stari mostovi u koprivnici - connecting repositories · vak i održavanje m ostova bila je...

9
Ivy LENTIĆ-KUGLI Stari mostovi u Koprivnici Između gradova Koprivnice i Varaždina postojale su kroz stoljeća raznovrsne i intenzivne veze i kontakti i to ne samo na vojno-administrativnom polju, već i na polju arhitekture i umjetničkog obrta. Relativno velika blizina obaju gradova, kao i važni riječni i kopneni trgo- vački putevi koji su kroz te gradove vodili, živa trgovina i sajmovi još su više favorizirali te kontakte. Stoga nije čudnovato da su u drugoj polovici 18, a naročito u prvoj polovici 19. stoljeća, u Koprivnici i okolici djelovali zna- čajni varaždinski zidarski majstori. »VELIKI MOST« PREKO SJEVERNE GRADSKE GRABE U KOPRIVNICI Stara je koprivnička tvrđava, sagrađena od drva, bila u 16. stoljeću u vrlo lošem stanju. S obzirom na važ- nost i značenje koprivničke tvrđave u obrani Hrvatske od Turaka, bilo je zaključeno 27. rujna 1562. godine na Hrvatskom saboru u Zagrebu da se stara drvena tvrđa- va temeljito popravi i izgradi u modernu tvrđavu zašti- ćenu zemljanim nasipima, stražarnicama i prsobrani- ma. Tvrđava je bila okružena dubokim i širokim opko- pima napunjenim vodom (tvrđavske grabe). Već 1567. godine počela je izgradnja moderne koprivničke tvrđa- ve,1 a sačuvani arhivski podaci govore da su pojedini di- jelovi tvrđave građeni od građe napuštenih crkava.2 Koprivnička je tvrđava imala dvoja vrata: »Velika vrata« (Glavna straža) na strani prema Varaždinu, te »Mala vrata«, na strani prema Križevcima. Treća vrata stare tvrđave (na strani prema Đurđevcu) uklonjena su prilikom izgradnje dvaju novih bastiona 1583. godine i ponovo sagrađena u 18. stoljeću.3. Najvažnija su bila »Sjeverna ili Velika vrata«, a na- lazila su se u zgradi sagrađenoj od kamena i cigle polo- vicom 17. stoljeća. Taje zgrada bila nalik još danas saču- vanoj zgradi »Oružane« sagrađenoj 1714. godine. Od »Velikih vratiju« vodio je preko grabišta drveni most, koji se mogao dizati i spuštati, a postojao je sve do 1775^ godine. Sve dok je postojao taj stari drveni most, bio je onemogućen prilaz gradu s obzirom da se most zimi di- zao u 8 sati, a ljeti u 9 sati, te nitko nije iza ovog redar- stvenog sata mogao izići odnosno ući u tvrđavu.4 Desno od ovog izlaza iz tvrđave stajao je kameni kip sv. Ivana Nepomuka. Na visokom postamentu bio je uklesan nat- pis koji govori da je kip sveca dao postaviti general va- raždinske Krajine Ivan Nepomuk Mienitzki 1747. godi- ne. General Mienitzki je umro u Koprivnici 23. ožujka 1747. godine te je bio sahranjen u kripti Franjevačke cr- kve.5 Stari drveni most prikazan je i na nekim zanimlji- vim prikazima stare koprivničke tvrđave kao npr. na ve- duti Koprivnice iz 1688. godine iz Biblioteke u Dresde- nu6 kao i na bakrorezu koprivničke tvrđave iz 1698. go- dine koja se nalazi u knjizi Burkhardta von Burkenste- ina, a čuva se u Povijesnom muzeju Hrvatske u Zagre- bu.7 Nakon što je prestala direktna turska opasnost, gubi koprivnička tvrđava na svom značenju i važnosti, te Marija Terezija izdaje 1765. godine odluku kojom se cijeli teritorij grada Koprivnice izuzima od vojnih vlasti. Tom su se odlukom točno odredile granice između gra- da Koprivnice i Vojne Krajine. Nakon što je 1776. godine vojska porušila stari po- mični drveni most koji je od »Velikih vrata« vodio pre- ko tvrđavske grabe8, bilo je potrebno načiniti novi čvr- sti drveni most. U vezi s redovnim održavanjem kao i popravcima mostova preko tvrđavskih graba u Koprivnici, dolazilo je često do nesporazuma, trvenja i natezanja između grada Koprivnice i vojnih vlasti, i to zbog neriješenog pitanja tko je od njih zapravo dužan i nadležan za održa- vanje i popravak tvrđavskih mostova. U vezi s time obraća se koprivnički gradski magi- ^ ' srPnja 1782. godine Ugarskom namjesničkom vijeću s molbom da intervenira kako bi se opkopi i nasi- pi s vratima predali u korist grada Koprivnice, jer su ti opkopi i nasipi bili u jednoj trećini podignuti troškom grada. Osim toga je stalno održavanje mostova predsta- vljalo veliki teret za grad Koprivnicu.9 Ugarsko namjesničko vijeće šalje iz Požuna 16. ko- lovoza 1782. godine dopis gradskom magistratu u Ko- privnici u kojem napominje da će povoljno riješiti mol- bu grada u vezi s besplatnom predajom opkopa i nasipa s gradskim vratima samo ukoliko grad Koprivnica to 114

Upload: others

Post on 03-Mar-2021

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Stari mostovi u Koprivnici - COnnecting REpositories · vak i održavanje m ostova bila je prvenstveno potrebna drvena građa, a grad Koprivnica nije posjedovao šume, jer su one

