Tematsko izvješće Jačanje kapaciteta snaga unutarnje sigurnosti u Nigeru i Maliju: napredak je tek djelomičan i spor

(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU a)

HR 2018. BR. 15

REVIZORSKI TIM

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je III. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Suda Karel Pinxten i koje je specijalizirano za rashodovna područja vanjskog djelovanja, sigurnosti i pravosuđa. Reviziju je predvodila članica Suda Bettina Jakobsen, a potporu su joj pružali voditeljica njezina ureda Katja Mattfolk, ataše u njezinu uredu Kim Storup, glavna rukovoditeljica Beatrix Lesiewicz, voditeljica radnog zadatka Kim Hublé i revizorica Torielle Perreur-Lloyd.

Slijeva nadesno: Torielle Perreur-Lloyd, Kim Hublé, Bettina Jakobsen, Katja Mattfolk.

2

SADRŽAJ

Odlomak

Pojmovnik i pokrate

Sažetak I. – IX.

Uvod 1. – 16.

Opseg revizije i revizijski pristup 17. – 21.

Opažanja 22. – 62.

Pružanje odgovora EU-a na potrebe sigurnosnih snaga u pogledu izgradnje kapaciteta otežali su operativni nedostatci 22. – 35.

Pri uspostavi misije ZSOP-a u Maliju ESVD je iskoristio iskustva stečena tijekom misije ZSOP-a u Nigeru 23. – 24.

Nedostatno osposobljavanje prije razmještanja i nedovoljna potpora iz središnjeg ureda ESVD-a doveli su do kašnjenja 25. – 27.

Pravila i postupci Komisije nisu prilagođeni uvjetima u Nigeru i Maliju 28. – 29.

Nedovoljne smjernice iz središnjeg ureda ESVD-a dovele su do nedostataka u postupcima koji su se primjenjivali 30.

Države članice EU-a nisu stavile na raspolaganje dovoljno osoblja za popunjavanje raspoloživih radnih mjesta 31. – 33.

Neizvjesnost u pogledu razdoblja djelovanja misija otežala je planiranje izlazne strategije 34. – 35.

Misijama ZSOP-a u Sahelu ojačani su kapaciteti sigurnosnih snaga, ali rezultati nisu bili održivi 36. – 62.

Misije su djelovale u složenom kontekstu i, iako sporo, ojačale su kapacitete sigurnosnih snaga 37. – 48.

Obje su misije radile na postizanju održivosti, ali s malo uspjeha 49. – 54.

ESVD nije utvrdio odgovarajuće pokazatelje za praćenje rezultata misija 55. – 56.

Praćenje i evaluacija aktivnosti misija nisu bili prikladni te nisu bili usmjereni na učinak 57. – 60.

Dionici i korisnici imali su pozitivno mišljenje o aktivnostima misija i o njihovoj koordinacijskoj ulozi 61. – 62.

3

Zaključci i preporuke 63. – 69.

Prilog I. – Tekuće misije i operacije ZSOP-a

Prilog II. – Izvadci iz Odluke Vijeća (ZVSP) 2016/1172 (Niger) i Odluke Vijeća (ZVSP) 2017/50 (Mali)

Prilog III. – Pregled napretka misije ZSOP-a u Nigeru u ispunjavanju zadaća koji je sastavio Sud

Prilog IV. – Pregled napretka misije ZSOP-a u Maliju u ispunjavanju zadaća koji je sastavio Sud

Odgovori Europske službe za vanjsko djelovanje i Komisije

4

POJMOVNIK I POKRATE

CIVCOM Odbor za civilne aspekte upravljanja kriznim situacijama, savjetodavno tijelo koje je uspostavilo Vijeće i koje pruža informacije, iznosi preporuke i daje savjete o civilnim aspektima upravljanja kriznim situacijama.

CMC Koncept upravljanja krizama. Njegova je svrha analizirati i predlagati mogućnosti za ZSOP, opisivati njihovu svrhu i ciljeve te uobličiti moguće ciljeve i opseg misije ZSOP-a EU-a.

CONOPS Koncept operacije. Planski dokument u kojem se utvrđuje mandat određene misije i u kojem se politička namjera prenosi u smjernice na način da se navodi koje je mjere potrebno provesti kako bi se ostvarila misija.

CPCC Služba za planiranje i vođenje civilnih operacija, odjel unutar ESVD-a koji planira, usmjerava, koordinira, savjetuje, podupire, nadgleda i preispituje civilne misije ZSOP-a. CPCC izrađuje ključne dokumente kojima se osmišljava i planira misija, odnosno koncept operacije i plan operacije.

ESVD Europska služba za vanjsko djelovanje, diplomatska služba Europske unije. ESVD pomaže šefu vanjskih poslova EU-a – visokom predstavniku za vanjske poslove i sigurnosnu politiku – u provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike Unije.

EU Europska unija

FPI Služba za instrumente vanjske politike. Osnovna je zadaća Službe za instrumente vanjske politike voditi niz aktivnosti u području vanjske politike EU-a te ona upravlja operacijama i njihovim financiranjem. Služba za instrumente vanjske politike jedna je od službi Europske komisije i surađuje s ESVD-om.

GIZ Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (Njemačka agencija za međunarodnu suradnju)

Mentorstvo, praćenje i savjetovanje

Mentoring, monitoring and advising. Mentorstvo: strukturiran prijenos znanja između mentora i osobe koja se mentorira na temelju utvrđenog plana. Praćenje: promatranje, procjenjivanje i izvješćivanje o uspješnosti osobe koja se mentorira vodeći računa o cilju održavanja tečajeva za osposobljavanje snaga unutarnje sigurnosti. Savjetovanje: potpora čiji je cilj omogućiti da osobe koje se mentoriraju mogu samostalno održavati tečajeve osposobljavanja.

MINUSMA Višedimenzionalna integrirana misija Ujedinjenih naroda za stabilizaciju u Maliju, koja u prvom redu radi na zadaćama kao što su jamčenje sigurnosti, stabilizacije i zaštite civila, pružanje potpore nacionalnom političkom dijalogu i pomirenju te pružanje pomoći u ponovnoj uspostavi državne vlasti, ponovnoj izgradnji sigurnosnog sektora te promicanju i zaštiti ljudskih prava u zemlji.

5

MIP Provedbeni plan misije. Dokument u kojem se navodi koje je aktivnosti i projekte potrebno provesti kako bi određena misija ispunila svoje zadaće.

Misija EUCAP Misija Europske unije za izgradnju kapaciteta (poznato i kao misija za „izgradnju sposobnosti”)

Misija EUTM Misija Europske unije za osposobljavanje: multinacionalna misija za vojno osposobljavanje sa sjedištem u Bamaku u Maliju koja osposobljava i savjetuje vojne snage Malija.

Operativni centri žandarmerije

Stalna tijela u Nigeru koja su uspostavljena u svrhu praćenja događanja u regiji, pružanja resursa za ophodnje, prikupljanja informacija, obavještavanja relevantnih tijela o tim informacijama i pružanja odgovora na krizne situacije.

OPLAN Plan operacije. Dokument u kojem se utvrđuju ciljevi i zadaće određene misije.

Pravila za primjenu

Pravila za primjenu Financijske uredbe. Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije („Pravila za primjenu Financijske uredbe”) i njezine izmjene.

PSO Politički i sigurnosni odbor. Ovaj odbor prati unutarnje stanje, preporučuje Vijeću strateške pristupe i mogućnosti u okviru politika, pruža smjernice CIVCOM-u i jamči politički nadzor nad operacijama upravljanja kriznim situacijama i njihovo strateško usmjeravanje. Politički i sigurnosni odbor čine veleposlanici država članica EU-a koji su smješteni u Bruxellesu, a njime predsjedaju predstavnici iz Europske službe za vanjsko djelovanje.

Regionalni operativni centri

Privremena tijela u Nigeru čiji je cilj povezati službenike guvernata i obrambenih i sigurnosnih snaga u Nigeru s tijelima zaduženima za civilnu zaštitu, vatrogasnim službama, službama za zaštitu okoliša i carinskim službama kako bi zajedno radili na rješavanju kriznih situacija prouzročenih terorističkim napadima, organiziranim kriminalom i prirodnim katastrofama.

Snage unutarnje sigurnosti

Policija, žandarmerija i nacionalna garda

Sud Europski revizorski sud

UUKP Uprava za upravljanje krizama i planiranje, odjel unutar ESVD-a koji je zadužen za političko-strateško planiranje civilnih misija ZSOP-a. Uloga je UUKP-a zajamčiti usklađenost i djelotvornost misija, kao i uspostavljati partnerstva u okviru ZSOP-a, osmišljavati politike i koncepte te razvijati kapacitete. UUKP je zadužen za strateško planiranje novih misija ZSOP-a i provedbu strateških preispitivanja postojećih misija ZSOP-a.

6

Visoki predstavnik / potpredsjednik

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednik Europske komisije

ZSOP Zajednička sigurnosna i obrambena politika

ZVSP Zajednička vanjska i sigurnosna politika

7

SAŽETAK

I. Nesigurnost u Sahelu u zapadnoj Africi nepovoljno utječe i na razvoj tamošnjih zemalja i

na interese Europske unije (EU). Zajednička sigurnosna i obrambena politika (ZSOP)

instrument je EU-a čiji je cilj pružiti odgovor na izazove koji proizlaze iz oružanih sukoba,

političke nestabilnosti, terorizma, organiziranog kriminala i nezakonitih migracija. EU u

sklopu ZSOP-a provodi civilne misije u Nigeru i Maliju u okviru kojih se pružaju usluge

osposobljavanja, savjeti i oprema s ciljem jačanja kapaciteta nacionalnih snaga zaduženih za

unutarnju sigurnost.

II. Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) uspostavila je u ime država članica EU-a

misije EU-a za izgradnju kapaciteta (EUCAP) u Sahelu, i to u Nigeru (2012.) i u Maliju (2014.),

te upravlja njihovim aktivnostima i planira ih, dok Komisija upravlja njihovim proračunima,

koje financira EU (69,46 milijuna eura za Niger za razdoblje 2012. – 2017. i 66,48 milijuna

eura za Mali za razdoblje 2014. – 2017.). Svaka misija ima voditelja misije koji je zadužen za

aktivnosti u relevantnoj zemlji. Više od polovice osoblja misija čini upućeno osoblje čije plaće

isplaćuju države članice EU-a. Plaće preostalog osoblja isplaćuju se iz proračuna misija.

III. Sud je ispitao kako su misije ZSOP-a u Sahelu uspostavljene i kako se njima upravljalo,

kako su djelovale te jesu li uspješno ojačale kapacitete snaga zaduženih za unutarnju

sigurnost u Nigeru i Maliju. Revizori Suda obavili su razgovore s osobljem ESVD-a, Komisije,

dviju misija ZSOP-a u Sahelu, nacionalnih tijela i snaga unutarnje sigurnosti u Nigeru i Maliju,

kao i s nizom dionika.

IV. Zaključeno je da su misije doprinijele jačanju kapaciteta snaga zaduženih za unutarnju

sigurnost, ali i da su složenost konteksta u kojem su misije djelovale i operativni nedostatci

usporavali napredak. Sud je utvrdio da osoblju misija nisu pružene odgovarajuće praktične

smjernice i, u slučaju misije ZSOP-a, da osoblje nije u dostatnoj mjeri osposobljeno prije

razmještanja. ESVD i Komisija nisu pružili dostatnu potporu te su u nekim slučajevima

primijenili postupke koji nisu bili prilagođeni radnim uvjetima na terenu.

V. U objema je misijama velik broj radnih mjesta ostajao nepopunjen: u prosjeku su bile

popunjene tek tri četvrtine raspoloživih radnih mjesta. Postupci zapošljavanja bili su

dugotrajni i često neuspješni. Osoblje iz država članica EU-a u pravilu se upućivalo na

8

razdoblje od najviše dviju godina. Za misije ZSOP-a u Sahelu određuju se dvogodišnji mandati

i godišnji proračuni. Zbog svega toga smanjena je operativna učinkovitost misija jer se ne

potiče srednjoročno ili dugoročno planiranje. Istodobno, iako nije planirano da misije

postanu stalna tijela u zemljama domaćinima, trenutačno nisu jasno određeni koraci prema

izradi izlazne strategije.

VI. Sud je utvrdio da su misije radile na postizanju održivosti svojih aktivnosti, ali s malo

uspjeha. Razlog tomu djelomično je ležao u nedostatnom preuzimanju odgovornosti u

zemljama domaćinima, a djelomično u tome što misije nisu posvetile dovoljno resursa

jamčenju održivosti i daljnjem praćenju praktične primjene znanja stečenog tijekom

osposobljavanja i uporabe opreme koja je stavljena na raspolaganje.

VII. Za misije nisu utvrđeni zadovoljavajući pokazatelji uspješnosti te one tijekom razdoblja

obuhvaćenog revizijom nisu na prikladan način pratile i evaluirale mjeru u kojoj su zadaće

ispunjene. Procjene učinka koje je izrađivao ESVD nisu bile povezane s praćenjem i

evaluacijom.

VIII. Sud je utvrdio da su misije imale važnu ulogu u jačanju kapaciteta snaga zaduženih za

unutarnju sigurnost u Nigeru i Maliju, kao i u pružanju potpore drugim aktivnostima EU-a i

njegovih država članica. Drugi donatori, države članice EU-a, nacionalna tijela i korisnici

potpore u okviru misija ZSOP-a u Nigeru i Maliju ocijenili su aktivnosti misija općenito

pozitivnima.

IX. Sud ESVD-u i Komisiji preporučuje sljedeće:

- poduzimanje mjera za povećanje operativne učinkovitosti misija

- povećanje stope popunjenosti radnih mjesta u misijama

- utvrđivanje mandata i proračuna koji su prilagođeni aktivnostima i koji omogućuju

predviđanje izlazne strategije

- stavljanje većeg naglaska na održivost

- poboljšanje pokazatelja, praćenja i evaluacije.

9

UVOD

Niger i Mali u Sahelu

1. Niger i Mali nestabilne su države smještene u zapadnoj Africi. Riječ je o mladim

parlamentarnim demokracijama sa slabim gospodarstvima i javnim upravama u razvoju. Na

ljestvici indeksa ljudskog razvoja iz 2016. Niger i Mali zauzimali su redom 187. i 175. od

188 mjesta te se njihova stanovništva ubrajaju među najsiromašnija na svijetu. Po veličini su

Niger i Mali šesta i osma najveća zemlja u Africi, a nalaze se u južnom dijelu pustinje Sahare.

Brojni migranti prolaze tim dvjema zemljama na putu prema svojem konačnom odredištu.

2. Unatoč mirovnom sporazumu potpisanom u lipnju 2015. i prisutnosti stranih mirovnih

snaga u sjevernom Maliju, i dalje su aktivne skupine ekstremista te se nacionalne sigurnosne

snage suočavaju s nizom izazova. Nastavlja se bilježiti velik broj žrtava te su teroristički

napadi i dalje brojni. Sigurnost Nigera ugrožena je nestabilnošću u njegovim susjednim

državama Libiji, Nigeriji i Maliju. Vlada se suočava s izazovima kao što su borba protiv

trgovaca ljudima i drugih nezakonitih aktivnosti.

