sigurnost na moru - skripta

8/11/2019 Sigurnost na moru - skripta

1/97

SIGURNOST NA MORU

STCW (International Convention on Standards of Training

Certification and Wathckeeping) konvencija o standardima

uvjezbavanja stjecanja ovlastenja i drzanja straze!

"#$%!god uspostavljen je zajednicki odbor I&'a i I'a

posvecen uvjezbavanju pomoraca (I&' * I' +oint Commitee

on Training)! 'dbor je pripremao spis (,ocument for

-uidance) koji je trebao posluziti kao uputa drzavama o

nacinu naobrazbe i izobrazbe zapovjednika casnika i

clanova posade!

.a temelju tog spisa skupstina I&'a je "#/"!god donijela

odluku o usvajanju posebne konvencije posvecene naobrazbi

pomoraca!

,anas konvencija obvezuje "01 drzava! Tijekom 23tih

godina odredbe konvecnije vise nisu zadovoljavale potrebe

me4unarodne pomorske zajednice (zbog razvoja

tehnologije smanjivanja broja clanova posade

multinacionalnih posada)! 5bog toga se na konferenciji

"##1!god potpuno mijenja prilog konvencije koji stupa na

snagu "##/!god! ,rzavama je ostavljeno 1 godina za

potpunu primjenu odredaba konvencije!

6rilog konvecnije se sastoji od 2 poglavlja!

7 prvom poglavlju utvr4ena su prava i obveze drzava!

,rugo poglavlje utvr4uje nacin i uvjete stjecanja ovlastenja

za zapovjednike casnike palube i clanove posade palube!


2/97

Trece poglavlje utvr4uje nacine i uvjete stjecanja ovlastenja

za sluzbu stroja!

Cetvrto poglavlje se odnosi na casnike i clanove posade koji

su odgovorni za radiokomunikacije u slucaju opasnosti!

6eto poglavlje propisuje uvjete koje moraju zadovoljitizapovjednici casnici i clanovi posade na pojedinim vrstama

brodova!

Sesto poglavlje se odnosi na uvjete sjecanja ovlastenja

casnika i clanova posade s posebnim duznostima na brodu

7 sedmo poglavlje uvrstene su odredbe8

ME UNARODNE ORGANIZACIJE SIGURNOSTI PLOVIDBE

&e4unarodne pomorske organizacije udruzenja s pretezitim

ciljem unapre4ivanja djelatnosti u svezi s iskoristavanjemmora i podmorja pomorstvom i pomorskom plovidbom!

SLUZBENE ORGANIZACIJE

&e4udrzavne ili me4uvladine organizacije bave se zadacima

organizacije i koordinacije djelatnosti od zajednickog znacaja

Specijalizirane ustanove 7.a8

&e4unarodna pomorska organizacija

&e4unarodni savez za telekomunikacijeSvjetska meteroloska organizacija

&e4unarodna zdravstvena organizacija

&e4unarodna organizacija rada

NESLUZBENE ORGANIZACIJE

9ezane su uz iskoristavanje i istrazivanje mora pomorstva i

pomorske plovidbe

6osebno se isticu8&e4unarodna hidrografska organizacija (I:')

&e4unarodno udruzenje ustanova za svjetionike (I;;)

&e4unarodni savez udruzenja zapovjednika pomorskih

brodova (I


3/97


4/97

ODBOR ZA POMORSKU SIGURNOST (&aritime SafetA

Commitee &SC)

.ajvise tehnicko tijelo organizacije

Clanovi odbora su sve drzave clanice organizacije

5adace odbora su da razmotri svaki predmet vezan zapomagala za navigaciju konstrukciju i opremu brodova

pravila o sprecavanju sudara na moru rukovanje opasnim

teretima istrazivanje pomorskih nezgoda!

PRAVNI ODBOR (egal Commitee C)

7spostavljen je "#$/!god! kao posebno tijelo organizacije

'vlasten je djelovati u svim pravnim pitanjima u djelokrugu

organizacije clanovi odbora su sve drzave claniceorganizacije!

6osebno je vazan rad odbora na izradi tekstova konvencija

te na tumacenju me4unarodno prihvacenih spisa!

ODBOR ZA ZASTITU MORSKOG OKOLISA (&aritime

Bnvironment 6rotection Commitee &B6C)

5aduzen je za razmatrati svaki predmet vezan za

sprecavanje i nadzor oneciscenja mora s brodova

ODBOR ZA TE%NICKU SURADNJU (Technical Coopreation

Commitee TCC)

6odre4eno tijelo vijecu kasnije kao zasebni odbor!

5aduzen je za sve predmete koji se ticu tehnicke suradnje

izme4u drzava

ODBOR ZA OLAKSICE (


5/97

5aduzeno je za obavljanje svakodnevnih poslova potrebnih

za redovno djelovanje organizacije! .a celu se nalazi glavni

tajnik organizacije!

ME UNARODNA KONVENCIJA O SIGURNOSTI LJUDSKI%

ZIVOTA NA MORU

International Convention on the SafetA of ife at Sea S';S

"#"%!god! nakon potonuca Titanica danas je na snazi

konvencija iz "#/%!god! a obvezuje "%" drzavu

7tvr4ene su tehnicke znacajke izgradnje i opreme brodovate nacini obavljanja pojedinih postupaka sa stajalista

sigurnosti broda i ljudi u moru!

Po!la&l'e I 'pce odredbe ima tri dijela

7 dijelu ; primjena i definicije utvr4uje se opseg primjene

konvencije (svi putnicki brodovi teretni brodovi veci od

133T)

7 dijelu pregledi i svjedo4be propisuju se nacini pregledabrodova odnosno svjedo4be koje se izdaju temeljem

konvencije!

6ravo drzave da pregledava brodove drugih drzava ako

postoj opravdana sumlja!

7 dijelu C nezogede drzave se obvezuju provoditi istrazne

radnje u slucaju pomorskih nezgoda!

Po!la&l'e IIDonstrukcija struktura pregradnja i stabilnoststrojni i elektricni ure4aji protupozarna zastita otkrivanje i

gasenje pozara

Po!la&l'e III Sredstva i ure4aji za spasavanje!

,io ; donosi opce odredbe izuzeca te nacin ispitivanja

sredstva za spasavanje!


6/97

,io (zahtjevi za brodove i sredstva za spasavanje) donosi

zahtjeve koje mora ispunjavati svaki brod!

Po!la&l'e IV Eadiokomunikacije

7tvr4uje broj i obiljezja telekomunikacijske opreme broda sastajalista sigurnosti!

7 dijelu ; navode se opce odredbe o primjeni i zadacama

sustava

7 dijelu navode se obveze drzava ugovornica

7 dijelu C navode se zahtjevi koje mora ispunjavati brodska

radiokomunikacijska oprema

Po!la&l'e V Sigurnost plovidbe sadrzi odredbe koje seodnose na ure4enje te djelatnosti sa stajalista sigurnosti!

.acini primanja i predaje poruke o pogibelji plovidbe u

blizini leda

Po!la&l'e VI 6rijevoz tereta odnosi se na rukovanje teretima

,io ; opce odredbe

,io posebne odredbe za rasute terete osim zita

,io C prijevoz zita

Po!la&l'e VII 6rijevoz opasnih tereta utvr4uje nacin

prijevoza opasnih tereta

Po!la&l'e VIII.uklearni brodovi mjere sigurnosti nadzor

svjedo4be te nacin istrage u slucaju nezgode nuklearnih

brodova!

Po!la&l'e I( Sustav upravljanja u svrhu sigurnosti brodar

se obvezuje da na brodovima kojima upravlja uspostavi

sustav upravljanja sigurnoscu i zastitom okolisa! Cilj sustava

je osigurati zadovoljavajucu sigurnost plovidbe sprecavanje

ozljeda i gubitaka zivota izbjegavanje oneciscenja!


7/97

Po!la&l'e ( &jere sigurnosti za vrlo brze brodove odnosi se

na plovila koja se krecu velikim brzinama (:igh Speed Craft)

Po!la&l'e (I 6osebne mjere za unapre4enje sigurnosti7tvr4uje se na nacin ovlastenja za rad organizacija koje u

ime pojedine drzave izdaju svjedo4be o sposobnosti broda za

plovidbu

Po!la&l'e (II ,odatne mjere za brodove koji prevoze rasute

terete

'bvezuje brodove za prijevoz teskih rasutih tereta duzine

"13m ili vise da izdrze naplavljivanje jednog prostora dabudu pregledavani prema poboljsanom postupku nadzora!

KONVENCIJA O ME UNARODNIM PRAVILIMA O

IZBJEGAVANJU SUDARA NA MORU )*+,

6rva konvencija "22#!god! u Washingtonu

,anas su na snazi pravila donesena "#/@ a stupila su na

snagu "#//!god! obvezuje "01 drzava!6rilog konvencije sadrzi 0/ pravila podijeljenih u pet

poglavlja i tri dodatka

6rvo je poglavlje uvodno

,rugo poglavlje navodi pravila o izbjegavanju sudara na

moru u svim uvjetima vidljivosti

Trece poglavlje propisuje pravila koristenja svjetlosnih i

zvucnih znakova

Cetvrto poglavlje utvr4uje nacin koristenja zvucnih isvjetlosnih znakova

6eto poglavlje navodi dopustena izuzeca u dodacima pravila

navode se zahtijevna tehnicka obiljezja zvucnih i vizualnih

oznaka


8/97

ME UNARODNA KONVENCIJA O SPRIJECAVANJU

ONECISCENJA MORA S BRODOVA International

Convention on the 6revention of 6ollution from Ships

&;E6'"#/0 ondon da bi utvrdila postupke pomoraca odnosno

opremu broda poradi djelotvorna sprecavanja odnosno

umanjivanja oneciscenja mora s brodova

Sastoj se od osnovnog teksta dva protokola i pet priloga

Prilo! I odnosi se na prijevoz nafte morem utvr4uje

pravila u pogledu konstruktivne zastite od oneciscenja te

nacin i kolicinu dopustenog ispustanja nafte u more!

Prilo! II odnosi se na druge tekuce terete (osim nafte) koji

se prevoze brodovima za prijevoz kemikalija!

Stetne tvari podijeljene su u cetiri skupine a za svaku su

tvar odre4eni nacini ispustanja u more ovisno o podrucju

plovidbe

Prilo! IIImjere sprecavanja oneciscenja tvarima koje seprevoze zapakirane ili u spremnicima

Prilo! IVsprecavanje oneciscenja mora fekalijama s

brodova

Prilo! Voneciscenje mora smecem

Svaki prilog stupa na snagu odvojeno prva dva priloga su

obvezna pristupanje ostalim prilozima prepusteno je voljidrzava!

ME UNARODNA KONVENCIJA O TERETNIM LINIJAMA

International Convention on oad ines ';,I.B

"#$$!god! ondon utvr4ivanje uvjeta koje moraju zadovoljiti


9/97

brodovi koji obavljaju me4unarodna putovanja sa stajalista

najmanjeg dopustenog nadvo4a!

Stupila je na snagu "#$2!god! obvezuje "%1 drzava

Sastoji se od opceg dijela i tri priloga

O.i /ionavedene su obveze vlada ugovornica pri primjenikonvencije te uvjeti pod kojima brodovi mogu obavljati

me4unarodna putovanja

Prilo! Ipravila za odre4ivanje teretnih vodenih linija!

Teretna vodena linija se odre4uje neizravno odre4ivanjem

najmanjeg nadvo4a na temelju duljine broda!

Svi brodovi u potpuno nakrcanom stanju moraju prebroditi

naolavljivanje bilo kojeg zatvorenog prostora!

