SMILJE Helichrysum italicum

Narodni nazivi - Sinonimi: uto smilje, cmilje, zlatnocvita trava, marjetica. Latinski: Helichrysum italicum

Engleski: Immortelle Njemaki: Currykraut, Strohblume

Francuski: Immortelle d'Italie Talijanski: Maredda, Elicriso

Smilje u prirodi Smilje u uzgoju Smilje je viegodinja biljka koja pripada rodu Helichrysum iz porodice Asteraceae, a obuhvata veliki broj razliitih vrsta. Kod nas su najznaajnije vrste Helichrysum italicum. Smilje je nieg grma sa sitnim cvjetiima zlatno ute boje i specifinim prijatnim, blago oporim mirisom. Cvijet smilja nazivaju besmrtnim, vjenim, riznicom ljekovitih materija - tvari, spremnikom monog eterinog ulja za razliite zdravstvene aspekte. 1. STANITE Smilje je prirodno rasprostranjeno u zemljama Sredozemlja (Cipar, Grka, Hrvatska, Italija, Francuska, panjolska, Alir, Maroko). Najpoznatije prirodno nalazite je na Korziki. Samoniklo raste na krevitom podruju, siromanim pjeskovitim tlima ili na plitkim tlima naputenih poljoprivrednih povrina. Odgovara mu vea koliina suneve svjetlosti, to odreuje aromatina svojstva. Vrlo je otporan na niske temperature. Postoji uvjerenje da

smilje u svojim cvjetovima akumulira sunevu toplinu, pa se cvjetovima smilja pune jastuci kojima se korisnici griju pri niskim temperaturama. 2. MORFOLOKE I FIZIOLOKE ODLIKE Smilje (Helichrysum italicum) je mediteranska biljka koja raste na sunanim kamenjarima, visoka do 60 cm, uskih listia i utih cvjetova. Viegodinja je zeljasta biljka sivkaste boje sa veom koliinom vunastih dlaka. Stabljika je uspravna, razgranata, obrasla duguljastim listovima, a na vrhu nosi nekoliko utih glaviastih cvasti. Naizmjenino su rasporeeni listii vrste kutikule koji su s lica zeleni, a s nalija sivo zeleni, prekriveni sitnim dlaicama. Vrijeme cvatnje je VI mjesec (lipanj/juni). Cvasti zadravaju svoju utu boju nakon cvatnje i suenja, zato se zovu besmrtno cvijee. U daljoj prolosti koriteni su za izradu vijenaca. Svaka stabljika zavrava cvastima. Cvjetovi grma su ujednaene visine jer su drke gornjih cvjetova krae, a donjih due. Biljka je dvodoma. Muki cvjetovi su neugledni, cjevastog oblika. Nakon oplodnje cvjetovi brzo sazrijevaju. Plod je sitna roka (achenium). Sjeme je duguljasto, crno, sitno, a 1 g sjemena sadri 3.300-3.700 zrna. Podzemni izdanak smilja je razgranat, duboko prodire u tlo. Iz drvenastog vretenastog rizoma svake sezone se razvija vie desetaka stabljika koje nose cvijet.

