sve o e-learning

8/3/2019 Sve o E-learning

1/60

to je e-learning?

Postoji vie razliitih definicija e-learninga, a one

obino ovise o profesiji i iskustvima osoba koje ihkoriste. Ove se definicije najee mogu svrstatiu jednu od dvije grupe:

1. grupa "tehnikih" definicija stavlja naglasak natehnologiju (na "e" dio u imenu). Primjer jedne od"tehnikih" definicija glasi:

"E-obrazovanje je bilo koji oblik uenja,

pouavanja ili obrazovanja koji je potpomognut

uporabom raunalnih tehnologija, a posebno

raunalnih mrea temeljenih na Internet

tehnologijama."


2/60

2. grupa "pedagokih" definicija ima naglasak na

obrazovanju, to jest na uenju i pouavanju("learning" dio u imenu). Jedna od takvihdefinicija je:

"E-learning je interaktivan ili dvosmjeran procesizmeu nastavnika i uenika uz pomo

elektronikih medija pri emu je naglasak na

proces uenja dok su mediji samo pomono

sredstvo koje upotpunjuje taj proces.


3/60

Klasifikacija e-learningaE-learning kao oblik obrazovanja postoji na vie

razina: kao potpuno samostalan oblik, ali i kaosastavni dio ili nadopuna klasinog obrazovanja.Klasifikacija se vri najee na osnovu stupnjarazlikovanja od tradicionalnih strategija uenja te

je uobiajeno navoenje dva pristupa: mjeovito ili hibridno obrazovanje ili nastava(hybrid learning, blended learning, mix-mode) -kombinacija klasine nastave u uionici i nastaveuz pomo tehnologija (ICT). "isto" e-obrazovanje (pure e-learning) - obliknastave pri kojem studenti ue samostalno i

online.


4/60

Koje su glavne karakteristike i prednosti e-learninga?

1.)Vremenska i prostorna fleksibilnost2.) Interakcija (komunikacija) izmeu studentai nastavnika

3.) Komunikacija i grupni rad4.) Koritenje interaktivnih sadraja za uenje irazliitih medija


5/60

Vremenska i prostorna fleksibilnoststudenti ue neovisno o vremenu i prostoru, atime obrazovanje postaje dostupno i onimakojima dolazak u uionicu ne bi bio mogu,primjerice zbog geografske udaljenosti ilizdravstvenih potekoa

Interakcija (komunikacija) izmeustudenta i nastavnika koja se odvija putemraunala (na primjer, e-mail, forumi) te je estoneposrednija i intenzivnija nego komunikacija u

razredu. Pitanja se postavljaju slobodnije, bezstraha od autoriteta nastavnika te tako mogu doido izraaja i srameljivi studenti koji inae nekomuniciraju u ivo.


6/60

Komunikacija i grupni rad nazajednikim projektima izmeu studenata

meusobno ime se razvijaju socijalne ikomunikacijske vjetine te dolazi do izraajakonstruktivistiki princip uenja.

Koritenje interaktivnih sadraja zauenje i razliitih medija (uz tekst i slike i zvuka,videa, animacija, simulacija, ) za prezentiranjesadraja tedostupnost sadraja 24 sata online.

Uz to, sadraji za uenje mogu biti prilagoenipojedinim studentima, na primjer mogu se dodatisadraji za one s niom razinom predznanja, kao

i za napredne studente koji ele nauiti vie.


7/60

Koji su nedostaci e-learninga?

Najvei izazovi ili problemi kod e-learninga su

to to je teko privoliti studente da upiuonline teaj ili program, aktivno sudjeluju unjegovu izvoenju i uspjeno ga zavre teovisnost o tehnologiji, uz to to i predugotraje izrada samih e-learning sadraja zauenje.

Mnogi e-learning programi ne uspijevaju, to

jest veliki broj polaznika odustaje i nikad nezavri program do kraja. U poetku razvoja e-learninga stupanj odustajanja studenata

(drop-out rate) je iznosio ak vie od 60%.


8/60

Osnovne karakteristike programa za uenje nadaljinu

Programi li teajevi uenja na daljinu mogu bitiprilagoeni razliitim osobinama uenika, prvenstvenorazliitoj dobi uenika. Tako se ovakvi programiorganiziraju i za osnovnokolski i srednjokolski uzrast,

za studente ali i za odrasle polaznike koji stjeu novaznanja zbog profesionalnog usavravanja ili vlastitihinteresa. Teajevi na daljinu mogu pomoi svojimpolaznicima da shvate vanost uenja i obrazovanja

kroz cijeli ivot, bilo zbog osobnih interesa ili zbognapredovanja u karijeri.