Prilo! IInaveden je zemljovid s ucrtanim podrucijma u

kojma se dopusta uranjanje broda do pojedine propisane

oznake na boku broda sukladno hidrometeoroloskim

uvjetima

Prilo! III sadrzava uzroke svjedo4bi koje propisuje

konvencijaME UNARODNA KONVENCIJA O BAZDARENJU )*0*

International Convention on Tonnage &easurement of Ships

ondon "#$# stupila na snagu "#2@ obvezuje "@$ drzava

7tvr4en je nacin proracuna velicine (tonaze) broda s

prvenstvenom namjerom odre4ivanja obveznosti primjene

pojedinih nacionalnih i me4unarodnih propisa!

9elicinu broda odre4uju brutotonaza i netotonaza koje se

izracunavaju neovisno! 7 pravilu je netotonaza za 03?manja od brutotonaze! Tonaza je bezdimenzionalni broj!

ME UNARODNA KONVENCIJA O STANDARDIMA

UVJEZBAVANJA STJECANJA OVALSTENJA I DRZANJA


10/97

STRAZE

International Convention on Standards od Training

Certification and Watchkeeping STCW

5ajednicki odbor I&'a i I'a pripremio je poseban spis

(,ocument for guidance) koji je trebao posluziti kao uputamdrzavama o nacinu naobrazbe i izobrazbe zapovjenika

casnika i clanova posade!

"#/2!god! u ondonu usvojena je posebna konvencija o

naobrazbi i izobrazbi pomoraca (najveca i najznacajnija

konvencija do tada)

Stupila je na snagu "#2% god obvezuje "01 drzava

9ec tijekom 23tih godina odredbe konvencije vise nisu

zadovoljavale potrebe me4unarodne pomorske zajednice"##1 sazvana je nova konferencija na kojoj je potpuno

izmjenjen prilog konvencije koji je stupio na snagu "##/god

,rzavama je ostavljeno 1 godina za primjenu

6rilog konvencije sastoj se od osam poglavlja

Pr&o o!la&l'e utvr4ena su prava i obveze drzava prema

vlastitim pomorcima i prema I&'u!

Dr1!o o!la&l'e utvr4uje nacin i uvjete stjecanjaovlastenja za zapovjednike casnike i clanove posade palube!

Tre.e o!la&l'e utvr4uje nacine i uvjete stjecanja

ovlastenja za sluzbu stroja

Cet&rto o!la&l'e se odnosi na casnike ili clanove posade

odgovorne za radiokomunikacije u slucaju opasnosti!

Peto o!la&l'e propisuje uvjete koje moraju zadovoljiti

zapovjednici casnici i clanovi posade na pojedinim vrstamabrodova!

Se2to o!la&l'e ovlastenja i uvjete stjecanja ovlastenja

casnika i clanova posade s posebnim duznostima na brodu

(napustanje broda sigurnost broda)

Se/o o!la&l'e uvrstene su odredbe kojima je


11/97

omoguceno uvo4enje ovlastenja odnosno duznosti koje

odskacu od uobicajene strukture posade broda

O2o o!la&l'e propisuje nacine obavljanja straze te

posebice mjere za sprecavanje posljedica umora

Izdan je i poseban pravilnik (STCW Code) koji je podijeljen u

dva dijela ; i ! 6rimjena priloga ; je obvezna a njime su

propisana obvezna znanja i vjestine te nacin njihove

provjere pri stjecanju pojedinog ovlastenja! 6ritom se razina

znanja razlikuje s obzirom na razinu odgovornosti!

,io je preporuka (uputa) drzavama o nacinu primjene

odredaba iz odjela ;!

ME UNARODNA KONVENCIJA O POMORSKOM

TRAGANJU I SPASAVANJU )*+3 International Convention

on &aritime Search and Eescue S;E

:amburg "#/2!god! stupila na snagu "#21!god prilog

konvencije mijenjan je rezolucijom iz "##2!god! a izmjene su

stupile na snagu @333!god

6rilog izmjene konvencije sadrzi 1 poglavlja5a razliku od drugih konvencija S;E najvise obvezuje drzavu

6rihvatilo je $$ drzava

U r&o o!la&l'1priloga konvencije navode se definicije

koje se koriste u tekstu!

U /r1!o o!la&l'1obvezuju se drzave da utvrde pravnu

utemeljenost sluzbe traganja i spasavanja odrede ovlasti

osiguraju sredstva i komunikacijske veze odrede podrucja

ovlasti!,rzave preuzimaju obvezu da uspostave centre za

koordinaciju traganja i spasavanja te da ih obvezu na blisku

suradnju sa zrakoplovnim sluzbama traganja i spasavanja

Tre.e o!la&l'e posveceno je suradnji izme4u sluzbi

traganja i spasavanja susjedih drzava!


12/97

U .et&rto o!la&l'1 se pozivaju drzave da stave na

raspolaganje podatke planove i informacije o svojim

centrima za koordinaciju traganja i spasavanja

Peto o!la&l'eposveceno je sustavima izvjescivanja sbrodova

7z konvenciju je pridruzen prirucnik (International

;eronautical and &aritime Search and Eescue &anual

I;&S;E) koji je podijeljen u tri dijela8

)47stroj i upravljanje ('rganization and &enagment)

,47skla4ivanje traganja i spasavanja (&ision Coordination)

54+edinice traganja i spasavanja (&obile


13/97


14/97

uprave odgovorno za uspostavu ustroj i odrzavanje rada

sluzbe (najcesce mjerodavno ministarstvo)

Eukovodstvo sluze duzno je izraditi plan sluzbe traganja i

spasavanja i u tom planu8ustvrditi podrucije nadleznosti

osigurati sredstva opremu i osoblje

zaljuciti ugovore sa korisnicima sredstva susjednim

zemljama drugim osobama koje pruzaju usluge sluzbe

podijeliti podrucje nadleznosti na odre4en broj podpodrucja

izraditi program obucavanja osoblja

CENZAR ZA KOORDINACIJU TRAGANJA I SPASAVANJA

Eescue Coordination Center ECC

Temeljna je jedinica sluzbe odgovorna za provedbu traganja

i spasavanja u podrucju nadleznosti! 7 pravilu drzava

uspostavlja jedan centar na cijelom podrucju nadleznosti

Centar mora imati8

razra4en plan provedbe traganja i spasavanjaprostor za rad

sredstva i opremu

uvjezbano osoblje

5a rad centra odgovoran je njegov rukovoditelj djelatnosti

centra temelje se na planu djelatnosti koji sadrzi pravila i

podatke o8

djelatnim postupcimadjelatnostima pojednih odjela

sredstvima veza i nacinu njihova koristenja

osoblju

prikupljanju podataka


15/97

ECC mora raspolagati pouzdanim sredstvima veze za

komunikaciju sa8

spasilackim jedinicama spasilackim podcentrima

meteoroloskim uredima medicinskim ustanovama

SPASILACKI PODCENTAR Eescue SubCentre ESC

'sniva se na podrucju nadleznosti ECCa u slucajevima kada

centar nije u mogucnosti obavljati neposredan nadzor nad

spasilackim jedinicama na tom podrucju

To ce biti u slucajevima8

ako sredstva veze ne omogucuju pouzdano prenosenje

poruka izme4u centra za koordinaciju i spasilackih jedinicaako centar obuhvaca podrucje nekoliko drzava

ako se pretpostavlja da ce nadzor i uskla4ivanje traganja i

spasavanja biti djelotvorniji iz blizeg sredstva

6odrucje nadleznosti ovlastenja podcentra odre4uje

rukovodstvo sluzbe traganja i spasavanja!6odcentri nisu

ovlasteni za izravnu suradnju sa susjednim drzavama!

7 pravilu je podcentar skromnije opremljen od centra

STANICE ZA UZBUNJIVANJE

&ogu se uspostaviti kao dio sluzbe traganja i spasavanja na

pogodnim mjestima i o njima se obavjestava javnost!

5adaca im je prijam obavijesti o nezgodi iz prigodnih izvora

ili neposrednim opazanjem

.akon prijama obavijesti stanice o tome obavjestavajucentar ili podcentar radi uskla4ivanja provedbe traganja i

spasavanja

&oraju imati dobra sredstva veze!


16/97

OBALNE RADIOSTANICE Cast Eadio Stations CES

Smatraju se dijelom sluzbe traganja i spasavanja

zahvaljujuci prikladnoj opremi i sluzbi slusanja cesto prve

prime obavijest o nezgodi

Centri i podcentri odrzavaju tjesnu suradnju s obalnimradiostanicama

7obicajena uloga CESa je da odrzava neposrednu vezu

izme4u ECCa ESCa i osoba na mjestu nezgode i osiguraju

komunikacijsku podrsku tijekom traganja i spasavanja!

UVJEZBAVANJE OSOBLJA SLUZBE TRAGANJA I

SPASAVANJA7spjesnost rada sluzbe traganja i spasavanja temelji se na

uvjezbanosti osoblja! 6rogram uvjezbavanja izra4uje

rukovodstvo sluzbe traganja i spasavanja i nijme je

obuhvaceno osoblje centra podcentra i spasilackih jedinica!

6rogram uvjezbavanja treba sadrzavati8

osnovni program za stjecanje znanja i vjestina

program uvjezbavanja za stjecanje iskustva

vjezbe9jezbe su najvazniji dio i izvode se u redovnim vremenskim

razmacima

SREDSTVA TRAGANJA I SPASAVANJA

9lastita sredstva sluzbe traganja i spasvanja ili sredstva i

osoblje od drugih drzavnih sluzbi ili lokalnih vlasti

,rzave uglavnom koriste postojeca sredstva u svom

vlasnistvu koja nisu namijenjena traganju i spasavanju alise mogu prilagoditi (sredstva &'a i &76a ali i drugih sluzbi

kao sto su vatrogasci obalne radio stanice itd!!!)

9eliku pomoc mogu pruziti sredstva privatnih poduzeca i

pojedinaca cime se uvelik smanjuju troskovi i unapre4uje


17/97

djelatnost sluzbe! (zrakoplovna i brodska poduzeca brodovi

na redovnim prugama ribarski brodovi)

S takvim se organizacijama i pojedincima zakljucuju posebni

ugovori o suradnji kako bi sto brze mogli zapoceti traganje i

spasavanje

SPASILACKE JEDINICE Eescue 7nit E7

E7 je svako pomorsko zracno ili kopneno sredstvo s

prikladnom opremom sredstvima veze i obucenim osobljem

koje je odgovorilo na poziv u pomoc

Spasilackom jedinicom smatra se i trgovacki brod ili

zrakoplov koji je duzan sudjelovati u traganju i spasavanju

(ne smije ugroziti vlastitu sigurnost)

.amjenskim jedinicama smatraju se jedinice pod

neposrednom upravom sluzbe traganja i spasavanja

izgra4ene ili opremljene za te poslove!

,jelotvornost namjenskih jedinica vrijeme potrebno za

okupljanje posade i vrijeme potrebno za pripremu broda ilizrakoplova

'soblje spasilacke jedinice mora biti u dobrom fizickom

stanju upoznato s obiljezjima podrucja djelovanja

osposobljeno za odrzavanje opreme i pruzanje prve pomoci

&e4u osobljem mora se nalaziti ljecnik

Spasilacke jedinice dijele se na pomorske zrakoplovne i

kopnene!

POMORSKE SPASILACKE JEDINICE


18/97

6omorski brodovi ili pomorske brodice mogu biti

namijenjene traganju i spasavanju i opce namjene

Poor28i 7ro/o&i(Eescue 9esel E9) mogu sudjelovati u

traganju i spasavanju na otvorenom moru daleko odmaticnih luka!

Imaju dobra manevarska obiljezja veliko podrucje djelovanja

veliku brzinu dovoljan prostor za opremu i prezivjele!

7 pravilu su to zatvoreni brodovi visoka nadgra4a sto im

omogucava plovidbu po nepovoljnim vremenskim uvjetima

,uzina im je "/01m a brzina @103 cvorova

'premljeni su radarima rasvjetnim tijelima (za traganje) te

opremom za podizanje ljudi iz mora za prvu pomoc zategljenje (spasavanje)

9isoki troskovi nabave i odrzavanja

'znaka E9Fbrzina (E9 "3)

5a traganje i spasavanje mogu posluziti manji ratni brodovi

tegljaci peljarski brodovi

Poor28e 2a2ila.8e 7ro/i.e (Eescue oat E)

Doriste se u podrucjima uz obalu grade se kaodeplasmanska plovila duzine do "1m i brzine do @1cvorova!