Stablo smilja

Cvijet smilja

Sjeme smilja

3. SASTAV I KORITENJE Zbog ljepote i mirisa cvijeta i djeci su davana imena Smilja, Smiljka te Smiljan, Smiljana. U prolosti su se osueni i usitnjeni cvjetovi puili u luli, kao preventiva asmatinim napadima. Smilje je koriteno u kulinarstvu kao zain jelima od rie, mesa i drugim jelima, kojima daje intenzivnu aromu. Smilje sadri razliite aromatine materije-tvari, meu kojima su najznaajniji: italdion, -kariofilen, -kurkumen, -pinen, -pinen, linalol, geraniol, nerol. Smilje ima antialergijsko, antikoagulantno, antiseptino, diuretsko, fungi-cidno i inflamantorno djelovanje. Koristi se u lijeenju eluanih i unih kamenaca, za poticanje rada jetre i poboljanje apetita, olakavanje tegoba disajnih organa. Smilje takoer djeluje antibakterijski a zbog protuupalnog djelovanja ima primjenu u lijeenju: hematoma, oiljaka, ekcema, infekcija koe i alergijskih reakcija. Ipak najvee koliine smilja se troe za dobijanje eterinog ulja, koje se primjenjuje u parfimerijskoj i kozmetikoj industriji pri izradi preparata za njegu koe lica. 3. UZGOJ SMILJA Uspjenost uzgoja smilja ovisi o agroekolokim uvjetima, prije svega: temperature, svjetlosti, vlage, nadmorske visine, tipa tla, izoalcije, gnojidbe, navodnjavanja, prisustva biljnih bolesti, tetnih insekata, korova i dr, kao i agrotehnikoj provedbi. Pojedinano, ili u interakciji, ovi agroekoloki uvjeti odreuju uspjeh ili neuspjeh u proizvodnji smilja. 3.1. Tlo Osobine tla znaajno uvjetuju kvalitet biomase, odnosno procenat aktivne materije-tvari u smilju. Posebno valja naglasiti da je smilje zahtjevno prema reakciji tla (pH vrijednost). Tlo direktno utjee na koliinu i kvalitet eterinih ulja i drugih vanih sastojaka smilja. Inae, zahtjev smilja prema tlu su veoma skromni. Smilju najvie odgovaraju topla i lako propustljiva tla. Uspijeva na plodnim, dubokim tlima sa dovoljnim koliinama krea (vapna). Teka, vlana, hladna i kisela tla ne odgovaraju smilju. Smilje je biljka suhog i toplog podneblja. Uspijeva na terenima sa malo vlage i otrim zimama. Nedostatak svjetla i toplote se negativno odraava na kvalitet smilja. Sva tla na kojima uspijeva vinova loza i lavanda pogodna su i za uzgoj smilja.

Priprema zemljita za sjetvu smilja (Roing Ljubuki)

Tlo za podizanje zasada smilja treba uzorati krajem ljeta ili najkasnije poetkom jeseni, na dubinu ne manju od 30 cm. Ako se sadi u jesen, tlo se priprema za sadnju odmah nakon oranja. Ako se sadi u proljee, uzorana parcela se ostavlja da izmrzne u toku zime. Nakon toga se pristupa povrinskoj obradi da bi se dobilo to finije i rahlije tlo. Krevita i stjenovita tla mogue je privesti uzgoju smilja. Priprema plitkih stjenovitih tala ukljuuje mehanizirano usitnjavanje uz pomo drobilica koje stijene pretvaraju u ljunak i tako stvaraju supstrat pogodan za uzgoj, obradu i odravanje plantae smilja. U organskoj proizvodnji smilja gnojidba mineralnim gnojivima se iskljuuje, a primjenjuju se gnojiva koja imaju dozvolu koritenja u ekolokoj proizvodnji. Stajski gnoj se takoer ne preporua jer u sluaju njegove loije kvalitete, moe doi do pojave nepoeljnih korova. Pri podizanju plantanog nasada smilja vano je koristiti certificirani kvalitetni sadni materijal nabavljen kod registriranih proizvoaa presadnica ili rasadnika. 3.2. Svjetlost Za sintezu aktivnih materija/tvari u smilju osnovni ekoloki uvjet je svjetlost. Svjetlost utjee na procese metabolizma, na koliinu i kvalitet biomase i eterinog ulja smilja. Pored toga, svjetlost smilju slui kao izvor toplote, zatim za proces transpiracije. Vie od 50% svjetlosti koja padne na biljku smilja preobraa se u toplotnu energiju. Rast smilja i veine drugih biljnih vrsta uvjetovan je svjetlou. Ukoliko nema dovoljno indeksa osvjetljenja na smilju se javljaju promjene u vizuelnom izgledu, svakako i negativnim fiziolokim aspektima. Smilje uzgojeno u sjeni uz manjak svjetla, sintetiziraju manje aktivne materije/tvari. Prisustvom veeg indeksa svjetla tokom vegetacije smilja, fotosinteza se potie to omoguava kontinuitet i stabilnost fiziolokih procesa i kvalitete smilja. Sve ove injenice ukazuju da je utjecaj suneve svjetlosti na rast i razvoj smilja veliki i zavisi od: sastava (kakvoe) suneve svjetlosti, jaine (inteziteta) i duine trajanja suneve svjetlosti. U uzgoju smilja bitno je obezbijediti uvjete da biljka bolje koristi sunevu energiju. Ovo se postie podeavanjem vegetacione sredine za bolji rast i razvoj biljke, pravilnom sjetvom i obezbjeenjem najpovoljnijeg vegetacionog prostora za svaku biljku, optimalnom gnojidbom, izborom poloaja parcele, ekspozicije stanita i ivotnim prostorom (meurednim razmakom i razmakom u redu smilja). i dr. 3.3. Temperatura - toplina Osnovni uvjet za razvoj bio mase, te uope rasprostranjenost biljne vrste je temperatura.Uticaj temperatura na biljke je razliit. Temperatura utie kako na metabolizam biljke, njeno razmnoavanje, porast razvoj, duinu ivota, na ponaanje biljke, njenu rasprostranjenost, na brojnost populacije i slino. Za temperaturu su vezani svi procesi u eliji biljaka, proces osmoze, kretanje sokova u biljci, proces klijanja sjemena, nicanje i porast, cvjetanje, sazrijevanje plodova i uope svi fizioloki procesi u biljkama. Niske temperature usporavaju akumulaciju eterinih ulja kod smilja. Dakle, svaki sastojak biljke pojedinano zahtijeva optimalnu temperaturu u kritinim fazama razvoja.Sadraj eterinih ulja kod smilja poveava se s poveanjem prosjene dnevne temperature tokom intenzivnog rasta i razvoja.

