeni i ekonomskom značenju zemljišta odnosno drugih nekretnina koje koriste.

Članak 138.

Obračun vodoprivredne naknade iz članka 126. ovoga Zakona koja se plaća prema katastarskom prihodu i prema jedinici površine zemljišta obavlja se na temelju podataka iz katastra zemljišta.

Ako evidencije u katastru zemljišta nisu ažurne ili se podaci potrebni za obračun vodoprivredne naknade ne vode u katastru mogu se koristiti i drugi odgovarajući podaci.

Članak 139.

Obračun i naplatu vodoprivredne naknade koju plaćaju građani prema stopi od katastarskog prihoda obavlja općinska uprava društvenih prihoda primjenom propisa o porezima građana.

Obračun i naplatu vodoprivredne naknade koja se plaća prema jedinici površine zemljišta obavlja vodoprivredno poduzeće.

Obračun i naplatu vodoprivredne naknade koja se plaća prema jedinici površine drugih nekretnina, osim zemljišta, vrši se zajedno s obračunom i naplatom komunalne naknade odnosno najamnine, a za pravne osobe odnosno građane koji ne plaćaju komunalnu naknadu odnosno najamninu obračun i naplatu obavlja vodoprivredno poduzeće.

Obračunom prema odredbama ovoga članka smatra se pojedinačno određivanje visine i izdavanje akta o zaduženju i naplati naknade.

Komentar: Zakonom se određuje da se vodoprivredna naknada za vlasnike i korisnike zemljišta plaća prema stopi od katastarskog prihoda.

Propis: Zakon o izmjenama zakona o sudskim taksama Datum donošenja: četvrtak, 28. veljače 1991.

15

Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 9

2.Upisi

Tar. br. 16

6. Ne plaća se taksa za slijedeće upise:

1. Za upis opravdanja predbilježbe;

2. Za potpuno ili djelomično brisanje nekog upisnog prava;

3. Za službene radnje u postupku uređenja, osnivanja i ispravljanja zemljišnih knjiga, osim ako je greška nastala krivnjom titulara prava kao i za usklađivanje zemljišnih knjiga s faktičnim stanjem, te u postupku komasacije. U ovim postupcima oslobađanje se odnosi na sve podneske, uloške i priloge, molbe za izdavanje katastarskih planova i posjedovnih listova, razne potvrde i ovjeravanje prijepisa.

Ovo oslobađanje vrijedi i za postupak za obnavljanje uništenih zemljišnih knjiga, ako se vjerodostojnom ispravom utvrdi da je upis prije bio proveden i da je prema tome bila plaćena taksa za taj upis.

Komentar: U ovom zakonu definiraju se upisi za koje se ne plaćaju sudske takse.

Propis: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji Datum donošenja: 31. prosinca 1991. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 73

Komentar: Mijenja se odredba u vezi s iznosom kamata na neisplaćenu naknadu koja se računala po stopi koja se plaća na štedne uloge oročene bez utvrđene namjene preko godinu dana, a ovim zakonom se određuje da se kamata računa po stopi od 7.5%. Dodaje se i novi članak 69a. kojim se definira na što se prethodna odredba primjenjuje.

Propis: Zakon o plaćanju doprinosa za mirovinsko i invalidsko

osiguranje individualnih poljoprivrednika u 1994. godini. Datum donošenja: petak, 31. prosinca 1993. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 117

Članak 1.

Osiguranici - individualni poljoprivrednici i drugi obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje individualnih poljoprivrednika, utvrđeni Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju individualnih poljoprivrednika (Narodne novine, br. 26/83., 49/83., 57/83., 47/86., 40/90., 26/93. i 96/93.) plaćaju od 1. siječnja 1994. godine:

- doprinos od osnovice osiguranja na koju je osiguranik, individualni poljoprivrednik osiguran mjesečno, po stopi od 12,27%,

- doprinos na prihod od poljoprivredne djelatnosti čiju osnovicu čini katastarski prihod godišnje, po stopi od 0,76%,

- doprinos prema prosječnoj visini katastarskog prihoda godišnje, po stopi od 0,76%.

Komentar: Određuje se način izračunavanja doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje individualnih poljoprivrednika prema katastarskom prihodu.

16

Propis: Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata Datum donošenja: srijeda, 12. siječnja 1994. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 2

Članak 28.

HRVI domovinskog rata plaćaju porez na katastarski prihod umanjen za postotak koji je jednak postotku tjelesnog oštećenja. Obitelj poginuloga hrvatskog branitelja plaća porez na katastarski prihod umanjen za 50%.

Komentar: Propisuje se postotak za koji se umanjuje porez na katastarski prihod za hrvatske ratne vojne invalide i za obitelji poginulih hrvatskih branitelja.

17

4. Propisi

Podaci iz katastra zemljišta upotrebljavaju se u različite svrhe, u različitim granama gospodarstva i uprave. Služeći se zakonskim propisima, koje sam prvo podijelila u dvije skupine: zakoni i ostali propisi, treba prikazati djelatnosti koje se koriste podacima iz katastra zemljišta.

Zakone sam podijelila u dvanaest skupina i to su: državna uprava, ekologija, financije, geodezija, graditeljstvo, mirovinsko i invalidsko osiguranje, poljoprivreda, pravosuđe, rudarstvo i geologija, vodoprivreda, zdravstvo i ostali zakoni. Na isti način sam rasporedila i ostale propise koji su podijeljeni u devet skupina. Jedini kriterij za osnivanje pojedine skupine bio je da u tom području postoji više od jednog zakona.

4.1 Zakoni

4.1.1 Državna uprava

Propis: Zakon o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima Datum donošenja: 16. svibnja 1974. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 19

Komentar: U ovom zakonu uređuje se pomorsko i vodno dobro, te luke i pristaništa.

Propis: Pomorski zakonik Datum donošenja: ponedjeljak, 07. ožujka 1994. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 17

Komentar: Ovim zakonom uređuju se morski i podmorski prostori Republike Hrvatske. Definiraju se unutrašnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske, te sigurnost plovidbe na unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru. Dalje se uređuje režim pomorskog dobra, plovni putovi i luke.

Propis: Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici

Hrvatskoj Datum donošenja: srijeda, 30. prosinca 1992. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 90

Članak 7.

Granice općina odnosno gradova idu granicama područja rubnih katastarskih općina. U slučaju da se granice područja rubnih katastarskih općina ne podudaraju s granicama rubnih

18

naselja, odnosno mjesta koja ulaze u sastav općina, odnosno gradova, granice općina, odnosno gradova, idu granicama područja rubnih naselja prikazanih u službenoj evidenciji prostornih jedinica. Granice područja općina i gradova moraju biti obilježene u prirodi u skladu s posebnim propisima.

Članak 8.

U slučaju da granice područja rubnih katastarskih općina odnosno naselja, nisu jednoznačno prikazane u službenim evidencijama prostornih jedinica, susjedne jedinice lokalne samouprave dogovorno će uskladiti ove granice. Ako se dogovor ne postigne, granicu će utvrditi Vlada na prijedlog organa središnje državne uprave nadležne za katastar zemljišta.

Komentar: U zakonu se granice općina odnosno gradova određuju iz evidencije katastra zemljišta. Granice koje nisu jednoznačno prikazane usklađuju se na prijedlog organa nadležnog za katastar.

Propis: Zakon o Gradu Zagrebu Datum donošenja: srijeda, 30. prosinca 1992. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 90

Članak 4.

Granice Grada Zagreba idu katastarskim granicama rubnih naselja koja ulaze u njegovo područje.

Komentar: Granice Grada Zagreba definiraju se granicama iz evidencije katastra zemljišta.

Propis: Zakon o upravnim pristojbama Datum donošenja: utorak, 26. listopada 1993. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 97

6. Katastarske pristojbe

Tar. br. 51.

Za precrtavanje ili kopiranje katastarskih planova, karata, fotomaterijala, skica izmjere, položajnih opisa stalnih geodetskih točaka i drugih sličnih materijala plaća se pristojba po utrošenom satu 3.000. Započeti radni sat računa se kao cijeli. Za ove radove plaćaju se i troškovi materijala.

Tar. br. 52.

Za prijepis ili kopiranje podataka iz knjižnog dijela katastarskog operata, zapisnika izmjene i sličnih elaborata plaća se pristojba prema utrošenom satu 1.500. Započeti radni sat računa se kao cijeli.

Komentar: U zakonu se određuju pristojbe vezane za poslove u katastru zemljišta.

19

Propis: Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih

upravnih organizacija Datum donošenja: ponedjeljak, 10. listopada 1994. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 72

Članak 23. Državna geodetska uprava obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: geodetske i katastarske poslove, a posebice na izradbu, obnovu i održavanje izmjere i katastra nekretnina; informatizaciju katastra i geodetsko-prostornog sustava; topografsko-hidrografsku kartografiju; vođenje geodetske dokumentacije; vođenje statističkih podataka katastra nekretnina i vodova; geodetsko-katastarske poslove za državnu granicu; razvitak i primjenu tehnologije geodetske izmjere u znanosti, gospodarstvu i drugim djelatnostima u kojima se zasnivaju ili ostvaruju intervencije u prostoru; obavlja i druge poslove koji joj se stave u nadležnost.

Komentar: Ovim zakonom određuju se upravni i stručni poslovi za koje je nadležna Državna geodetska uprava.

4.1.2 Ekologija

Propis: Zakon o zaštiti okoliša Datum donošenja: petak, 11. studenoga 1994. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 82

Članak 5.

Katastar onečišćavanja okoliša jest skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš.

Katastar onečišćavanja okoliša

Članak 40.

(1) Katastar onečišćavanja okoliša vodi županijski ured i gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove zaštite okoliša, a u gradu upavno tijelo nadležno za zaštitu okoliša.

(2) Obvezni sadržaj, metodologiju i način vođenja katastra, način i rokove prikupljanja i dostavljanja podataka, davanje ovlaštenja pravnim osobama, za obavljanje poslova vođenja katastra, program i način provjere stručne osposobljenosti pravne osobe za vođenje katastra te kaznene odredbe za povredu odredaba toga propisa, propisuje ravnatelj Državne uprave za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: ravnatelj).

Komentar: Zakon definira katastar onečišćavanja okoliša, koji vodi upravno tijelo nadležno za zaštitu okoliša. Sadržaj, način vođenja i ostale odredbe u vezi s katastrom onečišćavanja propisuje ravnatelj Državne uprave za zaštitu okoliša.

20

Propis: Zakon o otpadu Datum donošenja: srijeda, 24. svibnja 1995. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 34

Članak 19.

Županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove zaštite okoliša na osnovi podataka iz članka 18. ovoga Zakona vode katastar o vrstama otpada i načinu njegova skladištenja, obrađivanja i odlaganja što čini sastavni dio katastra onečišćavanja okoliša.

Članak 33.

(1) Županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove zaštite okoliša na osnovi podataka iz članka 32. ovoga Zakona vodi katastar o vrstama opasnog otpada i načinu njegova skladištenja, obrađivanja i odlaganja koji je sastavni dio katastra onečišćavanja okoliša.

Komentar: U zakonu se određuje da se kao sastavni dio katastra onečišćavanja okoliša vodi katastar o vrstama otpada.

Propis: Zakon o zaštiti zraka Datum donošenja: petak, 14. srpnja 1995. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, Broj 48

Članak 27.

(1) Pravne i fizičke osobe vlasnici i/ili korisnici izvora onečišćavanja zraka iz članka 6. alineje 1. i 3. ovoga Zakona dužne su:

- prijaviti izvor koji onečišćuje zrak kao i svaku njegovu promjenu (rekonstrukciju) županijskom uredu i Gradskom uredu Grada Zagreba, odnosno u gradu i općini ispostavama županije nadležnim za zaštitu okoliša,

- osigurati redovito praćenje (mjerenje i/ili proračunavanje) emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik,

- redovito dostavljati podatke iz alineje 2. ovoga stavka u katastar onečišćavanja okoliša.

(2) Ravnatelj propisuje obavezni sadržaj prijave, način vođenja očevidnika i rokove dostave podataka.

(3) Za izvore onečišćavanja zraka iz članka 6. alineja 2. ovoga Zakona podaci o izvorima emisije vode se na način propisan za prijevozna sredstva u skladu s posebnim propisom.

Članak 28.

Županijski uredi i ured Grada Zagreba, odnosno u gradovima i općinama ispostave županije nadležne za zaštitu okoliša, na osnovi podataka iz članka 27. ovoga Zakona:

- vode registar izvora emisije s podacima o prostornom smještaju i kapacitetima izvora onečišćavanja, kao i o svim promjenama i rekonstrukcijama,

- vode pregled očevidnika o vrsti i količini emisije,

- na osnovi registra i očevidnika iz alineje 1. i 2. ovoga članka vode katastar o emisijama po vrstama i prostornom razmještaju koji je sastavni dio katastra onečišćavanja okoliša,

- objavljuju podatke o emisijama iz alineje 3. ovoga članka u godišnjem izvješću o stanju kakvoće zraka.

21

Komentar: Zakonom se određuje da se svi podaci o onečišćavanju zraka redovno dostavljaju u katastar onečišćavanja okoliša, te da se kao sastavni dio tog katastra vodi katastar o emisijama po vrstama i prostornom razmještaju.

4.1.3 Financije

Propis: Zakon o porezu na dohodak Datum donošenja: utorak, 7. prosinca 1993. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 109

Članak 22.

Porez na dohodak od poljoprivrede i šumarstva plaća se na katastarski prihod, koji se utvrđuje po posebnim propisima.

Članak 26.

(1) Ako je uslijed elementarnih nepogoda, ratnih prilika, biljnih bolesti, štetočina ili drugih izvanrednih događaja (u daljnjem tekstu: elementarne nepogode), koje fizička osoba nije mogla spriječiti, smanjen prinos na jednoj ili više zemljišnih parcela, smanjuje se katastarski prihod svake od tih parcela za onoliko postotaka za koliko je na njima smanjen prinos.

(2) Fizička osoba ima pravo na otpis poreza, ako iznos smanjenja katastarskog prihoda po stavku 1. ovoga članka spram ukupnog katastarskog prihoda zemljišta iznosi više od 25%.

(3) Katastarski prihod ne smanjuje se za zemljišta koja u odnosnoj godini nisu bila obrađena, ako elementarnom nepogodom u toj godini nije bila onemogućena obrada oštećenog zemljišta.

Članak 27.

(1) Fizička osoba dužna je štetu nastalu smanjenjem prinosa prijaviti Poreznoj upravi u toku osam dana nakon njezina nastanka, a ako je šteta nastala neposredno prije ili za vrijeme žetve, prijavu treba podnijeti u roku tri dana nakon njezina nastanka.

(2) Ako je šteta nastala na većem dijelu katastarske općine, postupak za procjenu štete pokreće Porezna uprava po službenoj dužnosti u rokovima iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 54.

(1) Porez na dohodak od poljoprivrede i šumarstva plaća se na katastarski prihod i utvrđuje se rješenjem Porezne uprave, koje se dostavlja poreznom obvezniku do 1. travnja godine za koju se utvrđuje porez.

(2) Porez na dohodak od poljoprivrede i šumarstva plaća se tromjesečno u jednakim dijelovima od ukupno utvrđenog poreza i to do isteka tromjesečja.

(3) Plaćanje poreza iz stavka 2. ovoga članka uvećava se za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda.

Članak 55.

Nadležna organizacija za katastar dužna je Poreznoj upravi dostaviti podatke o katastarskom prihodu poreznih obveznika do 15. veljače godine za koju se utvrđuje porez ako su nastale promjene u posjedovnom stanju, kulturi i bonitetu zemljišta te popis novih posjednika s naznakom njihova prebivališta, površine zemljišta i katastarskog prihoda.

22

J a m s t v o

Članak 99.

(1) Ako se porez ne mogne naplatiti iz imovine poreznog obveznika, naplatit će se iz imovine članova njegova domaćinstva, koji su tu imovinu stekli od poreznog obveznika po bilo kojoj osnovi.

(2) Ako je porezni obveznik, da bi izbjegao obvezu plaćanja poreza, otuđio imovinu pravnim poslom u korist osoba koje nisu članovi njegova domaćinstva, Porezna uprava može takav posao pobijati pred sudom, pod uvjetom da je kupac znao za takvu namjeru obveznika.

(3) Osoba koja nije kao vlasnik ili posjednik upisana u katastar zemljišta, a koristi zemljište, solidarno jamči za porez na to zemljište s osobom koja je kao vlasnik ili posjednik upisana u katastar zemljišta.

(4) Za naplatu poreza koji se plaća po odbitku jamči isplatitelj.

Komentar: U zakonu se određuje način plaćanja poreza na dohodak od poljoprivrede i šumarstva prema katastarskom prihodu. Regulirano je smanjenje katastarskog prihoda uslijed elementarnih nepogoda, dostavljanje podataka o katastarskom prihodu Poreznoj upravi, te jamstva za naplatu poreza.

Propis: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak Datum donošenja: utorak, 27. prosinca 1994. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 95

Članak 19.

Naslov ispred članka 20. “Dohodak od poljoprivrede i šumarstva” mijenja se i glasi: “Utvrđivanje dohotka od poljoprivredne i šumarske djelatnosti (članak II. stavak 3.)”

Članak 20. mijenja se i glasi:

“(1) Obveznik poreza na dohodak od poljoprivrede i šumarstva jest osoba koja se kao vlasnik, posjednik ili zakupac poljoprivrednog odnosno šumskog zemljišta bavi poljoprivredom i šumarstvom kao i osoba koja ima udio u tako ostvarenom dohotku.

(2) Ako više vlasnika, posjednika ili zakupaca zemljišta čine jedno domaćinstvo, a dohodak se oporezuje na osnovi katastarskog prihoda prema članku 21. ovoga Zakona, prirezni obveznik jest jedan od punoljetnih članova domaćinstva kao predstavnik tog domaćinstva.