3. EU je u ožujku 2011. donio Strategiju za razvoj i sigurnost u području Sahela, koja polazi

od pretpostavke da se razvoj i sigurnost uzajamno nadopunjuju te da je za pitanja s kojima se

ta regija suočava potreban regionalan odgovor. Na temelju dogovora iz 2014. Niger, Mali,

Mauritanija, Čad i Burkina Faso uspostavili su regionalnu organizaciju, „skupinu pet zemalja”

(G5), s ciljem jačanja suradnje u području razvoja i sigurnosti u Sahelu (vidi zemljovid). EU

podupire tu inicijativu u područjima od zajedničkog interesa kao što su sigurnost, kontrola

migracija, borba protiv terorizma, humanitarno stanje i razvoj.

10

Zemljovid – Skupina zemalja G5 u Sahelu

Izvor: Eurostat.

Civilne misije ZSOP-a

4. Zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom EU-a (ZSOP) utvrđuju se strukture i

mogućnosti Unije u područjima obrane i upravljanja krizama te ona čini važan dio zajedničke

vanjske i sigurnosne politike EU-a (ZVSP)1. Na temelju zajedničke sigurnosne i obrambene

politike, koja je uređena člancima 42. – 46. Ugovora o Europskoj uniji, u inozemstvu se

raspoređuju misije2 u svrhe očuvanja mira, sprječavanja sukoba i jačanja međunarodne

sigurnosti u skladu s načelima iz Povelje Ujedinjenih naroda.

1 U okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. za ZVSP izdvojeno je 2076 milijuna eura.

2 „Misija” je službeni naziv kojim se ESVD služi za definiranje neovisnih pravnih subjekata koji su privremeno uspostavljeni u kriznim situacijama.

Uporabom granica, imena i naziva na ovom zemljovidu ne upućuje se na to da ih Europska unija službeno podržava ili prihvaća.

Administrativne granice: ©

Izrada zemljovida:

Mauritanija

Čad

Burkina Faso

MaliNiger

11

5. EU je od 2003. godine3 pokrenuo 22 civilne misije ZSOP-a u trećim zemljama diljem

svijeta. Djelovanje deset misija koje su u veljači 2018. još uvijek bile u tijeku ponajprije je

usmjereno na izgradnju kapaciteta i jačanje vladavine prava u zemljama domaćinima. U

okviru većine tih misija pruža se potpora u područjima reforme sigurnosnog sektora i dobrog

upravljanja, primjerice misijama EULEX4 Kosovo5 i EUPOL6 Afganistan7. Preostale misije

djeluju i u drugim područjima kao što su borba protiv organiziranog kriminala, borba protiv

terorizma i upravljanje granicama (misija ZSOP-a u Maliju), a u novije vrijeme i upravljanje

nezakonitim migracijama (misija ZSOP-a u Nigeru). EU trenutačno provodi i šest vojnih

operacija, koje se ne financiraju iz proračuna EU-a, već ih izravno financiraju države članice.

Prilog I. sadržava pregled civilnih misija ZSOP-a i vojnih operacija.

6. Za civilne misije ZSOP-a odgovoran je visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i

sigurnosnu politiku / potpredsjednik Europske komisije. ESVD upravlja radom misija pod

odgovornošću visokog predstavnika / potpredsjednika, dok Služba Europske komisije za

instrumente vanjske politike (FPI) upravlja njihovim proračunima. Uprava za upravljanje

krizama i planiranje (UUKP) unutar ESVD-a zadužena je za političko i strateško planiranje

misija te izrađuje koncepte upravljanja krizama za nove misije ZSOP-a. Služba za civilno

planiranje i provođenje (CPCC) odjel je ESVD-a koji je odgovoran za uspostavu i održavanje

misija, pri čemu je ravnatelj te službe ujedno zapovjednik civilne operacije.

7. Države članice EU-a odlučuju o uspostavi i zaključivanju civilnih misija ZSOP-a u okviru

Vijeća. One utvrđuju ciljeve i mandate misija, odobravaju njihove planove rada i odlučuju o

tome hoće li i na koje razdoblje obnoviti njihove mandate. Vijeće u suradnji s Europskim

3 ESVD je prvu misiju ZSOP-a pokrenuo 2003. godine (Policijska misija EU-a u Bosni i Hercegovini).

4 Misija EU-a za uspostavu vladavine prava.

5 Europski revizorski sud (Sud) objavio je 2012. godine tematsko izvješće o misiji EULEX (tematsko izvješće br. 18/2012 „Pomoć Europske unije Kosovu za uspostavu vladavine prava” (http://eca.europa.eu)).

6 Policijska misija EU-a.

7 Sud je 2015. godine objavio tematsko izvješće o misiji EUPOL (tematsko izvješće br. 7/2015 „Policijska misija Europske unije u Afganistanu: neujednačeni rezultati” (http://eca.europa.eu)).

12

parlamentom također određuje proračune misija. U okviru 1. opisuje se postupak od

utvrđivanja krizne situacije do uspostave misije, dok se na slici 1. prikazuje način na koji se

planiraju misije.

Okvir 1. – Postupak od utvrđivanja kriznih situacija do uspostave civilnih misija ZSOP-a

1. Nakon što ESVD i države članice EU-a utvrde kriznu situaciju, Vijeće u suradnji s Komisijom,

službenicima ESVD-a zaduženima za predmetno zemljopisno područje (GEO-DESK) i relevantnim

odjelima ESVD-a izrađuje politički okvir za pristup krizama (PFCA). U tom se dokumentu utvrđuje

politički kontekst, opisuje narav krizne situacije, iznose razlozi za djelovanje EU-a te navode

dostupni i najprikladniji instrumenti za odgovor EU-a.

2. Političke smjernice i upute koje dostave države članice EU-a (koje se prosljeđuju posredstvom

Političkog i sigurnosnog odbora (PSO) i Vijeća) prenose se u niz planskih dokumenata i odluka

Vijeća u okviru procesa nazvanog „postupci za upravljanje kriznim situacijama”.

3. Ako Vijeće odluči da će uspostaviti civilnu misiju ZSOP-a, UUKP prikuplja činjenice u vezi s kriznim

područjem i sastavlja koncept upravljanja krizama (CMC).

4. CPCC zatim izrađuje ključne dokumente u kojima se osmišljava i planira misija: koncept operacije

(CONOPS), u kojem se utvrđuje mandat misije, i plan operacije (OPLAN), u kojem se utvrđuju

njezine zadaće i očekivani rezultati. Na operativnoj razini primjenjuje se provedbeni plan misije

(MIP) u koji su pretočeni ciljevi i zadaće utvrđeni u planu operacije. U provedbenom planu misije

detaljno se iznose aktivnosti i projekti koji će se provesti kako bi se ispunile zadaće.

13

Slika 1. – Planiranje civilnih misija ZSOP-a

Izvor: ESVD.

8. CPCC planira i osmišljava kontekst u kojem misije djeluju te definira aktivnosti i

pokazatelje uspješnosti. Osim toga, Službi za instrumente vanjske politike (FPI) pruža

informacije u vezi s proračunima misija, a UUKP-u pruža potporu u pripremi redovitih

strateških preispitivanja ostvarenog napretka. Središnji ured CPCC-a u Bruxellesu ima

68 članova osoblja. Za vodstvo na operativnoj razini na terenu zadužen je voditelj misije.

Mnogi članovi osoblja u misijama upućeni su iz država članica EU-a. Država članica koja

upućuje članove osoblja isplaćuje njihove plaće, a iz proračuna misije EU-a financira se

dodatna dnevna naknada i naknada za rizik. Ugovorno osoblje izravno zapošljavaju misije te

njegovi članovi uglavnom djeluju u područjima financija, logistike, sigurnosti i administracije.

POLITIČKA RAZINA

STRATEŠKA RAZINA

OPERATIVNA RAZINA

Vijeće CPCC

MIP„živi” dokument

Aktivnosti

MISIJA

Vijeće

PFCA CMC

Sveobuhvatna analiza stanja

Mandat ZSOP-a

GEO DESK

UUKP

CONOPS OPLAN

Operativne smjernice

Zadaće

CPCC CPCC Zakl

juči

vanj

e m

isije

Likvidacija

14

Misije ZSOP-a u Nigeru i Maliju

9. EU svoju strategiju u području Sahela provodi s pomoću civilnih misija ZSOP-a i vojnih8

operacija te drugih instrumenata EU-a9. EU je uspostavio misije u Nigeru i Maliju kao

odgovor na prijetnje kojima se ugrožavaju razvoj i unutarnja sigurnost Sahela, kao i sigurnost

EU-a. Cilj je bio doprinijeti jačanju kapaciteta nacionalnih snaga zaduženih za unutarnju

sigurnost, i to osposobljavanjem te pružanjem savjeta i opreme. Osoblje misija ZSOP-a u

Sahelu nema izvršnu funkciju pri pružanju te potpore10. Ono radi na izgradnji kapaciteta

snaga unutarnje sigurnosti (policija, žandarmerija, nacionalna garda) u zemljama

domaćinima. U Nigeru to uključuje i vojsku u mjeri u kojoj ona igra ulogu u unutarnjoj

sigurnosti.

10. Vijeće je uspostavilo misiju ZSOP-a u Nigeru (EUCAP Sahel Niger) 2012. godine „za

pružanje potpore u izgradnji sposobnosti sigurnosnih čimbenika Nigera za borbu protiv

terorizma i organiziranog kriminala”11. Države članice EU-a proširile su 2015. mandat te

misije kako bi se njime obuhvatilo pružanje pomoći Nigeru u provedbi kontrole te borbi i

prikupljanju informacija u području nezakonitih migracija. Glavni ured, u kojem se popunjava

većina od 169 radnih mjesta raspoloživih u okviru misije12, smješten je u glavnom gradu,

Niameyu. U okviru misije 2016. godine otvoren je područni ured u Agadezu u Sahari. Glavni

su ciljevi misije sljedeći:

8 Misija Europske unije za osposobljavanje u Maliju (EUTM) operacija je za vojno osposobljavanje sa sjedištem u Bamaku u Maliju, a cilj joj je osposobljavati i savjetovati vojne snage Malija.

9 Ponajprije Instrument za doprinos stabilnosti i miru, Europski razvojni fond, Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku i humanitarna pomoć.

10 Članovi osoblja u misiji koji imaju izvršnu ulogu imaju ovlasti na temelju kojih mogu izravno djelovati u ime zemlje domaćina. U misiji koja po svojoj naravi nije izvršna članovi osoblja pružaju potporu zemlji domaćinu u savjetodavnoj ulozi.

11 Članak 1. Odluke Vijeća 2012/392/ZVSP od 16. srpnja 2012. o misiji ZSOP-a Europske unije u Nigeru (EUCAP Sahel Niger) (SL L 187, 17.7.2012., str. 48.).

12 Broj članova osoblja (upućeno, međunarodno ugovorno i lokalno osoblje) predviđen proračunom 2016./2017. godine. Više od polovice međunarodnog osoblja u misiji ZSOP-a u Nigeru francuskog je podrijetla (53 %), nakon čega slijedi osoblje rumunjskog (15 %) i belgijskog (8 %) podrijetla.

15

- osposobljavati osoblje u ključnim sektorima uključujući forenziku, taktičke i tehničke

intervencije te obučiti pripadnike snaga unutarnje sigurnosti da samostalno

osposobljavaju osoblje

- pružati savjete snagama unutarnje sigurnosti o osmišljavanju i organizaciji tečajeva

- pomoći snagama unutarnje sigurnosti da surađuju (interoperabilnost) i koordiniraju svoj

rad

- pružati opremu kao što su zemljovidi udaljenih područja, softver za ljudske resurse,

terenska vozila, policijski forenzički alati i mobilne radionice

- pružati potporu u preispitivanju nigerskog zakonodavstva o nezakonitim migracijama i

povezanom organiziranom kriminalu.

11. Vijeće je uspostavilo misiju ZSOP-a u Maliju (EUCAP Sahel Mali) 2014. godine te ona ima

za cilj „omogućiti vlastima Malija da ponovno uspostave i održe ustavni i demokratski

poredak kao i uvjete za dugoročan mir u Maliju te da ponovno uspostave i održe autoritet i

legitimitet države na cjelokupnom državnom području Malija učinkovitim prerazmještanjem

njegove administracije”13. Osoblje misije ZSOP-a u Maliju, koja obuhvaća 194 radnih

mjesta14, djeluje u glavnom gradu Bamaku. Neke su od glavnih aktivnosti te misije:

- reforme politika i izgradnja kapaciteta s ciljem unaprjeđenja vještina upravljanja

granicama

- preispitivanje programa osposobljavanja i osposobljavanje u područjima operativnog

upravljanja i upravljanja ljudskim resursima, profesionalne etike, javnog reda,

13 Članak 2. Odluke Vijeća 2014/219/ZVSP od 15. travnja 2014. o misiji ZSOP-a Europske unije u Maliju (EUCAP Sahel Mali) (SL L 113, 16.4.2014., str. 21.).

14 Broj članova osoblja (upućeno, međunarodno ugovorno i lokalno osoblje) predviđen proračunom 2017. godine. Međunarodno osoblje u misiji ZSOP-a u Maliju najvećim je dijelom iz četiriju država članica EU-a: Francuske (30 %), Rumunjske (19 %), Belgije (13 %) i Njemačke (10 %).

16

obavještajnih tehnika, profesionalnih intervencija, djelovanja kriminalističke policije,

borbe protiv terorizma te ljudskih prava i rodnih pitanja

- ustrojavanje mobilnih timova za osposobljavanje i procjenjivanje u svrhu pristupa

udaljenim regijama.

12. U prilogu II. opisuju se mandati i ciljevi koje je Vijeće utvrdilo za predmetne dvije misije u

Sahelu. U tablici 1. donosi se pregled ključnih značajki tih dviju misija.

Tablica 1. – Sličnosti i razlike: misija ZSOP-a u Nigeru i misija ZSOP-a u Maliju

Obje misije Niger Mali

Početak djelovanja 2012. 2014. Trajanje mandata 2 godine s mogućnošću

obnove

Glavni korisnici Snage unutarnje sigurnosti: – policija – žandarmerija – nacionalna garda

Uključuje i oružane snage Nigera u području unutarnje sigurnosti

Središnji ured Glavni grad Niamey Bamako Područni ured Agadez Broj raspoloživih radnih mjesta

169 194

Sigurnosni izazovi koji čine glavne prioritete za misiju

– prisutnost terorističkih skupina – nesigurne granice – nezakonite migracije – širenje radikalizacije

– povratak državljana Nigera iz Libije – dostupnost oružja – nezakonita trgovina i krijumčarske mreže – Boko Haram / teroristi pokajnici

– slaba država i gubitak kontrole nad određenim dijelovima malijskog teritorija – prisutnost krijumčara – korupcija – organizirani kriminal – nedostatak povjerenja između stanovništva i snaga unutarnje sigurnosti

13. Vijeće je odobrilo iznos od 69,46 milijuna eura za misiju ZSOP-a u Nigeru u razdoblju od

srpnja 2012. do srpnja 2017. i iznos od 66,48 milijuna eura za misiju ZSOP-a u Maliju u

razdoblju od travnja 2014. do siječnja 2017. Od tih su iznosa obje misije iskoristile 53 %

sredstava za troškove osoblja, dok je 19 % (Niger) i 24 % (Mali) preostalih sredstava

upotrijebljeno za pokrivanje tekućih troškova, kao što su najam, osiguranje, troškovi

17

sigurnosti i troškovi za automobile (vidi grafikon 1.). Misije su redom iskoristile 77 %15 i

67 %16 navedenih zbirnih proračuna.

Grafikon 1. – Vrsta rashoda za misije ZSOP-a u Nigeru i Maliju

Izvor: Europska komisija.