&ogu biti od krutog materijala ili kombinacija krutog dna i

pneumatskih spremnika (brodica do "3m)

-lavni cilj im je omogucavanje podizanja ljudi iz mora i

prebacivanje s drugih brodova i brodica! 'prema

namijenjena traganju rijetko se ugra4uje!

.edostatak im je ogranicena mogucnost djelovanja pri

nepovoljnim vremenskim uvjetima'znaka E ("%)

Vrlo 7r"i 2a2ila.8i 7ro/o&i


19/97

'snovna namjena im je da za vrlo kratko vrijeme stignu do

mjesta nezgode podignu ljude iz mora i vrate se u maticnu

luku

ZRAKOPLOVNE SPASILACKE JEDINICE

Zra8olo&isu najpogodnija sredstva za brzo pretrazivanje

sirokih prostora! Sluzba nadzora zracnog prometa moze

pozvati svaki zrakoplov da pruzi pomoc ali ce njihove

mogucnosti biti ogranicene (ako to nije zrakoplov sluzbe

traganje i spasavanja)! 7 skladu s tim osnovna pomoc koju

pruzaju trgovacki zrakoplovi sastoji se u pracenju odasiljanja

na zrakoplovnim frekvencijama pogibli ("@"!1 &:z i @%0&:z) i prenosenju poruka sluzbi za traganje i spasavanje!

5bog ogranicene kolicine goriva vrijeme zadrzavanja

zrakoplova na mjestu nezgode je ograniceno stoga se dijele

na zrakoplove8

kratkog dometa (SE) podrucje djelovanja do "13& i do G

sata zadrzavanja

srednjeg dometa (&E) do %33& @G satadugog dometa (E) do /13& @G sata

vrlo dugog dometa (9E) vise od "333& @G sata

iznimno dugog dometa (7E) vise od "133& @G sata

.ajcesce se koriste turboelisni zrakoplovi (omogucuju veliku

maH!brzinu leta i male brzine za pretrazivanje)

rzina leta za traganje "33"13cvorova a visina izme4u "13

133m (danju) odnosno 133/33m (nocu)!

%eli8oteri su izvaredne letjelice za traganje ali i za

spasavanje! .edostatak im je ograniceno vrijeme leta

odnosno podrucje djelovanja!

&ogu ostvarivati zadatke pri vjetru do 2 f!


20/97

,ijele se na8

lake (:B) podrucje djelovanja do "33& i 1 osoba

srednje (:B&) do @33& i "1 osoba

teske (:B:) iznad @33& i vise od "1 osoba

Imaju opremu za podizanje za prvu pomoc te opremu zatraganje

6osadu helikoptera cine @% osobe

OPREMA I SREDSTVA ZA PREZIVLJAVANJE KOJA SE

DOSTAVLJAJU OSOBAMA U OPASNOSTI,a bi se ocuvali zivoti i zdravlje ugozenih osoba nuzno je

dostaviti hranu i opremu za prezivljavanje!

6aketi koji se dostavljaju mogu sadrzavati8

medicinsku opremu

hranu

odjecu i pokrivace

sredstva za signalizaciju ili komunikaciju

sredstva za paljenje vatre i osvjetljavanjerazne predmete (otvaraci za limenke posu4e kompas)

'vom popisu mogu se dodati dodatne kolicine tekucine

pribor za desanilizaciju pribor za ribolov prsluke za

spasavanje!

Spremnici i paketi u kojima se dostavlja oprema moraju biti

vodonepropusni i cvrsti moraju se lako otvarati! Sadrzajsvakog paketa ili spremnika mora biti naveden na prilozenim

uputama!

5a oznacavanje sluze ove boje8

-.r&ena za lijekove i prvu pomoc

-la&a za hranu i vodu


21/97

-"1ta za pokrivace i odjecu

-.rna za raznu opremu

-8o7ina.i'a7o'a za mjesovit sadrzaj

'prema koja se dostavlja uskladistena je na prikladnimmjestima i mora se redovito pregledavati!

SUSTAVI IZVJESCAVANJA S BRODOVA Ship Eeporting

SAstems SES

'snovna namjena je unapre4enje razine sigurnosti plovidbe

u pojedinom podrucju

Ti sustavi se mogu podjeliti na dobrovoljne i obvezne!

Cilj dobrovoljnog izvjescivanja s brodova8

smanjiti vremenski razmak od trenutka posljednjeg javljanja

broda i pocetka traganja

omoguciti brzo odre4ivanje polozaja brodova koji mogu

pruziti pomoc

omoguciti odre4ivanje sto manjeg podrucja traganja

olaksati pruzanje hitne medicinske pomoci

'bvezni sustavi izvjescivanja temelje se na odredbama

S';S konvecnije a cilj im je unaprijediti sigurnost plovidbe!

I&' je jedina organizacija ovlastena donositi upute uvjete i

pravila koji se odnose na ove sustave na me4unarodnoj

razini!

'vi sustavi se uobicajeno odnose na brodove iznad odre4ene

velicine ili na brodove koji prevote opasne tvari a

zapovjednici tih brodova duzni su dostavljati izvjesca o

kretanju prema sluzbenim uputama!

Izvjesca brodova predaju se ili u pravilim vremenskim


22/97

razmacima ili prolaskom dogovorenih granicnih crta a mogu

biti8

plan plovidbe

izvjesce o polozaju

izvjesce o skretanjuzavrsno izvjece

TRAGANJE NA MORU

Svrha traganja je utvrditi polozaj ljudi u nevolji (za najkrace

moguce vrijeme)! Spasitelji moraju iskoristiti svaki doprinos

ljudi u nevolji (dok su jos sposobni) ali i svih drugih ljudi koji

mogu pomoci!

Po.eta8 tra!an'a

Traganje odnosno spasavanje moze zapoceti izravnim

pozivom ljudi u nevolji ili na temelju zakljucka da su ljudi o

cijem stanju nema drugih obavijesti u nevolji

Izravnim pozivom u pomoc smatraju se poruke koje sadrze ili

potvrdu poziva upuceno8

izravno u ECC s broda ili zrakoplova

s broda ili zrakoplova posredstvom obalne radiostanice

od druge me4unarodno potvr4ene pomorske sredisnjice ili

&ESCa

od centra C'S6;S S;ES;T sluzbe ili I.&;ES;Ta o

primljenoj poruci B6IEa

od drzavnih sluzbi

6orukama opasnosti smatraju se8

radiotelefonski signal pogibelji (&;,;)

signal pogibli upucen preko ,SC ure4aja


23/97

S'S &orseov signal

rakete crvene boje

komad narancaste jedrenine

dimni signal (narancasti dim)

neprekidno trubljenje

.akon primanja obavijesti centar ce poceti voditi dnevnik u

koji se unose svi primljeni podaci!

;ko je polozaj broda ili ljudi u opasnosti poznat spasavanje

pocinje centar na cijem se podrucju objekt nalazi!

;ko je polozaj broda u opasnosti nepoznat centar koji je prvi

obavijesten o tome preuzeti ce odgovornost za traganje i

spasavanje!

Centar za koordinaciju utvr4uje stupanj opasnosti koji moze

biti8

stupanj neizvjesnosti

stupanj pripravnosti

stupanj pogibelji

R18o&o9en'e tra!an'e i 2a2a&an'e

Traganjem i spasavanjem rukovode8

koordinator u centru za koordinaciju

zapovjenik mjesta nezgode ili

koordinator povrsinskog traganja

Koor/inator 1 .entr1(S;E &ission Coordinator) je dezurni

i ovlasteni sluzbenik ECCa! Ta zadaca traje samo dotle doktraje traganje i spasavanje ili vjezba! 7 pravilu svoje zadace

obavlja iz centra! 'pseg duznosti koordinatora u centru

odre4en je sluzbenim prirucnikom!

Zao&'eni8 'e2ta ne"!o/e ('n Scene Commander


24/97

'SC) je zapovjednik namjenske jedinice sluzbe traganja i

spasavanja kojeg je koordinator u centru odredio da

uskla4uje operaciju na podrucju traganja! 7 pravilu to je

zapovjednik naj prikladnijeg broda iz sastava sluzbe!

Koor/inator o&r2in28o! tra!an'a (Coordinator Surface

Search CSS) je zapovjednik najpogodnijeg trgovackog

broda! .jega odre4uje koordinator akcije ili sporazumno

zapovjednici trgovackih brodova koji dolaze u pomoc

rod koji obavlja koordinaciju mora danju istaknuti slova


25/97

kojem se mogu nalaziti osobe u opasnosti! To se naziva

mogucim podrucjem traganja (6ossible Search ;rea) i

opisuje se kao najmanje podrucje u kojem se sigurno nalaze

ljudi u nevolji!

9elicina moguceg podrucija utvr4uje se na temelju najveceg

moguceg kretanja cila traganja8

nakon posljednjeg isplovljenja ili nakon posljednog javljenog

polozaja

od pretpostavljenog ili tocnog polozaja u trenutku nezgode

do trenutka pretpostavljenog dolaska spasilackih jedinica

Svakom se podrucju dodjeluje vjerojatnost kojom se opisuje

koliko je ocekivanje da ce se tu nalaziti ljudi u opasnosti

To se naziva vjerojatsnocu zadrzavanja (6robabilitA of

Containment 6'C)

E velicina ukupne

navigacijske greske u

jedinicama

standardne devijacije

6olozaj ljudiu nevolji moze se odrediti kao8

zemljopisna tocka

pravac

podrucje

6odrucje ili pravac odre4uje samo koordinator u centru i to

samo ako je opremljen odgovarajucim racunalnomopremom! 7 svim drugim slucajevima podrucje traganja se

odre4uje kao tocka

;ko se podrucje traganja odre4uje bez racunala odre4uje se

crtanjem kruznice oko posljednjeg poznatog polozaja s


26/97


27/97


28/97

Tra!an'e o ro2ireno .et&ero81t1(BHpanded SKuare

Search SS) obavlja u pravilu prvi brod koji pristize na

mjesto nezgode ako drugi brodovi stizu sa vecim

zakasnjenjem!

Taj je nacin preporucen i ako traganje provode veci trgovackibrodovi (koji teze manevriraju)! 6osebice se preporucuje u

slucaju potrage za covjekom u moru!

Tra!an'e o 2e8toria(Sector Search 9S) koristi se ako

je polozaj cilja poznat i unutar ogranicenog podrucja!

Svaka promjena smjera plovidbe je "@3! Traganje pocinje od

najvjerojatnijeg polozaja cilja! 6o zavrsetku prvog traganja

smjer se pomice za 03 u desno!6rikladno je u slucaju kruznog podrucja traganja pri cemu

duzina plovidbe u istom smjeru treba biti izme4u @ i 1& (tako

da cijelokupno traganje ne traje duze od % sata)

;ko u traganju sudjeluje vise brodova obavlja se po

usporednim stazama pri cemu svaki brod plovi po svojoj

stazi!

Tra!an'e o 2ta"i(Track Search TS) primjenjuje se kaopocetno traganje u slucjau kad a je zrakoplov ili brod nestao

na prethodno poznatom plovnom putu! 'bavlja se

pracenjem poznatog planiranog puta broda u nevolji!

.ajcesce ga obavljaju zrakoplovi!

Tra!an'e o 12ore/ni 2ta"aa (6arallel SLeep Search

6SS)

.ajcesce upotrebljavaju brodovi i zrakoplovi pri pretrazivanjuvecih povrsina u slucaju kada je polozaj cilja iznimno

nepouzdan!