(3) Ako dohodak od poljoprivrede i šumarstva koji se utvrđuje prema odredbama članka 22. i 23. ovoga Zakona na način propisan odredbama članka 15. do 19. ovoga Zakona, ostvaruje više osoba, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 13. ovoga Zakona.”

Članak 20.


“(1) Tuzemni dohodak od poljoprivrede i šumarstva jest katastarski prihod koji se utvrđuje prema posebnim propisima.

(2) Inozemni dohodak od poljoprivrede i šumarstva utvrđuje se prema člancima 15. do 19. ovoga Zakona.”

Članak 21.


“(1) Porezni obveznik koji obavlja poljoprivrednu i šumarsku djelatnost utvrđuje dohodak u skladu s odredbama članka 15. do 19. ovoga Zakona u sljedećim slučajevima:

23

1. ako stalno i trajno, radi daljnje prodaje, od drugih otkupljuje poljoprivredne i šumarske proizvode, a prodajna vrijednost tih otkupljenih proizvoda iznosi više od ukupnog prometa njegovih poljoprivrednih proizvoda,

2. ako dohodak od stočarstva, peradarstva, pčelarstva, ribarstva, vinogradarstva, voćarstva, cvjećarstva, gljivarstva i drugih sličnih gospodarskih djelatnosti iznosi više od dvostrukog dohotka utvrđenog na temelju katastarskog prihoda,

3. ako obveznik zatraži da mu se dohodak umjesto prema katastarskom prihodu utvrđuje prema odredbama članka 15. do 19. ovoga Zakona. Zahtjev za promjenu načina oporezivanja podnosi se prije početka kalendarske godine, a obvezuje poreznog obveznika najmanje dvije godine.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik može odlučiti da umjesto poreza na dohodak plaća porez na dobit u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.”

Članak 45.


“(1) Ako se dohodak od poljoprivrede i šumarstva obračunava po katastarskom prihodu (članak 21.) utvrđuje se predujam poreza rješenjem Porezne uprave, koje se dostavlja poreznom obvezniku do 1. travnja godine za koju se utvrđuje porez.

(2) Predujam poreza prema stavku 1. ovoga članka plaća se tromjesečno u jednakim dijelovima od ukupno utvrđenog poreza i to do isteka tromjesečja. Ako nije doneseno novo rješenje predujmovi se plaćaju u visini iznosa koji su utvrđeni za prethodnu godinu.

(3) Ako porezni obveznik uz katastarski dohodak ima i druge dohotke od samostalne djelatnosti ili imovine, predujmovi poreza plaćaju se i za katastarski dohodak u mjesečnim obrocima po postupku i na način iz članka 48. i 51. ovoga Zakona.”

Članak 47.


“(1) Obveznicima poreza od poljoprivrede i šumarstva, kojima je poljoprivreda osnovni izvor prihoda, utvrđeni porez iz članaka 54. ovoga Zakona smatra se konačno utvrđenim porezom tako da ovi obveznici ne podnose prijavu za utvrđivanje poreza na dohodak. To, međutim ne utječe na pravo poreznog obveznika da podnese godišnju prijavu i u njoj iskaže katastarski dohodak i iznose plaćenih predujmova.

(2) Ako porezni obveznik ostvaruje i druge dohotke, katastarski se dohodak i plaćeni predujmovi moraju iskazati u godišnjoj prijavi.”

Komentar: U zakonu se definiraju obveznici plaćanja poreza na dohodak od poljoprivrede i šumarstva, dalje se određuje tuzemni i inozemni dohodak od poljoprivrede i šumarstva, i način utvrđivanja poreza na dohodak od poljoprivrede i šumarstva.

Propis: Zakon o porezu na dohodak (pročišćeni tekst) Datum donošenja: petak, 14. travnja 1995. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 25

Članak 21.

(1) Tuzemni dohodak od poljoprivrede i šumarstva jest katastarski prihod koji se utvrđuje prema posebnim propisima.

(2) Inozemni dohodak od poljoprivrede i šumarstva utvrđuje se prema člancima 15. do 19. ovoga Zakona.

24

Članak 22.

(1) Porezni obveznik koji obavlja poljoprivrednu i šumarsku djelatnost utvrđuje dohodak u skladu s odredbama članka 15. do 19. ovoga Zakona o sljedećim slučajevima:

1. ako stalno i trajno, radi daljnje prodaje, od drugih otkupljuje poljoprivredne i šumarske proizvode, a prodajna vrijednost tih otkupljenih proizvoda iznosi više od ukupnog prometa njegovih poljoprivrednih proizvoda,

2. ako dohodak od stočarstva, peradarstva, pčelarstva, ribarstva, vinogradarstva, voćarstva, cvjećarstva, gljivarstva i drugih sličnih gospodarskih djelatnosti iznosi više od dvostukog dohotka utvrđenog na temelju katastarskog prihoda,

3. ako obveznik zatraži da mu se dohodak umjesto prema katastarskom prihodu utvrđuje prema odredbama članka 15. do 19. ovoga Zakona. Zahtjev za promjenu načina oporezivanja podnosi se prije početka kalendarske godine, a obvezuje poreznog obveznika najmanje dvije godine.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik može odlučiti da umjesto poreza na dohodak plaća porez na dobit u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.

Članak 23.

U dohodak od poljoprivredne i šumarske djelatnosi spada i dohodak od otuđenja poljoprivrednog ili šumarskog poduzeća kao i od otuđenja ili likvidacije dijelova poduzeća. U slučajevima oporezivanja prema katastarskom prihodu utvrđivanje dobiti od otuđenja obavlja se u skladu s odredbama članka 30. stavka 2. ovoga Zakona, a u slučajevima oporezivanja prema obrtu na odgovarajući se način primjejuju odredbe članka 15. ovoga Zakona.

Članak 26.

(1) Ako je uslijed elementarnih nepogoda, ratnih prilika, biljnih bolesti, štetočina ili drugih izvanrednih događaja (u daljnjem tekstu: elementarne nepogode), koje fizička osoba nije mogla spriječiti, smanjen prinos na jednoj ili više zemljišnih parcela, smanjuje se katastarski prihod svake od tih parcela za onoliko postotaka za koliko je na njima smanjen prinos.

(2) Porezni obveznik ima pravo na otpis poreza, ako iznos smanjenja katastarskog prihoda po stavku 1. ovoga članka spram ukupnog katastarskog prihoda zemljišta iznosi više od 25%.

Članak 27.

(1) Porezni obveznik dužan je štetu nastalu smanjenjem prinosa prijaviti Poreznoj upravi u roku osam dana nakon njezina nastanka, a ako je šteta nastala neposredno prije ili za vrijeme žetve, prijavu treba podnijeti u roku tri dana nakon njezina nastanka.

(2) Ako je šteta nastala na većem dijelu katastarske općine, postupak za procjenu šteta pokreće Porezna uprava po službenoj dužnosti u rokovima iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 51.

(1) Ako se dohodak od poljoprivrede i šumarstva obračunava po katastarskom prihodu (članak 21.) utvrđuje se predujam poreza rješenjem Porezne uprave, koje se dostavlja poreznom obvezniku do 1. travnja godine za koju se utvrđuje porez.

(2) Predujam poreza prema stavku 1. ovoga članka plaća se tromjesečno u jednakim dijelovima od ukupno utvrđenog poreza i to do isteka tromjesečja. Ako nije doneseno novo rješenje predujmovi se plaćaju u visini iznosa koji su utvrđeni za prethodnu godinu.

(3) Ako porezni obveznik uz katastarski dohodak ima i druge dohotke od samostalne djelatnosti ili imovine, predujmovi poreza plaćaju se i za katastarski dohodak u mjesečnim obrocima po postupku i na način iz članka 45. i 48. ovoga Zakona.

Članak 52.

25

Nadležna organizacija za katastar dužna je Poreznoj upravi dostaviti podatke o katastarskom prihodu poreznih obveznika do 15. veljače godine za koju se utvrđuje porez ako su nastale promjene u posjedovnom stanju, kulturi i bonitetu zemljišta te popis novih posjednika s naznakom njihova prebivališta, jedinstvenog matičnog broja građana, površine zemljišta i katastarskog prihoda.

Članak 53.

(1) Obveznicima poreza od poljoprivrede i šumarstva, kojima je poljoprivreda osnovni izvor prihoda, utvrđeni porez iz članka 51. ovoga Zakona smatra se konačno utvrđenim porezom tako da ovi obveznici ne podnose prijavu za utvrđivanje poreza na dohodak. To, međutim ne utječe na pravo poreznog obveznika da podnese godišnju prijavu i u njoj iskaže katastarski dohodak i iznose plaćenih predujmova.

(2) Ako porezni obveznik ostvaruje i druge dohotke, katastarski se dohodak i plaćeni predujmovi moraju iskazati u godišnjoj prijavi.

Članak 95.

(1) Ako se porez ne mogne naplatiti iz imovine poreznog obveznika, naplatit će se iz imovine članova njegova domaćinstva, koji su tu imovinu stekli od poreznog obveznika po bilo kojoj osnovi.

(2) Ako je porezni obveznik, da bi izbjegao obvezu plaćanja poreza, otuđio imovinu pravnim poslom u korist osoba koje nisu članovi njegova domaćinstva, Porezna uprava može takav posao pobijati pred sudom, pod uvjetima da je kupac znao za takvu namjeru obveznika.

(3) Osoba koja nije kao vlasnik ili posjednik upisana u katastar zemljišta, a koristi zemljište, solidarno jamči za porez na to zemljište s osobom koja je kao vlasnik ili posjednik upisana u katastar zemljišta.

(4) Za naplatu poreza koji se plaća po dobitku jamči isplatitelj.

Komentar: Zakon regulira način utvrđivanja dohotka od poljoprivrede i šumarstva prema katastarskom prihodu, regulira i eventualno smanjenje ili otpis poreza. Pored toga definira i način plaćanja poreza, dostavljanje podataka Poreznoj upravi o promjenama u katastru i jamstva za naplatu poreza.

4.1.4 Geodezija

Propis: Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta Datum donošenja: subota, 20. travnja 1974. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 16

Komentar: Ovaj zakon propisuje postupke za geodetsku izmjeru zemljišta i izradu katastra zemljišta, način njihovog održavanja i obnove. Izmjerom se utvrđuju mjerni i opisni podaci o zemljištu radi korištenja tih podataka za izradu planova i karata, za potrebe prostornog uređenja i korištenja građevinskog zemljišta, za izradu katastra zemljišta i drugih prostornih evidencija, za istraživačke radove i za druge potrebe. Definira se katastar zemljišta kao evidencija o zemljištu namijenjena gospodarskim, pravnim, upravnim, poreznim, statističkim i drugim potrebama organizacija i građana. Katastar zemljišta sadrži podatke o zemljištu u pogledu njegova položaja, oblika, površine, načina iskorištavanja, proizvodne sposobnosti, katastarskog prihoda i korisnika, a evidentiraju se u odnosu na katastarsku česticu (parcelu) zemljišta. Određuje se što obuhvaća izrada katastra zemljišta,

26

a to su postupci: utvrđivanja katastarskih teritorijalnih jedinica, katastarska izmjera, katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta, izlaganje na javni uvid podataka izmjere i katastarskog klasiranja zemljišta i izrada katastarskog operata. Način provođenja ovih postupaka također je definiran ovim zakonom. Zakonom se određuje i način provođenja izmjere, a podaci se obrađuju u Gauss-Kruegerovoj projekciji meridijanskih zona. Definiraju se postupci postavljanja i određivanja mreže stalnih geodetskih točaka, detaljnog snimanja terena, izrade planova i karata. Dalje se utvrđuju postupci kod obnove izmjere i katastra zemljišta, te način održavanja istih.

Propis: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o geodetskoj izmjeri i

katastru zemljišta Datum donošenja: utorak, 14. ožujka 1978. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 10

Komentar: Ovaj zakon dopunjuje Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta dodajući nove članke: 90a i 90b u kojima se definira koji organi provode nadzor nad poslovima izmjere i katastra zemljišta, te nad dokumentacijom izmjere i katastra zemljišta. Još se dodaju članci 93a, 93b i 93c u kojima se utvrđuje da su poslovi izmjere i katastra zemljišta od posebnog interesa. Također se u pojedinim člancima mijenjaju neki izrazi. "Komisija za izlaganje dužna je" mijenja se u "organ općinske uprave nadležan za geodetske poslove dužan je".

Propis: Zakon o komasaciji Datum donošenja: četvrtak, 8. ožujka 1979. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 10

Komentar: Zakon o komasaciji u prvom poglavlju definira u koju se svrhu provodi komasacija zemljišta, a to je: grupiranja zemljišta u veće i pravilnije čestice radi njegovog ekonomičnijeg iskorištavanja, stvaranja povoljnijih uvjeta za razvitak poljoprivrednih naselja radi osnivanja i izgradnje poljoprivrednih putova i drugih prometnica, hidromelioracijskih objekata i uređaja te izvođenja i drugih radova na uređenju zemljišta. U provođenju komasacije zemljišta uređuju se vlasnički i drugi stvarno-pravni odnosi na zemljištu. Dalje se zakonom određuju načela za diobu komasacione gromade, utvrđuje se postupak za provođenje komasacije. Određuju se organi u komasaciji, način pokretanja postupka, prethodni radovi, postupak diobe komasacione gromade, način donošenja rješenja o komasaciji i postupci izvršenja komasacije. Zakonom se utvrđuju troškovi komasacije i način podmirenja tih troškova.

Propis: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji

27

Datum donošenja: utorak, 5. lipnja 1984. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 21

Komentar: Ovim zakonom mijenja se Zakon o komasaciji tako što se pojedinim člancima dodaju novi stavci, mijenjaju se poneki izrazi, a neki se brišu. Na primjer u članku 53. stavak 3. iza riječi "zaselaka" dodaju se riječi "u istom komasacionom području".

Propis: Zakon o jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica Datum donošenja: petak, 18. ožujka 1988. Donositelj: Skupština SFRJ Objavljeno: Službeni list SFRJ, broj 13

Komentar: Ovim se zakonom utvrđuje Jedinstvena evidencija prostornih jedinica koja sadrži podatke od interesa za cijelu zemlju te se određuje vođenje Jedinstvenoga automatiziranog registra prostornih jedinica radi evidentiranja, prikupljanja i obrade statističkih i drugih podataka od interesa za cijelu zemlju. Definira se sadržaj Jedinstvene evidencije za svaku prostornu jedinicu, a to su: naziv, vrsta i matični broj, prikaz granica i izvor podataka, podaci o prostornoj jedinici s kojom se povezuje i vrsta promjene, izvor i datum promjene

Propis: Zakon o katastru vodova Datum donošenja: utorak, 13. prosinca 1988. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 50

Komentar: Zakon o katastru vodova određuje da se u katastru vodova evidentiraju vodovi položeni na zemlju, nad zemljom, pod zemljom i pod vodom (vodovi električne energije, telekomunikacija, vodovoda, kanalizacije, toplovoda, plinovoda i tekućih goriva). Pod vodovima smatraju se i objekti što pripadaju vodovima. Katastar vodova čine evidencije što ih o vodovima vode radne organizacije i evidencije o vodovima što ih za područje općine vodi općinski organ uprave nadležan za geodetske poslove. Katastar vodova mora sadržavati geodetski snimak vodova i podatke o tehničkim osobinama vodova.

Propis: Zakon o izvlaštenju Datum donošenja: četvrtak, 10. veljače 1994. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, br. 9

Komentar: Zakon o izvaštenju određuje da se nekretnina može izvlastiti kada je to potrebno radi izgradnje objekata ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske i kada se ocijeni da će se korištenjem nekretnine, za koju se namjerava predložiti izvlaštenje, u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način. Zakon definira dvije vrste izvlaštenja, a to su potpuno i nepotpuno izvlaštenje zemljišta. Zakon određuje način utvrđivanja interesa Republike Hrvatske, definira pripremne radnje u svrhu izvlaštenja, postupak izvlaštenja, te propisuje postupak

28

utvrđivanja naknade za izvlaštenu nekretninu. Najbitnija promjena u odnosu na stari zakon o eksproprijaciji odnosi se na utvrđivanje općeg interesa. Odluku da je izgradnja objekta ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog korisnika izvlaštenja.

4.1.5 Graditeljstvo

Propis: Zakon o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i

naseljima gradskog karaktera Datum donošenja: srijeda, 31. srpnja 1968. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 30

Član 3.

Granice građevinskog zemljišta, utvrđene prema članu 1. i 2. ovoga zakona označene su u kopiji katastarskog plana za svako mjesto.

Po jedan primjerak kopije katastarskog plana iz stava 1. ovog člana i popis katastarskih čestica, koje se nalaze u označenim granicama, čuvaju se kod Republičkog zavoda za urbanizam, stambene i komunalne poslove i kod organa općinske uprave koji odredi općinska skupština.

Komentar: Zakon utvrđuje da su granice građevinskog zemljišta označene na kopijama katastarskih planova i utvrđuje gdje se čuvaju primjerci kopija katastarskih planova i popisi katastarskih čestica.

Propis: Zakon o građevinskom zemljištu (prečišćeni tekst) Datum donošenja: ponedjeljak, 28. studenoga 1988. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 48

II. PRIJENOS GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U DRUŠTVENO VLASNIŠTVO

Član 15.

U gradovima i naseljima gradskog karaktera zemljišta na koja postoji pravo vlasništva prenose se u društveno vlasništvo odlukom skupštine općine.

Odlukom skupštine općine prenose se u društveno vlasništvo i zemljišta van gradova i naselja gradskog karaktera na koja postoji pravo vlasništva predviđena za stambenu i drugu kompleksnu izgradnju.

Član 17.