Noviji razvoj događaja

14. Od 2015. godine civilne misije ZSOP-a bave se sve širim rasponom zadaća kao odgovor na

sigurnosno okruženje koje se mijenja. Jedan je primjer stavljanje većeg naglaska na jačanje

kapaciteta u području borbe protiv terorizma i uvođenje aktivnosti povezanih s

prikupljanjem i razmjenom informacija u području migracija. Pri predstavljanju „Globalne

strategije EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku” 2016. godine aktualna visoka predstavnica za

vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednica Komisije naglasila je ključnu važnost

jačanja civilnih sposobnosti u trećim zemljama17.

15. U „Provedbenom planu za sigurnost i obranu”18 visoka predstavnica / potpredsjednica

pozvala je države članice EU-a „na dogovor oko preispitivanja struktura i mogućnosti za

15 Izvor: nacrti financijskih izvještaja za prve tri godine. Revizija za četvrtu godinu obavljena je u siječnju 2018., a revizija za petu godinu u proljeće 2018. Financijski izvještaji nisu bili dostupni u vrijeme u koje je Sud provodio svoju reviziju.

16 Iznosi se temelje na nacrtima financijskih izvještaja za prve dvije godine.

17 Globalna strategija Europske unije za sigurnost i obranu, str. 50.

18 Globalna strategija EU-a: provedbeni plan za sigurnost i obranu, 17. studenoga 2016.

53%

3%

19%

9%14%

2%

Misija ZSOP-a u Nigeru: ukupna iskorištena proračunska sredstva u

postotcima

Osoblje

Rashodi za službena putovanja

Tekući rashodi

Projekti

Kapitalni rashodi

Nepredviđeni troškovi

53%

2%

24%

4% 17%

Misija ZSOP-a u Maliju: ukupna iskorištena proračunska sredstva u

postotcima

Osoblje

Rashodi za službena putovanja

Tekući rashodi

Projekti

Kapitalni rashodi

18

planiranje i provođenje misija ZSOP-a”19. Vijeće ju je u studenome 2017. pozvalo da

predstavi sljedeće korake u razvoju civilnih sposobnosti kako bi se do 2018. dogovorio pakt20

za civilni ZSOP21. Riječ je o procesu u tri koraka koji započinje izradom dokumenta za

raspravu okrenutog budućnosti, nakon kojeg slijedi plan razvoja civilnih sposobnosti, dok

pakt omogućuje svim dionicima (ponajprije državama članicama) da se posvete procesu

jačanja civilnih misija ZSOP-a.

16. Vijeće je pozvalo visoku predstavnicu / potpredsjednicu da do svibnja 2018. uspostavi

„temeljnu sposobnost reagiranja”22 koja bi se sastojala od ojačane platforme za potporu

misijama23, kao i sredstava uloženih u postojeće misije. Naglašavanje važnosti civilnih misija

ZSOP-a dovelo je do dodjele dodatnih resursa ESVD-u od 2018. godine s ciljem jačanja

potpore za civilne misije ZSOP-a.

OPSEG REVIZIJE I REVIZIJSKI PRISTUP

17. Revizijom su obuhvaćene dvije civilne misije ZSOP-a koje je EU uspostavio s ciljem jačanja

kapaciteta snaga zaduženih za unutarnju sigurnost u Nigeru i Maliju24. Sud je postavio

sljedeća pitanja:

19 Ibid, str. 5.

20 Potvrđen u zaključcima Vijeća od 22. siječnja 2018.: „Trebalo bi utvrditi dodanu vrijednost civilnog ZSOP-a u okviru integriranog pristupa EU-a vanjskim sukobima i krizama u cijelom ciklusu sukoba i trebalo bi ispuniti zahtjeve u vezi s civilnim sposobnostima u paktu za civilni ZSOP u 2018.”

21 Zaključci Vijeća o sigurnosti i obrani u okviru globalne strategije EU-a, 13. studenoga 2017., str. 9.

22 Ibid, točka 15.

23 Platformu za potporu misijama čine članovi osoblja u središnjem uredu ESVD-a, a njezina je svrha centralizirati aktivnosti potpore koja se pruža civilnim misijama (npr. informacijska tehnologija, financije i ljudski resursi).

24 Sud je objavio dva tematska izvješća o civilnim misijama ZSOP-a, prvo 2012. (EULEX u Kosovu), a drugo 2015. godine (EUPOL u Afganistanu). Preporuke iznesene u tim dvama izvješćima važeće su i za misije ZSOP-a u Sahelu. ESVD je u svojim odgovorima na preporuke Suda naveo da prihvaća te preporuke.

19

- Je li ESVD dobro isplanirao i proveo misije ZSOP-a u Sahelu?

- Jesu li zahvaljujući misijama ZSOP-a u Sahelu ojačani kapaciteti sigurnosnih snaga u Nigeru

i Maliju?

18. Revizijom je obuhvaćeno razdoblje od uspostave misija te je ona uključivala posjete

Nigeru i Maliju u rujnu 2017.

19. Revizija je započeta pregledom strategija, politika, planova i izvješća o provedbi. Nakon

toga revizori Suda sastali su se s osobljem zaduženim za upravljanje misijama iz Bruxellesa,

odnosno osobljem ESVD-a, CPCC-a i UUKP-a, kao i osobljem Glavne uprave Komisije za

međunarodnu suradnju i razvoj te njezine Službe za instrumente vanjske politike. Također su

obavljeni razgovori s predstavnicima Odbora za civilne aspekte upravljanja kriznim

situacijama (CIVCOM) iz četiriju država članica EU-a25, posebnim predstavnikom EU-a za

Sahel i bivšim voditeljem misije ZSOP-a u Nigeru.

20. Revizori Suda posjetili su i Niger i Mali, obavili razgovore s osobljem obaju misija

(uključujući osoblje u područnom uredu u Agadezu u Nigeru) te predstavnicima nacionalnih

tijela i snaga unutarnje sigurnosti. Također su se sastali s relevantnim delegacijama EU-a i

predstavništvima četiriju država članica26 u Nigeru i Maliju, kao i Sjedinjenih Američkih

Država, Japana i Kanade. Obavljeni su razgovori s međunarodnim organizacijama i

donatorima uključenima u sigurnosni sektor, kao što su višedimenzionalna integrirana misija

Ujedinjenih naroda za stabilizaciju u Maliju (MINUSMA), misija EU-a za osposobljavanje u

Maliju, CiviPol, Expertise France, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit

(GIZ) i Međunarodna organizacija za migracije.

21. Pregledana je dokumentacija i obavljeni su terenski posjeti za 46 od ukupno 446 tečajeva

osposobljavanja održanih u Nigeru i 16 od ukupno 135 tečajeva osposobljavanja održanih u

Maliju, 12 projekata pokrenutih radi nabave opreme ili obnove prostorija za osposobljavanje

snaga unutarnje sigurnosti u Nigeru i devet projekata u Maliju. Pregledom su također

25 Belgija, Njemačka, Španjolska i Francuska.

26 Belgija, Njemačka, Francuska i Nizozemska.

20

obuhvaćene aktivnosti pružanja savjetodavnih usluga koje je osoblje misija provodilo u

zemljama domaćinima.

OPAŽANJA

Pružanje odgovora EU-a na potrebe sigurnosnih snaga u pogledu izgradnje kapaciteta

otežali su operativni nedostatci

22. Sud je ispitao kako su Vijeće, ESVD, Komisija i osoblje u Nigeru i Maliju uspostavili i

provodili predmetne dvije misije te upravljali tim misijama. Sud je procijenio je li ESVD:

(a) uzeo u obzir iskustva stečena tijekom prethodnih misija ZSOP-a

(b) predvidio dovoljno ljudskih i logističkih resursa za misije

(c) pružao dovoljno praktičnih smjernica i dostatno osposobio članove osoblja misija prije

njihova razmještanja

(d) primjenjivao prikladne administrativne postupke

(e) odgovarajuće planirao misije.

Pri uspostavi misije ZSOP-a u Maliju ESVD je iskoristio iskustva stečena tijekom misije

ZSOP-a u Nigeru

23. Prije uspostave misija ESVD i Komisija posjetili su Niger i Mali kako bi procijenili potrebe

tamošnjih snaga unutarnje sigurnosti u pogledu izgradnje kapaciteta. S procjenom potreba u

Nigeru započelo se u siječnju 2012. te je ESVD do ožujka 2012. pripremio detaljan prijedlog u

obliku koncepta upravljanja krizama. S obzirom na užurbanu uspostavu misije tijekom

njezinih prvih 18 mjeseci dolazilo je do logističkih i operativnih problema (vidi okvir 2.).

21

Okvir 2. – Pravne poteškoće koje su se javljale tijekom prvog mandata misije ZSOP-a u Nigeru

1. Bilo je potrebno 18 mjeseci da misija dobije status pravnog subjekta, što znači da je voditelj misije

potpisivao sve dokumente u vlastito ime te snosio financijsku i pravnu odgovornost.

2. Za fazu uspostave misije nije bio dodijeljen poseban proračun te je ona dobivala vrlo malo

administrativne i logističke potpore iz Bruxellesa. Nije bilo moguće zapošljavati sigurnosno

osoblje, zbog čega je provedba aktivnosti započela sporo, narušena je vjerodostojnost misije te je

osoblje izloženo većim sigurnosnim rizicima. Tijekom prvih šest mjeseci članovi osoblja svoj su

posao obavljali u hotelima u kojima su bili smješteni. Nisu raspolagali računalima, uredima ni

mobilnim telefonima. Tijekom prve financijske godine ugovori u procijenjenoj vrijednosti od

554 000 eura27 koji su se odnosili na smještaj i tekuće troškove sklopljeni su bez provedbe

odgovarajućeg postupka javne nabave.

24. ESVD je 2014. godine uspostavio misiju ZSOP-a u Maliju kao pravni subjekt28, zahvaljujući

čemu se u okviru te nove misije izbjeglo brojne probleme koji su se pojavili tijekom misije

ZSOP-a u Nigeru. ESVD je na temelju iskustva stečenog u Nigeru zajamčio da:

- osoblje odmah po uspostavi misije ostvaruje povlastice na koje diplomati imaju pravo

- Vijeće odobri početni proračun za uspostavu misije kako bi se zapošljavanje

administrativnog i sigurnosnog osoblja i nabava opreme omogućili prije početka njezina

djelovanja.

Nedostatno osposobljavanje prije razmještanja i nedovoljna potpora iz središnjeg ureda

ESVD-a doveli su do kašnjenja

25. Sud je utvrdio da velik dio osoblja zaduženog za utvrđivanje projekata i pripremu

tehničkih specifikacija nije bio dovoljno upoznat s postupcima i pravilima EU-a prije dolaska u

27 Konačan iznos ovisi o ishodu raspravnog postupka s misijom ZSOP-a u Nigeru. U vrijeme revizije za predmetnu misiju još nije bila zaključena nijedna financijska godina.

28 U tematskom izvješću br. 18/2012 o misiji EULEX u Kosovu Sud je preporučio Vijeću i Komisiji da zajamče da buduće misije ZSOP-a imaju status pravnog subjekta.

22

misije u Nigeru i Maliju. To je dovelo do kašnjenja u provedbi postupaka nabave i otkazivanja

ugovora.

26. U Nigeru to, na primjer, nije bio slučaj samo u fazi uspostave (vidi okvir 2.) već i tijekom

narednih godina djelovanja te misije. U slučaju šest projekata obuhvaćenih revizijom

kupljena oprema stigla je dugo nakon što su tečajevi osposobljavanja za koje je ona bila

predviđena već održani. U pet drugih slučajeva osoblje koje je utvrđivalo potrebe u pogledu

opreme ili sastavljalo specifikacije za ugovore napustilo je misije prije nego što je roba stigla.

Novozaposleno osoblje moralo je preuzimati projekte i postupke bez potrebnog

osposobljavanja, što je vodilo do kašnjenja u provedbi aktivnosti misije.

27. Potvrdivši utvrđene nedostatke u uspostavi misija ZSOP-a, ESVD i Komisija naveli su u

svojim odgovorima na izvješće Suda o policijskoj misiji EU-a u Afganistanu da će uspostaviti

„zajednički centar za usluge za sve misije u okviru ZSOP-a” i zajamčiti „optimalno korištenje

skladištem ZSOP-a za upravljanje imovinom tekućih misija”. U vrijeme obavljanja ove revizije

to još nije bilo učinjeno. Međutim, 13. studenoga 2017. Vijeće je odobrilo uspostavu ojačane

platforme za potporu misijama koja bi trebala biti dovršena do svibnja 2018. Zahvaljujući toj

platformi nove civilne misije ZSOP-a moći će raspolagati „brzo primjenjivim sredstvima i

elementima planiranja iz država članica, kao i, ako je tako dogovoreno, specijalističkim

timovima i multinacionalnim sastavima poput Europskih žandarmerijskih snaga”. ESVD

također radi na uspostavi središnjeg skladišta koje će služiti za centraliziranu pohranu zaliha i

omogućiti njihovu brzu distribuciju, čime će se smanjiti broj postupaka javne nabave u

postojećim misijama.

23

Pravila i postupci Komisije nisu prilagođeni uvjetima u Nigeru i Maliju

28. Komisija je osoblju misija u Nigeru i Maliju dopustila da primjenjuje fleksibilne postupke

javne nabave29 zbog složenosti konteksta u kojem su morali djelovati30. Unatoč primjerni

takvih postupaka članovi osoblja koji su bili zaduženi za javnu nabavu u misijama smatrali su

da su se pravila i postupci Službe za instrumente vanjske politike često primjenjivali na način

koji nije bio prilagođen radnim uvjetima u zapadnoafričkim zemljama bez izlaza na more.

Posebice:

- Proračunsko razdoblje od jedne godine otežavalo je pripremu i dovršavanje ugovora u

regulatornim rokovima uzimajući u obzir manjak lokalnih dobavljača i duljinu vremena

potrebnog za dostavu. Povrh toga, misije su bile pod dodatnim opterećenjem zbog

zahtjeva u skladu s kojim je opremu potrebno predati korisniku unutar iste proračunske

godine (koji se primjenjivao tek od 2017. godine), posebno u Nigeru, gdje je opremu često

bilo potrebno dostaviti u regije do kojih nije bilo jednostavno organizirati prijevoz.

- Služba za instrumente vanjske politike strogo je primjenjivala pravila i postupke, što je

vodilo do otkazivanja ugovora zbog najmanje netočnosti u specifikacijama opreme ili

blagih prekoračenja proračuna.

- Zahtjev prema kojem je slične stavke potrebno grupirati u jedan ugovor (i na razini misija i

na razini korisnika) vodio je do kašnjenja jer su se nabave provodile rjeđe.

29 U slučajevima u kojima se misijama dopušta primjena fleksibilnih postupaka (tj. pregovaračkih postupaka bez prethodne objave u skladu s člankom 266. stavkom 2. i člankom 134. stavkom 1. točkom (c) Pravila za primjenu) također ih se u skladu s člankom 128. stavkom 3. točkom (b) Pravila za primjenu oslobađa od potrebe za pregovaranjem s nekoliko potencijalnih ugovornih stranaka, što je propisano uobičajenim pravilima Europske komisije (vidi članak 128. Pravila za primjenu). Primjena fleksibilnih postupaka omogućuje jednostavniju i bržu nabavu. Komisija dopušta primjenu takvih postupaka u kriznim situacijama (za definiciju vidi članak 190. stavak 2. Pravila za primjenu) nakon donošenja odluke o proglašenju krize.