Tra!an'e /&a'1 7ro/o&aprovodi se tako da dva broda

svaki s jedne strane najvjerojatnijeg polozaja plove u smjeru


29/97

zanosenja na odgovarajucem razmaku (promjena smjera na

M@3&)

Tra!an'e tri'1 7ro/o&adva broda plove s jedne a treci s

druge strane! Smjer plovidbe je smjer ocekivanog zanosenja!6romjenu mjera obavlja prvo brod koji je najvise udaljen

(@3&)

Tra!an'e 2a .etiri 7ro/apo dva broda sa svake strane

(kao i kod tri broda)

Tra!an'e 2a et ili &i2e 7ro/o&a svi brodovi plove

usporedno u smjeru ocekivanog zanosenja (@%&)

TRAGANJE ZRAKOPLOVIMA

.acin traganja ovisi o svojstvima zrakoplova odnosno o

njihovoj namjeni

.amjenski zrakoplovi najcesce ce najvjerojatniji polozaj cilja

oznaciti izbacivanjem radio oznaka dimnih naprava

svjetlosnih i obojenih oznaka! 5bog toga ce mnogo pomociako osobe u opasnosti istaknu svjetlosne dimne ili slicne

oznake!

6reporuceno je nekoliko obrazaca traganja8 traganje po

stazama usporedno traganje traganje po vijugavoj stazi

traganje po kvadratnoj shemi po sektorima i elektronsko

traganje!

ZAJEDNICKO TRAGANJE BRODOVA I ZRAKOPLOVA

'vo je cesto najuspjesniji nacin traganja!Dod ovog obrasca brod sluzi kao osnovna navigacijska tocka

zrakoplovu u letu sto je posebno vazno tijekom traganja

daleko od obale!

rod moze biti od velike vaznosti u slucaju nezgode

zrakoplova (ako se mora prinudno spustiti na more)


30/97

rod u tijeku traganja izvjestava zrakoplov a ako zrakoplov

otrkije cilj brod ce biti upucen prema osobama u opasnosti!

5ajednicko traganje se obavlja tako da brod plovi najvecom

brzinom u smjeru zanosenja dok jedan zrakoplov leti

vijugavom putanjom okomito na smjer kretanja broda takoda povremeno presjeca putanju broda u pravilu na krmi!

7daljenost od smjera kretanja broda na kojoj zrakoplov

mijenja smjer je uskla4ena s napredovanjem broda

rzina kretanja broda8

9s brzina broda

S razmak izme4u staza

(&) 9a stvarna brzina

zrakoplova u cvorovima

duzina kraka staze

traganja zrakoplova u

naut! &iljama

Traganje s jednim brodom i dva zrakoplova (koji lete

usporedno ili svaki s jedne strane smjera kretanja broda)provodi se rje4e iako pruza vece izglede za uspjeh razlog

tome je opasnost sudara zrakoplova!

6ri nocnom traganju zrakoplov izbacuje svjetlece rakete uz

vjetar tako da se one na4u iznad broda tocno u polovici

vremena osvjetljavanja


31/97

NASTAVAK: OBUSTAVA I PREKID TRAGANJA

Dada je traganje obavljeno po odgovarajucem obrascu

koordinator u centru zapovjednik mjesta nezgode ili

koordinator povrsinskog traganja moraju donijeti odlukutreba li traganje nastaviti ili ga prekinuti

.euspjeh u otkrivanju cilja moze se prepisati8

pogresci u polozaju

pogresci u procjeni zanosenja

propustu pri promatranju

cinjenici da je brod potonuo bez traga

navigacijskoj greski

,aljni postupci mogu biti sljedeci8

ponovo pretraziti isto podrucje

povecati podrucje traganja

odrediti novo podrucje traganja

Traganje se moze prekinuti kada se utvrdi da ne postoj

razumna nada da ce se osobe u opasnosti pronaci!

6rekid moze biti privremeni ili trajni6rivremeni prekid se izbjegava zato sto se vjerojatnost

uspjesna spasavanja s vremenom znatno smanjuje

' prekidu traganja treba izvjestiti sve jedinice traganja

vlasti i sluzbe koje su sudjelovale u traganju ili su o njemu

obavijestene

SPASAVANJE

SPASAVANJE BRODOVIMA

.akon sto je cilj prona4en zapovjednik mjesta nezgode ili

koordinator povrsinskog traganja duzan je donijeti odluku o


32/97

nacinu spasavanja i spasilackim jedinicama koje ce to

poduzeti

;ko je brod otkrio cilj duzan je u sto kracem vremenu

izvjestiti da je cilj prona4en i to bljeskanjem signalnom

svjetiljkom zvucnim signalom ili ispaljivanjem dviju pomogucnosti zelenih oznaka u razmaku od nekoliko sekundi!

rod je duzan obavijestiti koordinatora povrsinskog traganja

o pronalasku cilja i dati mu sljedece podatke8

vrijeme kad je cilj uocen

polozaj cilja

opce stanje na mjestu nezgode

uoceno stanje cilja i osoba u opasnosti

potreba za hranom i opremom za prezivljavanjevremenske prilike i stanje mora

6rije pocetka samog spasavanja treba uspostaviti radio vezu

izme4u brodice ili splavi i spasavatelja (najbolje je koristiti

9:< ure4aj ako postoj)

;ko je veza uspostavljena treba izvjestiti zapovjednika

brodice ili splavi o nacinu spasavanja!

Smjer prilazenja brodu plovilu za spasavanje ili prezivjelimaovisi o okolnostima! rodici u plamenu prilazi se iz

privjetrine a drugima iz zavjetrine! (splav ljudi)

;ko je more uzburkano jedan brod treba postaviti tako da

stvara zavjetrinu! Dad se brod spasavatelj nalazi na

udaljenosti manjoj od @33m treba koristiti spravu za bacanje

konopca i dodati ga brodici ili splavi!

7 slucajevima kada brod spasavatelj ne moze pristati uz bok

brodice u opasnosti prekrcaj ljudi treba obaviti vlastitimsplavima ili brodicama

.a brodu spasavatelju treba postaviti na razini vodene linije

konopac za koji ce se brodica i splav privezati

6enjanje po jakobicama ili mrezi treba zapoceti kad se

brodica ili splav nalaze na vrhu vala


33/97

SPASAVANJE ZRAKOPLOVIMA

;ko su brodica ili splav primjeceni iz zrakoplova pilot ce

potvrditi da su uoceni na jedan od sljedecih nacina8

ispustanjem poruke s vrpcom

leteci nisko iznad cilja sa svjetlima

bljeskanjem svjetiljke

ispustanjem radiooznaka ili svjetlecih oznaka

njihanjem krila goredolje (danju)

&orseovim signalima T ili E ( ili ! )

;ko je s brodice ili splavi zrakoplovu upucena poruka koju

pilot nije razumio pilot ce nastaviti let bez njihanja ili

odaslati signal E6T (! ! !)

6ilot moze spustiti opremu za radiokomunikaciju

.eposredno nakon otkrivanja cilja zrakoplov treba izvjestiti

koordinatora povrsinskog traganja!

5rakoplovi ce u pravilu ostati na mjestu nezgode dok ne

bude smijenjen prinu4en na povratak ili do kraja

spasavanja!

;ko se mora udaljiti prije odlaska broda polozaj cilja mora

oznaciti prikladnim oznakama (najcesce radio oznakama)5rakoplovi se cesto uspjesno koriste pri traganju dok za

spasavanje nisu pogodni (ne mogu sletjeti na uzburkano

more)

:elikopter je vrlo prikladno sredstvo za podizanje ljudi s

brodica splavi ili iz mora!


34/97

7 slucaju podizanja ljudi s broda spasavetalja nuzno je

uspostaviti radiovezu (izravno ili preko obalne radiostanice)

Domunikacija najcesce tece na "@"!1 &hz (zrakoplovna

frekvencija pogibli) ili "1$!2 &hz (pomorska frekvencija

pogibli)6odizanjem ljudi rukovodi tehnicar a ne pilot!

:elikopter prilazi nepokretnom brodu u pravilu uz vjetar!

;ko brod plovi treba mu prici iz smjera krme pri tome brod

treba zadrzati stalnu brzinu a smjer tako da mu vjetar dolazi

pod kutem od 03 lijevo od pramca!

;ko helikopter slijece na brod prostor na palubi mora biti

ociscen od svih pokretnih dijelova i oznacen zutim krugom

promjera 1m!

,a bi se pilotu pokazalo smjer vjetra treba istaknuti zastave

odnosno izvor dima!

6rije podizanja treba pripremiti protupozarnu opremu

5a podizanje ljudi koriste se8 pojas nosila ili sjedalo

(najcesce pojas)

POSTUPAK SA SPASENIM OSOBAMA

.akon sto su spasene osobe ukrcane u brod treba im pruziti

neposrednu pomoc!

7 pravilu spasavanje preuzima brod koji ima lijecnika ili

najbrzi brod!

;ko pomoc treba pruziti na brodu medicinska se pomoc

moze zatraziti radiovezom od ECCa ili drugog broja.akon sto je prezivjelima pruzena pomoc treba pristupiti

ispitivanju! Cilj ispitivanja je prikupiti podatke koji ce

omoguciti uspjesan nastavak traganja! Ispitivanje treba

saznati koliko je bilo osoba na brodu koliko ih se ukrcalo u

brodice ili splavi koliko je bilo djece kada je doslo do


35/97

nezgode! Sve prikupljene obavijesti treba prenijeti

koordinatoru povrsinskog traganja ili koordinatoru u centru

;ko se prona4u tijela umrlih osoba ili smrt nastupi na brodu

mora se sastaviti zapisnik o smrti!

7 zapisnik se unosi ime i prezime umrle osobe mjesto idatum te uzrok smrti!

5apisnik se sastavlja na jeziku zemlje ciju zastavu brod vije

i * ili na engleskom jeziku! Tijelo treba umotati u planto i

smjestiti na prikladno mjesto (brodski hladnjak)

COVJEK U MORU

6odizanje covjeka iz mora veoma je slozen manevar na

otvorenom moru covjeku treba baciti pojas za spasavanje da

bi se oznacio njegov polozaj (pojas s dimnim ili svjetlecim

signalom)

Casnik straze duzan je zabiljeziti vrijeme i polozaj broda u

trenutku pada te obavijestiti zapovjednika i casnika stroja!

&anevar moze biti8

neposredni zaokret (;ndersonov)Williamsonov zaokret

Scharnovov zaokret

Neo2re/ni "ao8ret brodovi koji mogu uciniti puni

zaokret s manjim promjerom okreta te koji mogu brzo

zaustaviti brod! .akon sto je brod promijenio smjer za @13

kormilo se postavlja u sredinu a strojevima se vozi krmom

kako bi se brod zaustavio! rod treba zaustaviti u polozaju ukojem stvara zavjetrinu

Willa2ono& "ao8ret kada je s veceg broda uocena

osoba u moru posebice pri padu covjeka u plovidbi!

Tim se zaokretom brod dovodi u smjer suprotan prvobitnom


36/97

(u vlastitu brazdu) cesto se upotrebljava kada je

zapovjednik naknadno obavijesten o covjeku u moru!

Dormilo se postavlja na jednu stranu pod istim kutem dok

brod ne promijeni smjer za $3 nakon toga se kormilo

postavlja na suprotnu stranu pod istim kutem dok brod nepostigne smjer @3 razlicit od smjera suprotnog pocetnom

smjeru! 7 tom trenutku se kormilo postavlja u sredinu dok

brod ne postigne smjer suprotan pocetnom!

S.;arno


37/97

pogibli (&;,;) na frekvencijama "@"!1 &hz ili @%0 &hz

;ko zrakoplov ne moze poslati poruku radiosredstvima

obavit ce to spustanjem sletnih kotaca ili paljenjem sletnih

svjetala!

6rije prinudnog slijetanja pilot ce odbaciti teret i visak goriva!