U odluci iz člana 15. ovoga zakona moraju se navesti podaci o parcelama iz zemljišnoknjižne evidencije odnosno podaci iz katastarske evidencije ako za to područje ne postoje zemljišne knjige, ili točno opisati granice unutar kojih se zemljišta prenose u društveno vlasništvo.

Ako odluka iz stava 1. ovoga člana sadrži detaljan opis granica unutar kojih se zemljišta prenose u društveno vlasništvo, odluci se prilaže kopija katastarskog plana u koju su ucrtane sve parcele koje se prenose u društveno vlasništvo. Kopija je sastavni dio te odluke.

Odluka iz stava 1. ovoga člana objavljuje se u službenom glasilu općine i stavlja na javni uvid u mjesnim zajednicama.

29

1. Zabrana otuđenja građevinskog zemljišta

Član 19.

Kada skupština općine donese, u smislu odredaba posebnog zakona, odluku o izradi provedbenog plana za područje na kojem se nalaze građevinska zemljišta iz člana 16. stava 2. ovoga zakona, tom se odlukom može propisati zabrana otuđivanja tog zemljišta, trećim osobama, izuzev općini. Ova zabrana može trajati najduže tri godine.

Odluka iz stava 1. ovoga člana s kopijom katastarskog plana u kojoj su ucrtane sve parcele na koje se odnosi zabrana otuđivanja, koja je sastavni dio te odluke, dostavlja se zemljišnoknjižnoj službi nadležnog općinskog suda radi upisa zabrane otuđenja u zemljišne knjige.

Član 21.

Vlasnik građevinskog zemljišta iz člana 20. ovoga zakona podnosi općini pismenu ponudu u dva primjerka u kojoj mora navesti podatke o zemljištu (broj katastarske čestice, površinu, kulturu i bližu lokaciju), kao i cijenu i ostale uvjete pod kojima je voljan to zemljište prodati. Na jednom primjerku ponude, koji se odmah vraća vlasniku, potvrđuje se primitak ponude i služi kao dokaz da je ponuda učinjena.

Komentar: U zakonu se propisuje da se u odluci o prenosu zemljišta u društveno vlasništvo moraju navesti podaci iz zemljišne knjige ili iz katastra ako zemljišna knjiga ne postoji za to područje. Odluci se prilaže i kopija katastarskog plana koja je sastavni dio te odluke. Zakon također propisuje mogućnost donošenja odluke o zabrani otuđenja građevinskog zemljišta, koja se s kopijom katastarskog plana dostavlja zemljišnoknjižnoj službi radi upisa.

Propis: Zakon o građenju Datum donošenja: petak, 13. studenoga 1992. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 77

Glavni projekt

Članak 23.

(1) Glavni projekt, u smislu ovoga Zakona, je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine.

(2) Glavni projekt, ovisno o tehničkoj strukturi građevine, može sadržavati više vrsta projekata:

- arhitektonski projekt,

- građevinski projekt,

- projekti instalacija,

- tehnološki projekt i

- druge vrste projekata.

(3) Projekti iz stavka 2. ovoga članka, ovisno o vrsti građevine, sadrže:

1. nacrte (tlocrte, presjeke, poglede, sheme instalacija i sl.);

2. tehnički opis;

3. podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima koji su poslužili kao podloga za izradu projekta;

4. proračune statike, hidraulike, energetike, fizikalnih svojstava i dr. kojima se dokazuje da je građevina projektirana prema odredbama poglavlja II. ovoga Zakona;

30

5. program kontrole i osiguranja kvalitete;

6. uvjete uređenja prostora;

7. projekt sanacije okoliša gradilišta;

8. projekt zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji su zakonom propisane mjere odlaganja;

9. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama, a za građevine koje se grade na većem području situacija građevine može se prikazati na osnovnoj državnoj karti, odnosno na geodetskoj podlozi odgovarajućeg mjerila.

Članak 33.

(1) Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole za jednostavnu građevinu, prilaže se:

1. dokaz o pravu vlasništva zemljišta, odnosno građevine;

2. crtež građevine s naznačenim mjerama;

3. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama;

4. opis radova;

5. odgovarajući akti prema članku 35. ovoga Zakona;

6. drugi prilozi određeni posebnim zakonom.

(2) Jednostavna građevina, prema ovom Zakonu, je:

- gospodarski objekt površine do 20 m2 i visine sljemena do 4,0 m;

- pomoćni objekt (garaža, spremište, drvarnica, ograda i sl.) koji se gradi na zemljištu koje služi za redovnu upotrebu postojeće stambene ili poslovne zgrade;

- montažni objekt do 12 m2 (kiosci i sl.);

- objekt protugradne obrane, objekt za sigurnost plovidbe (objekt signalizacije) i objekt koji služi snabdijevanju i održavanju objekata za sigurnost plovidbe (mol, pristanište, prilazni put, kućica za agregat, spremište za čamce i dr.);

- vrtni paviljon;

- dječje igralište;

- nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu.

Članak 48.

(1) Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkog pregleda, komisiji za tehnički pregled dati na uvid:

- dokumentaciju iz članka 44. ovoga Zakona

- situacioni nacrt građevine kao dio geodetskog elaborata ovjerenog po tijelu za katastar i geodetske poslove

- dokaze o postignutoj kvaliteti radova

- izvješća ovlaštenih revidenata o obavljenoj kontroli prema članku 36. stavku 5. ovoga Zakona

- završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.

Komentar: Zakon određuje da glavni projekt i zahtjev za izdavanje građevne dozvole za jednostavnu građevinu moraju sadržavati izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom i ucrtanim susjednim parcelama. Određuje se da situacioni nacrt građevine, koji se daje na uvid komisiji za tehnički pregled, mora biti ovjeren od ureda za katastar i geodetske poslove.

31

Propis: Zakon o prostornom uređenju Datum donošenja: petak, 15. travnja 1994. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 30

Članak 37.

Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se izvadak iz katastarskog plana, programska skica s detaljnim pokazateljima građevine, odnosno opis namjeravanog zahvata u prostoru.

Članak 43.

Parcelacija građevinskog zemljišta u svrhu osnivanja građevinske parcele provodi se u skladu s lokacijskom dozvolom.

Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta provodi se u katastru zemljišta sukladno posebnim propisima te po pribavljenoj potvrdi tijela državne uprave iz članka 35. ovoga Zakona o njegovoj usklađenosti sa lokacijskom dozvolom.

Komentar: Zakon određuje da se zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže, pored ostalih dokumenata, izvadak iz katastarskog plana. Dalje se utvrđuje postupak osnivanja građevinske parcele koji se provodi u katastru zemljišta.

Propis: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o građenju Datum donošenja: petak, 19. svibnja 1995. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, Broj 33

Članak 12.


“(1) Glavni projekt, u smislu ovoga Zakona, je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevina.

(2) Glavni projekt sadrži lokacijsku dozvolu i posebne uvjete, a ovisno o tehničkoj strukturi građevine može sadržavati više vrsta projekata:

- arhitektonski projekt,

- građevinski projekt,

- projekt instalacija,

- projekt ugradnje opreme i

- druge potrebne vrste projekata.

(3) Projekti iz stavka 2. ovoga članka, ovisno o vrsti građevine, sadrže:

1. nacrte,

2. tehnički opis,

3. podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima koji su poslužili kao podloga za izradu projekta,

4. proračun statike, hidraulike, energetike, fizikalnih svojstava i dr. kojima se dokazuje da je građevina projektirana prema odredbama poglavlja II. ovoga Zakona,

5. program kontrole i osiguranja kvalitete,

6. projekt uređenja okoliša,

32

7. elaborat postupanja s otpadom ako se radi o opasnom otpadu,

8. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama, a za građevine koje se grade na većem području situacija građevine može se prikazati na osnovnoj državnoj karti odnosno na geodetskoj podlozi odgovarajućeg mjerila,

9. posebni tehnički uvjeti građenja.

(4) Za gotove konstrukcije i opremu koja posjeduje certifikat sukladnosti ili za koje je na drugi o propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama poglavlja II. i III. ovoga Zakona, u projektu nije potrebno to ponovo dokazivati.

(5) Ako je glavni projekt izrađen na stranom jeziku, mora sadržavati i prijevod na hrvatskom jeziku.”

Komentar: Zakon određuje da glavni projekt mora sadržavati izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom i ucrtanim susjednim parcelama.

4.1.6 Mirovinsko i invalidsko osiguranje

Propis: Zakon o doplatku za djecu Datum donošenja: srijeda, 2. studenoga 1977. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 44

Član 31.

Cenzus prihoda čini prihod ostvaren s osnove radnog odnosa (zaposlenje), katastarski prihod i ostali prihod domaćinstva korisnika. Kao prihod ostvaren s osnove radnog odnosa uzima se prosječni mjesečni iznos osobnog dohotka, naknada i drugih primanja s osnovne radnog odnosa obračunat po svim efektivnim primanjima ostvarenim u prethodnoj godini. Kao prihod od mirovine uzima se prosječni mjesečni iznos mirovine isplaćen u prethodnoj godini. Kao katastarski prihod uzima se osnovica poreza iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti iz prethodne godine. Kao ostali prihod uzima se osnovica poreza iz prethodne godine.

Član 35.

Pri utvrđivanju cenzusa prihoda korisnika doplatka za djecu uzima se u obzir i dio katastarskog prihoda od suvlasničkog dijela poljoprivrednog imanja, odnosno sunasljedničkog dijela neraspravljene ostavine koji po nasljednom pravu pripada toj osobi bez obzira da li koristi suvlasnički odnosno sunasljednički dio, kao i dio prihoda od suvlasničkog odnosno sunasljedničkog dijela druge imovine.

Član 37.

Korisnici doplatka za djecu stječu pravo na doplatak za djecu:

1. ako im prihod ostvaren po osnovi radnog odnosa (osobni dohodak, naknade, mirovine i dr.) ne prelazi 1.578 dinara mjesečno po članu domaćinstva;

2. ako im osnovica poreza iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti (katastarski prihod) ne prelazi 313 dinara godišnje po članu domaćinstva;

3. ako im osobni dohodak od obavljanja zanatskih i drugih privrednih djelatnosti ili od intelektualnih usluga, kao i od porezu podložnih prihoda od imovine i imovinskih prava (ostali prihodi) ne prelazi 476 dinara godišnje po članu domaćinstva.

Prihod ostvaren od autorskih prava, prihod ostvaren iz rada po osnovi građansko-pravnog odnosa i prihod od iznajmljivanja soba i pružanja usluga turistima izjednačuje se s prihodom po osnovi radnog odnosa iz točke 1. stava 1. ovoga člana.

33

Član 40.

Korisnik doplatka za djecu koji sam uzdržava svoju djecu (dijete s jednim roditeljem, usvojiteljem ili uzdržavateljem) stječe pravo na doplatak za djecu:

1. ako mu prihod ostvaren po osnovi radnog odnosa (osobni dohodak, naknade, mirovine i dr.) ne prelazi 2.047 dinara mjesečno po članu domaćinstva;

2. ako mu osnovica poreza iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti (katastarski prihod) ne prelazi 406 dinara godišnje po članu domaćinstva;

3. ako mu osobni dohodak od obavljanja zanatskih i drugih privrednih djelatnosti ili od intelektualnih usluga, kao i od porezu podložnih prihoda od imovine i imovinskih prava (ostali prihod) ne prelazi 609 dinara godišnje po članu domaćinstva.

Prihod ostvaren od autorskih prava, prihod ostvaren iz rada po osnovi građansko-pravnog odnosa i prihod od iznajmljivanja soba i pružanja usluga turistima izjednačuje se s prihodima po osnovi radnog odnosa iz točke 1. stav 1. ovoga člana.

Pod korisnikom doplatka za djecu koji sam uzdržava svoju djecu (stav 1) podrazumijeva se i roditelj u slučaju kad je drugi roditelj umro ili je nepoznat, kao i razvedeni bračni drug kod kojega se dijete nalazi na odgoju i uzdržavanju.

Član 43.

Korisnicima doplatka za djecu koji osim prihoda ostvarenih po osnovi radnog odnosa ostvaruju i druge prihode, pripada doplatak za djecu u umanjenom iznosu od punih mjesečnih iznosa utvrđenih u članu 39. stavu 2. i u članu 42. stavu 2. ovoga zakona, i to:

- 75 posto iznosa doplatka za djecu iz člana 39. stava 2. i člana 42. stava 2. ovoga zakona, ako katastarski prihod i ostali prihod ne prelazi 20 posto iznosa određenih u članu 37. stavu 1. točki 2. ili 3. odnosno u članu 40. stavu 1. točki 2. ili 3. ovoga zakona;

- 50 posto iznosa doplatka za djecu iz člana 39. stava 2. i člana 42. stava 2. ovoga zakona, ako katastarski prihod ili ostali prihod iznosi od 20 posto do 40 posto iznosa određenih u članu 37. stavu 1. točki 2. ili 3. odnosno u članu 40. stavu 1. točki 2. ili 3. ovoga zakona;

- 25 posto iznosa doplatka za djecu iz člana 39. stava 2. i člana 42. stava 2. ovoga zakona, ako katastarski prihod ili ostali prihod iznosi od 40 posto do 100 posto iznosa određenog u članu 37. stavu 1. točki 2. ili 3. odnosno u članu 40. stavu 1. točki 2. ili 3. ovoga zakona.

Korisniku doplatka za djecu koji pored katastarskog prihoda ima i ostali prihod (član 37. stav 1. točka 3) određuje se pravo i visina doplatka za djecu na taj način što se katastarskom prihodu pribraja i prihod od ostalog prihoda umanjen za jednu trećinu, pa se tako dobiven ukupan iznos uzima kao katastarski prihod.

Komentar: U zakonu se određuje cenzus prihoda korisnika doplatka za djecu. Osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost pravo na doplatak za djecu stječu na osnovu katastarskog prihoda.

Propis: Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju individualnih

poljoprivrednika Datum donošenja: četvrtak, 30. lipnja 1983. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 26

Član 11.

(1) Kao osiguranici - individualni poljoprivrednici, prema ovom zakonu, obavezno se osiguravaju za slučaj starosti i za slučaj potpune i trajne nesposobnosti za rad:

1) osobe koje se bave poljoprivredom osobnim radom kao jedinim ili glavnim zanimanjem, radeći sredstvima na kojima postoji pravo vlasništva, ako nisu obuhvaćene obaveznim mirovinskim i invalidskim osiguranjem po drugoj osnovi;

34

2) osobe koje su u svrhu privređivanja samostalno bave ribolovom kao jedinim ili glavnim zanimanjem na osnovi ovlaštenja općinskog organa uprave, ako nisu obuhvaćene obaveznim mirovinskim i invalidskim osiguranjem po drugoj osnovi;

3) osobe koje se u svrhu privređivanja bave poljoprivrednom djelatnošću kao jedinim ili glavnim zanimanjem a nemaju katastarski prihod, ako nisu obuhvaćene obaveznim mirovinskim i invalidskim osiguranjem po drugoj osnovi;

4) članovi poljoprivrednog domaćinstva osobe iz točke 1. ovoga stava, koji se zajedno s tom osobom u njezinu poljoprivrednom domaćinstvu bave poljoprivredom kao jedinim ili glavnim zanimanjem, ako nisu obuhvaćeni obaveznim mirovinskim i invalidskim osiguranjem po drugoj osnovi;

5) članovi domaćinstva osoba iz točke 2. i 3. ovoga stava koji se zajedno s tim osobama u njihovu domaćinstvu bave ribolovom odnosno poljoprivrednom djelatnošću kao jedinim ili glavnim zanimanjem, ako nisu obuhvaćeni obaveznim mirovinskim i invalidskim osiguranjem po drugoj osnovi;

6) članovi poljoprivrednog domaćinstva osobe koja je obuhvaćena mirovinskim i invalidskim osiguranjem po drugoj osnovi, koji se bave poljoprivredom osobnim radom kao jedinim ili glavnim zanimanjem, ako nisu obuhvaćeni obaveznim mirovinskim i invalidskim osiguranjem po drugoj osnovi;

(2) Kao individualni poljoprivrednici iz stava 1. ovoga člana obavezno se osiguravaju prema ovome zakonu osobe koje imaju 15 godina života.

(3) Pod poljoprivrednim domaćinstvom iz stava 1. ovoga člana podrazumijeva se zajednica života, privređivanja i trošenje ostvarenih radom svih članova domaćinstva, bez obzira na srodstvo.

(4) Za individualnog poljoprivrednika i članove njegova poljoprivrednog domaćinstva iz stava 1. točke 1. i 2. ovoga člana smatra se da im je poljoprivredni rad jedino ili glavno zanimanje ako, radeći sredstvima na kojima postoji pravo vlasništva, osobnim radom, zajedno s radom drugih članova domaćinstva, ostvaruje osobnim dohotkom iz poljoprivredne djelatnosti osnovna sredstva za život.

(5) Za osiguranike iz stava 1. točke 3. do 6. ovoga člana Zajednica poljoprivrednika, prema potrebi, utvrđuje samoupravnim općim aktom posebne uvjete i kriterije pod kojima se smatra da se bave poljoprivredom, ribolovom odnosno drugom poljoprivrednom djelatnošću kao jedinim ili glavnim zanimanjem.

Član 20.

(1) Osnovice osiguranja utvrđuje Zajednica poljoprivrednika samoupravnim općim aktom u više iznosa za svaku godinu početkom kalendarske godine, ovisno o visini katastarskog prihoda individualnog poljoprivrednika. Tim aktom Zajednica poljoprivrednika utvrđuje najniži i najviši iznos osnovice osiguranja.

(2) Osiguranici - individualni poljoprivrednici razvrstavaju se u osnovice osiguranja, i to:

1) Osiguranici iz člana 11. stav 1. točke 1. ovoga zakona (predstavnici domaćinstava), razvrstavaju se prema visini katastarskog prihoda;

2) Osiguranici iz člana 11. stav 1. točke 2. i 3. ovoga zakona prema prosječnoj visini katastarskog prihoda;

3) Osiguranici iz člana 11. stav 1. točke 4. do 6. ovoga zakona u najnižu osnovicu osiguranja.