Glavne razlike izmeu programa za uenje na daljinu suu tehnologiji koja se koristi, u strukturi programa ili

teaja, te po stupnju nadgledanja polaznika.


9/60

Sudionici kod uenja na daljinu

Sudionici kod uenja na daljinu su: osobe koje

kreiraju i rasprostiru materijale za uenje i ueniciodnosno polaznici. Teajevi na daljinu omoguujuinterakciju izmeu uitelja i uenika, tako da onimeusobno razmjenjuju znanja i iskustva.

Polaznici teajeva na daljinu su najee odrasleosobe, tzv. netradicionalni studenti. Neki od njihse ukljuuju u pojedine teajeve zbog vlastitih

interesa, ali veinom su to zaposleni koji trebajudodatno obrazovanje i obuku vezanu uz posao.


10/60

Vrste uenja na daljinu

1. Dopisni teajevi

2. Teajevi preko radijskih ili TV programa3. Telekonferencije i videokonferencije

4. Koritenje raunala

5. Internet i WWW


11/60

Obina pota (Starija metoda,Spora,Ukljuujetiskane, video, audio, diskete,CD-ROM,Lako

se kopira,Malo interakcije s nastavnikom) Audiokazete Ograniene na zvuk,

Neodgovarajue za uenike sa posebnimpotrebama,Lako se mogu kopirati,Malointerakcije s nastavnikom,Moe ih koristiti uisto vrijeme i grupa i pojedinac)

Videokazete Lako se mogu kopirati, Malo

interakcije s nastavnikom,Moe ih koristiti uisto vrijeme i grupa i pojedinac,Ukljuuje vieosjeta


12/60

e-mail Bra metoda distribucije,Ograniena nauenike koji mogu koristiti e-mail,Moe ukljuivatipridodane dokumente i grafiku,Moe se slati pojedincuili grupi,Moe osigurati uestaliju komunikaciju meuuenicima i nastavnicima )

WWW site Bra metoda distribucije Ograniena na uenike koji imaju dostup na WWW Moe ukljuiti hipermedijske materijale Materijale mogu dohvaati pojedinci ili grupa

istovremeno Moe ukljuiti mailto: linkove Ukljuuje vie osjeta

Sadraj se esto obnavlja Moe ukljuiti ogranieni dostup za uenike

(sigurnost) Ograniena istovremena interakcija


13/60

Kabelska TV Materijale mogu dohvaati pojedinci ili grupaistovremeno

Ogranieno vrijeme i mjesto emitiranja

Moe se snimati i kasnije koristiti Ukljuuje vie osjeta Ograniena interakcija Telekonferencija Ukljuuje pojedince ili grupu istovremeno

Ogranieno vrijeme i mjesto Moe se snimati i kasnije koristiti Ukljuuje vie osjeta Omoguuje jednosmjernu ili dvosmjernu audio ili audio-video

komunikaciju

Videokonferencija Ukljuuje pojedince ili grupu istovremeno Ogranieno vrijeme i mjesto Ukljuuje vie osjeta Omoguuje jednosmjernu ili dvosmjernu audio ili audio-video

komunikaciju


14/60

Mjeovito uenjeje izvoenje obrazovnihprograma djelomino online (uz pomo

Interneta), a djelomino na tradicionalan nainu f2f (face-to-face) okruenju ili okruenju uivo. Ovaj oblik e-learninga danas je svepopularniji, a posebno je pogodan pri prijelazu

sa tradicionalnih oblika uenja i pouavanjaprema e-learning oblicima.

lanci u ovoj temi objanjavaju to je to

mjeovito uenje, koje su mu prednosti iizazovi, na to treba paziti pri njegovudizajniranje te koja su dva najpopularnijapristupa mjeovitom uenju.


15/60

Kod mjeovitog uenja mijea se ili spaja vieelemenata:

online obrazovno okruenje i klasino f2fokruenje

online metode s tradicionalnim metodama

pouavanja i uenja mediji za dostavljanje sadraja za uenje

Zapamtite!Obrazovni sustavi za mjeovito

uenje kombiniraju tradicionalno (f2f) uenje ipouavanje s uenjem i pouavanjem uzpomo raunala.