3.4. Voda Vrlo bitan agroekoloki inioc za sadraj aktivne materije u smilju je voda. Sve ivotne funkcije vezane su i uvjetovane vodom. Voda aktivira fizioloke procese u biljci: metabolizam biljke, procese fotosinteze, disanja, transpiracije. Voda direktno utjee na akumulaciju bioloki aktivnih materije u biljci. Meutim, vlaga u obliku kie pred berbu ili etvu smilja znatno smanjuje koncentraciju aktivnih materija/tvari u biljci, jer ispire materije lako topive u vodi. Ispiranje posebno dolazi do izraaja u ljezdastim dlaicama gdje je ispiranje eterinih ulja za kinih dana vrlo intenzivno. Voda moe znatno poticati formiranje cvjetova i plodova kod smilja.. 3.5. Plodored Smilje se kao viegodinja vrsta ne gaji u plodoredu. Na istoj parceli ostaje osam i vie godina. Najbolje je zasad smilja podignuti nakon kultura koje ostavljaju zemljite slobodno od korova. 4. PROIZVODNJA PRESADNICA Smilje se razmnoava generativno sjemenom i vegetativno reznicama ili dijeljenjem busena. Kako se direktna sjetva sjemena ne preporuuje, vano je proizvesti kvalitetne presadnice. Proizvodnja presadnica iz sjemena ukljuuje njihov uzgoj tokom ljeta u hladnim klijalitima. Prilikom rune sjetve sjemena na 1 m hladnog klijalita potrebno je oko 0,5 g sjemena, ija je klijavost 50%. Sa hladnog klijalita povrine 1 m moe se dobiti 300-400 presadnica smilja.

Presadnice smilja u klijalitu prije presaivanja Presadnice smilja spremne za sadnju Presadnice smilja se mogu proizvoditi i direktnom sjetvom sjemena u stiropolne kontejnere to olakava postupak proizvodnje presadnica. Presadnice proizvedene iz sjemena nakon 90 dana spremne su za sadnju na poljoprivrednim povrinama. Klijanci koji su dobiveni sjetvom sjemena presauju se u stiropolna udubljenja napunjena zemljom pomijeanu sa perlitom i utisnutim mjestom sa olovkom (da se napravi rupica) u koju dolazi klijanac. Za proizvodnju 1 ha nasada smilja potrebno je osigurati oko 150 m hladnih klijalita ili 60 g sjemena. Proizvodnja presadnica smilja vegetativnim razmnoavanjem iz reznica moe se odvijati u zatienom prostoru. Vano je da su za reznice odabrani novi izbojci sa dovoljno odrvenjelim baznim dijelom. Od odabrane zdrave biljke smilja odree se 5-10 cm dugaak izdanak sa 4-5 pari listova, ostale listie odrezati. Otrim noem reemo reznicu nekoliko milimetara ispod vora sa listovima. Reznica se utisne u supstrat - zemlju i oprezno uvrsti pomou dva prsta, tako da stoji uspravno. Reznicama je vano osigurati dovoljno vlage i svjetlosti uz zatitu od prejakog sunevog zraenja.