Smjer slijetanja se u pravilu odabire usporedan s primarnim

valovljem

.eposredno nakon spustanja posada i putnici trebaju sto

brze napustiti zrakoplov!

rod koji je primio poruku pogibli treba8

uputiti zrakoplovu znak za navo4enje

radarom ili promatranjem otkriti zrakoplovdojaviti pilotu podatke o smjeru i snazi vjetra

postaviti brod u smjer usporedan sa smjerom spustanja

SREDSTVA ZA SPASAVANJE

Tek nakon potonuca Titanica obveza posjedovanja sredstva

za spasavanje postaje me4unarodno prihvacena.ajvazniji ciljevi sredstava za spasavanje8

zastita ljudi od utjecaja hladnoce (hipotermija)

sigurno napustanje broda

pronalazenje ljudi na * u moru za sto krace vrijeme

OSOBNA SREDSTVA ZA SPASAVANJE

Pr2l18 "a 2a2a&an'e(lifejacket) je osnovno sredstvo


38/97

sigurnosti u slucaju napustanja broda ili pada u more!

'snovna namjena je sprijeciti utapanje covjeka zbog umora

ili nesvjestice! Eazlikuju se prsluci za djecu i prsluci za

odrasle (razliciti uzgon)

6rsluke dijelimo na krute prsluke i na prsluke nanapuhavanje!

6rsluci su narancaste boje i otporni na djelovanje nafte i

njenih derivata te na plamen!

'premljeni su zvizdaljkom i reflektirajucin oznakama!

Donstruirani su tako da ih i nevjesta osoba moze lako obuci

(brze od "minute)!

7zgon koji prsluk pruza mora omoguciti da u mirnoj vodi

usta onesvijestene osobe budu bar "@3mm iznad vode atijelo postavljeno u pravilan polozaj za manje od 1 sekundi!

6ri boravku u vodi duzem od @% sata uzgon prsluka ne smije

se smanjiti za vise od 1?

6neumatski prsluk ima najmanje dvije komore za uzgon pri

cemu svaka komora osigurava dovoljan uzgon!

.apuhavanje moze biti iz posuda pod tlakom ili ustima

;ko prsluk ima svjetlo izvor mora odrzavati jakost svjetla od

/1 svijeca bar 2 sati! Izvor svjetla je baterija izra4ena takoda morska voda zatvara strujni krug ili omogucuje stvaranje

elektricne energije!

.a brodu mora biti dovoljno za sve osobe na brodu te

clanove posade na strazu! .a putnickim brodovima mora biti

dovoljno prsluka za djecu (najmanje "3? od ukupnog broja

putnika)

Po'a2 "a 2a2a&an'e (life buoA) sprecava utapanje covjekakoji se nenadano na4e u moru! &oraju biti smjesteni tako da

se u svakom trenutku mogu baciti osobi koja se iznenada

na4e u moru!

.e smiju biti pricvrsceni za brod i moraju biti ravnomjerno

raspore4eni!


39/97


40/97

.a brodu postoj dovoljan broj odijela za sve clanove posade

brodice za prikupljanje!

Sre/2t&a "a "a2tit1 o/ !17it8a toline (Thermal

6rotective ;id T6;).amjena je zastita ljudskog tijela od utjecaja hladnoce

tijekom duzeg boravka u brodicama i na splavima!

Izra4uju se od materijala toplinske prijelaznosti manje od

/233 Wm D

Imaju oblik vrece u koju se moze smjestiti osoba u opasnosti

BRODICE ZA SPASAVANJE

Kon2tr18.i'28a 2&o'2t&a 7ro/i.a "a 2a2a&an'e

(ifeboat)'snovna namjena je omoguciti duzi boravak na moru nakon

potonuca broda!

,ijele se na drvene aluminijske ili celicne i stakloplasticne

'snovni materijal za brodice za spasavanje su razne vrste

stakloplastike (-lass Eeinforced 6lastic -E6)

'snva je smola za opcu upotrebu a vatrootporni sloj je od

smole otporne truljenje vatru i koroziju!

'bicno se sastoje od tri dijela8 trup klupe i pokrov!6okrov i trup izra4uju se sadLich tehnologijom a

me4uprostor se ispunjava poliuretanskom pjenom sto

omogucava dovoljan uzgon!

7zgon potpuno opremljene brodice osigurava dovoljnu

plovnost u slucaju potpunog naplavljivanja!


41/97

&ora biti osiguran dodatni uzgon od @23. za svaku osobu u

brodici!

Cvrstoca brodice dovoljna je da omoguci sigurno spustanje s

najvecim brojem osoba pri brzini broda od 1cvorova

Trup i pokrov su nezapaljivi

rodica moze izdrzati pad u vodu s visine od 0 metra ili

udarac u brod brzinom od 01m*s

,imenzije i kapacitet brodice moraju biti oznaceni na

svakom boku brodice a ime i luka upisa broda sa obje strane

pramca broda!

5a ukrcaj u brodicu na raspolaganju su jakobice ili slicno

pomagalo (najniza stuba %3cm u vodi)rodica mora imati motorni pogon koji se pokrece rucno ili

pomocu akumulatora! &otor moze raditi najmanje 1min

izvan vode opremljen je spojkom za voznju naprijed natrag i

rad u mjestu!

rzina opterecene brodice je najmanje $ cvorova odnosno @

cvora pri tegljenju splavi s @1 osoba!

-oriva mora biti dovoljno za rad motora najmanje @%sata

.ajcesce se ugra4uju dizelski motori snage @%0$kW

Orea 7ro/i.e "a 2a2a&an'e

&ora imati kormilo s rudom pricvrscenom za trup

'ko brodice je postavljen plivajuci konopac za prihvat osoba

iz mora

;ko brodica nije samouspravljajuca s donje strane ima

rukohvate za okretanjeIma otvor na dnu trupa za odvod kisnice dok nije u upotrebi

(sa cepom)

9odonepropusni prostori za opremu vodu i hranu ispod

klupa i sjedista

&ehanizam za istodobno otpustanje kuka ('ffload release i


42/97


43/97

9anjska boja pokrova mora biti uocljiva s vece udaljenosti a

unutrasnja ne smije smetati osobama u brodici

'tvori se mogu otvoriti iznutra i izvana moraju omoguciti

kolanje zraka i sprijeciti prodiranje vode!

Pot1no "at&orene 7ro/i.e

.amijenjene su spasavanju osoba u slucaju napustanja

broda i obvezne su na svim brodovima osim na putnickim!

&oraju ispunjavati uvjete sto se tice samouspravljivosti!

&oraju omoguciti vodonepropusno zatvaranje i zastitu osoba

od vanjskih utjecaja!

rodica se moze spustiti upravljanjem iz nje same a

omoguceno je i veslanje (prilicno otezano)!'sobe su zasticene od utjecaja plinova iz motora a svako

mjesto je opremljeno pojasom koji sprijecava ozljede u

slucaju prevrtanja!

;ko se brodica prevrne motor ce nastaviti normalno raditi ili

ce se sigurno zaustaviti uz mogucnost pokretanja nakon

uspravljanja brodice!

6rimjereno tome izra4en je sustav hla4enja podmazivanja i

dovod goriva!;ko je predvi4ena za spustanje slobodnim padom izdrzat ce

udarac u more pod potpunim opterecenjem sa zahtjevane

visine i u slucaju nepovoljnog polozaja broda!

Bro/i.e 2a "a2tito o/ otro lino&a

.a brodovima koji prevoze opasan teret koji ispusta ili stvara

otrovne plinove brodice moraju imati sustav koji ce osigurati

da u unutrasnjosti ne prodru ti plinovi!Takav sustav (Self contained air supported sAstem)

omogucuje dovoljno zraka za normalno disanje najvecem

dopustenom broju osoba za najmanje "3min!

5a to vrijeme tlak u brodici je veci od vanjskog cime se

sprecava prodiranje otrovnih plinova u unutrasnjost


44/97

Taj sustav se najcesce sastoj od posuda sa zrakom

cjevovoda i redukcijskog ventila!

Tlak u brodicama ne smije biti veci od vanjskog za vise od

@3mb to je osigurano sigurnosnim ventilom!

,a bi se sprijecilo zadrzavanje ispusnih plinova iz motoraispust zraka iz posuda obicno se smjesta na pramcanom

dijelu a motor na krmenom dijelu!

Bro/i.e otorne na &atr1

6ostoji li povecani rizik od pozara pri napustanju broda (kod

tankera) brodice uz sustav zraka moraju biti opremljene i

sustavom koji omogucuje sigurno udaljavanje od broda (


45/97

je njihovo brzo i sigurno spustanje u more (sohama ili drugim

napravama)! Sigurno je spustanje moguce pri nagibu broda

do @3 odnosno trima do "3 !

5a tankere i brodove koji prevoze kemikalije taj je uvjet

postrozen na (kut nagiba veci od @3)Spustanje brodica mora biti neovisno o brodskom sustavu

napajanja pa se ugalvnom koristi gravitacijska sila!

Spustanje moze obaviti jedan covjek s palube ili iz brodice

rzina spustanja8

S J 3% F (33@ :) gdje je : visina vrha sohe iznad mora

7re4aj za spustanje mora imati kocnicu i mogucnost rucnog i

motornog podizanja potpuno opterecene brodice!

Gra&ita.i'28e 2o;e

Doriste gravitacijsu silu odnosno tezinu brodice brodica je

smjestena tako da ce se nakon osloba4anja osiguraca

spustiti zbog vlastite tezine (uz ogranicenje kocnicom)

.ajcesca izvedba ukljucuje brodicu objesneu na polugama

koje se nakon otpustanja osiguraca iskrecu u polozaj iz kojeg

je moguce okomito spustanje u more!&anje uspjesna je izvedba s brodicom NNNN objesenom na

nosacu s kotacima otpustanjem osiguraca nosac se spusta

po vodilicama u polozaj iz kojeg je moguce okomito

spustanje!

.ajbolji nacin spustanja brodica je postavljanje brodice

okomito iznad mjesta spustanja! .edostatak je sto zauzima

previse mjesta pa je na trgovackim brodovima neprikladno!

6ri spustanju brodice zahtijeva se imenovanje zapovjednika

brodice i njegovog zamjenika koji su odgovorni za spustanje

brodice zamjenika koji su odgovorni za spustanje brodice!

5apovjednik provjerava da li su postavljene privezaljke te

izva4eni osiguraci soha! 5apovjednik prvi ulazi u brodicu


46/97

zatim putnici i posada a zadnji zamjenik zapovjednika!

Slo7o/an a/

,a bi se brodica spustila slobodnim padom mora biti

potpuno zatvorean i samouspravljajuca mora bitipostavljena na kosom lezistu s kotacima obicno na krmi

broda!

Spusta se osloba4anjem kocnice nedostatak je jak udarac o

povrsinu mora a prednost je brzo napustanje broda!

,osad su proizvedene brodice koje se sigurno spustaju s

visine od @$m!

6rije spustanja brodice slobodnim padom zapovjednik mora

provjeriti da li su svi otvori cvrsto zatvoreni i da li su sveosobe vezanje pojasevima!

'vakvo spustanje je opasno i treba ga izbjegavati!

Saoo2lo7a9an'e (


47/97

6ramcani dio brodice mora imati pokrov od "1? duzine

mora moci razviti brzinu od najmanje $ cvorova u razdoblju

od %sata i tegliti potpuno nakrcanu najvecu splav koju brod

ima!

7 ovakve brodice dopustena je ugradnja i benzinskih motora

a moze se koristiti i mlazni pogon!

6neumatske brodice moraju biti dovoljno cvrste za spustanje

i podizanje potpuno opterecene brodice!

7zgon mora osiguravati jedna komora podijeljena u

najmanje pet potkomora svaka je komora opremljena

bespovratnim ventilom!&ora izdrzati boravak u moru najmanje 03dana

5a spustanje brodica za prikupljanje u pravilu se koriste

namjenske dizalice koje se isporucuju s brodicom!