16/60

Pretpostavke za uspjeno mjeovito

uenjeBilo koja diskusija o ulozi i primjenimjeovitog uenja treba se smjestiti u irikontekst uenja openito. Priroda mjeovitoguenja je temeljena na tradicionalnimnainima na kojima ljudi ue oduvijek. Ovinaini dopunjeni su online metodama itehnikama koje su omoguile prijenos znanja

na kvalitetniji nain nego to je to bilo kodklasinog obrazovanja.


17/60

Prednosti i izazovi mjeovitog uenja

U odnosu na f2f poduavanje ili cjelovite onlineprograme, mjeovito uenje nudi slijedee prednosti:

1. uenje je prilagoeno pojedincu

2. fleksibilnost mjeovitog modela omoguuje

nastavnicima da uspjenije ostvare ciljeve uenje3. studenti su u interakciji sa kolegama

4. studenti su u interakciji s nastavnikom/tutorom

5. materijali za uenje su uvijek dostupni6.koriste se razliite tehnologije

Prilikom izvoenja mjeovitog uenja treba voditi raunao moguim izazovima i problemima koji se mogu

pojaviti.


18/60

Institucije koji ele primijeniti ovakav model

obrazovanja trebaju:1. Kreirati formalni program osposobljavanja

nastavnika za uenje mjeovitih kolegija

2. Osigurati nastavnicima potrebne resurse dasvoje kolegije pripreme za mjeovito uenje

3. Pripremiti studente da uspjeno ue

mjeovite kolegije


19/60

Nastavnici koji ele primijeniti mjeovito uenjetrebaju paziti na sljedee elemente:

koristiti online i offline pristupe organizirati slube podrke studentima:

tehniku i strunu podrku

potaknuti studente da najave (na primjer, naradnom mjestu, kod kue, u koli) kada e uitionline, kako ih se ne bi prekidalo

potaknuti studente da prepoznaju koji je njihovpreferirani stil uenja kako bi si mogli odabratiokolinu za uenje koja im najbolje odgovara


20/60

Dizajniranje mjeovitog uenja

Jedan od glavnih nedostataka kodonline obrazovanja je izostanakosobnog kontakta meu sudionicima.K

ontakt u ivo i s nastavnikom i sostalim polaznicima najee nijeprisutan kod online komponente uenja

to moe predstavljati problem za nekestudente koji nisu navikli na takveoblike rada.


21/60

Mjeovito uenje e koristitikombinaciju online uenja (najee s

provjerama znanja) i aktivnosti koje seodvijaju u razredu. Pri tome morapostojati uska povezanost izmeu

aktivnosti koje se odvijaju online i urazredu.


22/60

Mjeoviti program za uenje treba:biti dobro strukturiran: svi koraci su dobro

definirani i najavljeni studentima unaprijed

koristiti najadekvatniju tehnologiju koja je naraspolaganju

tedjeti vrijeme

kreirati socijalnu kulturu meu polaznicimakoristiti demonstracije i eksperimentalno uenje.


23/60

Nekoliko je kriterija ili principa koje trebapotivati pri dizajniranju i razvoju online

uenja:sadraj treba biti kvalitetno i zanimljivoprezentiran

s obzirom da e se sadraji itati i pregledavatiuglavnom s ekrana, vrijedi pravilo jednostavnosti("manje je vie") i za dizajn i sadraj

opirniji sadraji mogu se polaznicima ponuditi iza printanjestil pisanja treba biti pristupaan polaznicima, tojest vie popularan nego akademski


24/60

treba ponuditi reference na druga web sjedita slancima i ostalim resursima na odreenu temu

poeljno je posvetiti panju grafikom dizajnu te,ukoliko je to mogue, angairati profesionalnedizajnere

osim grafikog dizajna, treba kvalitetno rijeiti idizajn navigacije kako se polaznici ne bi "izgubili"pri online uenju

grafika, animacija i ostali multimedijski elementise trebaju paljivo koristiti.