(3) Prosječnu visinu katastarskog prihoda utvrđuje Zajednica poljoprivrednika početkom svake kalendarske godine na osnovi utvrđenog ukupnog katastarskog prihoda u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj u protekloj godini i ukupnog broja poljoprivrednih domaćinstava osiguranika-individualnih poljoprivrednika.

(4) Kao predstavnik poljoprivrednog domaćinstva, prema odredbama stava 2. točke 1. ovoga člana, smatra se osoba koja je obveznik poreza iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti odnosno osoba koja je zadužena porezom kada više vlasnika, posjednika ili uživalaca zemljišta čine jedno domaćinstvo.

35

(5) Samoupravnim općim aktom iz stava 1. ovoga člana Zajednica poljoprivrednika utvrđuje, osim osnovica osiguranja u koje se osiguranici individualni poljoprivrednici obavezno razvrstavaju, i više osnovice osiguranja te najvišu osnovicu do koje se osiguranici, prema vlastitom izboru, mogu razvrstati i određuje način toga razvrstavanja.

(6) Osnovice osiguranja iz stava 1. i 5. ovoga člana obavezno se valoriziraju početkom svake kalendarske godine prema planiranom rastu nominalnih osobnih dohodaka svih radnika zaposlenih na teritoriju Republike za tekuću godinu, i to u postotku koji utvrđuje Zajednica poljoprivrednika samoupravnim općim aktom.

(7) Pri valorizaciji osnovica osiguranja prema odredbi stava 6. ovoga člana uzima se u obzir i razlika između planiranog i ostvarenog rasta, nominalnih osobnih dohodaka u protekloj godini, prema podacima republičkog organa za statistiku.

Član 58.

Radi kontrole pravilnosti podataka za matičnu evidenciju Zajednica poljoprivrednika ima pravo pregledati knjige i evidencije koje vode općinski organi uprave nadležni za katastar i poslove financija.

Član 82.

(1) Sredstva za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika i za njegovo provođenje osiguravaju se doprinosom osiguranika - individualnih poljoprivrednika i doprinosima drugih osoba koje imaju katastarski prihod od poljoprivredne djelatnosti te udjelom društveno-političkih zajednica i drugim prihodima.

(2) Visina doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje individualnih poljoprivrednika utvrđuje se tako da sredstvima ostvarenim u tim doprinosima, zajedno sa udjelom drugih sudionika u osiguravanju tih sredstava i drugim prihodima, na načelima solidarnosti i uzajamnosti, osigurava izvršenje svih obaveza Zajednice poljoprivrednika, ustanovljuje rezerva i osiguravaju potrebna obrtna sredstva.

(3) Osnovice za obračunavanje i plaćanje doprinosa, ako nisu utvrđene zakonom, utvrđuje Zajednica poljoprivrednika samoupravnim općim aktom.

Član 86.

(1) Osiguranici - individualni poljoprivrednici i drugi obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje individualnih poljoprivrednika osiguravaju sredstva za ovo osiguranje, i to:

1) doprinosom u mjesečnom iznosu koji se obračunava u jedinstvenom postotku od osnovice osiguranja na koju je osiguranik-individualni poljoprivrednik osiguran (član 20);

2) doprinosom u jedinstvenom postotku iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti čiju osnovicu čini katastarski prihod;

3) doprinosom u jedinstvenom postotku od osnovice koja služi za razrez poreza na prihod ostvaren pružanjem usluge društvenim pravnim osobama, građanskim pravnim osobama i građanima upotrebom poljoprivrednih strojeva, oruđa i motornih vozila;

4) doprinosom u jedinstvenom postotku od osnovice koja služi za razrez poreza iz osobnog dohotka ostvarenog od sporednih djelatnosti u poljoprivredi (iznajmljivanje zgrada za odmor ili stambenih prostorija, pružanje usluga ishrane turistima, putnicima i abonentima, izdavanje čamaca te iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe);

5) doprinosom u jedinstvenom postotku od osnovica koje utvrđuje Zajednica poljoprivrednika svojim samoupravnim općim aktom (član 11. stav 1. točka 2. i 3.).

(2) Obveznici plaćanja doprinosa iz stava 1. točke 2. ovoga člana jesu:

1) osobe koje imaju katastarski prihod od poljoprivredne djelatnosti iznad 500 dinara, bez obzira na to da li imaju svojstvo osiguranika prema ovome zakonu;

2) općine - za poljoprivredna domaćinstva koja su oslobođena plaćanja poreza od poljoprivrede republičkim ili općinskim propisom prema članu 48. Zakona o porezima građana.

36

(3) Obveznici plaćanja doprinosa iz stava 1. točke 1, 3, 4. i 5. ovoga člana jesu osiguranici-individualni poljoprivrednici (član 11.).

(4) Doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje za osiguranika-individualnog poljoprivrednika, a nije po osnovi udruživanja zasnovao radni odnos, može plaćati, u cjelini ili djelomično, poljoprivredna zadruga odnosno osnovna zadružna organizacija i osnovna organizacija kooperanata iz čistog dohotka, u skladu sa samoupravnim sporazumom o udruživanju poljoprivrednika.

(5) Zajednica poljoprivrednika može utvrditi obvezu plaćanja doprinosa za sve ili samo za pojedine kategorije osoba koje su svoje poljoprivredno zemljište ustupile na korištenje uz naknadu (dale u zakup) pravnim ili fizičkim osobama.

Član 89.

(1) Doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje individualnih poljoprivrednika razrezuju, obračunavaju i naplaćuju organi uprave općine nadležni za poslove financija prema propisima o porezima građana, ako Zajednica poljoprivrednika drukčije ne odredi.

(2) Zajednica poljoprivrednika dostavit će organima iz stava 1. ovoga člana početkom svake godine podatke o osiguranicima-individualnim poljoprivrednicima, o osnovicama osiguranja osiguranika-individualnih poljoprivrednika koje ona utvrđuje i o visini doprinosa koji se plaća za pojedine vrste doprinosa iz ovoga zakona, kao i promjene pojedine vrste doprinosa iz ovoga zakona, kao i promjene koje u toku godine nastanu u obvezama plaćanja doprinosa.

(3) Prema utvrđenim osnovicama osiguranja (član 20. stav 1) organ iz stava 1. ovoga člana, razvrstava osiguranike-individualne poljoprivrednike iz člana 11. stava 1. točke 1. u odgovarajuće osnovice osiguranja prema visini katastarskog prihoda (član 20. stav 2. točka 1.), osiguranike iz člana 11. stav 1. točka 2. i 3. u osnovice osiguranja prema prosječnoj visini katastarskog prihoda, a osiguranike iz člana 11. stava 1. točke 4. do 6. u najnižu osnovicu osiguranja i donosi rješenje o razrezu i obračunu doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

(4) Za osiguranike-individualne poljoprivrednike koji izaberu višu osnovicu osiguranja od osnovice u koju se obavezno razvrstavaju prema visini katastarskog prihoda (član 20. stav 5), rješenje o razrezu i obračunu doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje prema izabranim osnovicama donosi nadležni organ Zajednice poljoprivrednika samoupravnim općim aktom te zajednice.

(5) Organ iz stava 1. ovoga člana dostavljat će Zajednici poljoprivrednika podatke o osiguranicima-individualnim poljoprivrednicima i osnovicama osiguranja u koje su ti osiguranici razvrstani, te o izvršenim uplatama doprinosa prema osnovicama osiguranja i katastarskom prihodu, na način i u rokovima utvrđenim samoupravnim općim aktom Zajednice poljoprivrednika.

(6) Ugovorom između Zajednice poljoprivrednika i organa iz stava 1. ovoga člana potanje se uređuju međusobna prava i obveze koje nastaju u vezi s obavljanjem poslova iz stava 1. i 5. ovoga člana. Tim se ugovorom utvrđuje i naknada koja pripada nadležnim organima za poslove financija općine za obavljanje poslova razreza i naplate doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje individualnih poljoprivrednika prema ovome zakonu.

Komentar: Zakon definira osobe koje se prema ovom zakonu osiguravaju, regulira način utvrđivanja osnovice osiguranja prema visini katastarskog prihoda. Pored toga definiraju se i obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje iz katastarskog prihoda.


osiguranje individualnih poljoprivrednika u 1995. godini Datum donošenja: utorak, 27. prosinca 1994.

37

Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 9.

Članak 1.

Osiguranici - individualni poljoprivrednici i drugi obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje individualnih poljoprivrednika, utvrđeni Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju individualnih poljoprivrednika (Narodne novine, br. 26/83., 49/83., 57/83., 47/86., 40/90., 26/93. i 96/93.), plaćaju od 1. siječnja 1994;

- doprinos od osnovice osiguranja na koju je osiguranik - individualni poljoprivrednik osiguran mjesečno po stopi od 12,27%

- doprinos na prihod od poljoprivredne djelatnosti čiju osnovicu čine katastarski prihod godišnje, po stopi od 0,76%,

- doprinos prema prosječnoj visini katastarskog prihoda godišnje po stopi od 0,76%.

Komentar: Ovim zakonom određuje se visina doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje individualnih poljoprivrednika u 1995. godini.


osiguranje individualnih poljoprivrednika Datum donošenja: petak, 22. prosinca 1995. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 106

Članak 1.

Osiguranici - individualni poljoprivrednici i drugi obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje individualnih poljoprivrednika, utvrđeni Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju individualnih poljoprivrednika (Narodne novine, br. 26/83., 49/83., 57/83., 17/86., 40/90., 26/93. i 96/93.), plaćaju od 1. siječnja 1996.:

- doprinos od osnovice osiguranja na koju je osiguranik - individualni poljoprivrednik osiguran mjesečno po stopi od 12,27%, odnosno ako je osnovica izražena u bruto svoti po stopi od 8,00%,

- doprinos na prihod od poljoprivredne djelatnosti čiju osnovicu čini katastarski prihod godišnje po stopi od 0,76%,

- doprinos prema prosječnoj visini katastarskog prihoda godišnje po stopi do 0,76%.

Komentar: Zakon određuje visinu doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje poljoprivrednika na osnovu katastarskog prihoda.

4.1.7 Poljoprivreda

• ζ lov i ribolov Propis: Zakon o lovstvu (prečišćeni tekst)

38

Datum donošenja: srijeda, 9. lipnja 1976. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 25

Član 3.

Radi uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači ustanovljavaju se lovišta.

Lovište se ustanovljuje na površinama zemljišta i voda, bez obzira na vlasništvo, katastarske granice i granice općina, koje predstavljaju zaokruženu prirodnu cjelinu i na kojima postoje ekološki i drugi uvjeti za uspješan razvoj lovstva.

Lovište ne obuhvaća građevinska zemljišta, zemljišta na kojima su izgrađeni stambeni i drugi objekti (javni, poslovni, privredni i sl.) i postrojenja, javne površine, javne saobraćajnice, površine određene za namjene koje isključuju mogućnost lova te površine mora, kao i površine koje nadležan organ izuzme posebnim aktom iz lovišta.

Član 8.

U općini se vodi katastar lovišta.

Katastar lovišta ustanovljuje i vodi organ općinske uprave nadležan za poslove lovstva.

Katastar lovišta sadrži podatke o površini lovišta, o brojnom stanju divljači i o lovnogospodarskim objektima.

Komentar: Zakon propisuje na kojim površinama se ustanovljavaju lovišta i to bez obzira na katastarske i općinske granice i vlasništvo. Regulira i vođenje katastra lovišta, te njegov sadržaj.

Propis: Zakon o slatkovodnom ribarstvu Datum donošenja: utorak, 6. svibnja 1986. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 18

Član 9.

U svrhu evidencije o površini, strukturi i vrsti ribolovnih voda i ribolovnih područja, količini i vrstama riba i drugih vodenih životinja u njima i o korisnicima ribolovnih područja vodi se katastar ribolovnih područja.

Katastar ribolovnih područja ustanovljuje i vodi organ općinske uprave nadležan za poslove slatkovodnog ribarstva. Ako se ribolovno područje prostire na teritoriju dviju ili više općina, skupštine tih općina sporazumno odlučuju čiji će organ voditi katastar tog ribolovnog područja.

Komentar: Ovim zakonom se uređuje nadležnost u vezi s vođenjem katastra ribolovnih područja.

Propis: Zakon o lovu Datum donošenja: petak, 11. veljače 1994. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 10

39

Članak 12.

(1) U županiji se vodi katastar lovišta.

(2) Katastar lovišta ustanovljuje i vodi županijski, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove lova (u tekstu koji slijedi: nadležni ured).

(3) Oblik, sadržaj i način vođenja katastra lovišta propisuje ministar.

2. Vrste lovišta

A. Vlastita lovišta

Članak 13.

(1) Vlastito lovište ustanovljuje se na zemljištu iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona, ako površina nije manja od 1.000 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu bez prijelaza preko tuđeg zemljišta. Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se prekidom zemljišta. Otoci se smatraju kao da su spojeni sa obalom, ako je moguća migracija divljači.

(2) Površine iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prekinutima, ako su podijeljene u više dijelova, a vezane su samo vodama i cestama koje između tih dijelova prolaze zemljištem drugog ili drugih vlasnika.

(3) Ako se unutar površina iz stavka 1. ovoga članka nalaze enklave ukupne površine manje od 1.000 ha ili poluenklave manje od 500 ha drugog vlasnika, iste će se površine obuhvatiti vlastitim lovištem, osim ako na tim površinama njihov vlasnik ne namjerava uzgajati divljač u uzgajalištu divljači.

(4) Namjeru uzgoja divljači, u smislu stavka 3. ovoga članka, vlasnik zemljišta pismeno priopćuje upravnom tijelu nadležnom za poslove lova županije, odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo) prije donošenja odluke o ustanovljenju vlastitog lovišta. Ne započne li vlasnik zemljišta s uzgojem divljači u uzgajalištu divljači u roku godine dana od dana priopćenja te namjere, smatrat će se da je odustao od svoje namjere.

Komentar: Zakon određuje da se u županiji vodi katastar lovišta, a njegov oblik, sadržaj i način vođenja propisuje ministar. U zakonu se definira i pojam vlastitog lovišta.

• ζ katastarski prihod Propis: Zakon o utvrđivanju katastarskog prihoda Datum donošenja: ponedjeljak, 5. studenoga 1973. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 44

Komentar: U zakonu se određuje da je katastarski prihod prosječan prihod sa zemljišta kojega ostvaruje njegov vlasnik, posjednik ili uživalac, uz uobičajeni način gospodarenja. Propisuje se i način utvrđivanja katastarskog prihoda. Katastarski prihod jednog zemljišta obuhvaća prihod od biljne proizvodnje i prihod od stočarstva. Ljestvica katastarskog prihoda utvrđuje se za svaki katastarski kotar, a ona je novčana vrijednost katastarskog prihoda utvrđena za svaku klasu pojedine katastarske kulture za površinu od jednog hektara.

Propis: Zakon o izmjenama Zakona o utvrđivanju katastarskog

prihoda Datum donošenja: utorak, 29. ožujka 1988. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 13

40

Komentar: U ovom zakonu glavne promjene se odnose na utvrđivanje cijena poljoprivrednih i šumskih proizvoda, te na troškove utvrđivanja i novog obračunavanja katastarskog prihoda.

Propis: Zakon o utvrđivanju vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda Datum donošenja: utorak, 20. prosinca 1988. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 52

Komentar: Ovim zakonom utvrđuju se vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda za sve katastarske kotare po kulturama i klasama za jedinicu površine od 1 hektara.

Propis: Ispravak Zakona o utvrđivanju vrijednosti ljestica

katastarskog prihoda Datum donošenja: utorak, 24. siječnja 1989. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 3

Komentar: Ispravlja se ukaz zakona, mijenja se katastarski prihod za katastarsku kulturu oranica pod rednim brojem 33. Zlatar u koloni 8. broj "199.760" u "188.760" i za katastarsku kulturu šuma pod rednim brojem 10. Valpovo u koloni 10. broj "18.820" u "13.820".

Propis: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju

katastarskog prihoda Datum donošenja: četvrtak, 28. prosinca 1995. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 108

Komentar: Ovim zakonom u Zakonu o utvrđivanju katastarskog prihoda izmjenjuju se pojedini izrazi npr. "njegov vlasnik, posjednik ili uživalac" zamjenjuje se riječima: "fizička osoba kao vlasnik, posjednik ili zakupac", ili "Izvršno vijeće Sabora ili organ koji ono odredi" zamjenjuju se riječima: "Vlada Republike Hrvatske ili tijelo koje ona odredi".

• ζ ostalo Propis: Zakon o duhanu Datum donošenja: ponedjeljak, 13. listopada 1975. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 40

41

Član 13.

Udruženja poljoprivrednika, druge građanske pravne osobe i individulani poljoprivredni proizvođači mogu ugovoriti istovremenu proizvodnju duhana u listu najviše s dvije organizacije iz člana 5. stava 2. ovoga zakona.

Proizvodnju duhana u listu na osnovi ugovorne proizvodne suradnje na jednoj poljoprivrednoj cjelini (jedna ili više katastarskih čestica koje čine jednu poljoprivrednu cjelinu) proizvođač može ugovoriti samo s jednom organizacijom iz člana 5. stava 2. ovog zakona.

Komentar: U zakonu se određuje pojam poljoprivredne cjeline. To je jedna ili više katastarskih čestica koje čine jednu cjelinu.

Propis: Zakon o šumama (pročišćeni tekst) Datum donošenja: srijeda, 12. prosinca 1990. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 52

Član 67.