Ivy LENTIĆ-KUGLI

Stari mostovi u Koprivnici

Izm eđu g rad o v a K oprivn ice i V araždina posto jale su k roz sto ljeća razn o v rsn e i in tenz ivne veze i k o n tak ti i to ne sam o na v o jn o -ad m in is tra tiv n o m polju, već i na po lju a rh ite k tu re i u m je tn ičk o g o b rta . R elativno velika b liz ina o baju g radova, kao i važni riječni i k o p n en i trg o ­vački p u tev i koji su k roz te g radove vodili, živa trgov ina i sajm ovi jo š su više favorizirali te kon tak te . S toga nije ču d n o v a to d a su u d rugoj polovici 18, a n a ro č ito u prvoj polovici 19. sto ljeća, u K oprivn ici i okolici djelovali zna­čajn i v a ražd insk i z idarsk i m ajsto ri.

»VELIKI MOST« PREKO SJEVERNE GRADSKE GRABE U KOPRIVNICI

S ta ra je k o p riv n ičk a tv rđava , sag rađ en a od drva, b ila u 16. s to ljeću u vrlo lošem stanju . S obzirom na važ­no st i značen je k o p riv n ičk e tv rđ av e u o b ran i H rva tske od T uraka, b ilo je zak ljučeno 27. ru jn a 1562. god ine na H rv a tsk o m sa b o ru u Z agrebu da se s ta ra d rv en a tv rđ a ­va tem eljito p o p rav i i izgradi u m o d ern u tv rđ av u zašti­ćen u zem ljan im n asip im a, s traža rn icam a i p rso b ran i- m a. T vrđava je b ila o k ru žen a du b o k im i širok im o p k o ­p im a n ap u n jen im vodom (tv rđavske grabe). Već 1567. go d in e p o če la je izg radn ja m o d e rn e k o p rivn ičke tv rđ a ­ve,1 a sačuvan i a rh ivsk i p odaci govore da su po jed in i d i­jelov i tv rđ av e g rađ en i od g rađ e n a p u š ten ih crkava.2

K o p rivn ička je tv rđ av a im ala dvoja v rata : »Velika vrata« (G lavna straža) n a s tran i p re m a V araždinu, te »M ala vrata«, na s tra n i p re m a K riževcim a. T reća v ra ta s ta re tv rđ av e (na s tra n i p re m a Đ urđevcu) u k lo n jen a su p rilik o m izgradnje dvaju novih b astio n a 1583. godine i p on o v o sa g rađ e n a u 18. sto ljeću .3.

Najvažnija su b ila »Sjeverna ili Velika vrata«, a n a ­lazila su se u zgrad i sag rađ en o j od kam en a i cigle p o lo ­vicom 17. sto ljeća. T a je zg rada b ila nalik jo š d an as saču ­vanoj zgradi »O ružane« sag rađ en o j 1714. godine. Od »Velikih vratiju« vod io je p rek o g rab iš ta d rv en i m ost, koji se m ogao d izati i sp u šta ti, a posto jao je sve do 1775^ godine. Sve do k je po sto jao taj s ta ri d rven i m ost, b io je o n em o g u ćen p rilaz g rad u s o b z iro m da se m o st zim i d i­zao u 8 sati, a ljeti u 9 sati, te n itk o nije iza ovog re d a r ­s tvenog sa ta m ogao izići o d n o sn o ući u tv rđ av u .4 D esno

od ovog izlaza iz tv rđ av e stajao je kam en i k ip sv. Ivana N epom uka. Na v isokom p o sta m e n tu bio je u k lesan n a t­pis koji govori d a je k ip sveca dao postav iti g en era l va­ražd in sk e K rajine Ivan N epom uk M ienitzki 1747. g od i­ne. G en era l M ienitzki je u m ro u K oprivnici 23. ožujka 1747. god ine te je b io sah ran jen u k rip ti F ran jevačke c r­kve.5

S tari d rv en i m o st p rik azan je i na nek im zan im lji­vim p rik az im a s ta re kop riv n ičk e tv rđave kao np r. na ve­d u ti K oprivn ice iz 1688. godine iz B ib lio teke u D resde- n u 6 kao i na b a k ro re z u k o p rivn ičke tv rđave iz 1698. go­dine koja se nalazi u knjizi B u rk h a rd ta von B u rk e n s te ­ina, a čuva se u Povijesnom m uzeju H rva tske u Z agre­bu .7

N akon što je p re s ta la d irek tn a tu rsk a o pasnost, gubi k o p riv n ičk a tv rđ av a n a svom značen ju i važnosti, te M arija T erezija izdaje 1765. godine o d luku kojom se cijeli te rito rij g ra d a K oprivn ice izuzim a od vojnih vlasti. Tom su se o d lu k o m to čn o o d red ile g ran ice izm eđu g ra ­da K oprivn ice i V ojne K rajine.

N akon što je 1776. god ine vojska p o ru šila s ta ri p o ­m ičn i d rv en i m o st koji je od »Velikih vrata« vodio p re ­ko tv rđ av sk e g ra b e 8, b ilo je p o treb n o način iti novi čv r­sti d rv en i m ost.

U vezi s red o v n im održavan jem kao i pop rav c im a m o sto v a p re k o tv rđ av sk ih g rab a u K oprivnici, dolazilo je često do n e sp o razu m a, trv en ja i na tezan ja izm eđu g rad a K o privn ice i vo jn ih vlasti, i to zbog n e riješenog p itan ja tko je od n jih zap ravo dužan i nad ležan za o d rža ­vanje i p o p ra v ak tv rđ av sk ih m ostova.