25/60

Dva pristupa mjeovitom uenju

Mjeovito uenje koristi mnoge razliite oblike e-

learninga upotpunjene tradicionalnim pristupima.U ovoj se raznolikosti ipak mogu izdvojiti dvaosnovna pristupa ili modela:

1. Slijedni model ("program flow"model)2. Jezgra programa ("core-and-spoke"model).


26/60

1. Slijedni model (program flow)

Kod slijednog modela mjeovitog uenja korak po

korak se integriraju razliiti mediji i metodeu kronoloki odreen obrazovni program. Modelje analogan, na primjer, procesu pohaanjakolegija na fakultetu gdje se tono zna rasporedaktivnosti od poetka do kraja semestra. Ovakavmjeoviti pristup takoer se sastoji od korakakoji se izvode tono odreenim redoslijedom i

kroz koje student prolazi linearno. Na kraju jekao zavrni korak obino ukljuena vjeba iliprovjera znanja kojom se mjeri uspjeh uenja.


27/60

Zapamtite!Slijedni (program flow) model je najlaki zaprimjenu i efikasno spaja razliite metode i medije

u tok slian tradicionalnom fakultetskomcurriculumu. Ovakav model se moe razviti sasamo nekoliko razliitih metoda i medija i sosnovnom tehnologijom, a zadovoljstvostudenata e biti znatno vee.


28/60

2. Modularni (core-and-spoke) model

Kod modularnog modela mjeovitog uenjadizajner kreirajedan osnovni pristup te zatimdostavlja ostale sadraje, interaktivne elemente,

resurse, provjere znanja i sl. kao dodatnemodule ili materijale. Svaki takav modul ilielement (tj. spoke - preka) moe biti obavezan iliopcionalan, a okruuje ili dopunjujue primarni

pristup (tj. core - jezgru). Ovdje nije odreentoan redoslijed prouavanja materijala.


29/60

Zapamtite!Core-and-spoke model je efikasan kada supolaznici motivirani, iskusni i ve eksperti iz

podruja koje se ui. Ovakav model im dajemogunost da izaberu one resurse koji e imnajbolje pomoi u uenju.


30/60

E-mail kao alat za uenje na daljinu

E-mail je u dananje vrijeme zamijenio obinupotu kod dopisnih teajeva ili programa zaudaljeno uenje. Koristi se i za slanje materijala

za uenje i za komunikaciju izmeu nastavnika iuenika.

E-mail je oblik asinkrone komunikacije to jestomoguuje komunikaciju u bilo koje vrijeme, zarazliku od na primjer telefona ili videokonferencijegdje sudionici moraju biti prisutni istovremeno.


31/60

Prednosti i nedostaci koritenja e-maila

Osnovnaprednostkoritenja e-maila za uenjena daljinu je mogunost komunikacije izmeuuenika i uitelja u bilo koje vrijeme.

Naime, kod ovakvih teajeva uenici mogupostavljati pitanja, slati komentare, prijedloge ilirjeenja bez potrebe da ekaju sljedei sat, kaoto je to kod tradicionalnog naina uenja koje seodvija u dananjima kolama. Takoer i uiteljimogu odgovarati na postavljena pitanja u vrijemekoje njima najvie odgovara.


32/60

Naini komunikacije e-mailom kod uenja nadaljinu

Razlikuju se etiri osnovna nainikomunikacije e-mailom kod uenja na daljinu:

1. Individualna komunikacija sa studentima

Rije je o osobnoj komunikaciji izmeuvoditelja teaja na daljinu i pojedinog uenika,koju ne vide ostali uenici. Uglavnom se

koristi za dodatno pouavanje i zavrednovanje postignua uenika.


33/60

2. Komunikacija s grupom studenata

Ovaj oblik komunikacije odvija se izmeuvoditelja teaja na daljinu i cijele grupe uenika.Vrlo je pogodna za slanje obavijesti o teaju. Na

ovaj nain uitelj moe cijeloj grupi uenika, kojase prijavila za teaj, poslati informacije o sadrajuteaja, o dodatnoj literaturi koja je potrebna, onainu komunikacije izmeu uenika i uitelja, te

meusobno izmeu uenika, o nainu provoenjazavrnog ispita i ostale obavijesti o teaju.


34/60

3. Komunikacija s institucijom koja organizira

predavanje (teaj)Ovim se nainom komunikacije rjeavajuadministrativni zadaci prije nego to se zapone

sa samim teajem na daljinu. To se odnosi naregistraciju za teaj, plaanje, openiteinformacije o teaju, o rasporedu teaja, oeventualnim promjenama koje mogu nastupiti za

vrijeme izvoenja teaja, o novim teajevima kojenudi ta institucija.