. Presadnica smilja iz sjemena Proizvodnja presadnica smilja iz reznica

Proizvoai presadnica smilja koji sadni materijal distribuiraju komercijalnim proizvoaima, svoju proizvodnju trebaju registrirati u Federalnom ministarstvu za poljoprivredu. 5. SADNJA, ZATITA I KONJA SMILJA Sadnja se moe obavljati u proljee u oujku/martu ili na jesen listopad/oktobar. Za sadnju presadnica saenih u dvoredu u redove na razmake 0,7 m x 0,4 m potrebno je osigurati 35.000 biljaka/ha to je najisplatljivija opcija. Takoe je, radi manjih poetnih ulaganja, mogue saditi jednored sa meurednim rastojanjem od 0,7 m i rastojanjem izmeu biljaka u redu od 0,4 m pri emu je potrebno 20.000 sadnica/ha. U prvoj sezoni uzgoja kultivaciju je potrebno obaviti vie puta ovisno o pojavi korova, dok se stariji nasadi u sezoni kultiviraju najee dva puta. Iako je smilje relativno otporno na bolesti i tetnike, u uzgoju se mogu pojaviti gljivine bolesti te tetnici: ampionova muica, lisne i titaste ui, titasti moljac i dr. U sluaju zadravanja vlage na nadzemnom dijelu smilja moe se pojaviti siva plijesan (Botrytis sp.), zaraene listove i stabljike potrebno je uklanjati, a neophodno je koristiti smjesu na bazi od luka ili preslice. Smjea na bazi luka, na bazi pelina ili koprive koristit e u zatiti smilja od lisnih ui. Pogrena konja (preniska) do odrvenjelih baznih dijelova grma sprijeit e dalji rast biljke, a u tm sluajevima dolazi i do trulenja biljaka i napada ampinjonove muice. Prinosi variraju ovisno o starosti nasada i ekolokim uvjetima mikrolokaliteta. Tako prinosi svjeeg cvijeta u punoj zrelosti nasada variraju od 7 do 8 t/ha, od kojih e se dobiti od 3,5 do 4 t/ha suhoga cvijeta. Postupak suenja smilja kojim se cvijet konzervira dehidracijom, moe se obavljati prirodnim putem ili u suarama. Cvjetovi smilja se sue na temperaturi od 40 do 45oC. Cvijet smilja se vrlo lako sui, odnos svjeeg i suenog smilja je 3:1. Prinos svjeeg smilja po sadnici je 0,5 kg, odnosno 160 gr suhog smilja. 6. DESTILACIJA SMILJA Smilje treba destilirati u to kraem roku nakon branja. U sluaju duljeg stajanja, moe doi do truljenja otkosa i pada kvalitete prinosa. Oekivani prinosi eterinog ulja variraju od 8 do 12 kg/ha, a od priblino 750 kg smilja u svjeem stanju moe se dobiti kilogram destilata eterinog ulja. Zbog svojih sastojaka eterino ulje smilja osim u farmaceutskoj sve vie postaje interesantno u kozmetikoj industriji.

7. FINANSIJSKA ULAGANJA I DOBIT 7.1. Uzgoj smilja na 1ha

POETNA ULAGANJA

Redni broj Opis

Jedinica mjere Broj

jedinica

Cijena po

jedinici (KM)

Iznos u KM

I MATERIJAL 1. NPK 7: 20 : 30 kg 400 1.52 608.00

2. KAN 27% kg 100 1.11 111.00 3. Sredstva za zatitu -

-

4. Stajnjak kg 15000 0.05 750.00 5. Sadnice kom 20000 1.00 20,000.00

6. Sadnice - gubitci 2-10%

gubitaka kom 2000 1.00 2,000.00

UKUPNO, materijal

23,469.00

II MAINSKI RAD 1. Oranje proces 1 400.00 400.00

2. Kultiviranje (2x) proces 2 300.00 600.00 3. Frezanje proces 1 300.00 300.00 4. Razni prevozi proces 1 100.00 100.00

UKUPNO, mainski rad

1,400.00

III RADNA SNAGA 1. Rasturanje stajnjaka dan 7 30.00 210.00

2. Sadnja dan 22 30.00 660.00 3. Okopavanje dan 18 30.00 540.00 4. Skupljanje i odvoz proces 1 600.00 600.00

UKUPNO, radna snaga

2,010.00

Ulaganje

26,879.00

PREGLED ULAGANJA I PRIHODA U PRVIH SEDAM GODINA NA POVRINI 1 ha

Godina 1 Godina 2 Godina 3 Godina 4 Godina 5 Godina 6 Godina 7

ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod

svjee smilje 26,879 0.00 1,000 23,750 1,000 25,000 1,000 25,000 1,000 25,000 1,000 25,000 1,000 25,000

sueno smilje 26,879 0.00 1,000 22,800 1,000 24,000 1,000 24,000 1,000 24,000 1,000 24,000 1,000 24,000