U vezi s tim e o b ra ć a se koprivn ičk i g radsk i magi-^ ' s rPnja 1782. go d in e U garskom nam jesn ičkom

vijeću s m o lb o m d a in te rv en ira k ako bi se o pkop i i n asi­pi s v ra tim a p re d a li u k o ris t g rad a K oprivnice, je r su ti o p k o p i i n asip i bili u jed n o j treć in i pod ignu ti tro šk o m grada. Osim to g a je s ta ln o od ržavan je m ostova p re d s ta ­vljalo veliki te re t za g rad K oprivn icu .9

U garsko n am jesn ičk o vijeće šalje iz Požuna 16. k o ­lovoza 1782. go d in e d o p is g radskom m ag istra tu u Ko­p rivn ic i u ko jem n a p o m in je da će povoljno riješiti mol- bu g rad a u vezi s b e sp la tn o m pred ajo m o p k o p a i n asipa s g rad sk im v ra tim a sam o ukoliko g rad K oprivn ica to

114

Page 2: Stari mostovi u Koprivnici - COnnecting REpositories · vak i održavanje m ostova bila je prvenstveno potrebna drvena građa, a grad Koprivnica nije posjedovao šume, jer su one

svoje pravo uspije i d o k aza ti.10 Svoje p rav o n a o p k o p e i n asip e s g radsk im v ra tim a p o tk rep lju ju K oprivn ičan i i u svom e dop isu od 19. s tu d e n o g a 1782. god ine u p u će ­n o m b an u i k ra ljevskom k o m e sa ru g ro fu Franji Balas- sa. D opisu p rilažu p rijep is po v las tice izdane od kralja F e rd in an d a III u B eču 20. siječn ja 1651. godine, kojom on daje g rad u K oprivnici p rav o u b ira n ja m itn ičk ih p r i­stojbi. P rilažu ta k o đ e r i p rijep is t ih p ov las tica koje su p ro g lašen e n a H rv a tsk o m sa b o ru o d rž an o m u V araždi­nu 1. lipnja 1652. g o d ine.11

O ko 1779. godine b ilo je s tan je d rv e n ih m ostova p re k o tv rđavsk ih g ra b a više nego li jad n o . Ali za p o p ra ­vak i održavanje m o sto v a b ila je p rv e n stv en o p o treb n a d rv e n a građa, a g rad K o p riv n ica n ije p o sjedovao šum e, je r su one b ile pod u p ra v o m v o jn ih vlasti. A k ad a k o p ri­vn ički g radsk i m ag istra t m o li p o tre b n o drvo , odgovara m u V ojna k o m an d a u B jelovaru 10. s tu d e n o g a 1779. go­d ine d a d rvo za g rad n ju m o sto v a n e m ože n ikako dobiti

b esp la tno , već ako želi d o b iti g rađevno d rv o (dak ak o uz n a p la tu p ro p isan e takse) n ek a se o b ra te šu m a ru Szi- roky ju ili k o m an d i G jurgjevačke p ukovn ije .n

Popravak i od ržav an je to liko p o tre b n ih m o sto v a koji su p rek o g ra b iš ta vodili u tv rđ av u posta li su p o n o v ­no ak tu a ln i 1785. godine. S toga se g radsk i m ag is tra t u K oprivnici o b ra ć a 1. siječnja 1785. godine V rhovnoj voj­noj k o m an d i u Z ag reb u s m o lb o m da naloži Vojnoj k o ­m an d i Szentvar, d a sm jes ta p o p rav i dva g ra d sk a m osta , je r je istina d a se b aš ova k o m an d a i najv iše s n jim a slu ­žila.13 U istoj stvari o b ra ća se koprivn ičk i m ag is tra t 31. siječnja 1785. god ine i U garskom nam jesn ičk o m vijeću s m olbom da in te rv en ira ko d V ojne k o m an d e S zen tvar kako bi o na p o p rav ila m ostove grada, je r ih o n a i najv i­še troši, a g rad sk i m ag is tra t u K oprivnici jo š uvijek nije dob io u posjed ni opkope , ni vojne zgrade. S toga nije p ravo da sam o g rad sk i m ag is tra t m o ra p o p rav lja ti te m ostove.14

Plan za drveni m o st p rek o sjev ern o g tvrđavsk og grab išta u K o p r iv n ic i, g eo m eta r Johann K le ­m en s, 1833. go d in e(F oto: Z avod za za štitu sp o m e n ik a ku ltu re M ađarske, B u d im p ešta ).

115

Page 3: Stari mostovi u Koprivnici - COnnecting REpositories · vak i održavanje m ostova bila je prvenstveno potrebna drvena građa, a grad Koprivnica nije posjedovao šume, jer su one

P lan za drveni m o st p rek o sjev ern o g tvrđavsk og grab išta u K o p r iv n ic i, g eo m eta r Johan n K le ­m e n s, 1833 (?) g o d in a .(F oto : Z avod za zaštitu sp o m en ik a ku lture M ađarske, B u d im p ešta ).

U garsko nam jesn ičk o vijeća odgovara 2. sv ibnja iz B u d im a naloživši k o p riv n ičk o m m ag is tra tu da o dm ah m o ra izvršiti p o p rav ak o b a m o sta i da o d re đ en u godiš­n ju svo tu im a re ao v n o up lać iv a ti vojnom e raru , i kao da u b u d u ć e više ne šalje sličn ih p ritu žb i.15

P rem a to m e ko p riv n ičk i g radsk i m ag istra t nije im ao druge, već da n a svoj tro ša k što prije poprav i o ba m osta.