30 Nakon što je Sud objavio tematsko izvješće o Kosovu, ESVD i Komisija naveli su da namjeravaju „preispitati izradu programa i postupaka javne nabave na razini Komisije kako bi zajamčili da su oni prilagođeni operativnim potrebama misije EULEX”.

24

- Obveza uporabe okvirnih sporazuma Komisije uzrokovala je probleme. U jednom slučaju

misija ZSOP-a u Nigeru naručila je opremu, ali dosegnuta je gornja granica nabave za

okvirni ugovor. Zbog toga je misija za predmetne stavke morala pokrenuti postupke javne

nabave na lokalnoj razini. U drugim slučajevima opremu za stavke kupljene na temelju

okvirnog ugovora nije bilo moguće nabaviti na lokalnoj razini.

29. Za nabave u vrijednosti većoj od 20 000 eura misije ZSOP-a u Sahelu traže prethodno

odobrenje Komisije. Taj proces traje dulje nego kad misije provode izravnu nabavu. Komisija

je prihvatila preporuku iz godišnjeg izvješća Suda za 2013. u kojoj se navodi da bi se Služba za

instrumente vanjske politike trebala pobrinuti za to da sve civilne misije ZSOP-a ispunjavaju

standarde u skladu s „procjenom iz šest aspekata”31. U skladu s time, nakon što misije

unaprijede svoje sustave kako bi ispunile zahtjeve ocjenjivača, voditeljima misija dodjeljuju

se delegirane ovlasti za odobrenje nabava, dok Komisija nastavlja provoditi provjere a

posteriori. Ubrzo nakon što je Sud posjetio predmetne misije, započelo se s provedbom

procjene iz šest aspekata za obje misije32.

Nedovoljne smjernice iz središnjeg ureda ESVD-a dovele su do nedostataka u postupcima

koji su se primjenjivali

30. Sud je ispitao smjernice koje su bile dostupne misijama i utvrdio da one nisu bile

prikladne jer su se najvećim dijelom odnosile na administrativne postupke33. Nije bilo mnogo

operativnih smjernica s primjerima dobre prakse ili standardnih obrazaca iz prethodnih

civilnih misija ZSOP-a koji bi se mogli upotrijebiti za osposobljavanje novozaposlenog osoblja.

31 Procjena ključnih procesa koju obavlja neovisni revizor (unutarnje kontrole, računovodstvo, vanjska revizija, bespovratna sredstva, javna nabava, financijski instrumenti). Svrha je tih procjena Komisiji pružiti jamstvo da misija raspolaže kapacitetima za upravljanje sredstvima EU-a u njezino ime.

32 Misija ZSOP-a u Maliju ispunila je kriterije procjene iz šest aspekata u ožujku 2018., a isto se očekuje i za misiju ZSOP-a u Nigeru do srpnja 2018.

33 U odgovoru na tematsko izvješće Suda o misiji EU-a u Afganistanu Komisija i ESVD potvrdili su da će raditi na tome da izrade „sveobuhvatne smjernice o operativnim zadaćama (kao što su procjene potreba, planiranje i praćenje zadaća te izvještavanje) i smjernice za administrativna područja (kao što su informacijske tehnologije, upravljanje financijama i imovinom te ljudski resursi) u kojima će na najbolji mogući način primijeniti iskustvo stečeno u prijašnjim misijama”.

25

Obje misije ZSOP-a u Sahelu utrošile su mnogo vremena i resursa na utvrđivanje i uvođenje

vlastitih postupaka, koji u nekim slučajevima nisu bili operativno učinkoviti.

Države članice EU-a nisu stavile na raspolaganje dovoljno osoblja za popunjavanje

raspoloživih radnih mjesta

31. Najvažnije resurse misija ZSOP-a u Sahelu čini njihovo osoblje, kako upućeno osoblje koje

financiraju države članice EU-a tako i osoblje koje su misije zaposlile lokalno i koje se

financira iz proračuna EU-a. Misije su se opetovano suočavale s problemima u popunjavanju

slobodnih radnih mjesta za upućeno osoblje. ESVD poziva države članice EU-a da predlože

kandidate za upućivanje objavom poziva na doprinos, čija je organizacija dugotrajna i skupa.

Za misiju ZSOP-a u Nigeru u razdoblju 2012. – 2016. objavljena su 24 poziva na doprinos, a za

misiju ZSOP-a u Maliju u razdoblju 2014. – 2016. objavljeno je 14 poziva. Na temelju tih

poziva na doprinos popunjena je tek polovica slobodnih radnih mjesta objavljenih za Niger i

tek dvije trećine slobodnih radnih mjesta za Mali (vidi tablice 2. i 3.). CIVCOM odlučuje koja

se radna mjesta objavljuju isključivo za upućeno osoblje, a koja se mogu popuniti i

ugovornim osobljem. Ugovorno osoblje može se zaposliti na radnim mjestima za upućeno

osoblje samo u slučaju u kojem nakon dva uzastopna poziva na doprinos nema prikladnih

kandidata za upućivanje.

Tablica 2. – Misija ZSOP-a u Nigeru: rezultati poziva na doprinos (2012. – 2016.)

Izvor: misija ZSOP-a u Nigeru.

Misija ZSOP-a u NigeruUkupan broj objavljenih radnih mjestaRadna mjesta objavljena za upućeno osoblje 132 48% 20 34%Radna mjesta objavljena i za upućeno i za ugovorno osoblje 144 52% 39 66%Popunjena radna mjesta 163 59% 29 49%Nepopunjena radna mjesta 113 41% 30 51%Radna mjesta za koja nisu zaprimljene prijave 33 12% 9 15%Radna mjesta za koja je zaprimljena samo jedna prijava 71 26% 9 15%

Redoviti pozivi na doprinos

Izvanredni pozivi na doprinos

276 59

26

Tablica 3. – Misija ZSOP-a u Maliju: rezultati poziva na doprinos (2014. – 2016.)

Izvor: misija ZSOP-a u Maliju.

32. Poteškoće s kojima su se suočavale misije u Nigeru i Maliju u pogledu angažiranja

upućenog osoblja iz država članica EU-a slične su onima s kojima su se suočavale prethodne

civilne misije ZSOP-a34. Razlozi za to uključuju činjenicu da se od takvog osoblja zahtijeva

visoka razina kvalifikacija i stručnosti kao i sposobnost rada na francuskom jeziku35.

Potencijalni kandidati također moraju uzeti u obzir nesigurne sigurnosne i životne uvjete.

Naposljetku, popunjavanje radnih mjesta u civilnim misijama ZSOP-a nije uvijek jedan od

glavnih prioriteta država članica EU-a. Slijedom toga, stopa popunjenosti radnih mjesta u

misijama ZSOP-a u Sahelu u relevantnim razdobljima iznosila je u prosjeku 72 % u Nigeru i

77 % u Maliju.

33. Osoblje iz država članica EU-a upućuje se u prosjeku na razdoblje od dvije godine, ili, u

slučaju nekih država članica, samo na jednu godinu. To razdoblje nije dostatno da bi

pojedinci stekli dovoljno znanja o raznim postupcima i radnim uvjetima. Sud je utvrdio da je

na mjeru u kojoj su misije provele svoje aktivnosti osim kratkog razdoblja upućivanja

nepovoljno utjecala i visoka stopa nepopunjenih radnih mjesta (vidi okvir 3.).

34 Vidi tematska izvješća Suda br. 18/2012 (odlomak 109.) i br. 7/2015 (odlomak 81.).

35 CIVCOM je 2016. godine smanjio potrebnu razinu poznavanja francuskog jezika za neka radna mjesta, što je dovelo do povećanja broja prijava.

Misija ZSOP-a u MalijuUkupan broj objavljenih radnih mjestaRadna mjesta objavljena za upućeno osoblje 127 64% 5 24%Radna mjesta objavljena i za upućeno i za ugovorno osoblje 71 36% 16 76%Popunjena radna mjesta 139 70% 14 67%Nepopunjena radna mjesta 59 30% 7 33%Radna mjesta za koja nisu zaprimljene prijave 7 4% 0 0%Radna mjesta za koja je zaprimljena samo jedna prijava 26 13% 1 5%

Redoviti pozivi na doprinos

Izvanredni pozivi na doprinos

198 21

27

Okvir 3. – Nepopunjena radna mjesta na početku 2017. godine

• Misija ZSOP-a u Nigeru: početkom 2017. godine nije bilo popunjeno 39 radnih mjesta (35 %36),

među kojima su bila ključna radna mjesta u operativnim jedinicama, kao i u odjelima za

praćenje, evaluaciju i javnu nabavu. Druga nepopunjena radna mjesta uključivala su naoružane

službenike za zaštitu te službenika za odnose s medijima i javno informiranje. Kao posljedica

toga:

– pokrenut je manji broj postupaka javne nabave nego što je planirano zbog čega oprema

potrebna za provedbu aktivnosti nije bila dostupna

– nije se obavljala evaluacija osposobljavanja ili projekata

– misija nije mogla započeti s provedbom aktivnosti povezanih s nezakonitim trgovanjem

oružjem i drogama i nije uspjela zajamčiti održivost aktivnosti.

• Misija ZSOP-a u Sahelu: početkom 2017. godine nije bilo popunjeno 50 radnih mjesta (37 %37),

uglavnom za savjetnike i predavače u ključnim područjima. Došlo je do kašnjenja u provedbi

nekih od aktivnosti, no radno opterećenje preraspoređeno je među postojećim osobljem

misije.

Neizvjesnost u pogledu razdoblja djelovanja misija otežala je planiranje izlazne strategije

34. Vijeće je dvije misije u Sahelu uspostavilo na temelju prijedloga ESVD-a (vidi odlomak 7.)

s ciljem izgradnje kapaciteta snaga zaduženih za unutarnju sigurnost. U odlukama Vijeća

utvrđeni su ciljevi djelovanja misija, ali ne navodi se dokle bi one trebale djelovati. Misije

trenutačno djeluju na temelju dvogodišnjih mandata koji su obnovljivi. Od ESVD-a se traži da

pripremi izlaznu strategiju za trenutak u kojem države članice EU-a odluče okončati misije.

36 U siječnju 2017. bilo je dostupno 110 radnih mjesta za upućeno i ugovorno osoblje. Taj je broj povećan tijekom 2017. godine.

37 U siječnju 2017. bila su dostupna 134 radna mjesta za upućeno i ugovorno osoblje. Riječ je o povećanju u odnosu na broj radnih mjesta u prosincu 2016., zbog čega se povećao i broj slobodnih radnih mjesta.

28

ESVD je opisao završno stanje na kraju misija. Međutim, nije utvrdio detaljan plan za izradu

strategije tranzicije ili izlazne strategije.

35. Dionici38 s kojima je Sud obavio razgovore smatrali su da će misije, da bi ostvarile ciljeve

koji su za njih utvrđeni, nastaviti s djelovanjem najmanje u srednjoročnom razdoblju. Većom

izvjesnošću u pogledu razdoblja djelovanja misija omogućilo bi se unaprjeđenje načina na

koji se njima upravlja i na koji se planiraju njihove aktivnosti. Također bi se olakšala izrada

korisne izlazne strategije.

Misijama ZSOP-a u Sahelu ojačani su kapaciteti sigurnosnih snaga, ali rezultati nisu bili

održivi

36. Sud je ispitao kako su misije ZSOP-a u Nigeru i Maliju provele planirane aktivnosti, kako

su ostvarivale, pratile i evaluirale rezultate te jesu li ti rezultati bili održivi. Sud je procijenio:

(a) jesu li misije ojačale kapacitete snaga unutarnje sigurnosti

(b) jesu li rezultati misija bili održivi

(c) jesu li korišteni odgovarajući pokazatelji za praćenje rezultata misija

(d) je li postupcima za praćenje i evaluaciju u okviru misija stavljen naglasak na učinak

(e) kako ostali dionici u objema zemljama ocjenjuju uspješnost misija.

Misije su djelovale u složenom kontekstu i, iako sporo, ojačale su kapacitete sigurnosnih

snaga

37. Potrebe snaga zaduženih za unutarnju sigurnost u pogledu izgradnje kapaciteta velike su

i u Nigeru i u Maliju. Misije ZSOP-a u Sahelu pružaju usluge osposobljavanja, opremu, savjete

te obavljaju niz zadaća i aktivnosti u okviru koordinacijske uloge koju imaju u snagama

38 Npr. nacionalna ministarstva u Nigeru i Maliju, veleposlanstva nekoliko država članica EU-a i organizacije donatora kao što su GIZ, Civipol i Expertise France.

29

unutarnje sigurnosti. EU također pruža potporu sektoru unutarnje sigurnosti s pomoću

instrumenata kao što su Europski razvojni fond i Uzajamni fond EU-a za Afriku.

38. Život i rad u zemljama na rubu pustinje Sahare, s lošom infrastrukturom i slabom javnom

upravom sa sobom nosi znatne izazove za osoblje misija ZSOP-a. Nije jednostavno putovati

te osoblje stalno mora biti na oprezu zbog prijetnje od terorističkih napada. Neke od

graničnih regija u Nigeru suviše su nesigurne da bi ih se posjetilo, dok se središnjem i

sjevernom dijelu Malija uopće ne smije ni pristupiti.

39. Kako bi misije ispunile svoje ciljeve, one obavljaju aktivnosti koje su uglavnom

kontinuirane i prenose se iz jednog mandata Vijeća u drugi i iz jedne proračunske godine u

sljedeću. Sud je usporedio kako su misije obavljale planirane aktivnosti s rezultatima koji su

navedeni u izvješćima i potvrđeni u razgovorima koje su revizori obavili u Nigeru i Maliju.

Pojedinosti o nalazima Suda dostupne su u prilozima III. i IV. U nekim slučajevima misije su

ostvarile zadovoljavajući napredak, primjerice u pogledu osposobljavanja u području borbe

protiv terorizma i organiziranog kriminala u Nigeru. U drugim slučajevima napretka je bilo

malo ili je potpuno izostao, primjerice u području uspostave službi za unutarnju kontrolu i

reviziju u okviru snaga unutarnje sigurnosti u Maliju.

Tečajevi osposobljavanja

40. Sud je za svaku od misija ispitao uzorak tečajeva osposobljavanja. Glavni korisnici tih

tečajeva bili su policija, žandarmerija i nacionalna garda. Tečajevima osposobljavanja

obuhvaćene su teme kao što su tehnike uhićenja, upravljanje mjestom zločina, analiza

forenzičkih dokaza, kaznena istraga, održavanje vozila i pritvaranje nezakonitih migranata.

Tečajeve u Nigeru, primjerice na temu ljudskih prava, pohađali i djelatnici u pravosuđu,

djelatnici općinske policije i pripadnici oružanih snaga (vidi okvir 4.).

Okvir 4. – Oružane snage u Nigeru

S obzirom na ključnu ulogu koju oružane snage igraju u unutarnjoj sigurnosti Nigera, posebice u

njegovu sjevernom dijelu, u okviru mandata misije ZSOP-a u Nigeru omogućeno im je da sudjeluju u

relevantnim aktivnostima za izgradnju kapaciteta. Misija je 2016. godine obustavila osposobljavanje

oružanih snaga u Nigeru, dijelom zbog nesigurnosti oko toga ispunjavaju li one uvjete za potporu i

dijelom zbog poteškoća s popunjavanjem slobodnih radnih mjesta u okviru misije.

30

41. Sud je utvrdio da je osposobljavanje bilo usmjereno na ključna područja nedostatnih

kapaciteta u sigurnosnim snagama te da je bilo u skladu s ciljevima misija ZSOP-a u Sahelu.