35/60

4. Komunikacija s vanjskim resursimaOvaj nain komunikacije omoguuje slanje e-mailporuka strunjacima u nekom podruju ili

specijalistima u firmama. Osim toga, moe seorganizirati javna diskusija putem novinskih grupaili potanskih listi. Cilj komunikacije s vanjskimresursima je da uenici prikupe dodatne

informacije kojima e nadopuniti materijale zauenje koje su dobili od voditelja teaja.


36/60

Preporuke pri postavljanju e-mail predavanjaili teaja

Materijali za uenje

Dostupnost tehnologijeRazmjena e-mail adresa

Tehniki test

Slanje uputa o komunikaciji


37/60

Koritenje telekonferencija i videokonferencija zauenje na daljinu

Nove tehnologije za prijenos govora i slike urealnom vremenu nadopunile su i obogatilesustav obrazovanja na daljinu jer su omoguileostvarenje ve dugo prisutne ideje ostvaranju virtualne uionice.Upotrebom videokonferencijskih sustava mogueje stvoriti takvo obrazovno okruenje koje se malo

razlikuje od klasine uionice, ali ima sveprednosti udaljenog obrazovanja.


38/60

Videokonferencije kod uenja na daljinu

Videokonferencija je jedan od najeih i

najpoznatijih oblika telekonferencije. Najeese podrazumijeva istodobni prijenos slike izvuka raunalnom mreom, odnosno danasInternetom. Vie korisnika koji su prostornoudaljeni mogu se meusobno vidjeti i uti ustvarnom vremenu pomou multimedijskiopremljenih raunala povezanih u mreu.


39/60

Prednost videokonferencija je u tome to semogu dogovoriti i izvesti bre od telekonferencijejer se sudionici ne moraju se nalaziti na unaprijedodreenom mjestu ukoliko posjedujuodgovarajue opremljena raunala.

Komunikacija je vie osobna u odnosu natelekonferencije ali i e-mail, faks, koritenje

razliitih diskusijskih foruma jer je sudionika samonekoliko, vide se i uju, te su oputeniji upoznatom okruenju.


40/60

Telekonferencije kod uenja na daljinu

Telekonferencija podrazumijeva razliite oblike

koritenja raunalne mree za dvosmjernokomuniciranje izmeu dva ili vie prostornoudaljena i odvojena korisnika u stvarnomvremenu. Osim uobiajene dvostrane audio ivideo komunikacije mogu ukljuivati dvostranuaudio i jednostranu video komunikaciju ilidvostranu video i jednostranu audio

komunikaciju.


41/60

Uz videokonferencije, poznati i estoupotrebljavani sustavi telekonferencija su:

1.zajedniki whiteboardili ploa po kojoj svisudionici mogu crtati i pisati;

2.dijeljenje standardnih aplikacija koje se koristeu poslovanju (tekstualni procesori, tabliniprogrami, CAD i drugi programi za projektiranje,baze podataka, ...);

3.audio konferencije;

4.simulacije/virtualna stvarnost.


42/60

Prednosti i nedostaci telekonferencija ivideokonferencija

Kao interaktivni komunikacijski medij,dvostrana video komunikacija omoguujevizualnu povezanost i interakciju izmeusudionika to pojaava razumijevanje ipomae sudionicima u stvaranju osjeajapovezanosti. Istraivanja pokazuju davideokonferencijska tehnologija utjee na

studente u pozitivnom smislu na sljedeenaine:

1 P j ti ij


43/60

1. Pojaana motivacija2. Bolja komunikacija i nastup openito Studenti "gostujueg" predavaa doivljavaju kao

vanu linost, i vie panje obraaju svom nastupu inainu razgovora. Kada studenti planiraju i implementirajuvideokonferenciju, oni ujedno ue vane komunikacijske

i menaderske vjetine.3. Jaa veza s vanjskim svijetomU nekim sluajevima posjet u ivo nije mogu, premdase preporua barem jedan susret licem u lice, ako je ta

suradnja, koja traje, vana i fiksna.Videokonferenciju je obino lake organizirati negogostovanje, na taj nain komunikacija moe biti ea, tese mogu utediti i vrijeme i novac.