E'E' putnicki brodovi moraju biti opremljeni brzim

brodicama za prikupljanje (


48/97

prijenosnu opremu za gasenje pozara

SPLAVI ZA SPASAVANJE

O.a o7il'e"'a

itna razlika izme4u brodice i splavi je poriv!

rodica mora imati porivni ure4aj dok je splav bez ikakva

poriva

Splavi se dijele na krute i pneumatske

&oze sigurno izdrzati boravak na moru bar 03 dana!

&oze bez ostecenja izdrzati pad sa najmanje "2m

6otpuno opterecena splav moze se tegliti brzinom od 0cvora!

6okrov splavi izveden je tako da moze izdrzati skok covjeka s

visine od najmanje %1m pokrov je izra4en od dvostrukog

materijala ima otvore za ulaz i za zracenje omogucuje

skupljanje kisnice!

Orea 2la&i "a 2a2a&an'e

plivajuci konopac s prstenom najmanje 03mnoz s plivajucom drskom

jedan ispolac (@ za vise od "@ osoba)

dvije spuzve

upute za prezivljavanje

dva zavlacna sidra

dva plivajuca vesla

tri otvaraca za limenke i skare

pribor za prvu pomoczvizdaljku

cetiri rakete s padobranima

dva plivajuca dimna signala

vodootpornu el!svjetiljku

radar reflektor


49/97

heliograf

pribor za ribolov

obrok hrane ("3!333 k+ po osobi)

"!1l vode po osobi

gradiranu posudu za vodu

;ko ima svu opremu oznaka S';S ; 6;CD ako ne S';S

6;CD

Pne1at28e 2la&i "a 2a2a&an'e

7zgon osiguravaju dvije odvojene komore koje se pune kroz

bespovratni ventil a svaka je dovoljna za najvece dopusteno

opterecenje splavi!Splav se napuhuje neotrovnim plinom u roku od jedne

minute

Svaka komora moze izdrzati tri puta veci tlak od normalnog!

Splav ima najmanje jedan otvor opremljen odgovarajucim

sredstvom za pristup iz mora ili posebne jakobice!

7 slucaju prevrtanja jedna osoba moze vratiti splav u

ispravan polozaj moze se tegliti brzinom od 0 cvora!

Stabilnost se osigurava simetricno postavljenim vodenim

zepovima koji se pune nakon sto se splav napuse!

'premljena je sjvetlom vidljivim @& koje radi "@sati i

unutarnjim svjetlom oba svjetla se pale automatski nakon

napuhavanja!

.a splavi je oznaceno ime proizvo4aca broj splavi datumproizvodnje ime i mjesto servisa koji je obavio zadnji

pregled te broj osoba koje moze primiti

Kori2ten'e ne1at28i; 2la&i 8o'e 2e 7a.a'1 1 ore

6rije koristenja nuzno je provjeriti da li je privezaljka sigurno


50/97

pricvrscena za cvrsti dio broda te osloboditi splav od priveza

na nosacu!

Splav se najcesce baca u more (zajedno sa spremnikom)

ako tijekom pada privezaljka nije u cijelosti izvucena treba

povuci ostatak privezaljke iz spremnika cime se otvaraposuda pod tlakom koja napuhuje splav!

7krcaj se obavlja pomocu konopca jakobica ili iz mora

nakon ukrcaj treba izbaciti cipele i sve ostale predmete koji

mogu ostetiti splav!

7 hladnim vremenskim uvjetima treba napuhati dno splavi

Splav treba prozraciti osusiti i izbaciti zavlacno sidro!

Kori2ten'e 2aoo2lo7a9a'1.i; 2la&i

'sloba4anje pomoci hidrostatskog ure4aja za otpustanje

(:Adrostatic release unit :E9) taj ure4aj osloba4a i

napuhuje splav kad se pri potonucu brod na4e na odre4enoj

dubini!

Splav se osloba4a s membrane ili noza!

6ri izvedbi s membranom voda prodire u ure4aj i tlaci

membranu na dubiti od %!1m hidrostatski tlak osloba4azapinjac i osloba4a splav! 5bog uzgona splav isplivava i

osloba4a privezaljku (Weak link) nakon cega se splav

napuhuje!

Izvedba s nozem radi na istom principu samo sto u ovom

slucaju hidrostatski tlak pomice noz koji osloba4a privezaljku

i tako osloba4a splav!

+os se koriste i elektromagnetski ure4aji koji pristiskom na

gumb osloba4aju splavi koje padaju u more!

S12tan'e ne1at28i; 2la&i /i"ali.aa

;ko je splav zajedno sa spremnikom teza od "21kg spusta se


51/97

dizalicom!

6rednost je takvog spustanja mogucnost ukrcavanja u splav

bez ulaska u more!

Splav se oslobodi te se dizalicom postavi izvan broda! u tom

polozaju splav se napuhuje povlacenjem privezaljke!.akon toga se splav privlaci uz bok broda i ukrcavaju se

putnici u splav se ubacuje privezaljka i splav se spusta kada

je dotakla more povlacenjem uzice osloba4a se osigurac i

time je splav oslobo4ena

Kr1te 2la&i "a 2a2a&an'e

7zgon daje kruta trvar (najcesce ekspandorana plasticna

pjena) otporna na plamen i smjestena uz rubove splavi!

Eijetko se koriste jer zauzimaju vise prostora i podloznije suostecenjima od pneumatskih!

.ajmanje jedan ulaz u splav mora biti opremljen rampom

odnosno jakobicama za prihvat ljudi!

Splav je ili samouspravljajuca ili je jedna osoba moze lako

uspraviti

&oze podnijeti tegljenje brzinom od 0 cvora opremljena je

svijetlom vidljivim @& ("@sati) i unutarnjim svijetlom svjetla

se pale automatski!'znake su kao kod pneumatske splavi

Kori2ten'e 81rti; 2la&i

6rije spustanja treba otpustiti priveze i skinuti pokrov

provjeriti da li je privezaljka ispravno pricvrscena!

.akon spustanja privezaljku treba snazno povuci cime se

podize pokrov i pali svjetiljka te privlaci splav!

7krcavanje se odbavlja pomocu konopca jakobica ili iz mora

S12ta&i "a 7r"o na12tan'e 7ro/a &arine evacuation

sAstems &BS

'mogucuje na putnickim brodovima ukrcaj veceg broja ljudi

u splavi


52/97

Sastoj se od8

pneumatskih staza (tobogana) duljine "3"1m

prekrcajne splavi

pneumatske splavi za prihvat putnik i clanova posade

.ajcesce se koriste jednostruke ili dvostruke ukrcajne staze(pod nagibom 03 11 ) ili tuneli!

Sustav moze uspostaviti jedna osoba uklanjanjem

mehanickog osiguraca i povlacenjem poluge! Sustavj je

spreman za prihvat putnika za @1 minuta!

6rekrcajne splavi su povrsine vece od "3m bez pokrova

cime se bitno ubrzava napustanje broda

6rekrcaj je moguc pri stanju mora od $f

OPREMLJENOST SREDSTVIMA ZA SPASAVANJE

'premljenost putnickih brodova plovilima za spasavanje

ovisi o vrsti i duljini putovanja koje brod obavlja!

;ko brod obavlja duga me4unarodna putavanja mora biti

opremljen djelomicno ili potpuno zatvorenim brodicama

dovoljnim za 13? ukupnog broja ljudi na svakoj strani tedodatnim splavima koje mogu ukrcati jos najmanje @1?

ukupnog broja ljudi!

'dre4en broj brodica moze biti zamijenjen splavima (ne vise

od "@!1? ukupnog broja ljudi)

6utnicki brodovi koji obavljaju kratka me4unarodna

putovanja moraju imati djelomicno ili potpuno zatvorene

brodice za 03? ukupnog broja ljudi te splavi do ukupnogbroja ljudi! rod mora imati i dodatne splavi za jos najmanje

@1? ukupnog broja ljudi!

rodovi manji od 133T i manje od @33 putnika mogu biti

opremljeni samo splavima ("13? ukupnog broja ljudi)


53/97

6utnicki brod veci od 133T mora imati po jednu brodicu za

prikupljanje na svakoj strani

6utnicki brod "@1? ukupnog broja ljudiTeretni brod 033? ukupnog broja ljudi

SIGNALNA SREDSTVA

Si!nalne ra8ete

agana prijenosna sredstva za privlacenje paznje brodova u

blizini ispaljuju se iz ruke i dostizu visinu od 033m.akon te visine izacuju padobran i pale baklju koja gori

jarkocrvenom bojom (03!333 svijeca) najmanje %3 sekundi

uz brzinu pada najvise 1m*s

'tisnuta je uputa o koristenju cuvaju se u vodonepropusnoj

kutiji koriste se danju i nocu

R1.ne 7a8l'e

Tocno oznacuju polozaj brodice ili splavi gore jarkocrvenom

bojom ("1!333 svijeca) bar "min!.ece se ugasiti ako su uronjene u vodu duboku "33mm do

"3 sekundi

.e smiju ugrozavati brodicu ili splav upute su otisnute na

vodonepropusnoj kutiji

Pli&a'1.i /ini 2i!nali

Eavnomjerno izbacuju dim jarke boje najamnje 0 minute

.amjena im je privlacenje zrakoplova u blizini nemogu seugasiti kratkotrajnim uranjanjem!

.edostatak zbog vjetra ne pokazuju tocan polozaj mogu se

korisiti samo danju

Kori2ten'e riote;ni.8i; 2i!nalni; 2re/2ta&a


54/97

Temeljno nacelo je razumna i pravodobna uporaba

(ogranicen broj)

Doriste se jedino ako su ljudi sigurni da ce neko vidjeti signal

.ocu treba koristiti svjetiljku a danju heliograf!

Sra&a "a 7a.an'e 8on.a

Eaketni pistolj koji izbacuje raketu za koju je pricvrscen

konopac dugacak najmanje @03mm prije upotrebe kraj

konpca treba privezati za brod!

ODRZAVANJE SREDSTAVA ZA SPASAVANJE

'prema za spasavanje mora biti ispravna i spremna zakoristenje u svakom trenutku!

'premu treba redovito odrzavati i pregledavati i to unijeti u

dnevnik!

+ednom tjedno mora se obaviti pregled brodica i splavi i

opreme za spustanje i pustiti u rad motore brodica (min

0minute) te isporbati sustav za uzbunjivanje!

&jesecni pregled mora se obaviti uz popis opreme i treba ga

unijeti u dnevnik!6neumatske splavi prsluke na napuhavanje i hidrostatske

ure4aje mogu pregledavati samo ovlastena ustanova (min

jednom godisnje)

SREDSTVA ZA KOMUNIKACIJU

USTROJ POMORSKOG KOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA

7 pocetku se sustav komunikacija u opasnosti zasnivao na

izravnoj vezi broda (ljudi) u nevolji i spasavatelja!

7spostavljen je sustav sigurnosti u pogibli (-lobal &aritime

,istress and SafetA SAstem -&,SS) namijenjen osiguranju


55/97

pouzdanih komunikacija radi sprecavanja nezgoda odnosno

spasavanja ljudi

Me91naro/ni 2a&e" "a tele8o1ni8a.i'e (International

Telecomunication 7nion IT7)'snovan je "#%/ u 5enevi specijalizirana je ustanova '7.a

sa zadacom odrzavanja unapre4enja i uskla4ivanja

me4unarodne suradnje na podrucju telekomunikacija!

Me91naro/na oor28a 2atelit28a or!ani"a.i'a

(International &aritime Satelite 'rganization I.&;ES;T)

UZBUNJIVANJE

S obzirom na stupanj opasnosti poruke se dijele na8

poruke sigurnosti (SafetA messages)

poruke hitnosti (7rgencA messages)

poruke pogibli (,istress messages)

Por18e 2i!1rno2ti i ;itno2ti

6oruke upozorenja salju brodovi koji u plovidbi opaze nekupojavu od posebnog znacenja za sigurnost plovidbe!