Međutim, zbog neodgovarajućih administrativnih postupaka osoblje misije ZSOP-a u Nigeru

nije moglo dostaviti Sudu cjelovitu dokumentaciju o tečajevima osposobljavanja u Nigeru

koji su obuhvaćeni revizijom. Za polovicu tečajeva osposobljavanja nije bilo moguće dostaviti

dokaze o nazočnosti sudionika i popunjene obrasce za ocjenu tečajeva. Iako je većina

tečajeva osposobljavanja održana u Niameyu, predavači su podnosili izvješća samo o

tečajevima održanima u regijama. Podatci o mjestu rada sudionika nisu bili potpuni te misija

nije provjeravala je su li oni prethodno već sudjelovali u tečajevima osposobljavanja. Misija

ZSOP-a u Maliju dobro je obavila svoje zadaće u pogledu većine navedenih aspekata (vidi

okvir 5.).

Okvir 5. – Primjeri dobre prakse iz misije ZSOP-a u Maliju

• Predavači koji su djelovali u okviru misije ZSOP-a u Maliju provjeravali su kompetencije polaznika

koje su snage unutarnje sigurnosti predložile za sudjelovanje u njihovim tečajevima. Osoblje je

evidentiralo polaznike u bazi podataka i provjeravalo jesu li već sudjelovali u sličnim tečajevima

osposobljavanja u okviru misija ZSOP-a ili drugih organizacija te je li predloženo osposobljavanje

relevantno za njihov trenutačan posao.

• I polaznici i predavači ocjenjivali su održane tečajeve osposobljavanja. Polaznici su zatim

evidentirani u bazi podataka koja je bila ustrojena prema tečajevima osposobljavanja, godini i

sigurnosnim snagama.

• Osoblje misije ZSOP-a pripremalo je za svaki održani tečaj izvješća o osposobljavanju u kojima su

se navodile pojedinosti o sadržaju i ciljevima tečajeva, polaznicima, stečenim kompetencijama i

eventualnim stečenim iskustvima. U izvješću bi se također istaknuli kandidati za daljnje

osposobljavanje za predavače.

Nabava opreme

42. Proračunska sredstva predviđena za nabavu opreme i usluga za misije i korisnike iznosila

su 3,3 milijuna eura za misiju ZSOP-a u Nigeru i 2,9 milijuna eura za misiju ZSOP-a u Maliju

(podatci za 2016./2017.). Nabave su grupirane u projekte, a svrha im je bila poduprijeti

aktivnosti misije kao što je održavanje tečajeva osposobljavanja. Primjeri uključuju vozila,

opremu za detekciju, računala i pisače, generatore, obnovu centara za osposobljavanje i

31

operativnih centara te izradu i opremanje mobilnih radionica. U okviru 6. opisan je primjer

korisnog projekta nadopunjenog osposobljavanjem koji se pokazao uspjehom unatoč

komplikacijama tijekom njegove provedbe.

Okvir 6. – Mobilne radionice za vozila sigurnosnih snaga u pustinji

Snage zadužene za unutarnju sigurnost u Nigeru često prelaze velike udaljenosti na neravnom terenu

pustinje Sahare. Dva od četiriju projekata iz uzorka Suda odnosila su se na nabavu mobilnih radionica

za snage unutarnje sigurnosti koje djeluju u raznim regijama. Jedna od njih nije mogla biti isporučena

(u Tillabéri) zbog pogoršanja sigurnosnog stanja. Revizori Suda posjetili su drugu mobilnu radionicu u

Agadezu. Unatoč početnim problemima ona se pokazala dragocjenim doprinosom jer je njome

omogućen popravak vozila i opreme na terenu.

Osoblje misije ZSOP-a u Nigeru također je obučilo pripadnike snaga unutarnje sigurnosti za uporabu

tih radionica. Jedan takav tečaj osposobljavanja obuhvaćen je i uzorkom Suda.

Mobilna radionica u Agadezu (nacionalna garda) Izvor: Sud.

32

43. Sud je ispitao uzorak projekata (vidi odlomak 21.) i utvrdio da su oni bili usmjereni na

ključna područja nedostatnih kapaciteta u sigurnosnim snagama te da su bili u skladu s

ciljevima misija ZSOP-a u Sahelu. U slučaju sedam projekata od 21 projekta obuhvaćenog

ispitivanjem došlo je do kašnjenja u provedbi, dijelom zbog pitanja opisanih u odlomku 28.

Postojali su i određeni problemi koji su nepovoljno utjecali na održivost, primjerice slučajevi

u kojima se oprema koja je stavljena na raspolaganje nije održavala ili nije popravljena ako je

došlo do kvara ili u kojima nije nabavljen potrošni materijal potreban za uporabu opreme.

Savjetovanje

44. Jedna je od glavnih zadaća misija savjetovati ministarstva i snage unutarnje sigurnosti

njihovih zemalja domaćina. Misija u Nigeru imenovala je savjetnike pri ministarstvima

unutarnjih poslova i pravosuđa, a usto je misije osoblja kontinuirano bilo dostupno za pitanja

u drugim područjima. Misija ZSOP-a u Maliju stavila je na raspolaganje savjetnike koji su

integrirani u ključna ministarstva i u snage unutarnje sigurnosti.

45. Poticanje snaga unutarnje sigurnosti na blisku suradnju u borbi protiv terorizma i

organiziranog kriminala („interoperabilnost”) bilo je ključni cilj za obje misije. Iako su se sve

tri grane snaga unutarnje sigurnosti u Maliju sastajale na tjednoj osnovi, članovima osoblja

misije ZSOP-a nije bilo dopušteno prisustvovati tim sastancima, čime je njihov doprinos

ograničen. Iako je misija u Nigeru uložila znatne resurse u poboljšanje interoperabilnosti, nije

uspjela ispuniti zadaće kao što su poticanje razmjene informacija među sigurnosnim

snagama te je s vremenom od njih odustala.

46. Od 2012. godine jedan je od glavnih ciljeva misije ZSOP-a u Nigeru pomoći tijelima u

Nigeru u izradi nacionalne strategije sigurnosti. Pet godina kasnije i najvećim dijelom zbog

toga što se radilo o uvjetu za primanje proračunske potpore39 tijela u Nigeru donijela su

nacionalnu strategiju unutarnje sigurnosti. S obzirom na nedostatak sveobuhvatne

39 Ugovor za izgradnju države financiran iz Europskog razvojnog fonda. Ciljna vrijednost za primanje proračunske potpore za koju je kao rok utvrđen 30. rujna 2017. odnosila se na „odobrenje zakonskog akta povezanog s nacionalnom strategijom sigurnosti kao i akcijskog plana vlade”.

33

nacionalne strategije koja se bavi i pitanjima vanjske sigurnosti (nadzor granica i sl.)

strategija unutarnje sigurnosti ima ograničen učinak.

47. Osoblje misije također je uložilo znatne napore u ostvarivanje suradnje među snagama

unutarnje sigurnosti, u svrhu čega je uspostavljeno osam regionalnih operativnih centara.

Riječ je o privremenim tijelima čiji je cilj povezati članove regionalnih vlada i sigurnosnih

snaga u Nigeru s tijelima zaduženima za civilnu zaštitu, vatrogasnim službama, službama za

zaštitu okoliša i carinskim službama kako bi zajedno radili na rješavanju kriznih situacija

prouzročenih terorističkim napadima, organiziranim kriminalom i prirodnim katastrofama.

Regionalni operativni centar u Niameyu funkcionira dobro i primjer je dobre prakse.

Međutim, regionalni operativni centri nemaju status koji bi omogućio da im se dodijeli

osoblje ili namjeni proračun za rashode koji nastaju tijekom kriznih situacija, npr. za nabavu

goriva za vozila. Misija je također doprinijela jačanju operativnih centara žandarmerije40 u

Niameyu, Agadezu i Zinderu. U vrijeme revizije ni regionalni operativni centri ni operativni

centri žandarmerije nisu mogli raditi prema planu. Na primjer, nije funkcionirala radijska

mreža te su za ono malo komunikacije koja se odvijala korišteni mobilni telefoni.

48. Obje misije provodile su aktivnosti čiji je cilj bio ojačati upravljanje ljudskim resursima u

snagama unutarnje sigurnosti. Primjerice, GIZ je u Nigeru uveo informacijske sustave za

policiju, a misija ZSOP-a pružila je pomoć drugim dvjema granama snaga unutarnje

sigurnosti. U Maliju su savjetnici iz misije i veleposlanstva SAD-a sastavljali opise radnih

mjesta. Ispunjavanje drugih zadaća pokazalo se manje uspješnim, primjerice, nacionalna

tijela i dalje nisu pristala uključiti podatke o prerazmještaju osoblja i promaknućima u nove

informacijske sustave. Dvije misije također su predložile uspostavu odjela za

osposobljavanje, preispitivanje programa osposobljavanja i izradu planova za

osposobljavanje u okviru snaga unutarnje sigurnosti. To je dobro funkcioniralo u Maliju, dok

je u Nigeru ostvaren djelomičan napredak, iako su policijske snage 2017. godine izradile svoj

prvi plan osposobljavanja.

40 Operativni centri žandarmerije stalna su tijela koja su uspostavljena u svrhu praćenja događanja u regiji, pružanja resursa za ophodnje, prikupljanja informacija, obavještavanja relevantnih tijela o tim informacijama i pružanja odgovora na krizne situacije.

34

Obje su misije radile na postizanju održivosti, ali s malo uspjeha

49. S obzirom na to da misije ZSOP-a u Sahelu pružaju potporu Nigeru i Maliju samo na

ograničeno vrijeme, pronalazak načina na koji će se postići održivost njihovih aktivnosti od

ključne je važnosti41. Obje misije radile su na tome održavanjem tečajeva kojima se polaznike

obučavalo za osposobljavanje drugih članova osoblja, pružanjem pomoći u sastavljanju

planova za osposobljavanje i osmišljavanjem tečajeva, uvođenjem sustava upravljanja

ljudskim resursima, izradom opisa radnih mjesta i poticanjem snaga unutarnjih sigurnosti da

surađuju na strukturiran način. Misija u Nigeru također je planirala pružiti potporu

nacionalnim tijelima u pripremi nacionalne strategije sigurnosti, pružati savjete osoblju

snaga unutarnje sigurnosti u okviru aktivnosti praćenja, mentorstva i savjetovanja te

opremiti snage mobilnim radionicama i osposobiti ih za njihovu uporabu. Iako se u izvješćima

ESVD-a navode određena postignuća u tim područjima42, Sud je utvrdio da misije nisu bile

uspješne u postizanju održivosti svojih aktivnosti.

50. Obje su misije održavale tečajeve za obuku predavača koji bi osposobljavali sigurnosne

snage. Misija u Nigeru ustrojila je nakon četiri godine u svim snagama unutarnje sigurnosti

centraliziranu skupinu domaćih predavača. Međutim, iako su pripadnici snaga unutarnje

sigurnosti počeli održavati tečajeve osposobljavanja, istodobno ih je nastavilo održavati i

osoblje misija. Kako bi se smanjila ovisnost snaga unutarnje sigurnosti o predavačima koji

djeluju u okviru misija ZSOP-a, misija u Nigeru usredotočila se od 2014. godine nadalje na

praćenje, mentorstvo i savjetovanje. Zamisao je bila da se u okviru misije odredi mentor koji

će pratiti i podupirati predavače iz snaga unutarnje sigurnosti koje je osoblje misije

osposobilo. Međutim, to nije dobro funkcioniralo u praksi: stručnjaci iz misije pružali su

savjete na zahtjev, ali nije postojao nikakav postupak za praćenje ili pružanje sustavne

potpore pojedinačnim predavačima. Sud je pronašao dokaze o tome da su takvi savjeti

pruženi tek za 20 pojedinaca tijekom razdoblja od triju godina do ožujka 2017. U nijednoj od

41 Jednim od pet ciljeva iznesenih u Odluci Vijeća od misije u Nigeru izričito se tražilo da provede aktivnosti kojima će zajamčiti održivost svojeg djelovanja.

42 Godišnje izvješće o ZSOP-u za 2016., str. 17.

35

obaju zemalja snage unutarnje sigurnosti nisu postigle samostalnost u bilo kojem od

područja osposobljavanja.

51. Stupanj napretka u provedbi aktivnosti za poticanje održivosti često je ovisio o mjeri u

kojoj su se tijela u zemljama domaćinima slagala s time da je riječ o prioritetima. Primjerice,

nacionalna tijela u Nigeru i Maliju pripadnicima snaga unutarnje sigurnosti koji su postali

predavači nisu izdavala nikakvo službeno priznanje niti su im dodjeljivala financijsku nagradu.

Zbog toga članovi osoblja koje su misije osposobile nisu imali mnogo poticaja za

osposobljavanje drugih članova osoblja jer je bilo vjerojatno da će više zaraditi ako rade u

operativnim jedinicama. Obje misije pomogle su u izradi zakonskih akata kojima bi se

predavačima dodijelio poseban status, ali u vrijeme revizije nijedna od zemalja domaćina nije

bila donijela te zakonske akte.

52. Razlog za neuspjeh u jamčenju održivosti mnogih aktivnosti djelomično je ležao u

nedostatnom preuzimanju odgovornosti na razini nacionalnih tijela i snaga unutarnje

sigurnosti. Unatoč tome što je mišljenje vlada u Nigeru i Maliju o misijama ZSOP-a bilo

pozitivno, one nisu uvijek bile spremne donijeti odgovarajuće zakonodavstvo i provesti

određene reforme koje su bile potrebne kako bi rezultati izgradnje kapaciteta postali održivi.

U Maliju je to stanje bilo pogoršano zbog nedostatka političke stabilnosti i ustrojstvenih

nedostataka na razini vlade. Time je misijama otežano ulaganje napora u postizanje

održivosti njihovih aktivnosti.

53. Misije su i same bile odgovorne za nezadovoljavajuću uspješnost u jamčenju održivosti.

Na primjer, nijedna od misija nije provodila ex post provjere primjene znanja stečenog

tijekom tečajeva osposobljavanja ili uporabe dostavljene opreme kako bi utvrdila je li

potpora bila uspješna (za primjer vidi okvir 7.). Tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom

misije nisu prikupljale informacije o tome jesu li pripadnici snaga unutarnje sigurnosti nakon

tečajeva nastavili raditi u području za koje su osposobljeni ili jesu li polaznici razumjeli ono

što im je objašnjeno tijekom osposobljavanja i počeli primjenjivati stečeno znanje. To se

odnosilo na sve vrste sudionika, uključujući one koji su osposobljeni za predavače. Misija u

Maliju poduzela je prvi korak krajem 2017. slanjem dopisa snagama unutarnje sigurnosti u

Maliju u kojem predlaže daljnje praćenje nakon tečajeva osposobljavanja koji su održani u

36

okviru misija kako bi se procijenio njihov učinak i utvrdila stečena iskustva koja se mogu

primijeniti na buduće tečajeve.

54. Nakon što su uspostavile regionalne operativne centre, misije su se usmjerile na

postizanje njihove održivosti. Međutim, u tome nisu bile uspješne zbog nepostojanja

nacionalne strategije sigurnosti i čestih rotacija osoblja unutar snaga unutarnjih sigurnosti i

misija. Primjerice, misije nisu održale planirane tečajeve kojima se osoblje snaga unutarnjih

sigurnosti trebalo obučiti za osposobljavanje drugih članova osoblja, nisu uspostavile

nacionalni koordinacijski centar u okviru kojeg bi se integrirali svi regionalni operativni centri,

niti su izradile nacionalne planove za hitne slučajeve i intervencije.