U vezi s tim e o b ra ća se k o privn ičk i m ag istra t 23. ko lovoza 1785. god ine V aražd inskoj ko m an d i s m olbom d a naloži k o m an d i Szen tvarsko j da d ad e iz šum e g ra ­đ ev n o d rvo p o tre b n o za p o p ra v ak m ostova, koje g rad m o ra poprav iti, a v las titih šu m a nem a. P opravak ovih »Pontium ex P raesid io ad S u b u rb iu m ducen tium « nije se više n ikako m ogao o d lag a ti.16 P rem a to m e je vidljivo d a su na^trošak g rad a p o p rav ljen i 1785. godine g radsk i m ostov i u K oprivnici.

D rveni m ostovi, a n a ro č ito on i koju su vodili iz gra- d o v a-tv rđ av a , o d n o sn o on i koji su se nalazili na najvaž­nijim p ro m etn icam a , bili su izuzetno jako o p te rećn i sve življim i gušćim p ro m eto m , što je op e t im alo za poslje­

d icu d a su se oni b rzo i v rlo često u n ištava li i oštećivali, te su u b rzo o p e t p o sta li ruševni, o p asn i za p ro m e t i n e ­u po treb ljiv i.

P o tre b a g en era ln o g p o p rav k a jed n o g od najvažni­jih k o p riv n ičk ih m o sto v a tj. m osta ko d »Velikih vratiju« p o sta la je 1833. go d in e ponovno ak tu a ln a , te se p o p ra ­vak tog m o sta n ije više m ogao odlagati.

S toga je k o p riv n ičk i g radsk i m ag is tra t od lučio da se te g o d in e sag rad i novi d rven i m o st p rek o sjeverne tv rđ av sk e g rab e . U vezi s tim e način io je g e o m e ta r Jo ­h a n n K lem en s 1833. god ine n a c rt za novi d rv en i m ost p re k o sjev ern e tv rđ av sk e grabe. K lem ensov p lan saču ­van je u A rhivu M agjarske u B u d im p ešti.17 P lan p rik azu ­je d rv en i m o st koji se sa svake s tra n e u p irao o k a m e ­nom p o d z id an e i d o z id an e dijelove tv rđ av sk e grabe.

K lem en so v n a c r t nosi slijedeću legendu: P lan za novi m o st p re k o g rad sk e g rabe u Kralj, i slob. g rad u Ko­privnici« , a s ig n iran je u d esnom d o n jem uglu: »Kle­m en s Jo h a n n « .18

G e o m e ta r Jo h a n n K lem ens sastav io je i p re d ra č u n i tro šk o v n ik za izg rad n ju tog novog d rv en o g m o sta 12. ožu jka 1833. god ine, a rek ap itu lac ija tro šk o v a glasi:

1 1 6

Page 4: Stari mostovi u Koprivnici - COnnecting REpositories · vak i održavanje m ostova bila je prvenstveno potrebna drvena građa, a grad Koprivnica nije posjedovao šume, jer su one

Forin ti

»Sum a tesa rsk ih rad o v a 241,14S um a za d n e v n ič a ra 133,20S u m a za dovoz m ate rija la 84,00S u m a za p o tre b n o željezo 10,20M aterijal za sk e lu 40,00

Sveu k u p n o 549,44 i 2 /6 19

G eo m etar Jo h a n n K lem ens izrad io je za novi d rv e ­n i m ost u K oprivnici jo š je d a n p lan , koji je u don jem desn o m uglu sign iran : »K lem ens«.20

Iz a k a ta saču v an ih u A rhivu M agjarske u B u d im p e ­šti iz 1833. godine saznajem o » . . . d a je p r ih v aćen p lan i p ro jek t o gorn jem m o stu koji vodi p re k o sjeverne g ra d ­ske g rab e i koji se u p ra v o sad a tre b a p o d ig n u ti p re m a tr im a p red lo žen im o rig in a ln im p lan o v im a pod Lit- t.A / . . . n ačin jen ih po n ad ležn o m g e o m e tru Jo h an n u K lem ensu.«21

P rem a to m e je 1833. god ine sag rađ en novi d rv en i m ost p reko sjeverne g rad sk e g rab e u K oprivnici.

M ost izg rađen 1833. god ine nalazio se već 1836. go­d ine u jad n o m e stan ju , te se pono v n o n a m e tn u la p o tre ­b a d a se izgradi novi m o st p rek o sjeverne g rad sk e g ra ­be.22

Ovaj se novi m o st tre b a o 1837. godine izgrad iti iz so lidnog m ate rija la , tj. od kam en a, a p lan za taj novi k a ­m en i m ost n ačin io je va ražd in sk i z idarsk i m a js to r i g ra ­đev insk i p o d u ze tn ik F ran jo A rnold .23

A rnoldov p lan , iz rađ en 1836. godine, nosi slijedeću legendu: »Plan za novi m o st p re k o va ro šk e g rab e k ra ­ljevskog i s lo b o d n o g g rad a K oprivnice . Nota: c rv en a točk asta linija označava sm jer s ta ro g p osto jećeg d rv e ­nog m osta«. U d esn o m d o n jem uglu p lan a je po tp is: »Franz A rnold M au rerm e is te r« .24

Franjo A rnold je n a licu m jesta u K oprivn ici sa s ta ­vio 1. s tu d en o g a 1836. g od ine p re d ra č u n i tro šk o v n ik za izgradnju k am en o g m osta , koji glasi: »P red raču n i t ro ­škovnik za p o tre b n e z id a rsk e rad o v e za izgradnju m o ­

P lan za n o v i k a m en i m o st p rek o sjev ern o g tvrđ avsk og grabišta u K o p r iv n ic i, z id a rsk i m ajstor F ranjo Arnold, 1836. g o d in a .(F oto: Zavod za za štitu sp o m e n ik a k u ltu re M ađarske, B u d im p ešta ).