7pozorenja (Warning messages) mogu biti poruke sigurnosti

ili poruke hitnosti

6orukama sigurnosti smatraju se sve poruke kojma se

upozorava na potencijalnu opasnost za plovidbu nekim

podrucjem!

6oruke hitnosti obuhvacaju sve poruke o neposrednoj

stvarnoj opasnosti koja ne prijeti bordu koji odasilje poruku ine odnose se na slucaj kada je brodu neposredno potrebna

pomoc!

5apovjednik broda duzan je odaslati upozorenje kada opazi

sante leda podrtinu ili bilo koju drugu opasnost!


56/97

6oruke sigurnosti SBC7EITB a poruke hitnosti 6;. 6;.

Por18e o!i7li (,istress message)

6oruke koje odasilje brod koji se nalazi u neposrednoj i

ozbiljnoj opasnosti te mu je potrebna hitna pomoc!6oruke pogibli mogu biti upucene8

otvorenim govorom koristenjem radiotelefonskih sredstava

na 9:< ili &


57/97

od devet znamenki prve tri znamenke su oznaka drzave

(:rvatska @02)

Por18e 2i!1rno2ti : ;itno2ti i o!i7li INMARSAT

212ta&a5a predaju poruka koje spadaju u poruke upozorenja

predvi4ene su dvoslovcane oznake (TLodigit code ili Special

;ccess Code)

.edostatak ovog sustava je sto CBSovi nisu duzni

podrzavati sve oznake!

6oruke se mogu davati telefonom ili teleksom preporucuje

se koristenje teleksa prethodi znak S'S

rodske SBS stanice moraju imati sustav za odvojeno slanje

poruka pogibli

rodska radiostanica mora omoguciti prvenstveno slanje

poruke pogibli prema nekom ECCu na kopnu (Shiptoshore

distress)

KOMUNIKACIJE TIJEKOM TRAGANJA I SPASAVANJADomunikacijska podrska traganju i spasavanju temelji se na

odredbama S;E konvencije

Eazlikuke se komunikacija izme4u8

ECCa i koordinatora povrsinskog traganja

koordinatora povrsinskog traganja i jedinice traganja i

spasavanja

Domunikacija izme4u ECCa i koordinatora povrsinskogtraganja uspostavljena je I.&;ES;T sustavom u prvom

redu telekssluzbom ili preko &


58/97

se ograniciti na samo najnuznije poruke!

5a govornu komunikaciju treba koristiti standardne

propisane izraze (Standard &arine Communication 6hrases

S&C6s)

5a komunikaciju na mjestu nezgode koriste se 9:< ure4ajina frekvenciji "1$2&:z (Ch "$) te na &< podrucju

@"2@k:z

,uznost ECCa je da svaka tri sata obavijestava o tijeku

traganja i spasavanja sve jedinice na mjestu nezgode

Ti izvjestaji moraju odgovarati propisanom formatu (standard

S;E situation report S;E SITEB6)

ODRE IVANJE POLOZAJA LJUDI I BRODOVA U

OPSANOSTI

Ure9a'i "a na&o9en'e (:oming devices)

'mogucuje odre4ivanje smjera u kojem se nalaze ljudi u

nevolji!

'snovni ure4aj je radarski transponder (S;ET)

Svaki teretni brod veci od 133T i svaki putnicki brod moraju

imati najmanje dva S;ETa

SARTje prijenosni ure4aj koji na pobudu (#-:z) odasilje iste

takve signale koji na radarskom zaslonu ostavljaju niz

ravnomjerno razmaknutih tockica!

,omet ure4aja je najmanje 1& ure4aj je zute boje ima

svjetlosni i zvucni pokazivac rada te mogucnost rucnog

ukljucivanja!

9odootporan je i mora izdrzati pad u vodu sa @3metara!

.apajanje mora nakon #$ sati Oslusanja= omoguciti jos 2 satipredaje!

V%= DSC EPIRBje ure4aj za navo4enje dopusten

brodovima koji plove na podrucju ;"!

Takav ure4aj odasilje signal pogibli jednakih obiljezja kao i


59/97

9:< ,SC ure4aj s razlikom sto se kao oznaka nezgode

navodi B6IE Bmmision bez oznake mjesta i vremena

nezgode!

Takav ure4aj sadrzi i prijamnopredajni skolp S;ET ure4aja

tako da spasilacki brodovi lako otkrivaju njegov polozaj!

Ure9a'i "a ot8ri&an'e olo"a'a

'mogucuju odre4ivanje polozaja broda ili ljudi u nevolji i

obavijestavaju nadlezne ustanove

7 takve ure4aje spadaju B6IE ure4aji ili Standard B

I.&;ES;T ure4aji

COMPAS 6 SARSAT

Sustav je utemljen dogovorom S;,a Eusije Danade i


60/97


61/97

doga4aje koji nisu izazvali stetne posljedice ali su ih mogli

izazvadi (near misses)

doga4aje koji su izazvali stetne posljedice

6omorskim nezgodama nazivaju se doga4aji koji su izazvaliposljedice kojima su ugrozeni ljudski zivoti ili imovina!

.ezgode zbog kojih je potrebno napustiti brod se dijele na8

potonuca pozare i*ili eksplozije nasukanje sudare i udare

ostecenja trupa i strojeva

POTONUCE BRODA

,o potonuca broda moze doci zbog gubitka uzgona gubitka

stabilnosti ili gubitka cvrstoce trupa!

,o gubitka uzgona dolazi zbog naplavljivanja broda!

,o naplavljivanja kroz otvore na trupu (grotla vrata) dolazi

zbog njihovog nepravilnog zatvaranja ili neispravnosti

mehanizama za osiguravanje!

Tome su posebno izlozeni brodovi niskog nadgra4a na

nemirnom moru!

Sile koje nastaju pri udaru vala lako mogu otkinuti poklopceskladista i tako napuniti brod!

.ajvaznija mjera predostroznosti je osiguranje svih otvora

kroz koje voda moze prodjeti!

,o naplavljivanja moze doci i kroz pukotine na trupu broda

koje nastaju zbog dotrajalosti konstrukcije u takvim

slucajevima najcesce nemoguce sprijeciti daljno pucanje

trupa pa valja zapoceti pripreme za napustanje broda!

;ko je kolicina vode koja je prodla u brod veca od rezervnoguzgona dolazi do potonuca broda!

,o gubitka stabilnosti dolazi zbog prevelikog nagibnog

momenta!

9anjske sile (valovi i vjetar) izazivaju nagib broda kojemu se


62/97

suprostavlja moment stabilnosti broda!

;ko je nagibni moment valova i vjetra veci od momenta

stabilnosti broda dolazi do prevrtanja

,o prevrtanja dolazi i u slucaju kada je prirodni period

valjanja broda jednak ili dvostruko veci od perioda valjanjakojeg izazivaju valovi (bocno) odnosno u slucaju jahanja na

valovima (Surf riding) kada se brzina broda izjednaci s

brzinom valova (po krmi)

,o prevrtanja moze doci i zbog promjene polozaja tereta

koji se ako nije dobro pricvrscen zbog valjanja pomice i

izaziva naginjanje odnosno prevrtanje broda!

,o potonuca moze doci i zbog gubitka uzduzne cvrstocebroda (lom konstrukcije)!

5bog razlike izme4u sile tezine i sile uzgona javljaju se

smicne sile koje nastoje presjeci brod!

6osebno nepovoljna okolnost je sto se pri plovidbi na

dugackim valovima raposred uzgona mijenja u kratkim

vremenskim razmacima!

.ajveca opterecenja proizvode valovi cija je duzina priblizno

jednaka duzini broda i to kad se brod nalazi na dvamavrhovima ili se val na4e na sredini broda!

NASUKAVANJE

.asukavanje je polozaj broda u mirovanju u kojem brod

dira morsko dno u mjeri koja ne dopusta daljnju plovidbu!

,o nasukavanja moze doci8

namjerno radi spasavanja broda od druge opasnostizbog navigacijske greske

kao posljedica kvara stroja

,o namjernog nasukanja dolazi ako zapovjednik smatrajuci

da prijeti opasnost od potonuca broda nastoj spasiti brod


63/97

nasukavajuci ga na pomno izabrani dio obale vazno je da pri

tome ima sto manju brzinu radi manjeg ostecenja!

.asukavanje zbog navigacijske greske spada u skupinu

nezgoda koje se tesko mogu sprijeciti djelovanjem izvanokruzenja broda!

Smanjivanje broja nasukavanja mose se postici boljim

oznacavanjem plovnog puta te boljom izobrazbom casnika!

,o nasukavanja broda na sidristu moze doci kada brod pod

utjecajem vjetra i valova bude bacen na obalu to se moze

dogoditi zbog kvara na brodskoj opremi!

.asukavanje je cesto i posljedica kvara stroja u plovidbi ili

kvara na upravljackom sustavu!

'snovna opasnot kod nasukavanja je prevrtanje broda

pogotovo pri losim vremenskim uvjetima u tom slucaju

treba sto prije napustiti brod pri napustanju broda cesto se

koriste hlace za spasavanje ili kolica

SUDAR I UDAR

Sudar broda je sraz broda s drugim brodom u plovidbi ili na

sidristu!

7dar broda je sraz broda s objektom koji nije brod!

Sudar i udar mogu biti sa ostecenjem ili bez ostecenja trupa

,o sudara odnosno udara broda dolazi iskljucivo krivnjomjednog ili oba casnika!

6osljedice sudara ovise o brzini i polozaju brodova zbog

velike mase brodova ostecenja pri sudaru su velika!

.ajopasniji sudar je kada jedan brod pod kutom od %1 udara

u pramcana ramena drugog broda u tom slucaju cesto dolazi


64/97

do potonuca udarenog broda!

;ko brod koji udara ima bulb moguce je da oba broda

ostanu plivati dok se ne odvoje! 7 tom slucaju posada

udarenog broda mora sto prije preci na brod udarac!

;ko u sudaru sudjeluju jedan ili dva tankera lako moze docido pozara i*ili eksplozije zbog visokih temp koje se razvijaju

trenjem!

6ri udaru rijetko dolazi do vecih ostecenja prvenstveno zato

sto do udara uglavnom dolazi u luckim podrucjima pri malim

brzinama broda!

'snovne mjere sigurnosti provode se vec pri izgradnji broda

ugradnjom sudarnih pregrada i pojacanjima konstrukcije!

POZAR I EKSPLOZIJA

6ozar broda je nekontrolirano gorenje cijelog broda ili

njegovih dijelova

Bksplozija je trenutacno izgaranje tereta ili zapaljivih plinova

i para!

'mjer potpunih gubitaka u odnosu prema pozarima je "3? zbog toga sto vecina pozara nastaje u stroju i ne uspijeva se

prosiriti na prostore tereta!

,o pozara dolazi zbog sudara ili neprikladnih radnih

postupaka posade!

6ri pozaru i eksploziji moze doci do velikih ostecenja ili cak i

potonuca broda pogotovo ako pozar zahvati tvari koje gore

visokim temperaturama!

6ozar se razlikuje od svih ostalih nezgoda po tome sto dobro

uvjezbana posada moze bitno umanjiti njegove posljedice i

sprijeciti gubitak broda!

7 slucaju izbijanja pozara ili u slucaju sumlje potrebno je sto


65/97

prije dati znak za uzbunu

;ko se nakon svih poduzetih mjera pozar ne ogranici ili ugasi

treba provesti pripreme za napustanje broda no ne

preporucuje se udaljavanje od broda zbog mogucnosti

povratka na brod!

OSTECENJA TRUPA: OPREME I STROJEVA

To su kvarovi zbog kojih je brod onesposobljen za plovidbu

Eazlikujemo kvarove porivnog ure4aja kormilarskog ure4aja

i sve druge kvarove

Dada je rije o ostecenju stroja i kormila mogu se dogoditi dva

slucaja8kvar moze otkloniti posada stroja

kvar se nemoze otkloniti te je potrebno tegljenje

RASPORED ZA UZBUNU

Sa/r"a' ra2ore/a "a 1"71n1,a bi se izbjegla neorganiziranost u slucaju opasnosti S';S

konvencija sadrzi upute koje mora postovati svaka drzava

potpisnica a odnose se na raspored duznosti clanova posade

u slucaju opasnosti!