Okvir 7. – Regionalni operativni centar u Agadezu

Revizori Suda posjetili su regionalni operativni centar u Agadezu. Misija ZSOP-a u Nigeru opskrbila je

taj regionalni operativni centar opremom, ali Sud je utvrdio da centar nije bio funkcionalan jer se

oprema nije mogla upotrebljavati:

– u prostorijama regionalnog operativnog centra nije bilo stolica, polovica stolova je nedostajala, a

klimatizacijski sustav nije funkcionirao

– korisnici revizorima Suda nisu mogli pokazati dostavljena računala, pisač se nije mogao

upotrebljavati jer nije bilo tinte, a ugrađena oprema za radijsku komunikaciju nije funkcionirala

– dva vozila koja su trebala biti na raspolaganju regionalnom operativnom centru kako bi mogao

brzo odgovoriti na hitne slučajeve jedva su se koristila, a jedno je još od 2014. godine bilo

oštećeno do mjere u kojoj ga nije bilo moguće popraviti.

ESVD nije utvrdio odgovarajuće pokazatelje za praćenje rezultata misija

55. Sud je pregledao polugodišnja izvješća koja su misije dostavljale ESVD-u, u kojima se

bilježio napredak u dovršetku zadaća i postizanju ciljeva u odnosu na pokazatelje utvrđene u

planovima operacije. Većina „pokazatelja” utvrđenih za misiju ZSOP-a u Nigeru sastojala se

tek od popisa aktivnosti predviđenih za svaku zadaću te stoga ti pokazatelji nisu bili u skladu

37

s kriterijima RACER43 i nisu pružali odgovarajuću osnovu za mjerenje napretka. Jedinu

iznimku čine pokazatelji za peti cilj, koji se odnosio na borbu protiv nezakonitih migracija i

koji je uključen u mandat misije 2015. godine. Ti su pokazatelji bili bolje osmišljeni jer su za

svaku zadaću definirana ciljna ostvarenja. U okviru pokazatelja koji su utvrđeni za misiju

ZSOP-a u Maliju također su bila utvrđena očekivana ostvarenja. Međutim, ti pokazatelji nisu

bili dovoljno pouzdani za mjerenje napretka jer nisu utvrđene kvantificirane ciljne

vrijednosti44.

56. Nijedan od pokazatelja koji su se koristili za misije ZSOP-a u Sahelu nije obuhvaćao

informacije o relevantnosti zadaća za postizanje ciljeva45. Isto tako, nije bilo pokazatelja na

kojima bi se mogla utemeljiti procjena ishoda ili učinka zadaća.

Praćenje i evaluacija aktivnosti misija nisu bili prikladni te nisu bili usmjereni na učinak

57. Misija ZSOP-a u Nigeru nije predvidjela postupke za sustavno dokumentiranje i praćenje

planiranja i provedbe svojih aktivnosti. Misija u Nigeru tek je tijekom 2017., kada je revizija

bila u tijeku, poduzela korake kako bi pojednostavnila provedbeni plan misije i time olakšala

praćenje cjelokupnog napretka. Izradila je sažetke projekata i predvidjela vođenje sustavne

evidencije polaznika koji su već sudjelovali na tečajevima, praćenje popisa prisutnih

sudionika, kao i obavljanje procjena tečajeva na temelju ocjena koje su im dali polaznici.

Misija ZSOP-a u Maliju osmislila je odgovarajuće postupke za dokumentiranje i praćenje

aktivnosti i ostvarenja tijekom svojeg prvog mandata.

58. ESVD od misija traži da dostavljaju sljedeće informacije:

43 Relevantni, prihvaćeni, vjerodostojni, jednostavni i stabilni (engl. Relevant, Accepted, Credible, Easy, Robust).

44 Primjerice: „sastanci (bez navođenja broja sastanaka koje je potrebno održati)”, „proširenje…”, „poboljšanje…”, „dogovoren je način provedbe”, „razmjena i prosljeđivanje informacija…”, „kapaciteti su ojačani”, „uspostavljeni su mehanizmi za koordinaciju…”, „redovito ažuriranje…” itd.

45 Sud je u svojem tematskom izvješću iz 2012. o misiji EULEX preporučio da se ciljevi misija „povežu s konkretnim referentnim vrijednostima u odnosu na koje je moguće procijeniti napredak te da se njima uzmu u obzir ciljevi EU-a u vezi s unutarnjom sigurnošću”.

38

- tjedna i mjesečna izvješća s informacijama o izvršenju proračuna, ljudskim resursima i

općenitim događanjima

- polugodišnja izvješća radi usporedbe napretka u provedbi zadaća u odnosu na polazno

stanje utvrđeno u planu operacija i na napredak o kojem je izvješteno u prethodnim

polugodišnjim izvješćima

- strateške preglede s informacijama o sigurnosnom stanju u zemlji, sudjelovanju EU-a i

drugih dionika, rezultatima misije i njihovom budućem pristupu, koji se dostavljaju

otprilike šest mjeseci prije dovršetka svakog mandata

- posebna izvješća o posebnim temama.

59. Sud je analizirao te dokumente i uočio sljedeće:

- izvješćivanje o ostvarenjima nije jasno povezano s unaprijed utvrđenim pokazateljima i

referentnim vrijednostima

- ESVD i misije nisu sustavno procjenjivali učinak aktivnosti provedenih u okviru misija.

60. Nijedna od misija nije primjenjivala odgovarajuće sustave za evaluaciju aktivnosti tijekom

razdoblja obuhvaćenog revizijom. Misija u Maliju osmislila je tijekom svojeg drugog mandata

sustav evaluacije u okviru kojeg se stavlja veći naglasak na ostvarenja, ishode, učinak,

održivost i učinkovitost. S obzirom na to da je taj sustav uveden tek nedavno, bilo je prerano

za procjenu njegovih rezultata. Misija u Nigeru zapošljavala je osoblje koje bi trebalo

započeti s radom na evaluacijama u svibnju 2017. Osim toga, nije provedena neovisna

vanjska evaluacija nijedne od dviju misija ZSOP-a u Sahelu.

Dionici i korisnici imali su pozitivno mišljenje o aktivnostima misija i o njihovoj

koordinacijskoj ulozi

61. Sud je obavio razgovore s korisnicima osposobljavanja, savjeta i opreme koje su pružile

misije ZSOP-a u Sahelu, kao i s nizom dionika u sektoru unutarnje sigurnosti u Nigeru i Maliju.

Aktivnosti koje su provele dvije misije ZSOP-a u Sahelu općenito su ocijenjene pozitivnima.

Dionici i korisnici bili su zadovoljni mogućnošću da od osoblja misija dobiju savjete ili usluge

koje nisu mogli dobiti na nacionalnoj razini. Sigurnosne snage i predstavnici vlade u Nigeru

39

istaknuli su vrijednost dugotrajnije prisutnosti misija ZSOP-a u Sahelu u odnosu na prisutnost

drugih donatora. Obje misije također su pružale informacije i savjete koji su bili korisni za

druge instrumente EU-a, kao i za aktivnosti EU-a i njegovih država članica u širem smislu.

Primjerice, misije ZSOP-a doprinijele su izradi projekata u okviru Uzajamnog fonda EU-a za

Afriku, prikupljale informacije o migracijskim tokovima i izradile pregled aktivnosti EU-a

povezanih s migracijama.

62. Donatori i drugi dionici u Nigeru i Maliju istaknuli su važnu ulogu koju su obje misije

ZSOP-a u Sahelu odigrale u koordinaciji aktivnosti u sigurnosnom sektoru. Obje misije

uspostavile su tijela za poboljšanje koordinacije s nacionalnim tijelima, koja su se unatoč

početnim problemima općenito pokazala uspješnima. Također su uvele odgovarajuće

mehanizme za koordinaciju i suradnju s drugim donatorima i dionicima. U Maliju je to

uključivalo službenu izradu pregleda aktivnosti donatora u kojem se navode sve pojedinosti o

predloženim (ali još ne financiranim), planiranim, tekućim i dovršenim projektima u

tamošnjem sigurnosnom sektoru.

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

63. Vijeće je uspostavilo misije ZSOP-a u Nigeru i Maliju s ciljem jačanja nedostatnih

kapaciteta tamošnjih snaga zaduženih za unutarnju sigurnost. Misije, koje su djelovale u

složenom kontekstu, doprinijele su jačanju kapaciteta, ali svaka od njih suočila se s

poteškoćama koje su umanjile učinkovitost i održivost njihovih aktivnosti.

64. U objema zemljama osoblje misija nije imalo pristup odgovarajućim operativnim

smjernicama i osposobljavanju. Obje misije ZSOP-a u Sahelu utrošile su mnogo vremena i

resursa na uvođenje vlastitih sustava i postupaka, koji često nisu bili prilagođeni lokalnim

uvjetima. ESVD i Komisija, koji su odgovorni za upravljanje civilnim misijama ZSOP-a, nisu

pružili dostatnu potporu te su u nekim slučajevima primijenili postupke koji nisu bili

prilagođeni radnim uvjetima na terenu (vidi odlomke 25. – 30.).

40

1. preporuka – Poduzimanje mjera za povećanje operativne učinkovitosti misija

ESVD bi trebao:

- misijama stavljati na raspolaganje praktične smjernice u pogledu operativnih postupaka,

standardne obrasce koje je moguće prilagoditi lokalnim uvjetima te primjere najbolje

prakse iz prethodnih misija i osposobljavanja

Komisija bi trebala:

- poduzeti korake kako bi se ovlasti za odobrenje nabave mogle delegirati voditelju misije,

pri čemu bi Komisija trebala provoditi ex post provjere

ESVD i Komisija trebali bi:

- poboljšati potporu misijama pružanjem opreme iz zajedničkog skladišta i proširenjem

uloge platforme za potporu misijama.

Ciljni rok: kraj 2018.

65. Najvažnije resurse misija čini njihovo osoblje, no, unatoč tome, u prosjeku su bile

popunjene tek tri četvrtine raspoloživih radnih mjesta. Postupci zapošljavanja bili su

dugotrajni i često neuspješni. Radna mjesta koja je bilo najteže popuniti bila su ona koja su

predviđena za osoblje upućeno iz država članica EU-a (vidi odlomke 31. – 33.).

2. preporuka – Povećanje stope popunjenosti radnih mjesta u misijama

ESVD bi trebao pronaći rješenja za brzo i učinkovito popunjavanje slobodnih radnih mjesta,

koja bi, na primjer, mogla uključivati prijedlog da se produlji razdoblje na koje se osoblje iz

država članica EU-a upućuje u misije, veću uporabu ugovornog osoblja i pripremu općih

poziva na doprinos na temelju kojih se mogu sastaviti popisi mogućih kandidata i time

ubrzati angažiranje osoblja kad se otvore slobodna mjesta.

Ciljni rok: kraj 2018.

41

66. Dvogodišnjim mandatima misija potiče se kratkoročno planiranje, a zbog jednogodišnjih

proračuna ciklus nabave opreme i usluga toliko je kratak da nabava postaje neizvediva. Drugi

dionici u Sahelu i korisnici potpore smatraju da će misije, s obzirom na opseg zadaća u Nigeru

i Maliju, biti potrebne u srednjem do dugom roku. Istodobno, iako nije planirano da misije

postanu stalna tijela u zemljama domaćinima, ESVD nije predvidio jasnu izlaznu strategiju

(vidi odlomke 34. i 35.).

3. preporuka – Utvrđivanje mandata i proračuna koji su prilagođeni aktivnostima i koji

omogućuju predviđanje izlazne strategije

ESVD bi trebao predložiti mandate misija kojima se omogućuje ispunjavanje njihovih ciljeva i

jasnije odrediti korake prema izradi izlazne strategije.

Komisija bi trebala određivati proračunska razdoblja koja su prilagođena operativnim

potrebama.

Ciljni rok: kraj 2019.

67. Misijama ZSOP-a u Sahelu ojačani su kapaciteti snaga unutarnjih sigurnosti, i to

osposobljavanjem te pružanjem savjeta i opreme. Obje su misije radile na postizanju

održivosti svojih aktivnosti, ali s malo uspjeha. Razlog tomu djelomično je ležao u

nedostatnom preuzimanju odgovornosti i manjku političke volje u zemljama domaćinima, a

djelomično u tome što misije nisu posvetile dovoljno resursa jamčenju održivosti i daljnjem

praćenju praktične primjene znanja stečenog tijekom osposobljavanja i uporabe isporučene

opreme (vidi odlomke 37. – 54.).

4. preporuka – Stavljanje većeg naglaska na održivost

Misije bi pri uporabi resursa trebale staviti naglasak na održivost, i to na način da se, prema

potrebi, što prije povuku iz provedbe aktivnosti koje su uspješne kako bi se potaknula

neovisnost snaga unutarnje sigurnosti i izbjeglo njihovo prekomjerno oslanjanje na misije.

Umjesto toga, misije bi se trebale usmjeriti na pružanje potpore i podrške te pratiti primjenu

znanja stečenog tijekom osposobljavanja i uporabu opreme.

42

Ciljni rok: kraj 2018.

68. Napredak misija u postizanju njihovih ciljeva bio je tek djelomičan i spor. Međutim,

pokazatelji koji su utvrđeni za mjerenje napretka misija nisu bili prikladni. Većinu pokazatelja

koji su osmišljeni za misiju u Nigeru nije bilo moguće upotrebljavati za mjerenje napretka jer

su se oni sastojali tek od popisa aktivnosti predviđenih za utvrđene zadaće. Pokazatelji za

misiju u Maliju bili su bolji, ali nisu uključivali kvantificirane ciljne vrijednosti. Pokazatelji nisu

pružali dobru osnovu za mjerenje djelotvornosti zadaća ili doprinosa postizanju ciljeva (vidi

odlomke 55. i 56.).

69. Nijedna od misija nije raspolagala odgovarajućim sustavima za evaluaciju aktivnosti

tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom, niti je provedena neovisna vanjska evaluacija

ijedne od tih misija (vidi odlomke 57. – 60.).

5. preporuka – Poboljšanje pokazatelja, praćenja i evaluacije

ESVD bi trebao:

- utvrditi pokazatelje koji su u skladu s kriterijima RACER (relevantni, prihvaćeni,

vjerodostojni, jednostavni i stabilni) i kojima se naglasak stavlja na kvantificirana

ostvarenja i ishode aktivnosti misija te koji su relevantni za mandate misija

- utvrditi ciljne referentne vrijednosti s pomoću kojih se može pokazati napredak u

postizanju ciljeva

- pružati smjernice misijama i osposobljavati ih u području praćenja i evaluacije

- provoditi vanjske evaluacije misija i sveobuhvatnije procjene njihova učinka.

Ciljni rok: kraj 2018.

43

Ovo je izvješće usvojilo III. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda

Karel Pinxten, na sastanku održanom u Luxembourgu 24. travnja 2017.

Za Revizorski sud

Klaus-Heiner Lehne

predsjednik

1

PRILOG I.

Tekuće misije i operacije ZSOP-a

Izvor: ESVD.

EUROPSKA UNIJAMISIJE I OPERACIJE ZSOP-a, 2017.

EUPOL COPPSpalestinska područja

od 2006.

*EUBAMMoldova i Ukrajinaod 2005. EUAM

Ukrajinaod 2014.

EUMMGruzijaod 2008.

EUBAM RAFAHpalestinska područjaod 2005.

EUFOR ALTHEABosna i Hercegovina

od 2004.

EULEXKosovo

od 2008.EU NAVFORMED

od 2015.

EUTMMali

od 2013.EUBAMLibijaod 2013.