117

Page 5: Stari mostovi u Koprivnici - COnnecting REpositories · vak i održavanje m ostova bila je prvenstveno potrebna drvena građa, a grad Koprivnica nije posjedovao šume, jer su one

s ta sa z idan im m o sto b ran im a p reko varoške g rab e k ra ­ljevskog i slo b o d n o g g ra d a K oprivnice na tem elju p rilo ­ženog p lan a L itt.B /« .25 T roškovnik za p o tre b n e te sa rsk e rad o v e sastav io je va ražd in sk i tesarsk i m a js to r G juro H olzheim .

M eđu tim je tijekom g rad n je novog m osta, koja je započela 1837. god ine, d ošlo do p re in ak e p rv o tn o g Ar^ no ldovog plana. M ost n a p lan u F. A rnolda iz 1836. godi­ne im ao je rav n u p o v rš in u p ro m etn e trak e m osta, koji je počivao na z idan im lukovim a. N aknadno se tražio p lan za »svedeni m ost« tj. za m ost kojeg će p ro m e tn a po v ršin a b iti lagano svedena. Novi p lan u d u h u te p re ­in ak e način io je 1837. go d in e zidarsk i p a lir F ranz Kro- m ay er.26

K ro m ay er je sastav io i tro škovn ik za izgradnju m o ­sta, koji glasi: »T roškovnik za p o treb n e z idarske i te s a r ­ske rad o v e i p o tre b a n m ate rija l za m ost, koji se već p o ­čeo grad iti, ali je sad a o d re đ e n o da »Veliki m ost« koji o d trg a vodi u tv rđ av u b u d e svođen.« T roškovnik je p o t­p isao »Franz K ro m ay er M a u re r Palir - K o p re in itz 26 N o v em b er 837.«27

D akle se novi k a m en i m ost p o čeo g rad iti v jero ja tno p o če tk o m 1837. god ine, a k ra jem 1837. god ine p re inaču- je se p rv o tn i p ro jek t za m o st F ran je A rnolda.

No ni taj novi m o st nije bio dugog vijeka. Već se 1844. g od ine ustan o v lju je de već duže v rem en a posto ji p o tre b a da se p o sto jeć i glavni m o st p rek o varoške g ra ­be n a sjeverno j s tra n i g ra d a K oprivn ice tre b a zam ijeniti nov im m ostom , s o b z iro m da je posto jeći m ost postao već go tovo ru šev in o m , tak o da p re k o njega nije više si­g u ra n n ikakav p ro m et, a n iti je m oguće s ta ri m ost p o ­p rav iti. S toga je sv akako p o treb n o izgrad iti novi m ost i to p re m a sav jetu g rad sk o g m ag is tra ta u ravnoj liniji od tv rđ av sk ih v ra tiju p re m a k ipu sv. Ivana N epom uka.«28

Za novi m o st p re k o sjeverne v aroške g rabe b io je p o tre b a n novi p lan te je u tu sv rh u »prihvaćen p ro jek t v a ražd in sk o g z id a rsk o g m ajsto ra A rnolda i tesarsk o g m ajsto ra , ta k o đ e r iz V aražd ina, G jure H olzheim a.«29

Plan za novi k a m en i m ost bio je p o tv rđ en od s tran e K raljevske U garske V rhovne zem aljske g rađev inske d i­rekcije 1844. godine, te nosi slijedeću legendu: »Plan za novi m o st n a lukove p re k o v aroške g rabe u K oprivn i­

Plan za n o v i k a m en i m o st p rek o sjevern og tvrđ avsk og gra b išta u K o p r iv n ic i, z id a rsk i palir Franjo K rom ayer, 1837. g o d in a .(F oto: Z avod za za štitu sp o m en ik a ku lture M ađarske, B u d im p ešta ).

118

Page 6: Stari mostovi u Koprivnici - COnnecting REpositories · vak i održavanje m ostova bila je prvenstveno potrebna drvena građa, a grad Koprivnica nije posjedovao šume, jer su one

P lan za n ov i k a m en i m o st p rek o sjev ern o g tvrđavsk og grab išta u K o p r iv n ic i, 1844. g o d in a . (F oto: Z avod za za štitu sp o m e n ik a ku lture M ađarske, B u d im p ešta ).

ci.« U d esnom d o n jem u g lu je zap isano: P ro jek tirano k od K raljevske U garske V rhovne zem aljske g rađ ev in ­ske d irekc ije u m jesecu D ecem b ru 844.«30

Z grada sa s ta rim g rad sk im v ra tim a od kojih je vo­d io »Veliki m ost« p re k o sjev ern o g tv rđ av sk o g g rab iš ta b ila je p o ru šen a oko 1875. go d in e i ta d a je kam en i kip sv. Ivana N ep o m u k a p re m je š te n s lijeve s tran e izlaza. Z grada u kojoj su se na laz ila »Velika vrata« služila je sve do ru šen ja za šk o lu i za g ra d sk e u re d e (s ta ra v ijećnica »nad vratim a«).31

A kam en i k ip sv. Iv an a N epom uka, koji se d an as n a ­lazi u p arku , po d sjeća jo š jed in i n a d rv en i m ost, koji je iz tv rđ av e u K oprivnici vo d io n a c e s tu p re m a V araždinu. Tek 1837/1838. u m jes to d rv en o g g rad i se kam en i m o st.32

V araždinski z id a rsk i m a js to r i g rađ ev n i p o d u zetn ik A rnold izgradio je osim k am e n o g m o sta u K oprivnici jo š i zgradu župnog d v o ra u k o p riv n ičk o m p re d g rađ u Bregi.

