program izgradnje poslovne zone korenovo

PROGRAM IZGRADNJE POSLOVNE ZONE KORENOVO

svibanj 2018. godine


1

Sadržaj

Popis tablica i slika .................................................................................................................................. 2

1. Uvod ................................................................................................................................................ 3

2. Svrha i cilj programa ....................................................................................................................... 5

3. Interes za razvoj ............................................................................................................................... 9

3.1 Interes za razvoj Poslovne zone Korenovo ................................................................................. 13

4. Lokacija zone ................................................................................................................................ 20

4.1. Prostorno planski smještaj poslovne zone ............................................................................. 20

4.2. Urbanistički preduvjeti .......................................................................................................... 23

4.3. Zemljište ................................................................................................................................ 33

5. Plan ulaganja ................................................................................................................................. 52

6. Olakšice ......................................................................................................................................... 58

Zaključak ............................................................................................................................................... 61

Prilozi .................................................................................................................................................... 62

Prilog 1. Informacije o Poslovnoj zoni Korenovo ............................................................................. 62


2

Popis tablica i slika

Tablica 1 Opći podaci .............................................................................................................................. 3

Tablica 2 Nezaposlenost na području grada Bjelovara ........................................................................... 3

Tablica 3 Poslovni subjekti, stanje na dan 31.12.2017. ......................................................................... 10

Tablica 4 Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva, stanje na dan 31.12.2017. ..... 10

Tablica 5 Osnovni financijski rezultati poduzetnika Bjelovarsko-bilogorske županije u 2016. godini . 11

Tablica 6 Broj poduzetnika i prosječna mjesečna neto plaća prema veličini poduzetnika u 2016. godini,

po županijama (prosječne plaće u kunama) ........................................................................................... 11

Tablica 7 Rang lista TOP 10 poduzetnika Bjelovarsko-bilogorske županije po ukupnom prihodu u

2016. godini ........................................................................................................................................... 12

Tablica 8 Rang lista TOP pet poduzetnika Bjelovarsko-bilogorske županije po dobiti razdoblja u 2016.

godini ..................................................................................................................................................... 13

Tablica 9 Rang prema ukupnom prihodu poduzetnika - broj poduzetnika, zaposlenih, ukupan prihod i

neto dobit/gubitak poduzetnika u gradovima – županijskim središtima, u 2016. godini (iznosi: u tisuć.

kuna) ...................................................................................................................................................... 14

Tablica 10 - Popis poduzetničkih zona na području Grada Bjelovara................................................... 14

Tablica 11 Stupanj aktivacije poduzetničkih zona na području Grada Bjelovara (u m2) ...................... 15

Tablica 12 Aktivne poduzetničke zone na području grada Bjelovara ................................................... 17

Tablica 13 Plan i izvršenja proračuna Grada Bjelovara za razdoblje 2015.-2018. godina ................... 56

Tablica 14 Plan i izvršenje ulaganja u Poslovne zone na području Grada Bjelovara u razdoblju 2015. –

2018. ...................................................................................................................................................... 56

Slika 1 Kartografski prikaz Prostornog plana Grada Bjelovara ............................................................ 20

Slika 2: PPBBŽ -kartografski prikaz – Korištenje i namjena prostora/površina ................................... 21

Slika 3 - PPU - kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena površina ................................................... 22

Slika 4 - UPU kartografski prikaz 1.A. Korištenje i namjena površina ................................................ 23

Slika 5 Predmet ulaganja Programa izgradnje poslovne zone Korenovo .............................................. 37

Slika 6 Shematski prikaz ulaganja ......................................................................................................... 55

Slika 7: PPBBŽ -kartografski prikaz – Korištenje i namjena prostora/površina ................................... 64

Slika 8 - PPU - kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena površina ................................................... 64

Slika 9 - UPU kartografski prikaz 1.A. Korištenje i namjena površina ................................................ 65


3

1. Uvod

Grad Bjelovar, administrativno, gospodarsko i kulturno središte Bjelovarsko-bilogorske

županije. Grad Bjelovar obuhvaća ukupno 31 statističko naselje: Bjelovar, Breza, Brezovac,

Ciglena, Galovac, Gornji Tomaš, Gudovac, Klokočevac, Kokinac, Kupinovac, Letičani, Mala

Ciglena, Malo Korenovo, Novi Pavljani, Novoseljani, Obrovnica, Patkovac, Gornje Plavnice,

Stare Plavnice, Prespa, Prgomelje, Prokljuvani, Puričani, Rajić, Stančići, Stari Pavljani, Tomaš,

Trojstveni Markovac, Veliko Korenovo, Zvijerci i Ždralovi.