Financijska sredstva potrebna za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima odnosno za osiguravanje jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma na kontinentalnom području, biološke reprodukcije i zaštite šuma od požara na području krša, zaštitu šuma i neophodnih znanstveno-istraživačkih radova i programa u oblasti šumarstva osiguravaju se:

1. izdvajanjem sredstava za jednostavnu biološku reprodukciju šuma Poduzeća za šume, pravnih osoba i vlasnika koji gospodare šumama i šumskim zemljištima odnosno doprinosima od katastarskog prihoda od šuma i šumskih zemljišta;

2. izdvajanjem sredstava Poduzeća za šume za dio proširene biološke reprodukcije šuma;

3. naknadama za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

Sredstva iz stava 1. točke 2. i 3. ovoga člana raspoređuju se prema namjenama, u skladu sa šumskogospodarskom osnovom područja, programima za proširenu biološku reprodukciju šuma, zaštitu šuma i neophodnim znanstveno-istraživačkim radovima i programima u oblasti šumarstva.

Član 69.

Vlasnici šuma osiguravaju sredstva za podmirenje troškova izrade i provođenja programa za gospodarenje šumama na kojima postoji pravo vlasništva:

1. od vrijednosti doznačenog stabla po stopama određenim članom 68. stavom 1. ovoga zakona obračunate po cjeniku za drvne sortimente Poduzeća za šume;

2. plaćanjem doprinosa iz katastarskog prihoda od šuma i šumskih zemljišta koji obračunavaju i naplaćuju organi općinske uprave društvenih prihoda po propisima o porezima građana.

Visinu doprinosa iz stava 1. točke 2. ovoga člana propisat će općinska skupština vodeći računa o potrebama i mogućnostima ostvarivanja programa za gospodarenje šumama na kojima postoji pravo vlasništva.

Sredstva iz stava 1. točka 1. ovoga člana obračunava Poduzeće za šume, a vlasnik šume ih uplaćuje na njegov poseban račun.

Komentar: Zakon regulira način osiguravanja sredstava koja su potrebna za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima. Sredstva se osiguravaju pored ostalih načina i doprinosima iz katastarskog prihoda od šuma i šumskih zemljišta.

Propis: Zakon o poljoprivrednom zemljištu

42

Datum donošenja: utorak, 16. srpnja 1991. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 34

Članak 2.

Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga zakona, smatraju se oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi, kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga zakona smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih gradskih jezgri koje će utvrditi skupština općine.

Obradivim poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga zakona, smatraju se oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade.

Kultura poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema podacima iz katastra zemljišta, dok se ne dokaže suprotno.

Za poljoprivredno zemljište upisano u katastru kao građevinsko, a koje još nije izgrađeno, uzima se kao katastarska kultura ona koja je u katastru bila upisana prije promjene u građevinsko zemljište.

Članak 18.

Nadležni općinski organ uprave je dužan voditi evidenciju o poljoprivrednom zemljištu i to osobito o promjeni površine, katastarske kulture, vrijednosnim (bonitetnim) klasama, komasiranim i melioriranim površinama, te posjedovnoj strukturi vlasnika i ovlaštenika.

Ministar poljoprivrede i šumarstva propisat će način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 22.

Naknada se plaća prema površini građevinske parcele stambenog ili drugog objekta utvrđenog uvjetima uređenja prostora.

Na katastarskoj čestici većoj od 300 m2 ne može se uvjetima uređenja prostora utvrditi površina građevinske parcele manja od 300 m2.

Za katastarsku česticu manju od 300 m2 nadoknada se plaća za cijelu površinu.

Komentar: Zakon o poljoprivrednom zemljištu određuje da se kultura zemljišta utvrđuje prema podacima iz katastra zemljišta. Za ona zemljišta koja su u katastru upisana kao građevinska, a još nisu izgrađena, uzima se za katastarsku kulturu ona koja je bila upisana prije. Naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta plaća se prema površini katastarske čestice.

Propis: Zakon o poljoprivrednom zemljištu (pročišćeni tekst) Datum donošenja: srijeda, 13. srpnja 1994. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 54

Članak 2.

43

Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona, smatraju se oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi, kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih gradskih jezgri koje će utvrditi županijska skupština odnosno gradska skupština.

Obradivim poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona, smatraju se oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade.

Kultura poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema podacima iz katastra zemljišta, dok se ne dokaže suprotno.

Za poljoprivredno zemljište upisano u katastru kao građevinsko, a koje još nije izgrađeno, uzima se kao katastarska kultura ona koja je u katastru bila upisana prije promjene u građevinsko zemljište.

Članak 20.

Nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivrede je dužno voditi evidenciju o poljoprivrednom zemljištu i to osobno o promjeni površine, katastarske kulture, vrijednosnim (bonitetnim) klasama, komasiranim i melioriranim površinama, te posjedovnoj strukturi vlasnika i ovlaštenika.

Ministar poljoprivrede i šumarstva propisat će način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 25.

Naknada se plaća prema površini građevinske parcele stambenog ili drugog objekta utvrđenog uvjetima uređenja prostora.

Na katastarskoj čestici većoj od 300 m2 ne može se uvjetima uređenja prostora utvrditi površina građevinske parcele manja od 300 m2

Za katastarsku česticu manju od 300 m2 naknada se plaća za cijelu površinu.

Komentar: Zakon o poljoprivrednom zemljištu određuje da se kultura zemljišta utvrđuje prema podacima iz katastra zemljišta. Za ona zemljišta koja su u katastru upisana kao građevinska, a još nisu izgrađena, uzima se za katastarsku kulturu ona koja je bila upisana prije. Naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta plaća se prema površini katastarske čestice.

Propis: Zakon o vinu Datum donošenja: srijeda, 24. svibnja 1995. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 34

Članak 11.

(1) Zavod vodi vinogradarski katastar.

(2) Način i rokove utemeljenja te sadržaj i oblik vođenja vinogradarskog katastra iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Komentar: Zakon određuje da Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo vodi vinogradarski katastar, a rokove njegovog utemeljenja i oblik vođenja propisuje ministar.

44

4.1.8 Pravosuđe

Propis: Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Datum donošenja: 28. listopada 1996. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 91

Međa

Članak 103.

(1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

(2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.

Utjecaj diobe

Članak 183.

(1) Služnost je nedjeljiva; povećanjem, smanjenjem ili komadanjem poslužne stvari, uključujući i promjene oblika, površine ili izgrađenosti katastarske čestice koja je poslužna stvar, ne može se služnost koja je tereti promijeniti ni razdijeliti, ako nije što drugo određeno zakonom.

Komentar: Zakon propisuje postupak obnavljanja međa prema katastarskim planovima. Definira i nedjeljivost služnosti bez obzira na promjene na katastarskoj čestici koja je poslužna stvar.

Propis: Zakon o sudskim pristojbama Datum donošenja: četvrtak, 28. rujna 1995. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 74

Članak 26.

Vrijednost predmeta spora u vlasničkim sporovima o nekretninama određuje se prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koja je predmet spora izraženoj u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu u mjestu gdje se nekretnina nalazi, ali ne smije biti manja:

1. za zemljište, od peterostukog iznosa katastarskog prihoda s tog zemljišta,

2. za poslovne zgrade, gospodarske zgrade ili poslovne prostorije koje su u zakupu, od jednogodišnjeg iznosa zakupnine,

3. za stambene zgrade ili stanove kao posebne dijelove zgrade, od jednogodišnjeg iznosa stanarine.

2.Upisi

Tar. br. 16

9. Ne plaća se pristojba za sljedeće upise:

1) za upis opravdanja predbilježbe;

45

2) za potpuno ili djelomično brisanje nekog upisanog prava,

3) za službene radnje u postupku uređenja, osnivanja i ispravljanja zemljišnih knjiga, osim ako je greška nastala krivnjom titulara prava kao i za usklađivanje zemljišnih knjiga s faktičnim stanjem te u postupku komasacije. U ovim postupcima oslobođenje se odnosi na sve podneske, uloške i priloge, molbe za izdavanje katastarskih planova i posjedovnih listova, razne potvrde i ovjeravanje prijepisa.

Ovo oslobođenje važi i za postupak obnavljanja uništenih zemljišnih knjiga, ako se vjerodostojnom ispravom utvrdi, da je upis bio prije proveden i da je, prema tome, bila plaćena pristojba za taj upis.

Komentar: U zakonu se propisuje način određivanja vrijednosti zemljišta koja se izražava prema cijeni koja se postiže na tržištu, ali ne smije biti manja od peterostrukog iznosa katastarskog prihoda s tog zemljišta. Također se definiraju upisi za koje se ne plaćaju sudske pristojbe.

Propis: Zakon o zemljišnim knjigama Datum donošenja: 28. listopada 1996. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 91

Komentar: Zakon o zemljišnim knjigama podijeljen je u šest dijelova. Prvi dio sadrži opće odredbe i u njemu je propisano da se zemljišne knjige mogu voditi ručno ili elektroničkom obradom podataka (EOP-zemljišna knjiga). Zemljišna knjiga vođena elektroničkom obradom podataka zajedno s katastrom vođenim na isti način čini bazu zemljišnih podataka (BZP) Republike Hrvatske. U drugom dijelu koji nosi naslov "Zemljišne knjige" definiran je sastav zemljišne knjige, odnosno glavna knjiga, zbirka isprava i zbirka katastarskih planova, te su propisane vrste knjižnih upisa. Treći dio zakona propisuje postupak u zemljišnoknjižnim stvarima. Određuje se način stavljanja prijedloga za upis i njegov sadržaj, postupak pri odlučivanju o prijedlogu, provođenje upisa u zemljišne knjige i postupak kod otpisa i pripisa zemljišnoknjižnog tijela. Dio četvrti sadrži posebne odredbe o EOP-zemljišnoj knjizi i o zemljišnoknjižnom postupku kod EOP-zemljišne knjige. U petom dijelu propisuje se postupak kod osnivanja, obnavljanja, dopunjavanja i preoblikovanja zemljišne knjige, a šesti dio sadrži prijelazne i završne odredbe.

4.1.9 Rudarstvo i geologija

Propis: Zakon o geološkim istraživanjima

46

Datum donošenja: utorak, 12. kolovoza 1986. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 34

Član 10.

Vođenje jedinstvene evidencije o rezultatima geoloških istraživanja od općeg interesa za Republiku povjerava se Geološkom zavodu u Zagrebu (u daljem tekstu: Zavod).

U obavljanju poslova iz stava 1. ovoga člana Zavod:

- uspostavlja centralni arhiv geološke dokumentacije te čuva i distribuira sve vrste osnovnih i regionalnih geoloških karata;

- evidentira i pohranjuje podatke o svim vrstama mineralnih sirovina i podzemnih voda;

- vodi katastar istražnih radova (podaci o bušenju i ostalim vrstama istražnih radova) čije je praćenje i sistematiziranje od općeg interesa za Republiku.

Sredstva za obavljanje poslova iz stava 1. ovoga člana osiguravaju se u republičkom budžetu na osnovi programa kojeg utvrđuje Izvršno vijeće Sabora na prijedlog republičkog organa uprave nadležnog za poslove znanosti.

Podatke iz stava 2. ovoga člana Zavod daje na uvid organima društveno-političkih zajednica i ostalim zainteresiranim organima i organizacijama pod propisanim uvjetima.

Komentar: Ovaj zakon određuje da se poslovi oko vođenja katastra istražnih radova povjeravaju Geološkom zavodu u Zagrebu.

Propis: Zakon o rudarstvu Datum donošenja: utorak, 11. lipnja 1991. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 27

Članak 18.

Istraživanje mineralnih sirovina dozvoljeno je samo unutar odobrenog istražnog prostora. Podaci o odobrenom istražnom prostoru unose se u katastar istražnih prostora.

Članak 31.

Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar odobrenog eksploatacionog polja.

Eksploataciono polje za eksploataciju mineralnih sirovina iz članka 3. točke 1. do 5. ovoga zakona odobrava Ministarstvo energetike i industrije. Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka eksploataciono polje za eksploataciju mineralne sirovine iz članka 3. točke 4. ovoga zakona samostalnom poduzetniku odobrava općinski organ uprave nadležan za poslove rudarstva u suglasnosti s Ministarstvom energetike i industrije.

Eksploataciono polje za eksploataciju mineralnih sirovina iz članka 3. točke 6. ovoga zakona odobrava Ministarstvo energetike i industrije u suglasnosti s Ministarstvom vodoprivrede.

Eksploataciono polje za eksploataciju mineralnih sirovina iz članka 3. točke 7. odobrava općinski organ uprave nadležan za poslove rudarstva.

Podaci o odobrenom eksploatacionom polju unose se u katastar eksploatacionih polja.

VI. KATASTAR ISTRAŽNIH PROSTORA I EKPLOATACIONIH POLJA

Članak 64.

Organ koji izdaje odobrenje za istraživanje odnosno eksploataciju mineralnih sirovina dužan je voditi katastar odobrenih istražnih prostora i katastar odobrenih eksploatacionih polja.

47

Organ koji izdaje odobrenje dužan je pored katastra iz stavka 1. ovoga članka voditi i evidenciju o svim traženim istražnim prostorima, zbriku isprava te popis rudarskih poduzeća ili samostalnih poduzetnika kojima su izdana odobrenja za istraživanje odnosno popis rudarskih poduzeća i samostalnih poduzetnika kojima su izdana odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina.

Članak 65.

Ministar energetike i industrije donijet će bliže propise o katastru odobrenih istražnih prostora i katastru odobrenih eksploatacionih polja, o načinu vođenja evidencije o traženim istražnim prostorima te o načinu vođenja, zbrike isprava i popisa rudarskih poduzeća i samostalnih poduzetnika kojima su izdana odobrenja za istraživanje ili eksploataciju mineralnih sirovina.

Komentar: Zakon regulira da se podaci o odobrenim istražnim prostorima odnosno eksploatacionim poljima unose u katastar istražnih prostora odnosno u katastar eksploatacionih polja. Dalje se obvezuje organ koji daje odobrenja za istraživanje i eksploataciju da vodi te katastre. Bliže propise o tim katastrima donosi ministar energetike i industrije.

Propis: Zakon o rudarstvu (pročišćeni tekst) Datum donošenja: petak, 26. svibnja 1995. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 35.

Članak 18.

Istraživanje mineralnih sirovina dozvoljeno je samo unutar odobrenog istražnog prostora.

Podaci o odobrenom istražnom prostoru unose se u katastar istražnih prostora.

Članak 30.

Za eksploataciju mineralnih sirovina potrebna su odobrenja.

Odobrenja iz stavka 1. ovoga članka jesu:

1. rješenje kojim se odobrava eksploataciono polje;

2. odobrenje za izvođenje rudarskih radova;

3. građevinska dozvola za građenje rudarskih objekata i postrojenja;

4. dozvola za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja.

Eksploataciono polje za eksploataciju mineralnih sirovina iz članka 3. točke 1. do 5. ovoga zakona, osim za naftu i plin, izdaje Ministarstvo gospodarstva. Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka eksploataciono polje za eksploataciju mineralne sirovine iz članka 3. točke 4. ovoga zakona obrtniku odobrava županijski ured ili ured Grada Zagreba nadležan za poslove rudarstva u suglasnosti s Ministarstvom gospodarstva.

Eksploataciono polje za eksploataciju mineralnih sirovina iz članka 3. točke 6. ovoga zakona odobrava Ministarstvo gospodarstva u suglasnoti s Državnom upravom za vode.

Eksploataciono polje za eksploataciju mineralnih sirovina iz članka 3. točke 7. ovoga zakona odobrava županijski ured ili ured Grada Zagreba nadležan za poslove rudarstva.

Podaci o odobrenom eksploatacionom polju unose se u katastar eksploatacionih polja.

VI. KATASTAR ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIONIH POLJA

Članak 64.

Tijelo državne uprave koje izdaje odobrenje za istraživanje, odnosno eksploataciju mineralnih sirovina dužno je voditi katastar odobrenih istražnih prostora i katastar odobrenih eksploatacionih polja.

48

Tijelo državne uprave koje izdaje odobrenje dužno je pored katastra iz stavka 1. ovoga članka voditi i evidenciju o svim traženim istražnim prostorima, zbirku isprava te propis trgovačkih društava ili obrtnika kojima su izdana odobrenja za istraživanje odnosno popis trgovačkih društava i obrtnika kojima su izdana odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina.

Članak 65.

Ministar gospodarstva donijet će bliže propise o katastru odobrenih istražnih prostora i katastru odobrenih eksploatacionih polja, o načinu vođenja evidencije o traženim istražnim prostorima te o načinu vođenja zbirke isprava i popisa trgovačkih društava i obrtnika kojima su izdana odobrenja za istraživanje ili eksploataciju mineralnih sirovina.

Komentar: U zakonu se obvezuje tijelo državne uprave koje izdaje odobrenje za istraživanje i eksploataciju da vodi katastar odobrenih istražnih prostora i katastar odobrenih eksploatacionih polja. Bliže propise o vođenju tih katastara donosi ministar gospodarstva.

4.1.10 Vodoprivreda

Propis: Zakon o vodama Datum donošenja: srijeda, 27. prosinca 1995. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 107

Članak 31.

Grad, odnosno općina na čijem se području nalazi akumulacija ili retencija čijom namjenom pravne i fizičke osobe na području drugog grada, odnosno općine ostvaruju korist, ima pravo na rentu (naknada).

Rentu iz stavka 1. ovoga članka plaća grad, odnosno općina na čijem se području ostvaruje korist od akumulacije ili retencije. Godišnji iznos rente sporazumno utvrđuju gradovi, odnosno općine iz stavka 1. ovoga članka u visini neostvarenog dijela poreza na dohodak i iznosa prireza od zemljišta koje se nalazi pod akumulacijom, odnosno retencijom. Iznos naknade utvrđuje se prema podacima o površini, kulturi i klasi zemljišta iz katastra zemljišta u vremenu prije nastanka akumulacije, odnosno retencije. Ako katastar ne raspolaže tim podacima, iznos naknade utvrđuje se na temelju usporedbe sa odgovarajućim zemljištem u okolišu akumulacije, odnosno retencije.