ZGRADA ŽUPNOG DVORA U BREGIMAL okalite t B regi nije još 1638. god ine b io nase ljen .

Već 1659. go d in e im alo je to naselje 40 kuća, a 1787. go­dine B regi su već b ro jili 159 k uća sa 998 stan o v n ik a .33 N eko v rijem e je naselje B regi p o tp ad a lo p o d g ra d Ko­p rivnicu , kao što to svjedoči do p is U garskog nam jesn ič- kog vijeća u p u ć e n ko p riv n ičk o m m ag is tra tu 23. srp n ja 1781. god ine iz Požuna. Ovim do p iso m p rio p ću je se k o ­p rivn ičkom m ag is tra tu d a se stan o v n ic i nase lja B regi ne m ogu n ip o što sm a tra ti km etov im a, već ra v n o p ra v ­nim g rađ an im a , te d a se od n jih m o ra razm je rn o p o p u ­n javati k o p riv n ičk i g radsk i m ag is tra t.34

U B reg im a se već 1837. godine p lan ira la izg radn ja novog župnog dvora , za kojeg je n a c r t 1837. go d in e n ač i­n io K arl Zolnay. N a c r t35 im a slijedeću legendu: »Plan za novi župni d v o r u m jestu B regi koje p r ip a d a k ra ljev ­skom i s lo b o d n o m g rad u Koprivnici.« P lan je b io o d o ­b re n od s tra n e K raljevske ugarsk e V rhovne zem aljske

119

Page 7: Stari mostovi u Koprivnici - COnnecting REpositories · vak i održavanje m ostova bila je prvenstveno potrebna drvena građa, a grad Koprivnica nije posjedovao šume, jer su one

građ ev in sk e d irek c ije u siječnju 1838. godine, a sign iran je u d esn o m don jem uglu: »P ro jek tirano i c rta n o po K arlu Zolnayu.«36 P lan p rikazu je jed n o s tav n u i funkcio ­n a ln u prizem nicu . T locrt p rizem lja im a slijedeći ra sp o ­red : dvije veće i je d n a m an ja p ro s to rija o d re đ en e su za žu p n ikov stan , jed n a m an ja so b a za poslugu, a d ruga m an ja za o stavu.

Izvedba te n o vogradn je p o v jeren a je V araždincu F ran ji A rnoldu. On je tijekom grad n je m o rao m ijenjati p rv o b itn i Zolnayev p lan p rizem n o g župnog d v o ra u je d ­n o k a tn u zgradu, s obz irom d a je zbog v isokih p odzem ­n ih v oda b ilo n em oguće k o p a ti p o d ru m ispod zemlje. F ran jo A rnold je sastav io 15. kolovoza 1839. god ine p re ­d ra č u n i tro šk o v n ik za izgradnju novog župnog dvora u B regim a, koji glasi: » P red raču n i tro škovn ik p o treb n ih

z id a rsk ih i d n e v n ič a rsk ih radova zajedno s m a te rija ­lom , zatim tesa rsk ih , k lesarsk ih , sto larsk ih , b ravarsk ih , stak la rsk ih , so b o s lik a rsk ih i lič ilačkih kao i peća rsk ih rad o v a za novi žu p n i d v o r u B reg im a na tem elju p lan a p re d lo ž en o g o d s tra n e K raljevske u garske V rhovne ze­m aljske g rađ ev in sk e d irekc ije pod b ro jem 2240/837., s n a p o m e n o m d a je p o tre b n o izvesti p rizem lje, je r se p o ­d ru m , u slijed v isok ih po d zem n ih voda, ne m ože sm jesti­ti p o d zem lju«.37

Još je i d a n a s u B reg im a u svom e v o lu m en u sačuva­n a je d n o k a tn ic a žu pnog dv o ra sa visokim i strm im dvo- s tre šn im k ro v ištem , ali sa, na žalost, k o m p le tn o pre- a d a p tira n im p ro čeljim a. S rećom se u u n u tra šn jo s ti zg rade saču v ao n ek ad ašn ji ra sp o red p ro s to ra kao i sk lad n i k las ic ističk i svodovi u p rizem nom d ije lu zgra­de.

P lan za n ov i župn i dvor u B reg im a , K arl Z olnay , 1837. g o d in a .(F oto: Z avod za za štitu sp o m e n ik a ku lture M ađarske, B u d im p ešta ).

1 2 0

Page 8: Stari mostovi u Koprivnici - COnnecting REpositories · vak i održavanje m ostova bila je prvenstveno potrebna drvena građa, a grad Koprivnica nije posjedovao šume, jer su one

Plan za pop ravak zgrad e g ra d sk e O ružane u K o p r i­v n ic i, z id a rsk i m a jsto r V in cen t D a n ck h , 1822. g o d i­na.(F oto: Arhiv M ađarske, B u d im p ešta ).