44/60

4. Detaljnije uenje

Studenti postavljaju bolja i kvalitetnija pitanja

Ui se iz prve ruke, radije nego iz knjige Studenti pokazuju dubinu u razumijevanju

Potrebno planiranje pridonosi boljem iskustvu pri

uenju


45/60

Preporuke za koritenje telekonferencija ivideokonferencija za uenje na daljinu

1.Usmjeravanje na proces uenja2. Odreivanje oekivanja

3. Pripremanje dodatnih materijala

4. Pripremanje raznovrsnih interaktivnihaktivnosti

5. Poticanje meusobne komunikacije

studenata6. Ocjena uspjenost konferencije


46/60

Koritenje WWW za uenje na daljinu

Koritenje WWW-a je najpopularnija metoda za

prezentiranje sadraja za uenje na daljinu. Moese rei da je ovo jedna od najboljih metoda kojomse uenicima prikazuju materijali za uenje,ukoliko za vrijeme teaja nije potreban osobni

kontakt izmeu uitelja i uenika.Informacije koje se nalaze na Web stranicama,osim teksta, ukljuuju i ostale multimedijske

elemente, kao to su: grafika, muzika, zvuniefekti, video, animacije.


47/60

Osim toga, Web stranice koje prezentiraju teajna daljinu sadre i hiperveze na druge stranice,koje omoguuju uenicima da dou do dodatnihinformacija o nekim dijelovima sadraja, ili mailto:hiperveze, koji uenicima omoguujukomunikaciju s uiteljem.

Mnogi voditelji Web teajeva na daljinupretpostavljaju da uenici znaju koristiti e-mail,potanske liste, novinske grupe i ostale usluge na

Internetu. Stoga dio Web teaja ine i ostaleaktivnosti preko Interneta koje slueza interakciju izmeu uenika i uitelja.


48/60

Administrativna pitanja pri organizaciji Webteaja na daljinu

Ukoliko se eli organizirati Web teaj ilipredavanja na daljinu, preporuka bi bila da seprvo razmisli o organizaciji i administracijiteaja u cjelini te da se pokua dati odgovore

na sljedea pitanja:


49/60

1. Tko treba pristup na Web server teaja ?2. Tko treba pristup samo do nekih sadraja na

Web serveru?

3. Kako ograniiti pristup?4. Tko e aurirati informacije na Web serveru?

5. Tko e odravati Web stranice?

6. Tko e odravati arhivu, mirror, backup...?7. Koliko dugo e teaj biti na raspolaganju?

Pit j k i j W b d j ili t j


50/60

Pitanja vezana uz kreiranje Web predavanja ili teajana daljinu

Nakon to se odlui o administrativnim aspektima Web

teaja na daljinu, potrebno je razmisliti o nainu nakoji e se strukturirati Web sadraji za uenje. Pritome mogu pomoi sljedea pitanja:

1.K

oji tipovi multimedijskih sadraja e biti ukljueni uWeb site?

2. Kako sadraji trebaju biti povezani?

3. Koliko esto se sadraji trebaju aurirati?

4. Kako e uenici koristiti informacije na Web serveru5. Koji e ostali tipovi komunikacije sa uenikom biti

potrebni?

Kriteriji a spjeno obra o anje na daljin


51/60

Kriteriji za uspjeno obrazovanje na daljinuZa svaki program ili teaj treba individualnoodrediti kako ga organizirati za uenje na daljinu,pri emu treba voditi rauna o potrebama imogunostima i polaznika i voditelja.Skoro svaki predmet se moe organizirati kroz

program udaljenog uenja, no prije nego to setome pristupi treba dobro analizirati elementevezane uz polaznike, sadraj teaja i njegovuvizualnu prezentaciju, koliinu interaktivnosti,

tehnike uvjete i potrebne alate, te kvalitetuteaja.Za svaki ovaj element treba dati odgovore nabitna pitanja vezana uz njih:

1 Polaznici


52/60

1. Polaznici

Tko eli li treba teaj?

Gdje ga jo moe pohaati i kada?to ovaj teaj nudi vie/razliito u odnosu nadruge sline?2. Sadraj teaja

Da li se zasniva na skupu injenica koje se pamteili na razvoju vjetina?Da li e polaznici raditi samostalno ili u grupi?

Kada e se koristiti grupne aktivnosti (npr.diskusije, prezentacije), a kada individualne(itanje, gledanje simulacija)?Koja je osnovna metoda uenja u okviru teaja?