U slučaju izostanka sporazuma iz stavka 2. ovoga članka, visinu naknade utvrđuje arbitražna komisija koju imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ravnatelja.

Grad, odnosno općina koja je prema odredbi ovoga članka obvezna plaćati rentu, ima pravo rasporediti i naplatiti utvrđeni iznos rente, uvođenjem posebne naknade od pravnih i fizičkih osoba koje ostvaruju neposrednu korist od akumulacije, odnosno retencije.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na akumulacije čija se voda prvenstveno koristi za proizvodnju električne energije.

Vlada Republike Hrvatske donijet će bliže propise o osnovama i načinu utvrđivanja visine rente i rokovima njena plaćanja, postupku i načinu uvođenja posebne naknade, osnovama za uvođenje pojedinačnih obveza, plaćanja posebne naknade i načinu prikupljanja sredstava te naknade.

Članak 85.

U svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka iIi drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda (zaobalne vode, bujične vode) na vodotocima i drugim ležištima voda utvrđuje se inundacijski pojas. U

49

tom pojasu zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda.

Uređeni inundacijski pojas čini zemljište između korita vode i vanjskog ruba pripadajućih mu regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina uključujući i pojas zemljišta potreban za njihovo redovno održavanje.

Neuređeni inundacijski pojas čine:

- zemljište uz vodotoke koje je vodnogospodarskom osnovom, odnosno vodnogospodarskim planom ili dokumentom uređenja prostora rezervirano za građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina,

- prirodne i umjetne retencije u granicama utvrđenim vodnogospodarskom osnovom, odnosno vodnogospodarskim planom ili dokumentacijom uređenja prostora.

Vanjsku granicu uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa na državnim vodama određuje Državna uprava za vode na prijedlog “Hrvatskih voda”, a vanjsku granicu uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa na lokalnim vodama određuje županijska skupština na prijedlog “Hrvatskih voda”. Granice inundacijskih pojaseva iz stavka 2. i 3. ovoga članka ucrtavaju se u katastarske planove i planove prostornog uređenja.

Članak 98.

Prijedlog za uređenje ili građenje novog melioracijskog sustava (u daljnjem tekstu: uređenje melioracijskog sustava) može podnijeti gradsko ili općinsko poglavarstvo ili najmanje 20% vlasnika ili katastarskih posjednika (u daljnjem tekstu: korisnici) zemljišta na području na kojem se predlaže uređenje takvog sustava.

Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se nadležnom gradskom ili općinskom vijeću. Uz prijedlog se dostavlja:

1. iskaz zemljišnih čestica za područje na kojem se predlaže uređenje melioracijskog sustava, s podacima o vlasnicima i korisnicima zemljišta,

2. idejno tehničko rješenje za uređenje melioracijskog sustava i

3. procjena troškova uređenja melioracijskog sustava uključujući i troškove osiguravanja zemljišta za osnovne melioracijske objekte, s prijedlogom rasporeda troškova na korisnike sustava.

Članak 99.

Gradsko ili općinsko poglavarstvo će nakon primitka prijedloga zatražiti od “Hrvatskih voda” stručno mišljenje o usklađenosti prijedloga s vodnogospodarskim planom, odnosno vodnogospodarskom osnovom slivnog područja, i prijedlog proslijediti gradskom ili općinskom vijeću koje donosi odluku o načelnom prihvaćaju prijedloga.

Ako gradsko ili općinsko vijeće donese načelnu odluku o prihvaćanju prijedloga odredit će rok za provođenje javne rasprave u svim katastarskim općinama u kojima se ima urediti melioracijski sustav i propisati način provođenja javne rasprave.

Članak 115.

Vodne katastre čine: katastar voda, vodnog dobra i vodnih građevina, katastar korištenja voda i katastar zaštite voda.

U katastar voda, vodnog dobra i vodnih građevina unose se podaci o površinskim i podzemnim vodama, vodnom dobru, regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama i vodnim građevinama za melioracijsku odvodnju.

U katastar korištenja voda unose se podaci o izvorištima i drugim ležištima voda za piće, tehnološke i druge potrebe i o vodnim građevinama i uređajima za zahvaćenje, kondicioniranje i raspodjelu voda.

U katastar zaštite voda unose se podaci o izvorima onečišćenja i zagađivanja, sustavima za odvodnju otpadnih voda i drugi odgovarajući podaci značajni za zaštitu voda.

Vodne katastre vode “Hrvatske vode”.

50

Komentar: Zakon propisuje da se iznos rente utvrđuje prema podacima iz katastra zemljišta. Dalje se propisuje da se granice inundacijskih pojaseva ucrtavaju u katastarske planove i planove prostornog uređenja. Zakon određuje da prijedlog za uređenje melioracijskog sustava može podnijeti najmanje 20% vlasnika ili katastarskih posjednika, i regulira način provođenja javne rasprave u katastarskim općinama u kojima se ima urediti melioracijski sustav. U zakonu se zadužuju "Hrvatske vode" za vođenje vodnih katastara koji se sastoje od: 1) katastra voda, vodnog dobra i vodnih građevina, 2) katastra korištenja voda, 3) katastra zaštite voda.

Propis: Zakon o financiranju vodnog gospodarstva Datum donošenja: srijeda, 27. prosinca 1995. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 107

Članak 19.

Vodna naknada se ne plaća na:

1. zemljišta i druge nekretnine koje se koriste za potrebe domovinske obrane (vojarne, vojna vježbališta i dr.), socijalnu zaštitu i objekte za obavljanje vjerskih obreda. Ovo oslobođenje ne odnosi se na zemljišta i druge nekretnine istih osoba koje se koriste za poljoprivredne svrhe, za obavljanje gospodarskih i sličnih djelatnosti, šport, rekreaciju i druge namjene,

2. zemljišta koja su prema Zakonu o vodama vodno dobro, odnosno javno vodno dobro,

3. zemljišta pod zgradama ako se plaća vodna naknada za poslovni, odnosno stambeni prostor.

Od plaćanja vodne naknade koja se plaća prema stopi od katastarskog prihoda oslobađaju se vlasnici, odnosno korisnici zemljišta stariji od 65 godina i osobe koje su zbog invalidnosti nesposobne za rad, ako u domaćinstvu nema drugih članova sposobnih za rad te ako zemljište nije dano u zakup drugih osoba.

Radi korištenja prava na oslobođenje od plaćanja vodne naknade osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su “Hrvatskim vodama” dati pismene dokaze ili uvid u pismenu dokumentaciju o ispunjenju uvjeta za oslobođenje od plaćanja naknade.

Vlada Republike Hrvatske, županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba može od plaćanja vodne naknade osloboditi bolnice, škole i druge pravne, odnosno fizičke osobe uz uvjet da odgovarajući iznos tako umanjene vodne naknade namiri iz proračuna.

Članak 20.

Ako je na poljoprivrednom zemljištu uslijed elemlentarnih nepogoda, ratnih prilika ili drugih izvanrednih događaja koje vlasnik, odnosno korisnik zemljišta nije mogao spriječiti, izostao prinos ili je umanjen najmanje za 50% u odnosu na ukupni katastarski prihod istog vlasnika, odnosno korisnika, “Hrvatske vode” otpisat će utvrđeni iznos vodne naknade ili njen razmjerni dio.

Visinu štete utvrđuje komisija županije, odnosno Grada Zagreba na čijem je području zemljište na kojem je šteta nastala.

Članak 21.

Vlasnici i korisnici zemljišta za koje se utvrđuje katastarski prihod plaćaju vodnu naknadu po stopi od katastarskog prihoda.

Vlasnici i korisnici zemljišta i drugih nekretnina, osim zemljišta iz stavka 1. ovoga članka, plaćaju vodnu naknadu prema jedinici površine (hektar, m2).

Članak 36.

51

Nadležno tijelo za katastar dužno je “Hrvatskim vodama” bez naknade dati podatke o vlasnicima, odnosno posjednicima zemljišta, površini zemljišta i visini katastarskog prihoda te promjenama u katastru zemljišta najkasnije do 15. veljače svake godine.

Ako podaci o površini, kulturi, klasi i drugi podaci o zemljištu nisu u skladu sa stvarnim stanjem, mogu se koristiti i drugi podaci prikupljeni i obrađeni na način određen odlukom županijske skupštine.

Općinski sud dužan je omogućiti ovlaštenim zaposlenicima “Hrvatskih voda” uvid u zemljišne knjige radi utvrđivanja prava vlasništva na nekretninama.

Članak 38.

Vodna naknada koja se plaća po stopi od katastarskog prihoda plaća se u četiri jednaka tromjesečna obroka.

Vodna naknada koja se plaća prema jedinici površine nekretnine plaća se u mjesečnim obrocima.

Odlukom kojom se određuju stope i visine vodne naknade, može se propisati da se vodna naknada za određene nekretnine, odnosno do određenog ukupnog iznosa, plaća i u dužim vremenskim razmacima.

Članak 54.

Poslove i ovlasti stavljene ovim Zakonom u djelokrug “Hrvatskih voda”, do početka rada ove pravne osobe obavljat će Javno vodoprivredno poduzeće “Hrvatska vodoprivreda”.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslove i ovlasti u vezi s obračunom i naplatom vodne naknade i korištenjem sredstava te naknade za financiranje namjena na slivnim područjima obavljat će do 30. lipnja 1996. godine javna vodoprivredna poduzeća za slivna područja. Nadležno tijelo za katastar i Porezna uprava dužni su javnim vodoprivrednim poduzećima za slivna područja dati podatke potrebne za obračun vodne naknade koja se plaća po stopi od katastarskog prihoda za 1996. godinu. Ravnatelj Državne uprave za vode može donijeti bliže propise radi provođenja odredaba ovoga članka.

Komentar: Zakon definira način plaćanja vodne naknade prema stopi od katastarskog prihoda, definira i mogućnost otpisa ili smanjenja te naknade. U zakonu se propisuje da je tijelo nadležno za katastar dužno dati podatke iz svoje evidencije "Hrvatskim vodama"

4.1.11 Zdravstvo

Propis: Zakon o zaštiti članova obitelji kojima je hranitelj na obveznoj

vojnoj službi Datum donošenja: četvrtak, 30. prosinca 1976. Donositelj: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 57

52

Član 3.

Smatra se da članovi obitelji hranitelja nemaju dovoljno vlastitih sredstava za uzdržavanje

ako prihod od poljoprivredne djelatnosti ili koji drugi prihod toga kućanstva po jednome članu, ne ubrajajući hranitelja, ne prelazi mjesečno iznos prihoda od 40% od zajamčenog osobnog dohotka u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.

Član 4.

Prihodom od poljoprivredne djelatnosti u smislu člana 3. ovoga zakona smatra se katastarski prihod utvrđen za prethodnu godinu.

Komentar: Zakon određuje da se katastarski prihod utvrđen za prethodnu godinu smatra prihodom od poljoprivredne djelatnosti.

Propis: Zakon o zdravstvenom osiguranju Datum donošenja: petak, 13. kolovoza 1993. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 75

Članak 41.

Sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje osiguravaju se iz:.., f) doprinosa seljaka,...

Članak 45.

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje osiguranika i članova obitelji iz članka 41. stavka 1. točke f. ovoga Zakona plaća se na katastarski prihod ili drugi prihod ostvaren obavljanjem poljodjeljske djelatnosti, kao i zakupnine za poljoprivredno zemljište.

Pod drugim prihodom ostvarenim obavljanjem poljodjeljske djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, smatra se porezu podložan prihod ostvaren u pružanju usluga fizičkim ili pravnim osobama upotrebom poljoprivrednih strojeva, oruđa ili motornih vozila te prihoda od sporednih djelatnosti (iznajmljivanja zgrada i dr.) kao i prihod od uzgoja peradi i stoke, prema rješenju poreznog organa koji određuje sporednu djelatnost.

Obveznik doprinosa je seljačko kućanstvo. Članovi seljačkog kućanstva koji su navršili 65 godina života kao i seljačka kućanstva koja su oslobođena od plaćanja poreza na prihod od obavljanja poljodjeljske djelatnosti, oslobađaju se plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

U primjerima iz stavka 4. ovoga članka obveznik uplate doprinosa je županija, odnosno Grad Zagreb gdje je prijavljen katastarski prihod.

Osnovicu za naplatu te postupak naplate doprinosa utvrđuje, naplaćuje i donosi provedbene propise Zavod, a osnovica ne može biti manja od minimalne plaće.

Komentar: Zakon regulira plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje seljaka koji se plaća na katastarski prihod ili drugi prihod od poljoprivredne djelatnosti. Obveznik uplate je županija u kojoj je prijavljen katastarski prihod.

4.1.12 Ostali zakoni

Propis: Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (pročišćeni tekst) Datum donošenja: subota, 12. prosinca 1992. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 86

53

Članak 42.

Kao prihod od poljoprivredne djelatnosti, prema ovom Zakonu smatra se katastarski prihod prema vrijednosti ljestvica iz prethodne godine.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, katastarski prihod uzima se umanjen za 50% ako su u pitanju korisnici dodatka za njegu i pomoć druge osobe, korisnici dodataka za pripomoć u kući i korisnici koji u kućanstvu nemaju članova sposobnih za privređivanje, u smislu članka 36. i članka 40. stavka 3. ovoga Zakona.

Ako je poljoprivredno zemljište dato u zakup, kao prihod od poljoprivredne djelatnosti smatra se mjesečna svota zakupnine, ako je to za korisnika povoljnije.

Ako se radi o korištenju tuđeg zemljišta, katastarski prihod uzima se po gubitku ugovorene naknade za korištenje tuđeg zemljišta.

Katastarski prihod uzima se u obzir i kad se radi o prihodu od zemljišta na kojemu korisnik ima pravo plodokorištenja.

Katastarski prihod ne uzima se u obzir kad se radi o prihodu za koji se prema zakonu ne zadužuje porezom.

Članak 57.

Svote mjesečnih novčanih primanja, svotu osnovice za određivanje opskrbnine i svotu cenzusa novčanih prihoda utvrđuju zajedno, prema odredbama članka 54. i 55. ovoga Zakona, ministar obrane i ministar rada i socijalne skrbi, na temelju odgovarajućih službenih podataka.

Ministar obrane i ministar rada i socijalne skrbi zajedno utvrđuju i svotu cenzusa katastarskog prihoda prema odredbi članka 56. ovoga Zakona, na temelju akta o izmjeni vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda.

Komentar: Za prihod od poljoprivredne djelatnosti zakon definira katastarski prihod i prema njemu se određuju mjesečna novčana primanja. Svotu cenzusa za katastarski prihod određuje ministar obrane i ministar rada i socijalne skrbi.

Propis: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju Datum donošenja: petak, 21. listopada 1994. Donositelj: Sabor Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 76

Članak 2.

U članku 24. dodaju se točke 12. do 19. koje glase,

13. postane većinski vlasnik ili suvlasnik poljoprivrednoga gospodarstva ili postane član poljoprivrednog domaćinstva kojeg je mjesečni katastarski prihod po članu obitelji veći od najnižeg iznosa novčane naknade prema propisima o zapošljavanju,

Komentar: Zakonu o zapošljavanju dodaje se da se evidencija o osobama koje traže zaposlenje prestaje voditi kada je mjesečni katastarski prihod po članu obitelji veći od najnižeg iznosa novčane naknade.

4.2 Ostali propisi (pravilnici, naredbe...)

4.2.1 Ekologija

54

Propis: Pravilnik o specijalističkom usavršavanju zdravstvenih djelatnika

Datum donošenja: ponedjeljak, 25. travnja 1994. Donositelj: ministar zdravstva Objavljeno: Narodne novine, broj 33

B.2. Rad u ekološkoj inspekciji - 1 mjesec

Uloga, zadaci, organizacija. Zakonske osnove Tehnike rada.

Suradnja uprave i zdravstva. Praktičan rad ekološkog inspektora u zaštiti i monitoringu okoline. Katastar zagađivača. Informacijski sustavi za zaštitu okoliša. Studije utjecaja na okolinu. Provođenje analize rizika. Upravljanje okolinom i rizikom.

Komentar: Definira se rad u ekološkoj inspekciji potreban za užu specijalizaciju iz zdravstvene ekologije.

4.2.2 Financije

Propis: Pravilnik o knjiženju doprinosa i poreza građana Datum donošenja: subota, 31. prosinca 1966. Donositelj: savezni sekretar za financije Objavljeno: Službeni list SFRJ, broj 52

Član 2.

Doprinosi i porezi građana određeni Osnovnim zakonom o doprinosima i porezima građana, radi knjiženja svrstavaju se:

1) u doprinose i poreze koji se plaćaju tromjesečno, a kojima se građani zadužuju u godišnjem iznosu po rasporedu, kao što su: doprinos iz osobnog dohotka od poljoprivredne djelatnosti koji se razrezuje prema katastarskom prihodu, doprinos iz osobnog dohotka od samostalnog vršenja zanatskih i drugih privrednih djelatnosti koji se razrezuje prema godišnjoj paušalnoj osnovici, prema stvarnom dohotku u godišnjem iznosu doprinosa utvrđenog pismenim sporazumom između općine i obveznika, doprinos iz osobnog dohotka od samostalnog vršenja intelektualnih usluga koji se razrezuje prema stvarnom dohotku i u godišnjem iznosu doprinosa utvrđenog pismenim sporazumom između općine i obveznika, porez na prihod od zgrada, porez na prihod od imovine i imovinskih prava, porez na oruđa za proizvodnju u poljoprivredi i na hibridnu lozu, porez na prihod ostvaren upotrebom dopunskog rada drugih osoba i dr. - ako republičkim zakonom odnosno odlukom općinske skupštine nije drukčije određeno;

2) u doprinose i poreze koji se plaćaju u drugim rokovima, bez obzira da li se tim doprinosima i porezima građani zadužuju u godišnjem iznosu po rasporedu ili ne, ili se plaćaju obustavom pri isplati prihoda (doprinosi po odbitku) ili na drugi način, kao što su: doprinos iz osobnog dohotka od poljoprivredne djelatnosti na prihode od šuma koji se obračunava prema drugoj osnovici a ne prema katastarskom prihodu, doprinos iz osobnog dohotka od samostalnog vršenja zanatskih i drugih privrednih djelatnosti i doprinos iz osobnog dohotka od samostalnog vršenja intelektualnih usluga u godišnjem paušalnom iznosu i u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog bruto-prihoda, doprinos iz ukupnog prihoda građana, doprinos iz osobnog dohotka iz radnog odnosa, doprinos iz osobnog dohotka od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja, porez na nasljedstvo i darovanje, mjesni samodoprinos u novcu i dr. - ako republičkim zakonom odnosno odlukom općinske skupštine za neke od tih doprinosa i poreza nije određeno da se plaćaju tromjesečno.