POPRAVAK ZGRADE GRADSKE ORU ŽANE (ZEUGHAUS) U KOPRIVNICI

Osim F ran je A rno lda d jelovao je u prvoj po lov ic i 19. sto ljeća u K oprivn ic i jo š jed a n V araždinac, tj. z id a r­ski m ajsto r V incen t D an ck h 38, koji je 1822. godine v ršio po pravke n a zgrad i g rad sk e o ru žan e u K oprivnici, iz­g rađ en e 1714. godine.

G radska o ru ž an a nalazila se već 1816. god ine u v rlo lošem stan ju te je već te g od ine b ila izdana od s tra n e U garske d vorske k o m o re dozvola za popravak . M eđ u ­tim , sve do go d in e 1822. n isu se nužn i popravci izvršili te g radsk i m ag is tra t u K oprivn ici up u ću je 13. s rp n ja 1822. godine d o p is U garskoj dvorsko j ko m o ri s m o l­bom , da na dozvolu izdanu 1816. godine za p o p ra v ak g radske O ružane sa svo tom od 3423 forin ti i 29 novčića (a bu d u ć i se zg rad a nije p o p rav lja la te su n asta le nove š te te ) dozvoli p o većan je p o tre b n ih troškova. G radsk i je m ag istra t u sv rh u p o p ra v k a O ružane b io sk lop io u g o ­v or sa tesarsk im m ajs to ro m L eopo ldom M öllingerom kao i s varažd in sk im z ida rsk im m ajsto ro m V incen tom D anckhom , pa je sto g a p o tre b n o isp la titi p o v rh o d o b re ­ne svote još n a k n ad n o 326 fo rin ti i 58 novčića.39 U sv rh u rad o v a n a p o p ra v k u g rad sk e O ružane u K oprivnici iz ra ­dio je varažd insk i z idarsk i m a js to r D ankch p lan te zg ra­de, koji je saču v an u A rhivu M ađarske u B u d im p ešti.40 Plan je s ign iran u d o n jem d esn o m uglu »V incentius D anckh B ü rg e rlich e r M au erm eiste r« . Njegov je p lan r e ­v id iran kod K raljevske U garske V rhovne zem aljske g ra ­đev inske d irek c ije u s tu d e n o m 1822. godine. P rem a to m e je vidljivo d a je V incen t D anckh izvršio n u žn e p o ­p ravke na zgrad i O ružane u K oprivnici tijekom 1822. godine.

U g rad u K oprivn ici na lazim o m eđ u p o p riličn o p ro ­rijeđen im o rig in a ln im g rađ ev n im fondom prve po lo v i­ce 19. sto ljeća i p o jed in e zgrade koje p o dsjeća ju n a skrom niju g ra đ an sk u a rh ite k tu ru V araždina, n a s ta lu na novostečen im p ro s to r im a g ra d a dob iven im n ak o n r u ­šen ja g rad sk ih z id ina i n iv e liran ja g rab iš ta u p rvo j p o lo ­vici 19. stoljeća. V rlo je v je ro ja tn o d a će se s is tem a tsk im istraživan jem a rh iv sk e g rađ e ko ja se odn o si n a g rad K o­privn icu p ro n ać i jo š koji va ražd in sk i z idarsk i m a js to r p rve polovice 19. sto ljeća koji je d jelovao u K oprivnici. U to je d o b a g rađ ev in sk a d je la tn o s t u V aražd inu zauzela velikog m aha, a v a ražd in sk i su g rad ite lji b ili i jak i g ra ­đevni poduzetn ic i koji su zapošljavali velik b ro j p o m o ć ­nika. Oni n isu d jelovali i g rad ili sam o u V aražd inu , već i u bližoj i daljo j oko lic i kao np r. u M eđim urju , K riževci­m a, V aražd insk im T oplicam a, L udbregu , a i u K o p riv n i­ci.

1 2 1

Page 9: Stari mostovi u Koprivnici - COnnecting REpositories · vak i održavanje m ostova bila je prvenstveno potrebna drvena građa, a grad Koprivnica nije posjedovao šume, jer su one

B IL JE Š K E :

1. L e an d er B rozov ić , G rađ a za pov ijes t K oprivn ice , K o p riv n ica 1978, s tr . 52.

2. L. B rozov ić, o .e., s tr . 54.3. L. B rozov ić, o .e., s tr . 52-54.4. L e an d er B rozov ić - po d a c i iz B rozov ićeva a rh iv a u M uzeju g rad a

K oprivn ice , b r. 783/1814.5. L. B rozov ić, o .e., s tr . 62.6. L. B rozov ić, o .e., s tr . 57.7. L. B rozov ić, o.e., s tr . 57 - Pov. M uzej Hrv. b r. 9522.8. L. B rozov ić - p o d a c i iz B rozov ićeva arh iv a u M uzeju G rad a K o­

p riv n ice , b r., 783/1814.9. H is to r ijsk i a rh iv V aražd in - A rhiv g rad a K opriv n ice (dalje-

HAV-AGK), ak t od 27.7.1782.10. HAV-AGK, b r. 201/1782.11. HAV-AGK, a k t od 19.11.1782.12. HAV-AGK, b r. 318/1779.13. HAV- AGK, a k t od 1.1.1785.14. HAV-AGK, a k t od 31.1.1785.15. HAV-AGK, ak t od 2.5.1785.16. HAV-AGK, a k t od 23.8.1785.17. Arhiv M ag ja rske , B u d im p e š ta (dalje: MOL), T-62, No. 936/218. MOL, T-62, No . 936/2 - »Plan zu e in e r neu zu b au en an g e trag en en

inUz U S tad t-G ra b en d e r K önigl. F rey s tad t K opre-

19. MOL, K a m a ra -E -7 5 -C iv ita ten s ia -1 8 4 5 -5 0 -l 055/1.20. MOL, T-62, N o. 936/5.21. MOL, K a m a ra -E -7 5 -C iv i ta te n s ia - l 845-50-1055/1. - »P lanum et

su m p tu m P ro jec tu m c irc a P o n tem S uperio r! F o ssa to C iv ita tis S ep te n trio n a l! n o v itu s e x s tru e n d u m ex tr ib u s o r ig in a lib u s sub Litt.A /.«