53/60

3. Vizualna prezentacija sadraja teajato treba prikazati i kako odnosno kojimmultimedijskim elementima?

4. Koliina interaktivnostiKada su potrebne diskusije izmeu uenika inastavnika i uenika meusobno?

Koji e se tip komunikacije koristiti (u ivo ili nekadruga)?

Kakva e biti pravila (protokol) za komunikaciju?

5 Tehniki uvjeti i alati potrebni za teaj


54/60

5. Tehniki uvjeti i alati potrebni za teaj

Koji tip uenja na daljinu najbolje odgovara?K

oja tehnologija stoji na raspolaganju?Kako e se tehnologija mijenjati u nekom perioduu budunosti?Koliki e biti trokovi teaja?

Moe li se suraivati sa drugim institucijama ilikompanijama?6. Kvaliteta teaja

Potrebno je osigurati da je teaj vrednovan oddrugih strunjaka i od polaznika, te da su tirezultati vrednovanja objavljeni i kod oglaavanjateaja.

Ul t ik


55/60

Uloga nastavnika

Uloga nastavnika kod teaja na daljinu je

posebno naglaena i jer se zahtjeva da onposjeduje neka dodatna znanja i vjetine uodnosnu na tradicionalno obrazovanje. Takonastavnik treba imati sposobnost da brzo ui

kako se koristi nova tehnologija, odnosno baremtreba savladati osnove slanja informacijauenicima i primanja povratnih informacija.

Poeljno je da zna dobro voditi teaj, na primjerglumiti pred kamerama ako se koristi takva vrstatehnologije za uenje na daljinu.

V d j t j d lji


56/60

Vrednovanje teaja na daljinu

Ukoliko student eli pohaati neki teaj ili kolegij

na daljinu, preporuka je da prethodno izvrianalizu tog teaja kako bi mogao odreditizadovoljava li on zaista sve njegove potrebe ioekivanja.

U nastavku je po grupama kriterija naveden popispitanja na koje potencijalni budui polaznik trebanastojati nai odgovore prilikom vrednovanje

teajeva ili studija na daljinu.

1. Sadraj


57/60

Sad aj o emu je teaj kako e se prezentirati informacije koliko dugo e teaj trajati u kojem vremenu e polaznici morati zavriti teaj kako e se provesti vrednovanje usvojenog znanja o kojoj vrsti teaja se radi (npr. dio cjelovitog studija na daljinu, za

stjecanje certifikata,...) tko je voditelj (tutor, nastavnik) i kakve su njegove preporuke i iskustva kakav je teaj u usporedbi s klasinim teajem istog sadraja

kako polaznici komuniciraju meusobno kako polaznici komuniciraju s nastavnikom koliko je esta interakcija polaznika s nastavnikom koja su predznanja potrebna koji su tipovi uenja na daljinu ukljueni koliko se sadraja teaja moe realizirati iskljuivo na daljinu kako su prijanji polaznici i strunjaci ocijenili teaj

2 Studiji na daljinu za stjecanje diplome


58/60

2. Studiji na daljinu za stjecanje diplome koliko se predmeta moe pohaati na daljinu koliko se predmeta pohaa klasino

kako su rijeeni administrativni poslovi(registracija, plaanje,...) koliko dugo traje studij kakav je studij u usporedbi s ostalim studijima nadaljinu i klasinim studijima istog sadraja kakve su preporuke institucije koja organizirastudij tko su nastavnici i kakve su im preporuke koliko se predmeta moe pohaati istovremeno koliko se esto auriraju materijali

Vrijeme


59/60

Vrijeme

koliko dugo teaj traje

koliko dugo su dostupni materijali nakonslubenog zavretka teaja

za koje vrijeme se moraju dovriti sve aktivnosti

da li su i nakon zavretka teaja organizirane

neke popratne aktivnosti u kojem se najbrem vremenu teaj moe zavriti

koliko se esto teaj nudi

koliko je teaj fleksibilan (na pr. videokonferencijeu tono odreeno vrijeme nasuprot 24-satnom dostupudo online materijala)

Trokovi


60/60

Trokovi

koliko kota jedan teaj ili seminar

koliko kota cijeli studij

koliko kotaju materijali

koliko kotaju instrukcije

postoje li popusti (na pr. za pohaanje vie teajeva

odjednom)

Tehniki zahtjevi

koju opremu (hardware i software) morajuposjedovati polaznici

od kuda se moe ukljuiti u teaj na daljinu

kako e se polaznici povezivati s izvorima znanja

sve o e-learning

Documents