Tablica 1 Opći podaci

Opći podaci

Površina Bjelovara 187,78 km2

Geografska dužina 45,54°

Geografska širina 16,51°

Godišnja razina padalina 900 mm

Ljetni prosjek temperature 20°C

Zimski prosjek temperature 4°C

Prosječna god. temperatura 13°C

Nadmorska visina 135 m

Udaljenost od Zagreba 80 km

Prema posljednjem Popisu stanovništva iz 2011. godine grad ukupno ima 40.276 stanovnika,

od čega je žena 52,36%, a muškaraca 47,64%. Sukladno posljednjim dostupnim statističkim

pokazateljima o stanovništvu na području Grada, iz 2011. godine, gustoća stanovnika u RH bila

je 75,7 st/km2, na području BBŽ 45,4 st/km2, a na području grada Bjelovara 214,5 st/km2.

Prosječna životna dob stanovnika na području grada Bjelovara iznostila je 41,7 godina, pri

čemu je prosječna starost žena 43,8 godina, a muškaraca 39,8 godina. Indeks starenja

stanovništva na području grada Bjelovara iznosi 112,3, a koeficijent starosti 23,8, što su bolji

pokazatelji u usporedbi sa nacionalnom razinom gdje indeks starenja iznosti 115, a koeficijent

starosti 24,1.

Tablica 2 Nezaposlenost na području grada Bjelovara

Godina 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

Grad Bjelovar 3476 3563 3838 3867 3472 2759 2141 1965

Trajanje

nezaposlenosti

0 - 3 mj. 675 750 774 747 661 592 541 507

3 - 6 mj. 452 529 543 515 421 338 297 369

6 - 9 mj. 324 344 393 376 284 217 167 191

9 - 12 mj. 254 273 298 303 216 156 118 81

1 - 2 g. 686 618 730 704 614 353 238 194

2 - 3 g. 330 399 381 423 383 285 142 110


4

3 - 5 g. 227 223 337 420 460 391 260 167

5 - 8 g. 199 135 115 135 205 226 204 182

8 g. i više 329 293 268 243 230 201 174 163

Izvor: HZZ, travanj 2018.

Grad Bjelovar se tijekom 2012. godine uključio u pilot projekt BFC SEE – Certiciranje gradova

i općina s povoljnim poslovnim okruženjem te stekao međunarodni certikat koji jamči

regionalni rang konkurentnosti prema ocjeni razine kvalitete usluga koje pruža investitorima i

gospodarstvenicima. Prvenstveni cilj projekta BFC SEE bio je stvaranje povoljnog poslovnog

okruženja u gradovima i općinama, koji podrazumijeva učinkovitu administraciju,

transparentnost lokalne samouprave, odgovarajuću infrastrukturu i partnerski odnos prema

privatnom sektoru.

Kontinuiranim ulaganjem u gospodarstvo, Grad Bjelovar stvara klimu pozitivnog

poduzetničkog ozračja, koje rezultira rastom konkurentnosti svih uključenih dionika. Grad

Bjelovar prepoznaje poslovne zone kao dobar model razvoja gospodarstva i to kroz razvoj

domaćih poduzetničkih ideja, ali i privlačenja stranih investitora. Zajedničko korištenje

dostupne poduzetničke infrastrukture, korištenje gradskih potpora i međusobno poslovno

povezivanje prednosti su koje pružaju poslovne zone. Uspostavom poslovne zone Korenovo,

doprinosti se stvaranju pozitivnog poduzetničkog okruženja, na način da Grad u okviru svojih

nadležnosti poticajnim mjerama/olakšicama, osigura preduvjete za ulaganje u razvoj, ali i

smanji visoke inicijalne troškove kapitalnih investicija poduzetnika.


5

2. Svrha i cilj programa

U okviru primarnih ciljeva gospodarske politike Grada kao i samog temeljnog dokumenta,

Strategije razvoja grada Bjelovara 2016-2020, posebno mjesto zauzimaju investicije koje imaju

veliku važnost za budući razvitak grada kao i daljnju modernizaciju bjelovarskog gospodarstva.

Primarni ciljevi gospodarske politike Grada Bjelovara su:

Održiv rast i razvoj gospodarstva u skladu s potrebama stanovnika i poduzetnika

Podizanje kvalitete života, obrazovanja i rada za sve skupine stanovništva

Održivo upravljanje resursima

Formiranjem poslovne zone rješavaju se problemi poduzetnika, spremnih na ulaganja, za

poslovne prostore odnosno zemljište koje će im omogućiti korištenje pripadajućeg zemljišta s

pripremljenom infrastrukturom.