Easpored za uzbunu sadrzi opis znakova za napustanje

broda i nacin izdavanja nare4enja u slucaju napustanja

broda!

Easpored ukljucuje upute o8zatvaranje vodonepropusnih i protupozarnih vrata i ostalih

otvora

opremanje bordica splavi i ostalih sredstava za spasavanje

pripremu i spustanje brodica za spasavanje

nacine okupljanja putnika


66/97

koristenje sredstva veze

upravljanje skupinama za gasenje pozara

Easporedom za uzbunu utvr4uju se casnici odgovorni za

odrzavanje sredstava za spasavanjei protupozarne opreme!

.a putnickim brodovima rasporedom se utvr4uju duznosti

vezane za upozoravanje putnika provjere ispravnosti

koristenja prsluka za spasavanje prikupljanje putnika na

zbornim mjestima!

6rimjerci rasporeda za uzbunu postavljaju se na

zapovjednickom mostu strojarnici i nastambama posade!'brazac rasporeda za uzbunu na putnickim brodovima mora

odobriti nadlezna vlast!

U&'e"7a&an'e na12tan'a 7ro/a

-ubici zivota mogu se sprijeciti obveznim i ucestalim

uvjezbavanjem postupaka u slucaju opasnosti

S';S konvencija propisuje obvezu uvjezbavanja prema

kojoj svaki clan posade mora sudjelovati u jednoj vjezbinapustanja broda i gasenja pozara bar jednom na mjesec!

;ko se izmjeni vise od @1? posade vjezba se mora obaviti

@%sata nakon ispolvljavanja!

.a putnickim brodovima vjezba okupljanja putnika mora se

provesti @% sata nakon ukrcaja putnika i putnike treba

upoznati s radnjama u slucaju opasnosti

9jezba napustanja broda mora sadrzavati radnje8

okupiti putnike i posadu

provjeriti da li su putnici i posada prikladno odjeveni

provjeriti da li su prsluci za spasavanje ispravno navuceni

obaviti vjezbu traganja i izvlacenja putnika


67/97

provesti pripreme za spustanje brodica za spasavanje

spustiti barem jednu brodicu i obaviti manevar uz paljenje

motora

9jezba protupozarne zastite mora sadrzavati8javljanje na zborno mjesto

upucivanje protupozarne crpke s najmanje dva mlaza

provjera opreme vatrogasaca

provjera komunikacijskih sredstava

provjera vodonepropusnih i protupozarnih vrata

' obavljenim vjezbama treba voditi biljeske koje se zapisuju

u poseban dnevnik ili u brodski dnevnik!

Prir1.ni8 "a &'e"7e

Svaki brod mora imati prirucnik za vjezbe u kojem mora biti

objasnjeno8

navlacenje prsluka i odijela

prikupljanje na oznacenim mjestima

ukrcaj i spustanje plovila za spasavanje

nacin spusatanja plovila iz samog plovilarasvjeta u nuzdi

upotreba opreme za prezivljavanje

upotreba ure4aja za otrkivanje polozaja

upotreba radioure4aja

upotreba lijekova

upotreba motora

podizanje plovila za spasavanje

opasnost od hladnocepostupci iz rasporeda za uzbunu

Bro/28i 212ta& 1"71ne

Sluzi za obavjestavanje posade i putnika o tome da je

potrebno napustiti brod ili obaviti neku drugu radnju vaznu


68/97


69/97

Clanovi posade su zaduzeni za spustanje brodice nakon sto

su navukli prsluke trebaju skiniti zastitni pokrov i sloziti ga

na prikladno mjesto u brodici!

,vojca ulaze u brodicu jedan postavlja cevpove na otvore a

drugi dodaje privezaljku!;ko ima dovodljno vremena brodice i splavi treba opskrbiti

dodatnim kolicinama vode hrane i opreme!

L'1/i 1 or1

6ri napustanju broda najveca opasnost za ljude je utjecaj

niskih temperatura

Stanje tijela izazvano padom tjelesne temperature ispod 01

C naziva se :I6'TBE&I+;:ipotermija nastupa kada se pocinje snizavati unutarnja

temperatura tijela (u blizini srca i pluca)!

:ipotermija moze nastupiti i pri vjetrovitom i kisnom

vremenu pri temp zraka od "3 C a posebice je izrazena

kada se covjek iznenada na4e u hladnom moru!

Tijelo gubi toplinu zbog8

prijenosa topline s tijela vise temp! na tijelo nizetemperature (kondukcija)

odvo4enja topline strujanjem zraka ili tekucine nize

temperature (konvekcija)

zracenja toplinskih zraka (radijacija)

isparivanja kapljica tekucine (evaporacija)

tzina kojom opada unutrasnja temperatura tijla ovisi o

odjeci temperaturi zraka ili vode brzini cirkulacije zraka ilivode fizicka predispozicija tijela (debljina)

6rva reakcija tija pri dodiru s hladnom vodom je jaka bol

(cool shock) te brzo disanje (hipervetilacija)! .akon toga

dolazi do suzavanja krvnih zila a time i do smanjenja

protoka krvi (do "33 puta)!


70/97

Dada temperatura tijela padne ispod 01 C pocinje se javljati

osjecaj umora zbunjenosti i gubi se sposobnost obavljanja

pokreta kada temperatura padne izme4u 0" C i 00 C

nastupa nesvjestica puls slabi i u plucima se skuplja voda a

smrt moze nastupiti u svakom trenutku!'snovne naznake hipotermije su promijene ponasanja

smanjena uskla4enost pokreta hladna koza zadah slican

mirisu acetona nekontrolirano uriniranje!

6ruzanje prve pomoci osobama koje su provele odre4eno

vrijeme u hladnoj vodi8

ako osoba ne dise odmah zapoceti s umjetnim disanjem

pruzati prvu pomoc i ako nema vidljivih znakova zivotaizbjegavati svako pokretanje pothla4ene osobe

osoba se ne smije masirati ni davati joj alkohol

ako je osoba pri svijesti dati joj topli napitak

POSTUPCI NEPOSREDNO NAKON NAPUSTANJA BRODA

.eposredno nakon napustanja broda treba provjeriti ima li

ljudi u moru i prihvatiti ih u brodice;ko su ljudi u moru ozlije4eni ili slabi treba koristiti kopcu na

le4ima prsluka jakobice ili rampu za ukrcaj!

.a brodicama treba sto prije podignuti pokrov pri niskim

temperaturama ljudi trebaju leci sto blize jedni uz druge u

zavjetrini!

'zlje4enima sto prije pruziti medicinsku pomoc treba uzeti

lijek protiv morske bolesti da bi se sprijecilo gubljenje

tekucine!rodica opremljena motorom treba prihvatiti u tegalj brodice

bez motora i splavi u vodu treba spustiti zavlacna sidra da

bi se smanjilo zanosenje!

;ko se brodica ili splav napunila morem treba ga sto prije

izbaciti pomocu crpke ili spuzve jednu spuzvu treba sacuvati


71/97

za prikupljanje kisnice

PREZIVLJAVANJE NA MORU

ORGANIZACIJA ZIVOTA U BRODICI ILI SPLAVI

6siholoski stav (moral) osoba u brodicama ili splavima jedan

je od osnovnih uvijeta uspjesnosti prezivljavanja na moru!

.uzno je da u brodici jedna osoba organizira radnje koje se

poduzimaju (najcesce zapovjednik brodice)!

.ajveci problemi s kojima se susrece zapovjednik su panika

histerija pad samopouzdanja da bi se to sprijecilo treba

organizirati zivot u brodici tako da svi dobiju odre4enazaduzenja!

5aduzenja u brodici8

organizirati stalna dezurstva

zaduziti odre4en broj osoba da dezura uz ranjene tijekom @%

sata

uspostaviti pracenje radioprograma (ako postoj ure4aj)

postaviti strazu uz vodu i hranupostaviti promatrace

organizirati zajednicko druzenje

zaduziti osobe za ribolov

5a slanje poruka pogibli moze uspjesno posluziti signalno

zrcalo (heliograf) za privlacenje paznje brodova i zrakoplova

u blizini!

7re4aj se sastoj od zrcala te od stapica s prstenom najednom kraju povezanim sa zrcalom konopcem tocno

odre4ene duzine u donjem lijevom uglu zrcala se nalazi

rupica!

:eliograf je upotrebljiv danju a moze se uociti na

udaljenosti od 1&!


72/97

ZASTITA LJUDI U BRODICI ILI SPLAVI

%la/no.a

.ajveca opasnost za ljude u brodicama ili splavima supromrzline javljaju se kada se zbog utjecaja vanjske

temperature pocmu smrzavati tjelesne tekucine u pojedinim

djelovima tijela!

,o promrzlina dolazi mnogo brze ako su pojedini dijelovi

tijela nezasticeni ili izlozeni vjetru!

,o pothla4ivanja dolazi ponajprije zbog vjetra (Wind chill)

zato sto vjetar prividno snizava temp! zraka!

6rvi su znaci ozeblina jako blijedilo i osjecaj ukocenostinakon toga dolazi do potpune obamrtvilosti i neosjetljivosti!

Trebalo bi organizirati da dio posade brodice pazi na pojavu

ozeblina drugog dijela i da se izmjenjuju!

'snovno sredstvo sprecavanja ozeblina je izbjegavanje

izlaganja gole koze zraku i pravilno koristenje sredstava za

zastitu!

6ri pojavi prvih znakova ozeblina treba ugrijati zahvacene

dijelove tijela smrznuti dijelo tijela ne smijeu se trljati ilimasirati

Tolina

9isoke temperature su opasne zbog suncanice ili toplotnog

udara uz to se javlja opasnost od opeklina i povecanja

potrebe za tekucinom!

Suncanica se javlja zbog duze izlozenosti suncu bez zastite

glave cesce poga4a plavokose i celave djecu i starije!Toplotni udar nastaje ako zakaze mehanizam hla4enja

organizma (znojenje) zbog cega dolazi do povisene tjelesne

temperature

5naci suncanice i toplotnog udara su glavobolja vrtoglavica

povracanje bol u trbuhu i porast temperature!


73/97

.akon pojave prvih znakova suncanice ili toplotnog udara

treba se osloboditi viska odjece ali ne i skinuti se potpuno!

'sobu koja ima suncanicu treba hladiti i dati joj malo vode

polegnuti je!

olesnik mora mirovati sto duze (najmanje %2sati) i ni ukojem slucaju ne smije ulaziti u more!

%rana i &o/a 1 7ro/i.aa i 2la&ia

Svaka brodica i splav opremljena je odre4enom kolicinom

vode i hrane veoma je vazno da se te kolicine pravilno

upotrebljavaju!

judski zivot je mnogo ugrozeniji zbog nedostatka vode nego

hrane bez hrane se moze prezivjeti i do %3 dana a bez vode0"% dana!

:rana u brodicama sastoj se od tvari koje daju najvecu

kolicinu energije i zahtjevaju malu potrosnju vode u

organizmu!

'snovno je pravilo prezivljavanja da se u prva @% sata ne

izdaje ni voda ni hrana iznimka su ozlije4ene osobe

posebice ako krvare!

Smatra se da osoba dnevno gubi G litre tekucine znojenjem iG litre uriniranjem uzimanjem vode od G litre na da

omogucava se prezivljavanje najmanje do "3"@ dana bez

posljedica na zdravlje!

6ri raspodijeli hrane i vode treba paziti da sve osobe dobiju

jednake obroke vodu je najbolje davati 0 puta na dan!

9azan izvor pitke vode je kisnica vazno je prije skupljanja

kisnice povrsine oprati od soli uz kisnicu moze se skupljatirosa za to treba sacuvati od soli c

sigurnost na moru - skripta

Documents