22. MOL, K a m a ra -E -7 5 -C iv i ta te n s ia - l 845-50-1055/1. - »Posteaqu- am P lanum et s u m p tu m P ro jec tu m S u p er nova P o n tis m a jo r is su p e r fo ssa to C iv ita tis h u ju s P rae s id ia li E x ls ten tis S tru c tu ra A nno 1833 . . . «

23. Ivy L en tić -K ug li, V a ražd in sk i g rad ite lji i z id a ri od 1700-1850 Za­g reb 1981, s tr . 61-62

24. MOL, T-62, No. 936/1.25. MOL, K a m a ra -E -7 5 -C iv i ta te n s ia - l 845-50-1055/1 .26. MOL, T-62, N o. 396/4.

27. MOL, K a m a ra -E -7 5 -C iv i ta te n s ia - l 845-50-1055/1. - »U ebersc- h lag ü b e r d ie M au re r u n d Z im m erleu te A rbeit un d d e r e r fo rd e r ­lich en M a te ria lien bey d e r zu h au e n b e re its angefangenen n euen n u n a b e r zu gew ölb ten an g e trag en en g ro ssen B rü ck en von P latz ü b e r d en S ta d t-G ra b e n in d ie F estu n g K o p re in itz führend .«

28. MOL, K a m a ra -E -7 5 -C iv ita ten s ia -1 8 4 5 -5 0 -l 055/1 . - »Pons m a io r su p e r F o ssa to p re s id ia li s e p te n tr io n a li h u ja te C iv ita tis ex isten s p e r iu x to lon g iu s p ro ta c ta m seu N ovam E x s tru c tio n e m eo ru i- n a e d e v e n e rit, u t nu llu s secu ru s tra n s i tu s p e r eu n d em p a te re t o m n isq u e e iu sd e m a tte n ta n d a n efo rs R ep a ra tio in fru c tu o sa , e t . . . c irc a q u a l ite r n o v itu s ex s tru e n d u m novum P o n tem consi- lia ex p a r te M ag is tra tu s h u isce C iv ita tis : u t de . . . P ons in rec tili- n eo a P o rta P ra e s id ia li v ersu s S ta tu am S. Jo a n n is N epom uce-

29. MOL, K a m a ra -E -7 5 -C iv ita ten s ia -1 8 4 5 -5 0 -l 055/1. - »S uper S tru c tu ra P o n tis n ec e ssa r tu m novum p lan u m , et su m p tu m Pro- je c tu m m e d io M u ra rii M agiste r V a ra sd in en s is A rnold , e t Asci- a r iu s M ag is tri aeque V ara sd in en s is G eorgii H olzheim .«

30. M OL, T-«2, N o . 936/3. -» P lan d e r n eu zu e rb a u e n d e n gew ölbten B rü ck e ü b e r den S tad t—G rab en in K oprein itz« — »E ntw orfen bei d e r k ö n ig lich e n U ngarisch en L andes O ber B au -D irek tio n in M o­n a t D ezem b er 844.«

31. L. B rozov ić , p o d a c i iz B rozov ićeva a rh iv a u M uzeju g rad a K o p ri­vn ice.

32. A nđela H o rv a t, O svrt n a u rb a n iz a m K o privn ice , B u lle tin JAZU b r . 2-3 ,1960.

33. R u d o lf H o rv a t, K o p riv n ič k e crkve i kap e le , H rv a tsk a p ro š lo s t, 4 Z ag reb 1943, s tr . 11 i 16.

34. HAV-AGK, a k t od 23.7.1781.35. M OL, T-62, No.926.36. M OL, T-62, N o. 926. - »Plan des n eu zu e rb a u e n d e n G eb äu d es in

dem zu r K önig l. F re y s ta d t K o p re in itz g ehö rigen O rte Breghy.« -»V on d e r K önig l. ung . L andes B au O ber D irek tio n im M onat J a n n e r 838 ad N o. 2240/837« - »E ntw orfen u n d gezeichne t d u rch K arl v. Z olnay«

37. M OL, K a m a ra -E -7 5 -C iv i ta te n s ia - l 840-8-8585/6. - »V orausm ass u n d K o sten A nsch lag d e r e rfo rd e r lic h e n M auer un d H an d la n g e r A rb e iten s a m m t M ate ria lle , d an n Z im m er, S te inm etz , T isch le r S c h lo sse r u n d G laser, A n stre ic h e r un d H afn e r B e s ta n d te i le , zu den n eu zu e rb a u e n d e n P fa rr-H a u se s zu B reghy, la u th den von d e r K önig l. Ung. L an d es O b er B au -D ire k tio n vo rgeleg ten Plan, a d N ro . 2240/837. m it h in z u e rb rin g u n g e ines E rd g e sch o sses , da d e r K eller, w egen au fs te ig en d en W asser n ic h t u n te r ird is c h an g e­b ra c h t w e rd en kann.«

38. Ivy L en tić -K ugli, o.e., s tr . 97.39. HAV-AGK, a k t od 13.VII 1822., b r. 8554/1822.40. MOL, T-62, N o. 862.

1 2 2