EUAMIrakod 2017.

EUCAP SAHELMali

od 2014.EU NAVFORAtalantaod 2008.

EUCAP SAHELNiger

od 2012.

EUTMSomalijaod 2010.

EUTM RCASrednjoafrička Republika

od 2016.

EUCAPSomalijaod 2012.

*Ovom se misijom ne upravlja u okviru struktura ZSOP-a, ali njezini su ciljevi vrlo slični ciljevima drugih misija, zbog čega ju je Sud uključio na ovaj zemljovid.

Vojne misije/operacijeCivilne misije

vojnih misija i operacija

civilnih misija

Trenutačno je raspoređeno

više od 5000 osoba

Ciljevi:očuvanje mira, sprječavanje sukoba, jačanje međunarodne sigurnosti, potpora vladavini prava, sprječavanje trgovine ljudima i piratstva.

© E

urop

ska

služ

ba z

a va

njsk

o dj

elov

anje

–ES

VD, s

iječa

nj20

18.

1

PRILOG II.

Izvadci iz Odluke Vijeća (ZVSP) 2016/1172 (Niger) i Odluke Vijeća (ZVSP) 2017/50 (Mali)

Misija ZSOP-a u Nigeru Misija ZSOP-a u Maliju Mandat Pružanje potpore u izgradnji sposobnosti sigurnosnih čimbenika

Nigera za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala. Uspostava civilne misije u Maliju za potporu unutarnjim sigurnosnim snagama Malija (policija, žandarmerija i nacionalna garda).

Cilj – omogućiti tijelima Nigera da definiraju i provedu vlastitu nacionalnu strategiju sigurnosti – doprinijeti razvoju integriranog, multidisciplinarnog, usklađenog i održivog pristupa koji se temelji na ljudskim pravima među različitim sigurnosnim akterima Nigera u području borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala – osim toga, pomoći središnjim i lokalnim tijelima i sigurnosnim snagama Nigera u razvoju politika, tehnika i postupaka za bolji nadzor nad nezakonitim migracijama i bolju borbu protiv njih

– omogućiti vlastima Malija da ponovno uspostave i održe ustavni i demokratski poredak kao i uvjete za dugoročan mir u Maliju – ponovno uspostaviti i održati autoritet i legitimitet države na cjelokupnom državnom području Malija učinkovitim prerazmještanjem njegove administracije

Najnoviji ciljevi

Kako bi se ostvarili ciljevi određeni u članku 2., misijom EUCAP Sahel Niger se:

(a) jačaju nigersko zapovijedanje i nadzor, interoperabilnost i sposobnost planiranja na strateškoj razini uz istodobno pružanje potpore razvoju nacionalne strategije sigurnosti i povezanih strategija upravljanja granicama u koordinaciji s drugim odgovarajućim akterima

(b) jačaju tehničke vještine odgovarajućih sigurnosnih snaga koje su potrebne za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala

(c) angažmanom, kako na strateškoj tako i na operativnoj razini, potiču unutarnje sigurnosne snage te, prema potrebi, oružane snage na jačanje ljudskih resursa, logistike i politika osposobljavanja u vezi s borbom protiv terorizma, nezakonitih migracija i organiziranog kriminala kako bi se osigurala održivost djelovanja misije EUCAP Sahel Niger, među ostalim pružanjem tehničke potpore putem projekata

(d) jača koordinacija na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini u području borbe protiv terorizma, nezakonitih migracija i organiziranog kriminala te se ispituje mogući doprinos regionalnoj suradnji, kao što je skupina G5 Sahel, prema potrebi

(e) u potporu ciljevima Unije u području migracija, pomaže središnjim i lokalnim tijelima te sigurnosnim snagama Nigera u razvoju politika, postupaka i tehnika za bolji nadzor nad migracijskim tokovima i bolje upravljanje njima, za borbu protiv nezakonitih migracija i za smanjenje razine kriminala koji je s time povezan.

Misija EUCAP Sahel Mali pomaže i savjetuje unutarnje sigurnosne snage u provedbi sigurnosne reforme koju je utvrdila nova vlada, s ciljem: (a) poboljšanja njihove operativne efikasnosti (b) ponovne uspostave njihova hijerarhijskog ustrojstva (c) jačanja uloge pravosudnih i administrativnih tijela u području upravljanja i nadzora nad njihovim misijama (d) olakšavanja njihova prerazmještanja na sjeveru zemlje.

1

PRILOG III.

Pregled napretka misije ZSOP-a u Nigeru u ispunjavanju zadaća koji je sastavio Sud

Zadaće Napredak 1. cilj: Interoperabilnost

1.1. Potpora u izradi nacionalne strategije sigurnosti 1.3. Razmjena informacija među snagama unutarnje sigurnosti 1.2., 1.3., 1.4., 1.5. Potpora regionalnim operativnim centrima (bivša zajednička zapovjedna mjesta)

1.6. Potpora operativnim centrima žandarmerije

2. cilj: Tehničke kompetencije 2.1., 2.2., 2.3., 2.4. Savjetovanje i osposobljavanje u području borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala

2.5. Osposobljavanje predavača u snagama unutarnje sigurnosti 2.6. Pružanje potpore za uspostavu jače povezanosti između policije i sudova u kaznenim istragama

2.7. Unaprjeđenje baza podataka sigurnosnih snaga 2.8. Osposobljavanje u području pravnih i kaznenih postupaka i ljudskih prava za službenike u oružanim snagama

2.9. Podizanje razine osviještenosti snaga unutarnjih sigurnosti o načelima vladavine prava, ljudskih prava i rodne ravnopravnosti

2.10. Povezivanje snaga unutarnje sigurnosti i civilnog društva u područjima ljudskih prava i rodne ravnopravnosti

3. cilj: Održivost 3.1., 3.8., 3.9. Potpora snagama unutarnje sigurnosti: oprema i infrastruktura te savjetovanje i osposobljavanje u pogledu zajedničke uporabe i održavanja

3.2. Suradnja s misijom ZSOP-a u Maliju na unaprjeđenju upravljanja ljudskim resursima u snagama unutarnje sigurnosti

3.3. Operativna evaluacija aktivnosti EU-a za izgradnju kapaciteta u snagama unutarnje sigurnosti

3.4., 3.5. Potpora unaprjeđenju upravljanja ljudskim resursima u snagama unutarnje sigurnosti

3.6. Uspostava uprava i planova za osposobljavanje unutar snaga unutarnje sigurnosti 3.7. Integriranje priručnika za osposobljavanje u nacionalne programe osposobljavanja; osposobljavanje, savjetovanje i mentoriranje predavača

4. cilj: Međunarodna koordinacija

4.1., 4.6. Upravljanje međunarodnom suradnjom na razini vlasti u Nigeru 4.3., 4.4., 4.5., 4.7. Koordinacija među donatorima u Nigeru 4.8. Potpora Nigeru u sudjelovanju u inicijativama za regionalnu suradnju 4.2., 4.9., 4.10. Razvoj regionalne dimenzije aktivnosti EU-a za izgradnju kapaciteta

5. cilj: Migracije 5.1. Potpora u izradi nacionalne strategije za kontrolu teritorija 5.2., 5.11. Izrada pregleda aktivnosti dionika, prikupljanje podataka o migracijskim tokovima, utvrđivanje potreba

5.3. Prihvaćanje novog zakona o nezakonitim migracijama, osposobljavanje snaga unutarnje sigurnosti u području nezakonitih migracija

5.4. Podizanje razine osviještenosti stanovništva o nezakonitim migracijama 5.5., 5.7., 5.8. Osposobljavanje i savjetovanje snaga unutarnje sigurnosti u području sprječavanja i kontrole nezakonitih migracija

5.6. Jačanje regionalnog operativnog centra u Agadezu 5.9. Potpora u pravnim postupcima za policiju i sudove u Agadezu

2

5.10. Izvršno tajništvo platforme za koordinaciju migracija 5.12. Koordinacija s drugim dionicima u pitanjima migracija u Agadezu 5.13. Prekogranične aktivnosti u suradnji s misijom ZSOP-a u Maliju i misijom EU-a za pomoć u integriranom upravljanju granicama u Libiji (EUBAM Libya)

5.14. Izrada strategije u području migracija u suradnji s delegacijom EU-a za komunikaciju

Zadovoljavajući napredak Spor napredak / postojale su poteškoće Nema napretka / postojale su znatne poteškoće

Izvor: plan operacije, 2016. – 2018., osim u slučaju zadaće 1.3. (plan operacije za 2014.).

1

PRILOG IV.

Pregled napretka misije ZSOP-a u Maliju u ispunjavanju zadaća koji je sastavio Sud

Odlučujuće točke – na temelju plana operacije za 2016. Napredak

1. Savjetovanje Točka 1.1. Misija je pružanjem strateških savjeta uključena u snage unutarnje sigurnosti i ministarstva na upraviteljskoj razini

Uz iznimku zadaće 1.1.2.1.: Unaprjeđenje struktura unutarnje kontrole u snagama unutarnje sigurnosti

Točka 1.2. Snage unutarnje sigurnosti uspostavile su strukture potrebne za koordinaciju njihovih aktivnosti i povećanje njihove operativne učinkovitosti

Točka 1.3. Ljudski resursi – pravni tekstovi su sastavljeni i primjenjuju se u praksi Točka 1.4. Ljudski resursi – provedena je reforma postupaka i struktura (npr. baza podataka) Točka 1.5. Ojačani su kapaciteti Malija u pogledu upravljanja granicama Točka 1.6. Ojačani su kapaciteti snaga unutarnje sigurnosti za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala

2. Osposobljavanje Točka 2.1. Misija je postala sastavni dio struktura za osposobljavanje u snagama unutarnje sigurnosti i ministarstvima

Točka 2.2. Tečajevi i programi osposobljavanja, uključujući njihov sadržaj, sastavljeni su i provode se

Uz iznimku zadaće 2.2.1.1.: sastavljeni su opisi radnih mjesta Uz iznimku zadaća 2.2.1.2. i 2.2.2.1.: izrada kataloga tečajeva i programa osposobljavanja Točka 2.3. Broj i kvaliteta polaznika osposobljavanja iz snaga unutarnjih sigurnosti u skladu su s utvrđenim potporama te se provodi ocjenjivanje osposobljavanja

Točka 2.4. Organiziraju se tečajevi za obuku predavača kako bi se zajamčila održivost aktivnosti misije

Točka 2.5. U okviru uprava na razini snaga unutarnje sigurnosti utvrđen je okvir za osposobljavanje

3. Koordinacija Točka 3.1. Koordinacijom s MINUSMA-om omogućeni su jačanje i optimizacija zajedničkog djelovanja i izbjegavanje preklapanja aktivnosti

Točka 3.2. Koordinacija s drugim partnerima/instrumentima EU-a i državama članicama EU-a kontinuirana je i provodi se u obliku redovite razmjene informacija i osmišljavanja zajedničkog djelovanja

Točka 3.3. Utvrđuju se aktivnosti lokalnih i međunarodnih dionika, trećih zemalja i nevladinih organizacija koje se odnose na ista područja u kojima djeluje i misija (konkretnije, osposobljavanje i evaluacija) te se one koordiniraju s aktivnostima misije

Zadovoljavajući napredak Spor napredak / postojale su poteškoće Nema napretka / postojale su znatne poteškoće Evaluacija još nije moguća

Izvor: Plan operacije za 2016.

1

ODGOVORI KOMISIJE I EUROPSKE SLUŽBE ZA VANJSKO DJELOVANJE NA

TEMATSKO IZVJEŠĆE EUROPSKOG REVIZORSKOG SUDA

„Jačanje kapaciteta snaga unutarnje sigurnosti u Nigeru i Maliju: ostvaren je tek ograničen i spor

napredak”

SAŽETAK:

I.

ESVD i Komisija žele istaknuti da su države članice EU-a te lokalna tijela i partneri dosljedno hvalili

napore i napredak koji su ostvarile misija ZSOP-a u Nigeru i misija ZSOP-a u Maliju od njihova

pokretanja 2012., odnosno 2014., unatoč teškoj situaciji.

Oba mandata i misije ZSOP-a u Nigeru i u Maliju usmjerena su na strukturne napore kako bi se

institucijama u Maliju i Nigeru pružila potpora na njihov zahtjev, a za to je potrebno da se

međunarodna zajednica dugoročno obveže. Trenutačno sigurnosno stanje u Sahelu vrlo je

problematično. Zapadne granice Nigera s Malijem i Burkinom Faso kao i njegove južne granice često

su meta napada terorističkih skupina. U Maliju se sigurnosno stanje u središnjim regijama pogoršalo

2017. Migracijski pritisak dodatni je izazov za Niger, koji se morao suočiti s iznenadnim priljevom

migranata. Međutim, čak i u tim teškim okolnostima, obje su misije znatno poboljšale sigurnosnu

otpornost Malija i Nigera u bliskoj suradnji s međunarodnom zajednicom i u okviru šireg integriranog

pristupa EU-a.

IV.

ESVD prepoznaje da su u slučaju Nigera države članice prihvatile dodatni rizik povezan s brzim

pokretanjem misije, što je utjecalo na razinu pripravnosti osoblja misije. Međutim, u Maliju glavni tim

prošao je propisno osposobljavanje od deset dana u Bruxellesu i bio u pratnji ESVD-a tijekom prve

faze misije.

V. ESVD želi istaknuti da zajedno s Komisijom pridaje stalnu pozornost stopama zapošljavanja. U okviru

rada na sposobnosti reagiranja civilne misije ZSOP-a, svjesno se nastoji povećati broj osoblja.

VI.

ESVD cijeni što Europski revizorski sud u tom kontekstu prepoznaje važnost da se dovoljno resursa

posveti osiguravanju održivosti u civilnim misijama ZSOP-a.

VII.

ESVD se slaže s navedenim opažanjem. Utvrđivanje relevantnih i mjerljivih pokazatelja za procjenu

napretka ostvarenog u ispunjavanju mandata i mogući utjecaj doista je izazov. Postoje neka

ograničenja zbog specifičnog konteksta ZSOP-a i pristupa država članica misijama ZSOP-a – vidjeti

napomene o točki 55.–.

OPAŽANJA:

2

23.

Uspostavom temeljne sposobnosti reagiranja, koja uključuje pojačanu platformu za potporu misijama,

osiguravaju se pravna i financijska sredstva kako bi se omogućila neometana i brza uspostava misija u

budućnosti.

Okvir 2. Neprihvatljiv iznos u prvoj godini mandata nije utvrđen jer to ovisi o rezultatima

kontradiktornog postupka s misijom ZSOP-a u Nigeru.

25.

Kad je riječ o smjernicama, Komisija pruža pisane smjernice o svim aspektima mandata misije

(proračunu, financijama i javnoj nabavi) te uz pomoć službenika svaki dan prati provedbu mandata.

Pisane smjernice uključuju Smjernice o javnoj nabavi za misije koje obuhvaćaju (s vodičem o

postupcima i praktičnim vodičem –PRAG-) aspekte javne nabave i obrasce za misije. Komisija izdaje

i Priručnik ZVSP-a o financijskim i ugovornim pitanjima koji će zamijeniti zasebne upute i biti

usklađen izvor informacija i smjernica za misije o financijskim i ugovornim aspektima.

26.

Kako bi se nedostaci uklonili, potrebno je produljiti razdoblje na koje se osoblje iz država članica

upućuje te osigurati posebna osposobljavanja o provedbi projekata.

27.

ESVD i službe Komisije izražavaju zadovoljstvo pozitivnom ocjenom Suda.