55

Komentar: Pravilnik propisuje da se u doprinose i poreze koji se plaćaju tromjesečno svrstava i doprinos iz osobnog dohotka od poljoprivredne djelatnosti koji se razrezuje prema katastarskom prihodu.

Propis: Pravilnik o obliku i sadržaju porezne prijave te načinu

obračunavanja uplaćenih predujmova i razlika dohotka po godišnjem obračunu

Datum donošenja: ponedjeljak, 12. prosinca 1994. Donositelj: ministar financija Objavljeno: Narodne novine, broj 91

Članak 8.

3. dohodak od poljoprivrede i šumarstva utvrđen na temelju katastarskog prihoda ako je jedini izvor dohotka (članak 56. Zakona).

Članak 26.

(3) O poduzetničkoj djelatnosti se prema članku 23. stavku 2. Zakona nadalje radi, ako dohodak od uzgoja i držanja životinja (stočarstvo, peradarstvo, pčelarstvo) i drugih djelatnosti (voćarstvo, vinogradarstvo, uzgoj duhana, marikultura i drugo) iznosi više od 40% ukupnog dohotka od poljoprivrede i šumarstva utvrđenog na temelju katastarskog prihoda.

4.5. DOHOCI OD POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Članak 53.

(1) Dohodak od poljoprivrede i šumarstva utvrđuje se na osnovi katastarskog prihoda koji se utvrđuje po posebnim propisima

(3) Ured za katastar obvezan je sve podatke bitne za utvrđivanje katastarskog prihoda dostaviti do 15. veljače godine za koju se utvrđuje porez, ako su u prethodnoj godini nastale promjene u posjedovnom stanju.

Pojedinim poreznim obveznicima porez na dohodak obračunava i obustavlja isplatitelj prilikom isplate svakog pojedinačno ostvarenog dohotka (porez po odbitku).

Članak 55.

4. za dohotke od poljoprivrede i šumarstva poreznih obveznika čiji je jedini izvor prihoda dohodak utvrđen prema katastarskom prihodu.

Komentar: Pravilnik propisuje da se osnovica poreza na dohodak utvrđuje za dohodak od poljoprivrede i šumarstva utvrđen na temelju katastarskog prihoda ako je jedini izvor dohotka.

Propis: Pravilnik o porezu na dohodak Datum donošenja: ponedjeljak, 18. prosinca 1995. Donositelj: ministar financija Objavljeno: Narodne novine, broj 104

4. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Članak 64.

(2) Dohodak od poljoprivrede i šumarstva utvrđuje se u visini katastarskog prihoda koji se izračunava po posebnim propisima.

(4) Porezni obveznik kome se dohodak od poljoprivrede i šumarstva utvrđuje prema katastarskom prihodu može taj dohodak utvrđivati na način propisan za obrtničke djelatnosti

56

prema članku 15., 16., 17., 18. i 19. Zakona uz uvjete iz članka 22. stavka 1. točke 3. Zakona.

(5) Porezni obveznik koji, osim dohotka od poljoprivrede i šumarstva, utvrđenog prema katastarskom prihodu, stalno i trajno od drugih kupuje poljoprivredne i šumske proizvode radi daljnje prodaje, a prodajna vrijednost otkupljenih proizvoda iznosi više od ukupnog prometa vlastitih poljopivrednih proizvoda (članak 22. stavak 1. točka 1. Zakona), utvrđuje dohodak na način propisan za obrt. U cilju provjere, jesu li ispunjeni preduvjeti iz članka 22. stavka 1. točka 1. Zakona, Porezna uprava može zatražiti od poreznog obveznika da iskaže od drugih kupljene proizvode po vrstama, cijenama i količinama, kao i visinu ukupnog prometa poljoprivrednih proizvoda (vlastitih i otkupljenih). Ako porezni obveznik osim poljoprivrednih i šumskih vlastitih ili otkupljenih proizvoda otuđi i druge proizvode koje je sam proizveo, smatra se da u tom dijelu obavlja obrtničku djelatnost.

(6) Odredbe stavka 5. ovoga članka se primjenjuju i u slučaju kad dohodak od uzgoja i držanja životinja (stočarstvo, peradarstvo, ribarstvo, pčelarstvo i drugo) iznosi više od dvostrukog dohotka od poljoprivrede i šumarstva utvrđenog na temelju katastarskog prihoda (članak 22. stavak 1. točka 2. Zakona). Kako bi se moglo provjeriti jesu li ispunjeni preduvjeti iz članka 22. stavka 1. točke 2. Zakona, Porezna uprava može zatražiti od poreznog obveznika da posebno iskaže primitke i izdatke od tih gospodarskih djelatnosti.

Članak 81.

(1) Predujmovi poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i od imovine, osim onih koji se plaćaju po odbitku, utvrđuju se rješenjem koje donosi ispostava Porezne uprave nadležna prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu poreznog obveznika.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se predujmovi za:

2. dohodak od poljoprivrede i šumarstva koji se utvrđuje prema katastarskom prihodu,

(3) Predujam poreza na dohodak na osnovi rješenja plaćaju i porezni obveznici jednokratno na pojedinačno ostvareni dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava prema članku 30. stavku 2. i 3. Zakona.

Članak 88. (1) Godišnju poreznu prijavu nisu obvezni podnijeti sljedeći obveznici poreza na dohodak:

6. porezni obveznici koji ostvaruju dohodak jedino od poljoprivrede i šumarstva prema katastarskom prihodu iz članka 51. zakona (članak 82. stavak 2. ovoga Pravilnika),

7. porezni obveznici koji ostvaruju dohotke od poljoprivrede i šumarstva prema katastarskom prihodu i/ili od povremenog nesamostalnog rada prema članku 41. stavku 5. Zakona i /ili dohodak od imovine iznajmljivanjem soba i postelja prema članku 54. stavku 2. Zakona, nisu obvezni podnijeti poreznu prijavu (stavak 1. točka 2., 4. i 5. ovoga članka).

(2) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka mogu podnijeti poreznu prijavu radi ostvarivanja svojih prava i poreznih olakšica (osobni odbitak, prijenos gubitka).

Komentar: Pravilnikom se propisuje način utvrđivanja dohotka od poljoprivrede i šumarstva, te se određuje kada obveznici nisu dužni podnijeti poreznu prijavu.

4.2.3 Geodezija

Propis: Pravilnik o osnivanju i vođenju katastra pomorskog dobra Datum donošenja: subota, 17. siječnja 1976. Donositelj: direktor Republičke geodetske uprave, u sporazumu s

republičkim sekretarom za pomorstvo, saobraćaj i veze Objavljeno: Narodne novine, broj 1

57

Komentar: Ovim pravilnikom propisuje se način osnivanja i vođenja katastra pomorskog dobra. Definira se pojam pomorskog dobra koji obuhvaća morsku obalu, luke, lukobrane, nasipe, sprudove, hridi, grebene, ušća rijeka koje se izlijevaju u more i kanale spojene s morem. Još se daje definicija morske obale koja je pojas kopna do crte do koje dopiru najveći valovi za vrijeme najjačeg nevremena, dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi iskorištavanju mora za pomorski promet i morski ribolov te za druge svrhe koje su u vezi s iskorištavanjem mora, a koji je širok najmanje šest metara računajući od crte koja je vodoravno udaljena od crte najviše plime.

Propis: Pravilnik o kartografskim znakovima Datum donošenja: ponedjeljak, 7. lipnja 1976. Donositelj: direktor Republičke geodetske uprave Objavljeno: Narodne novine, broj 24

Komentar: Pravilnik propisuje da se sadržaj topografsko-katastarskih planova, osnovne državne karte i topografskih karata malih mjerila prikazuje pomoću kartografskih znakova navedenih u Zbirci kartografskih znakova, koja je sastavni dio ovog pravilnika. Za planove i karte koje se izrađuju automatskom obradom podataka mogu se primjenjivati i kartografski znakovi koji nisu sadržani u Zbirci kartografskih znakova, ali samo uz objašnjenje svakog takvog znaka.

Propis: Pravilnik o izradi i održavanju knjižnog dijela katastarskog

operata Datum donošenja: utorak, 4. travnja 1978. Donositelj: direktor Republičke geodetske uprave Objavljeno: Narodne novine, broj 13

Komentar: Ovim pravilnikom propisuje se sadržaj i način izrade i održavanja knjižnog dijela katastarskog operata. Katastarski operat sadrži: popis katastarskih čestica, posjedovne listove, sumarnik posjedovnih listova, pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta, abecedni popis korisnika zemljišta. Svi ovi podaci vode se u obrascima broj 1, 2, 2A, 3, 4, 5, 6 i 7 i sastavni su dio pravilnika.

Propis: Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka utvrđenih

katastarskom izmjerom i katastarskim klasiranjem zemljišta Datum donošenja: utorak, 17. listopada 1978. Donositelj: direktor Republičke geodetske uprave Objavljeno: Narodne novine, broj 41

Komentar: Pravilnik propisuje postupak izlaganja na javni uvid podataka izmjere i klasiranja zemljišta koji obuhvaća: priopćavanje i provjeravanje podataka izmjere i klasiranja zemljišta, postupanje po prigovorima korisnika i zainteresiranih stranaka stavljenih na podatke izmjere zemljišta, otklanjanje pogrešaka i nedostataka u podacima izmjere zemljišta i usklađivanje tih podataka sa stvarnim stanjem.

58

Propis: Pravilnik o katastru vodova Datum donošenja: 06. prosinca 1989. Donositelj: direktor Republičke geodetske uprave Objavljeno: Narodne novine, broj 52

Komentar: Pravilnik propisuje način geodetske izmjere vodova te sadržaj i način izrade evidencije o vodovima. Geodetsko snimanje vodova obuhvaća: snimanje prelomnih, početnih i krajnjih točaka vodova, snimanje prelomnih točaka po visini i snimanje objekata što pripadaju vodovima. Evidencija vodova treba sadržavati: popis vodova, popis korisnika vodova, katastarske planove vodova i pregledne karte vodova. Pravilniku su priloženi kartografski znaci za vodove s uputama za crtanje i pravila za opis i čine njegov sastavni dio.

Propis: Pravilnik o načinu označavanja imena naselja, ulica i trgova

te o obilježavanju zgrada brojevima Datum donošenja: utorak, 6. veljače 1990. Donositelj: direktor Republičke geodetske uprave Objavljeno: Narodne novine, broj 4

član 23.

Nadležni organ će odrediti broj zgrade na zahtjev stranke, nakon što ustanovi da je zgrada stavljena pod krov.

Nadležni organ će odrediti broj zgrade po službenoj dužnosti kada ustanovi da se zgrada kojoj nije određen broj trajno ili povremeno koristi.

Rješenje kojim se određuje broj zgrade sadrži i oznaku katastarske čestice na kojoj je zgrada sagrađena.

član 25.

Broj zgrade će se promijeniti:

- ako zgrada promijeni pripadnost ulici ili trgu,

- ako dođe do spajanja ili razdvajanja ulica odnosno trgova,

- ako dođe do podjele naselja na ulice i trgove,

- ako to nalažu promjene nastale u područjima naselja.

Rješenje kojim se mijenja broj zgrade sadrži i dosadašnji broj zgrade, novi broj zgrade te oznaku katastarske čestice na kojoj je zgrada sagrađena.

Komentar: Ovim pravilnikom propisuje se način označavanja imena naselja, ulica i trgova, te obilježavanja zgrada brojevima. Određuje se da rješenje kojim se određuje broj zgrade ili kojim se mijenja broj zgrade sadrži broj katastarske čestice na kojoj je zgrada sagrađena.

Propis: Pravilnik o evidencijama naselja, ulica i trgova te brojeva

zgrada Datum donošenja: utorak, 24. srpnja 1990. Donositelj: direktor Republičke geodetske uprave Objavljeno: Narodne novine, broj 30

59

Komentar: Ovim pravilnikom propisuje se sadržaj i način vođenja evidencija imena i granica naselja, ulica i trgova te brojeva zgrada, a dio su jedinstvene evidencije i registra prostornih jedinica vođenih na temelju Zakona o jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica. Ove evidencije sadrže: podatke o naseljima na području općine, podatke o ulicama i trgovima u okviru naselja, podatke o brojevima zgrada u okviru svake ulice odnosno trga na području naselja.

Propis: Uredba o načinu čuvanja i korištenja podataka geodetske

izmjere i katastra zemljišta Datum donošenja: ponedjeljak, 21. lipnja 1976. Donositelj: Izvršno vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 27

Komentar: Ovom uredbom propisuje se način čuvanja i korištenja podataka geodetske izmjere i katastra zemljišta.

Propis: Uredba o snimanju iz zraka Datum donošenja: srijeda, 3. ožujka 1993. Donositelj: Vlada Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 17

Komentar: Ovom se uredbom propisuje koje pravne osobe mogu snimati iz zraka teritorij Republike Hrvatske, razvijati i umnožavati aerosnimke, te propisuje postupak za izdvajanje odobrenja za snimanje iz zraka i objavljivanje aerosnimki dijelova teritorija Republike Hrvatske.

Propis: Odluka o dostavljanju podataka o nekretninama u posjedu

Republike Hrvatske Datum donošenja: ponedjeljak, 18. prosinca 1995. Donositelj: Vlada Republike Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 104

Komentar: Ovom odlukom obavezuju se Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova, županijski uredi za katastarsko-geodetske poslove, te druga tijela ovlaštena da upravljaju nekretninama da dostavljaju podatke o nekretninama u posjedu Republike Hrvatske. Uredi su dužni Komisiji za stambeni i poslovni prostor Vlade Republike Hrvatske dostavljati podatke o nekretninama u roku od osam dana od dana upisa svake pojedine promjene u katastarskom operatu.

60

4.2.4 Mirovinsko i invalidsko osiguranje

Propis: Statut Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja

individualnih poljoprivrednika Hrvatske Datum donošenja: subota, 29. prosinca 1990. Donositelj: Upravni odbor Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog

osiguranja individualnih poljoprivrednika Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 58

Članak 21.

Sredstva za ostvarivanje prava i obveza iz mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika osiguravaju se doprinosom osiguranika i doprinosom drugih osoba koje imaju katastarski prihod od poljoprivredne djelatnosti, te udjelom društveno-političkih zajednica i drugim prihodima u skladu sa zakonom, ovim statutom i općim aktima Republičkog fonda.

Komentar: Statutom se određuje da se sredstva za ostvarivanje prava i obveza iz mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika osiguravaju i doprinosom osoba koje imaju katastarski prihod od poljoprivredne djelatnosti.

4.2.5 Poljoprivreda

Propis: Uputstvo o načinu utvrđivanja katastarskog prihoda Datum donošenja: petak, 27. prosinca 1974. Donositelj: republički sekretar za poljoprivredu, prehrambenu industriju i

šumarstvo Objavljeno: Narodne novine, broj 54

Komentar: Ovim uputstvom podrobnije se objašnjava postupak utvrđivanja katastarskog prihoda.

Propis: Pravilnik o katastru lovišta Datum donošenja: ponedjeljak, 31. siječnja 1977. Donositelj: republički sekretar za poljoprivredu, prehrambenu industriju i

61

šumarstvo Objavljeno: Narodne novine, broj 4

Komentar: Pravilnik određuje način vođenja katastra lovišta i njegov sadržaj. Katastar lovišta sadrži podatke o površini lovišta, brojnom stanju divljači i o lovnogospodarskim objektima. Podaci o površini lovišta vode se u obrascu KL-1, podaci o brojnom stanju divljači u obrascu KL-2, a podaci o lovnogospodarskim objektima u obrascu KL-3. Ovi obrasci sastavni su dio ovoga pravilnika.

Propis: Pravilnik o uređivanju šuma Datum donošenja: četvrtak, 7. srpnja 1994. Donositelj: ministar poljoprivrede i šumarstva Objavljeno: Narodne novine, broj 52

Članak 53.

Geodetska izmjera i obilježavanje obuhvaća vlasničke međe (prema obliku vlasništva), gospodarsko razdjeljenje i druge elemente od interesa za gospodarenje (putevi, objekti, grebeni, jarci, izvori i dr.).

Vlasničke međe gospodarskih jedinica, odjela i odsjeka unose se na gospodarske karte, a na terenu moraju biti trajno i vidno obilježene i jedinstvene na cijelom šumskogospodarskom području prema normizacijskom sustavu.

Za geodetsku izmjeru koriste se katastarske karte.

Kod revizije osnova obnavljaju se vanjske međe (humci, jarci i dr.) i obavlja uporedba sa zemljišnim knjigama te se iskazuju i obrazlažu eventualne razlike.

Članak 63.