POTENCIJALNI PROFIT ZA PRVIH SEDAM GODINA NA POVRINI 1 ha

Godina 1 Godina 2 Godina 3 Godina 4 Godina 5 Godina 6 Godina 7 Ukupno

svjee smilje -26,879 22,750 24,000 24,000 24,000 24,000 24,000 115,871

sueno smilje -26,879 21,800 23,000 23,000 23,000 23,000 23,000 109,921

Objanjenje: Procjenjuje se da je, nakon podizanja plantae, godinje potrebno oko 1,000 KM za eventualno dohranjivanje i odravanje nasada na povrini od 1 ha. Prinos tokom druge i tree godine je umanjen za 5% radi mladog nasada. Prinos svjeeg smilja po stablu 500 grama. Prinos suenog smilja po stablu - 160 grama. Cijena 1 kg svjeeg smilja u 2014. - 2.50 KM Cijena 1 kg osuenog smilja u 2014. - 7.50 KM

7.2. Uzgoj smilja na 0,2 ha (2 dunuma)

POETNA ULAGANJA

Redni broj Opis

Jedinica mjere Broj jedinica

Cijena po

jedinici Iznos u KM

I MATERIJAL 1. NPK 7: 20 : 30 kg 50 1.52 76.00

2. KAN 27% kg 20 1.11 22.00 3. Sredstva za zatitu -

-

4. Stajnjak kg 3000 0.05 150.00 5. Sadnice kom 4000 1.00 4,000.00

6. Sadnice - gubitci 2-10%

gubitaka kom 400 1.00 400.00

UKUPNO, materijal

4,648.20

II MAINSKI RAD 1. Oranje proces 1 80.00 80.00

2. Kultiviranje (2x) proces 2 70.00 70.00 3. Frezanje proces 1 70.00 70.00 4. Razni prevozi proces 1 30.00 30.00

UKUPNO, mainski rad

250.00

III RADNA SNAGA 1. Rasturanje stajnjaka dan 2 30.00 60.00

2. Sadnja dan 5 30.00 150.00 3. Okopavanje dan 5 30.00 150.00 4. Skupljanje i odvoz proces 1 100.00 100.00

UKUPNO, radna snaga

460.00

Ulaganje

5,358.20

PREGLED ULAGANJA I PRIHODA U PRVIH SEDAM GODINA NA POVRINI 0,2 ha

Godina 1 Godina 2 Godina 3 Godina 4 Godina 5 Godina 6 Godina 7

ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod

svjee smilje 5,358 0.00 200 4,750 200 5,000 200 5,000 200 5,000 200 5,000 200 5,000

sueno smilje 5,358 0.00 200 4,650 200 4,800 200 4,800 200 4,800 200 4,800 200 4,800

POTENCIJALNI PROFIT ZA PRVIH SEDAM GODINA NA POVRINI 0,2 ha

Godina 1 Godina 2 Godina 3 Godina 4 Godina 5 Godina 6 Godina 7 Ukupno

svjee smilje -5,358 4,550 4,800 4,800 4,800 4,800 4,800 23,192

sueno smilje -5,358 4,360 4,600 4,600 4,600 4,600 4,600 22,022

Objanjenje: Procjenjuje se da je, nakon podizanja plantae, godinje potrebno oko 200 KM za eventualno dohranjivanje i odravanje nasada na povrini od 1 ha. Prinos tokom druge i tree godine je umanjen za 5% radi mladog nasada. Prinos svjeeg smilja po stablu 500 grama. Prinos suenog smilja po stablu - 160 grama. Cijena 1 kg svjeeg smilja u 2014. - 2.50 KM Cijena 1 kg osuenog smilja u 2014. - 7.50 KM