Platforma za potporu misijama i skladište ZSOP-a riješit će problem osiguravanja kritične mase

resursa koji je istaknuo Sud, jačanjem sposobnosti brzog reagiranja u kriznim situacijama te istodobno

ostvarenjem ekonomije razmjera tako što će se centralizirati ključne usluge potpore misijama i

smanjiti administrativno opterećenje za misije ZSOP-a.

28.

Obje misije ZSOP-a primjenjuju najfleksibilnije postupke javne nabave predviđene u Financijskoj

uredbi zbog krizne situacije u zemlji u kojoj djeluju, kako je naveo odgovorni dužnosnik za

ovjeravanje na osnovi delegiranja, te mogu primjenjivati pregovaračke postupke bez prethodne objave

poziva na nadmetanje.

Proračunsko razdoblje mandata mora se uskladiti s primjenjivom pravnom osnovom (tj. Odlukom

Vijeća). Služba za instrumente vanjske politike (FPI) istražit će mogućnosti predviđene u novoj

Financijskoj uredbi u pogledu višegodišnjih financijskih odluka i potpisivanja sporazuma o

delegiranju s duljim razdobljem trajanja.

Prednost duljih mandata bila bi omogućivanje misijama dulji rok za provođenje postupka javne

nabave.

Postupci javne nabave, koje trebaju primjenjivati misije ZSOP-a, definirani su u Financijskoj uredbi i

njezinim Pravilima za primjenu. Detaljnije su pojašnjeni u Praktičnom vodiču o javnoj nabavi i

bespovratnim sredstvima za vanjsko djelovanje Europske unije (PRAG). FPI, kao služba Komisije,

dok provodi kao mjeru ublažavanja ex-ante kontrolu postupaka javne nabave pokrenutih u misijama

ZSOP-a koje nisu procijenjene po aspektima, primjenjuje prethodno navedena pravila i propise o

javnoj nabavi.

3

Homogeni elementi postupka javne nabave opreme trebali bi biti objedinjeni u jednom pozivu za

javno nadmetanje kako bi se izbjeglo umjetno razdvajanje postupka javnog nadmetanja što dovodi do

izbjegavanja pragova za javnu nabavu utvrđenih u Financijskoj uredbi.

Prag za primjenu okvirnog ugovora za računalnu opremu dosegnut je te se stoga više ne primjenjuje.

U očekivanju uspostave centraliziranog skladišta 2018. FPI je obavijestio misije da se kupnja

računalne opreme mora odvijati u skladu sa standardnim pravilima o javnoj nabavi koja se primjenjuju

na misije.

Taj bi se nedostatak trebao otkloniti uspostavom platforme za potporu misijama i zajedničkog

skladišta.

Uspostavom središnjeg skladišta omogućit će se centralizirana pohrana zaliha za ključne proizvode

koji će biti odmah dostupni misijama ZSOP-a, čime će se uvelike pospješiti njihova distribucija novim

misijama i smanjiti broj postupaka javne nabave koje postojeće misije provode.

29.

Za misiju ZSOP-a u Maliju daljnje postupanje na temelju revizijskog izvješća o procjeni aspekata

provedeno je u listopadu 2017. Rezultati su pozitivni te je proglašeno da misija ZSOP-a u Maliju od

1. ožujka 2018. ispunjava kriterije povezane sa svih šest aspekata. To znači da su voditelju misije

dodijeljene delegirane ovlasti za odobrenje nabava, dok Komisija nastavlja provoditi ex-post provjere.

Slični daljnji postupci planirani su za misiju ZSOP-a u Nigeru sredinom 2018.

30.

ESVD smatra da je objema misijama pružen niz uputa, standardnih operativnih postupaka te obrazaca

u mnogim područjima (aktivnosti, logistika, financije, ljudski resursi, sigurnost itd.). Međutim, postoji

prostor za napredak u standardizaciji postupaka i smjernica. To se trenutačno rješava uspostavom

platforme za potporu misijama i izradom operativnih smjernica o temama relevantnima za aktivnosti

misije.

31. i 32.

ESVD želi naglasiti da proces okupljanja snaga gotovo u potpunosti ovisi o doprinosu država članica.

Kako bi se omogućila rana procjena snaga, poboljšao postupak zapošljavanja i pružila pomoć

državama članicama u njihovim planovima u pogledu osiguravanja osoblja za misije, ESVD je

sastavio Priručnik o ljudskim resursima u kojem je detaljno opisano 77 općih i posebnih profila

funkcija koje će biti potrebne misijama. Tijela koja upućuju osoblje mogu formirati vlastitu skupinu

osoba koje su se spremne prijaviti za radna mjesta u civilnim misijama ZSOP-a. Očekuje se da će se

navedenim priručnikom omogućiti i prilagodba nacionalnih postupaka odabira kako bi se osiguralo da

su kandidati koje predlažu države članice dobar odabir za oglašena radna mjesta.

33.

ESVD cijeni što Europski revizorski sud u tom kontekstu prepoznaje važnost trajanja upućivanja iz

država članica.

ESVD proučava sve moguće načine za rješavanje problema s radnim mjestima, među ostalim i stalnim

pozivanjem država članica da ispune obveze u pogledu osiguravanja osoblja u skladu s planovima

operacije.

4

Okvir 3.

Kako bi se poboljšalo brzo raspoređivanje kvalificiranih stručnjaka kada je to potrebno, ESVD se

zalagao (zajedno s Komisijom) za uspostavu temeljne sposobnosti reagiranja kao dijela višeslojnog

pristupa. Vijeće je nedavno odobrilo (zaključci od 13. studenoga 2018.) uspostavu takve strukture do

svibnja 2018. koja će se „sastojati od ojačane platforme za potporu misijama, kao i sredstava uloženih

u postojeće misije koja se mogu dopuniti brzo primjenjivim sredstvima i elementima planiranja iz

država članica, kao i, ako je tako dogovoreno, specijalističkim timovima i multinacionalnim sastavima

poput Europskih žandarmerijskih snaga”. Konkretno, za provedbu će biti potrebno povećati trenutačan

broj osoblja u misijama ZSOP-a za 1 ili 2 % za obavljanje operativnih zadaća (kao dvojni položaj). To

će biti jedan od mogućnosti među ostalim mogućim nastojanjima za povećanje broja osoblja.

34. i 35.

Tijekom provođenja misije često je iz političkih i sigurnosnih razloga teško napredovati prema

završnom stanju te stoga i prema izlaznoj strategiji u predviđenom vremenskom okviru.

37.

ESVD cijeni što Europski revizorski sud prepoznaje složeni kontekst, posebice kada je kao jedinstveni

instrument EU-a postojala samo misija ZSOP-a u Nigeru usmjerena na jačanje kapaciteta sigurnosnih

snaga.

41.

ESVD prepoznaje da administrativni postupci nisu bili uspostavljeni od početka misije. Unatoč

nedostatku softvera za ljudske resurse namijenjenog za praćenje prethodne i tekuće interne mobilnosti

pripravnika, misija je uspjela nakon revizijskog posjeta prikupiti velik dio podataka i dokumenata

povezanih s uzorcima tečajeva koje je zatražio Europski revizorski sud.

Misija prati skupinu od više od 100 instruktora koji su prošli osposobljavanje u raznim područjima u

okviru misije te njezini stručnjaci redovito provode aktivnosti evaluacije i savjetovanja s nigerskim

instruktorima u stvarnim situacijama osposobljavanja s njihovim kolegama.

42.

ESVD i Komisija cijene što Europski revizorski sud u tom kontekstu prepoznaje važnost nabave

opreme kao način pružanja potpore ostvarenjima završnog stanja civilnih misija ZSOP-a.

43.

ESVD se slaže s opažanjem. Kako bi se osigurala održivost u tom kontekstu, potrebno je izdvojiti

posebne proračunske linije iz proračuna misije.

53.

ESVD želi istaknuti da ni jedna misija nema izvršne ovlasti za nadzor dodjele i kretanja osoblja nakon

završetka osposobljavanja. Međutim, praćenje i ocjenjivanje pripravnika stalni je fokus misije.

Aktivnosti nadzora provode se nakon završetka tečaja osposobljavanja o krivotvorenju isprava ili

tijekom ciljanih operacija sa snagama unutarnjih sigurnosti (s prometnim odjelom i policijskim

snagama u zračnoj luci pri dolasku i odlasku zrakoplova; pri provjerama na cestama koje provode tri

snage unutarnjih sigurnosti na vratima Niameya ili primjerice u pokrajinama).

5

U pogledu predviđanja i održivosti softver za upravljanje ljudskim resursima stavljen je na

raspolaganje trima snagama unutarnjih sigurnosti 2016. Osnovna je svrha tog alata omogućiti snagama

unutarnjih sigurnosti bolju kvalitetu upravljanja, a posebice predviđanja. Istodobno, taj alat za

arhiviranje omogućuje snagama unutarnjih sigurnosti praćenje cijele karijere javnih službenika. Kao

rezultat toga, softver koji su misije pružile snagama unutarnjih sigurnosti omogućuje učinkovitije

praćenje dodjeljivanja i osposobljavanja svakog člana osoblja ili instruktora koji se obučava u okviru

misije.

Zbog internih proračunskih razloga nigerske vlasti nemaju dovoljno osoblja za obavljanje svih zadaća

praćenja i evaluacije te se stoga preraspoređuju prema hitnim i nepredviđenim situacijama.

Okvir 7.

ESVD želi istaknuti da je regionalni operativni centar u Agadezu bio operativan u vrijeme nacionalne

proslave 2016. Misija je osigurala potrebnu opremu, uključujući radioprijamnike. Međutim, kao što je

spomenuto u dokumentima o primopredaji, lokalna tijela odgovorna su za pravilno upravljanje tim

materijalima te njihovo praćenje i održavanje.

Misija je upoznata da je jedno vozilo oštećeno te traži rješenje.

54.

Misija je organizirala tečaj osposobljavanja o kriznim situacijama za 110 službenika sigurnosnih i

obrambenih snaga, neki od kojih više nisu zaduženi za regionalni operativni centar.

Ta je situacija dobro poznata svim misijama ZSOP-a, u kojima su neki kolege osposobljeni za

specifične potrebe, a zatim prebačeni na drugo radno mjesto u okviru uobičajene rotacije osoblja.

Misija ZSOP-a u Nigeru nastoji promicati u okviru svojih neizvršnih ovlasti održivost pruženih

tečajeva, ali se ne može upletati u upravljanje ljudskim resursima.

55. i 56.

Misije se već trude poboljšati svoje načine rada te ESVD priznaje da postoji mogući prostor za

poboljšanje. ESVD će pridonijeti budućoj izradi smjernica za praćenje i ocjenjivanje koje se

primjenjuju i na aktivnosti ZSOP-a i Komisije u području reforme sigurnosnog sektora (u skladu sa

Zajedničkom komunikacijom iz 2015. „Izgradnja kapaciteta kao potpora sigurnosti i razvoju” i

Zajedničkom komunikacijom iz 2016. „Elementi strateškog okvira na razini EU-a za potporu reformi

sigurnosnog sektora”).

60.

ESVD se slaže s navedenim opažanjem. Naglašava ESVD-ovo relativno slabo izvršavanje pravilne

evaluacije operativnog učinka misija. Postupak strateškog preispitivanja misija već pruža dobru

osnovu za evaluaciju uspješnosti misija. Međutim, ESVD je svjestan da se mjerenje uspješnosti misija

može poboljšati te se već počeo baviti tim pitanjem, osobito uvođenjem funkcija operativne evaluacije

u okviru misija.

6

61.

ESVD i službe Komisije cijene što Europski revizorski sud u tom kontekstu prepoznaje ulogu misija

ZSOP-a u Sahelu u izradi projekata u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku.

63. i 64.

ESVD i službe Komisije slažu se s 1. preporukom i već poduzimaju odgovarajuće mjere za povećanje

učinkovitosti, održivosti i broja osoblja (posebice putem regionalne jedinice za koordinaciju,

platforme za potporu misijama, temeljne sposobnosti reagiranja, izrade operativnih smjernica o

temama relevantnima za aktivnosti misija i uspostave skladišta ZSOP-a).

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

1. preporuka:

ESVD i Komisija prihvaćaju preporuke u dijelu koji se na njih odnosi.

2. preporuka:

ESVD prihvaća preporuku.

3. preporuka:

ESVD i Komisija prihvaćaju preporuku u dijelu koji se na njih odnosi. Proračunsko razdoblje mandata

mora se uskladiti s primjenjivom pravnom osnovom (tj. Odlukom Vijeća). Komisija će istražiti

mogućnosti predviđene u novoj Financijskoj uredbi u pogledu višegodišnjih financijskih odluka i

potpisivanja sporazuma o delegiranju s duljim razdobljem trajanja.

4. preporuka:

ESVD prihvaća preporuku i poziva Europski revizorski sud da uzme u obzir kontekst misija ZSOP-a.

Mandat misije dogovara Vijeće koje utvrđuje mandat, proračun i aktivnosti. Za prisutnost vanjskih

evaluatora također je potrebno odobrenje država članica.

U nacrtu strateškog preispitivanja misije ZSOP-a u Nigeru već je obrađeno pitanje održivosti

aktivnosti misija, među ostalim uvođenjem održivosti kao temeljnog načela rada misija u sljedećem

mandatu. Održivost više neće biti povezana samo s osposobljavanjem i savjetovanjem kao jedan od

pet ciljeva, ali bi trebala biti uključena kako bi se olakšala tranzicija.

5. preporuka:

ESVD prihvaća preporuku i poziva Europski revizorski sud da uzme u obzir specifičnost misija

ZSOP-a.

ESVD će pridonijeti budućoj izradi smjernica za praćenje i ocjenjivanje koje se primjenjuju i na

aktivnosti ZSOP-a i Komisije u području reforme sigurnosnog sektora (u skladu sa Zajedničkom

komunikacijom iz 2015. „Izgradnja kapaciteta kao potpora sigurnosti i razvoju” i Zajedničkom

komunikacijom iz 2016. „Elementi strateškog okvira na razini EU-a za potporu reformi sigurnosnog

sektora”).

O prijedlogu za izvršavanje vanjskih evaluacija misija donosi odluku Vijeće.

Događaj Datum

Usvajanje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije 2.5.2017

Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu nad kojim se obavlja revizija)

2.3.2018

Usvajanje konačnog izvješća nakon raspravnog postupka 24.4.2018

Službeni odgovori Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje zaprimljeni na svim jezicima

13.6.2018

Niger i Mali, smješteni u zapadnoj Africi, nestabilne su države čija je sigurnost ugrožena prisutnošću terorističkih skupina, nesigurnim granicama i nezakonitim migracijama. Kao odgovor na te prijetnje EU je 2012. u Nigeru i 2014. u Maliju uspostavio misije ZSOP a čiji je cilj ojačati kapacitete snaga unutarnje sigurnosti, i to osposobljavanjem te pružanjem savjeta i opreme. EU je izdvojio 69 455 000 eura za misiju ZSOP a u Nigeru u razdoblju 2012. – 2017. i 66 475 000 eura za misiju ZSOP a u Maliju u razdoblju 2014. – 2017. Sud je zaključio da su misije bile djelomično uspješne, ali da je napredak bio spor. Razlog tomu ležao je u složenosti konteksta u kojem su misije djelovale, ali i u operativnim poteškoćama. Sud iznosi niz preporuka za povećanje operativne učinkovitosti i održivosti te poboljšanje praćenja.

© Europska unija, 2018.

Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1

Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx Internetske stranice: eca.europa.euTwitter: @EUAuditors