Za osnovu se izrađuju:

1. osnovna karta u mjerilu 1:10.000 ili 1:5.000 s granicama odjela, odsjeka, katastarskih općina i po vlasništvu;

2. pregledna karta s topografskom podlogom u mjerilu 1:50.000 ili krupnijem, u koju se ucrtavaju granice županija, općina, odjela, postojeće i planirane prometnice, odvodni jarci i drugi objekti namijenjeni šumskoj proizvodnji;

3. karta dobnih razreda za jednodobne sastojine u mjerilu 1:10.000 ili krupnijem;

4. karta uređajnih razreda za jednodobne i raznodobne sastojine u mjerilu 1:10.000 ili krupnijem;

5. karta načina gospodarenja (stablimično, grupimično) za raznodobne sastojine u mjerilu 1:10.000 ili krupnijem;

6. karta utvrđenog etata u mjerilu 1:10.000 ili krupnijem;

7. karta šumskouzgojnih radova u mjerilu 1:10.000 ili krupnijem;

8. karta ugroženosti šuma od požara s naznakom potrebnih i izgrađenih promatračnica u mjerilu 1:10.000 ili krupnijem;

9. fitocenološka karta u mjerilu 1:25.000;

10. pedološka karta u mjerilu 1:25.000.

Sadržaj karata iz stavka 1. točke 2. do 7. ovoga članka mogu se prikazati na dvije ili više karata, a od točke 3. do 7. ovoga članka označuju se različitim bojama prema hrvatskom normizacijskom sustavu.

62

Komentar: Ovim pravilnikom propisuje se način izrade šumsko-gospodarske osnove područja i osnove gospodarenja šumama i šumskim zemljištima. Definiraju se vrste karata koje šumsko-gospodarska osnova mora sadržavati.

Propis: Pravilnik o načinu i postupku za ostvarivanje novčanih

poticaja u poljoprivredi Datum donošenja: utorak, 21. ožujka 1995. Donositelj: ministar poljoprivrede i šumarstva Objavljeno: Narodne novine, broj 19

Članak 15.

Uz zahtjev za isplatu novčanog poticaja za grožđe nadležni županijski ured prilaže:

1. obračun novčanog poticaja u kojem su naznačeni vlasnici odnosno posjednici vinograda, površine vinograda po vlasniku odnosno korisniku, ukupan pregled površina i iznos novčanog poticaja po katastarskoj općini, sveukupan pregled površina pod vinogradima na općini i ukupan iznos novčanih poticaja za proizvodnu godinu;

Komentar: Propisuje se da se zahtjevu za isplatu novčanog poticaja za grožđe prilaže i ukupan pregled površina i iznos novčanog poticaja po katastarskoj općini, sveukupan pregled površina pod vinogradima na općini.

Propis: Pravilnik o početnom godišnjem iznosu za koncesiju i zakup

poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države Datum donošenja: petak, 24. studenoga 1995. Donositelj: ministar poljoprivrede i šumarstva Objavljeno: Narodne novine, broj 95

Članak 2.

Početni iznos naknade poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države određen je po klasama i kulturama zemljišta određenim u tablicama i to:

1. katastarske kulture oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i maslinjaci (Tablica 1);

2. katastarska kultura livade (Tablica 2.);

3. katastarska kultura pašnjaci (Tablica 3.);

4. katastarska kultura trstici (Tablica 4.).

Tablica 1.

POČETNI GODIŠNJI IZNOS NAKNADE ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

U VLASNIŠTVU DRŽAVE

katastarske kulture: (kn/ha)

oranice vrtovi voćnjaci vinogradi maslinjci

Komentar: Pravilnikom se određuju početni godišnji iznosi naknade za poljoprivredna zemljišta u vlasništvu države preme katastarskim klasama i kulturama.

63

4.2.6 Pravosuđe

Propis: Pravilnik o ustrojavanju i vođenju knjige položenih ugovora Datum donošenja: četvrtak, 22. kolovoza 1991. Donositelj: ministar pravosuđa i uprave Objavljeno: Narodne novine, broj 42

Članak 4.

Knjiga “PU” vodi se odvojeno za svaku katastarsku općinu.

Knjiga “PU” sastoji se iz glavne knjige i zbirke isprava.

Zajedno s knjigom “PU” vode se pomoćne knjige - imenik vlasnika stanova i Popisnik upisanih stanova.

Članak 6.

Popisni list A ima dva odjeljka AI i AII (Obrazac br. 1.).

U odjeljak AI upisuje se zgrada u kojoj se nalazi stan koji je predmet upisa s naznakom ulice i kućnog broja, te zemljišnoknjižne ili katastarske čestice na kojoj se zgrada nalazi.

U odjeljak AII upisuje se stan koji je predmet upisa s navođenjem položaja stana u zgradi, površine stana te broja i namjene prostorija.

Komentar: Pravilnikom se određuje da se knjiga položenih ugovora vodi odvojeno za svaku katastarsku općinu, te da se u odjeljak AI upisuje i broj zemljišnoknjižne ili katastarske čestice na kojoj se zgrada nalazi.

4.2.7 Rudarstvo i geologija

Propis: Pravilnik o katastru istražnih prostora i eksploatacionih polja,

te o načinu vođenja evidencije, zbirke isprava i popisa rudarskih poduzeća i samostalnih poduzetnika kojima su izdana odobrenja za istraživanja ili eksploataciju mineralnih sirovina

Datum donošenja: petak, 30. kolovoza 1991. Donositelj: ministar energetike i industrije Objavljeno: Narodne novine, broj 44

64

Komentar: Pravilnikom se propisuje da Ministarstvo energetike i industrije vodi za mineralne sirovine ove evidencije: katastar odobrenih istražnih prostora, katastar odobrenih eksploatacionih polja, zbirku isprava i dokumenata, popis rudarskih poduzeća i samostalnih poduzetnika kojima su izdana odobrenja za istraživanje te popis rudarskih poduzeća i samostalnih poduzetnika kojima su izdana odobrenja za eksploataciju.

4.2.8 Vodoprivreda

Propis: Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih uvjeta, vodoprivrednih

suglasnosti i vodoprivrednih dozvola Datum donošenja: petak, 7. veljače 1992. Donositelj: ministar poljoprivrede i šumarstva i ministar vodoprivrede Objavljeno: Narodne novine, broj 6

Članak 5.

Zahtjevu za izdavanje vodoprivrednih uvjeta prilažu se:

1. podaci o lokaciji (opis i pregledna situacija lokacije, te kopija katastarskog plana),

2. osnovni tehnički podaci o objektu (namjena, gabariti, kapaciteti...),

3. opis tehnološkog procesa,

4. podaci o potrebnim količinama vode i načinu opskrbe vodom,

5. podaci o količinama, stupnju zagađenja, načinu obrade i dispoziciji otpadnih voda.

Komentar: Pravilnikom se propisuje da se zahtjevu za izdavanje vodoprivrednih uvjeta prilaže kopija katastarskog plana kao sastavni dio podataka o lokaciji.

4.2.9 Ostalo

Propis: Uputstvo o sadržaju i načinu vođenja registra posebno

zaštićenih objekata prirode Datum donošenja: ponedjeljak, 26. prosinca 1966. Donositelj: Savjet za zaštitu prirode Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 49

U Registar se upisuju podaci prema obrascu, koji čini sastavni dio ovog uputstva i to: redni broj upisa, vrsta (kategorija) i kratki opis posebno zaštićenog objekta prirode, mjesto gdje se nalazi, površinu i broj katastarske čestice nepokretnog posebno zaštićenog objekta prirode, ime odnosno naziv imaoca (vlasnika i korisnika), rješenje na temelju kojeg je upis izvršen i potpis službenika koji je izvršio upis.

65

Komentar: Određuje se da je površina i broj katastarske čestice nepokretnog posebno zaštićenog objekta prirode sastavni dio registra posebno zaštićenih objekata prirode.

Propis: Pravilnik o registraciji spomenika kulture Datum donošenja: ponedjeljak, 4. ožujka 1968. Donositelj: Savjet za zaštitu spomenika kulture Hrvatske Objavljeno: Narodne novine, broj 8

član 5.

Za svaki spomenik postoji u registru posebna strana s oznakom registarskog broja. Strane se označuju rednim brojem.

U registar se upisuju podaci prema obrascu koji je sastavni dio ovog pravilnika, i to: redni broj upisa, vrsta, kratak opis i vrijeme nastanka spomenika, mjesto u kome se spomenik nalazi, broj katastarskih čestica nepokretnih spomenika, ime odnosno naziv imaoca, podaci o troškovima održavanja, popravka ili konzerviranja spomenika podmirenih iz društvenih sredstava, podaci o hipoteci, rješenje na temelju kojeg je izvršen upis, i potpis radnika koji je izvršio upis.

član 8.

Upisi, upisi promjena i brisanja u registru obavljaju se na temelju rješenja nadležnog zavoda, koje mora sadržavati sve podatke potrebne za upis.

Rješenje se donosi na temelju prijave imaoca spomenika, odnosno na temelju podataka koje je utvrdila komisija nadležnog zavoda.

Prijava za registraciju treba da sadržava: opis predmeta s naznakom vrste predmeta i po mogućnosti, prema karakteru predmeta, podatke o materijalu od kojeg je načinjen, o tehnici kojom je izveden i njegovim dimenzijama, zatim podatke o autoru, vremenu nastanka i porijeklu predmeta i mjestu gdje se predmet nalazi. Za nepokretne spomenike treba navesti i broj katastarske čestice na kojoj se spomenik nalazi i podatke o organu upravljanja.

Komentar: Pravilnikom se određuje da za svaki nepokretni spomenik kulture registar i prijava za registraciju trebaju sadržavati i broj katastarske čestice na kojoj se spomenik nalazi.

Propis: Pravilnik o načinu nadzora državne granice Datum donošenja: srijeda, 3. lipnja 1992. Donositelj: ministar unutarnjih poslova Objavljeno: Narodne novine, broj 32

Članak 42.

Nadležno tijelo koje daje odobrenja za gradnju objekta ili postavljanje privremenog objekta u području do 100 m od granične crte dužno je od Ministarstva unutarnjih poslova pribaviti potrebnu suglasnost za gradnju.

Uz zahtjev za davanje suglasnosti iz stavka 1. ovog članka prilaže se:

- ime i prezime podnositelja zahtjeva, datum i mjesto rođenja, zanimanje, prebivalište i adresa stana, odnosno naziv i sjedište pravne osobe, vrstu i namjenu objekta koji se izgrađuje i točnu lokaciju s izvatkom iz katastarskog elaborata i oznaku katastarske čestice na kojoj se objekt namjerava izgraditi.

66

Komentar: Pravilnikom se određuje da se zahtjevu za davanje suglasnosti za gradnju u području 100 m od granične crte prilaže izvadak iz katastarskog plana s oznakom katastarske čestice na lokaciji na kojoj se objekt namjerava izgraditi.

Propis: Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom

obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu Datum donošenja: petak, 22. travnja 1994. Donositelj: ministar kulture i prosvjete Objavljeno: Narodne novine, broj 32

Članak 20.

Odgovarajućom stručnom spremom za izvođenje nastave predmeta u strukovnoj školi - područje rada graditeljstvo i geodezija smatra se slijedeća stručna sprema i to:

R.br NASTAVNI PREDMET POTREBNA STRUČNA SPREMA

31. Katastar i agrarne operacije dipl. inž. geodezije

Komentar: Propisuje se stručna sprema za izvođenje nastave za nastavni predmet Katastar i agrarne operacije.

Propis: Naredba o usklađivaju svote cenzusa prihoda od

poljoprivredne djelatnosti iz Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata

Datum donošenja: petak, 25. studenoga 1994. Donositelj: ministar obrane i ministar rada i socijalne skrbi Objavljeno: Narodne novine, broj 85

I.

Svota cenzusa prihoda od poljoprivredne djelatnosti iz članka 34. stavka 1. točke 5. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata usklađuje se s koeficijentom povećanja katastarskog prihoda u Republici Hrvatskoj i od 1. siječnja 1995. iznosi 146,00 kn mjesečno po članu kućanstva.

Komentar: Ovom naredbom se određuje da se svota cenzusa prihoda od poljoprivredne djelatnosti za korisnike osobne invalidnine i korisnike obiteljske invalidnine usklađuje s koeficijentom povećanja katastarskog prihoda u Republici Hrvatskoj.

Propis: Naredba o vrstama mjerila za koje se provodi mjeriteljski

nadzor Datum donošenja: petak, 16. prosinca 1994. Donositelj: ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Objavljeno: Narodne novine, broj 93

1. Mjeriteljski nadzor obvezatno se provodi za:

4) geodetska mjerila koja se upotrebljavaju za katastarske izmjere

Komentar: Ovom naredbom određuje se da se za geodetska mjerila, koja se koriste prilikom katastarske izmjere, obavezno provodi mjeriteljski nadzor.

67

5. Pregled po područjima

• ζ Pregled zakona u vezi s katastrom po područjima djelatnosti:

Područje: Broj zakona:

Državna uprava: 6 Ekologija: 3 Financije: 3 Geodezija: 7 Graditeljstvo: 5 Mirovinsko i invalidsko osiguranje: 4 Poljoprivreda: 13 Pravosuđe: 3 Rudarstvo i geologija: 3 Vodoprivreda: 2 Zdravstvo: 2 Ostali zakoni: 2

Ukupno: 53

Pregled po područjima djelatnosti u postocima

Geodezija 12%

Financije 6%

Ekologija 6%

Državna uprava 11%

Zdravstvo 4%

Ostalo 4%

Vodoprivreda 4%

Rud. 6%Pravosuđe

6%

Poljoprivreda 24%

MIO 8%

Graditeljstvo 9%

68

Pregled zakona po područjima djelatnosti

0

2

4

6

8

10

12

14

Područje

Broj zakona

Državna uprava:

Ekologija:

Financije:

Geodezija:

Graditeljstvo:

MIO:

Poljoprivreda:

Pravosuđe:

Rudarstvo i geologija:

Vodoprivreda:

Zdravstvo:

Ostali zakoni:

• ζ Pregled zakona u vezi s katastrom po donositelju:

Donositelj: Broj zakona:

Skupština SFRJ: 1 Sabor Socijalističke Republike Hrvatske:

19

Sabor Republike Hrvatske: 33 Ukupno: 53

Pregled po donositelju

2%

36%

62%

Skupština SFRJ:

Sabor SocijalističkeRepublike Hrvatske:

Sabor RepublikeHrvatske:

69

6. Zaključak

Iz ovoga rada zaključujemo da je korištenje katastra zemljišta vrlo raznoliko i da ima različitih vrsta katastara koji su u posrednoj ili neposrednoj vezi s katastrom zemljišta.

Podaci iz katastra zemljišta služe u državnoj upravi za određivanje granica područja županija, općina i gradova. Na osnovu katastarskog prihoda određuju se porez na dohodak, doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, doprinosi za zdravstveno osiguranje, pravo na dječji doplatak, izračunava se plaćanje vodoprivredne naknade. Katastarski planovi služe u graditeljstvu u svim fazama projektiranja i izgradnje, u prostornom planiranju i isto tako u provođenju prostornih planova. Zemljišna knjiga, koja preuzima podatke iz katastarskog operata, ne može postojati bez katastra zemljišta. Sporovi oko međa rješavaju se na osnovu granica ucrtanih u katastarske planove.

Pored katastra zemljišta koji je osnova za sve ostale katastre postoje razne vrste katastara.

Na području ekologije ustanovljavaju se:

• ζ katastar o vrstama otpada,

• ζ katastar o emisijama po vrstama i prostornom razmještaju onečišćavanja zraka,

a ti katastri sačinjavaju katastar onečišćavanja okoliša.

U području poljoprivrede u kojoj je vrlo bitan katastar zemljišta, vode se i:

• ζ katastar lovišta,

• ζ katastar šuma,

• ζ vinogradarski katastar.

U rudarstvu i geologiji osnivaju se posebni katastri, a to su:

• ζ katastar odobrenih istražnih područja,

• ζ katastar odobrenih eksploatacionih polja.

"Hrvatske vode" vode vodni katastar koji sadrži:

• ζ katastar voda, vodnog dobra i vodnih građevina,

• ζ katastra korištenja voda,

• ζ katastra zaštite voda.

Pored svih ovih katastara postoji još i katastar vodova te katastar pomorskog dobra.

70

Literatura:

1. "CroLex 96", EURORECHT, Zagreb, 1996.

2. ING REGISTAR, Inženjerski biro, Zagreb, 1997.

3. Hrbek F.:" Folije za predavanja iz katastra", TU Beč, 1993.

4. " Katastral-Vermessungsinstruktion", Beč, 1820.

5. Medić V.:" Agrarne operacije", I dio, Zagreb, 1978.

6. Medić V.,Fanton I., Roić M.:"Katastar", Zagreb, 1995.

7. Pravilnik o katastru vodova, NN 52/1989.

8. "Pojmovno i kronološko kazalo za 1994. godinu", Narodne novine, Zagreb, 1995.

9. Zakon o eksproprijaciji, NN 46/1982.

10. Zakon o izmjenama Zakona o eksproprijaciji, NN 28/1987.

11. Zakon o izmjenama Zakona o eksproprijaciji, NN 39/1988.

12. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji, NN 73/1991.

13. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, NN 91/1996.

14. Zakon o zemljišnim knjigama, NN 91/1996.

71

Životopis:

Ime i prezime: Datum rođenja: Mjesto rođenja, država: Ime majke i oca: Adresa prebivališta: Adresa boravišta:

Marija Verhas 14. 05. 1971. Đakovo, Hrvatska Marija i Zvonimir Ante Starčevića 59, Đakovo Grškovićeva 39/8, Zagreb

1990. godine sam s odličnim uspjehom završila srednju školu, matematičko-informatičkog smjera u Đakovu. Školske godine 1991/92. upisala sam se na Geodetski fakultet u Zagrebu, na studij VII/I stupnja stručne spreme. Školske godine 1994/95. prešla sa studija VII/I stupnja na studij VI stupnja stručne spreme.

sveuČiliŠte u zagrebu geodetski fakultet ...sveuČiliŠte u zagrebu geodetski fakultet university...

Documents