Na temelju članka 5. stavka 2. Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture ("Narodne

novine" broj 93/13, 114/13 i 41/14) i članka 31. stavka 1. točke 19. Statuta Grada Bjelovara

("Službeni glasnik Grada Bjelovara", broj 2/13 i 1/18) Gradsko vijeće Grada Bjelovara na 7.

sjednici održanoj 19. ožujka 2018. godine donijelo je odluku o osnivanju Poslovne zone

Korenovo. Svrha osnivanja gospodarske zone su osiguranje dugoročnih uvjeta za razvoja

obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, dugoročno smanjivanje nezaposlenosti, te otvaranje

novih radnih mjesta, poticanje suradnje u realizaciji konkretnih razvojnih projekata između

poduzetnika i obrtnika unutar zone te stimuliranje rasta i razvoja poduzetnika i obrtnika,

posebice u pogledu razvijanja novih proizvoda i primjene novih tehnologija.

Poslovna zona Korenovo formira se radi poticanja razvoja poduzetništva kao pokretačke snage

lokalnog održivog gospodarskog razvoja, u cilju povećanja broja gospodarskih subjekata na

području grada te poboljšanja njihovih poslovnih rezultata, povećanja konkurentnosti

poduzetnika i porasta zaposlenosti. Prioriteti za postizanje povećanja konkurentnosti i

društvene odgovornosti gospodarstva, kao jednog od strateških ciljeva su: razvoj poticajnog

poduzetničkog okruženja, primjena znanja, uvođenje i razvoj novih tehnologija i inovacija u

gospodarstvo, ruralni razvoj i konkurentna poljoprivreda, konkurentan sektor turizma,

privlačenje investicija, uporaba obnovljivih izvora energije i učinkovito korištenje energije.

Osnovna namjena uređenja infrastrukture u PZ Korenovo je stvaranje uvjete za pokretanje

ciklusa ulaganja novih poslovnih subjekata; stvaranje uvjeta za povećanje broja zaposlenih;

poboljšanje rezultata poslovnih subjekata koji posluju na području Zone; revitalizacija područja

i pokretanje gospodarske dinamike; te zaštita okoliša i prostora. Očekivani učinci/rezultat

ostvarenja ciljeva uređenja PZ Korenovo prvenstveno su: stvoreni uvjeti za privlačenje

investitora, stvoreni uvjeti za razvoj poduzetništva, povećanje broja zaposlenih.


6

Poduzetnička zona Korenovo se formira radi poticanja razvoja poduzetništva kao pokretačke

snage lokalnog održivog gospodarskog razvoja, u cilju povećanja broja gospodarskih subjekata

na području grada te poboljšanja njihovih poslovnih rezultata, povećanja konkurentnosti

poduzetnika i porasta zaposlenosti. S ciljem aktiviranja neiskorištenih potencijala i jačanja

policentrične strukture gradova i naselja Bjelovarsko-bilogorske županija u svojim

dokumentima ističe kako je potrebno poticati disperziju gospodarskih djelatnosti u lokalna

središta. Prioriteti za postizanje povećanja konkurentnosti i društvene odgovornosti

gospodarstva, kao jednog od strateških ciljeva su: razvoj poticajnog poduzetničkog okruženja,

primjena znanja, uvođenje i razvoj novih tehnologija i inovacija u gospodarstvo, ruralni razvoj

i konkurentna poljoprivreda, konkurentan sektor turizma, privlačenje investicija, uporaba

obnovljivih izvora energije i učinkovito korištenje energije.

Osnovna namjena uređenja infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Korenovo je:

• Stvaranje uvjete za pokretanje ciklusa ulaganja novih poslovnih subjekata;

• Stvaranje uvjeta za povećanje broja zaposlenih;

• Poboljšanje rezultata poslovnih subjekata koji posluju na području Zone;

Problem Cilj

Povećanje poslovnih ulaganja/investicija u

Poslovnoj zoni Korenovo

Unaprjeđenje i/ili jačanje poslovnih

ciklusa postojećih ili novih poduzetnika na

području Grada

Nedostatna ulaganja poslovnih subjekata

Izostanak novih ciklusa investicija

Razvoj i poboljšanje dostupnosti infrastrukture i mogućnosti za ulaganje u Poslovnoj zoni Korenovo

SVRHA


7

• Revitalizacija područja i pokretanje gospodarske dinamike;

• Zaštita okoliša i prostora.

Očekivani učinci/rezultat ostvarenja ciljeva uređenja Poduzetničke zone Korenovo prvenstveno

su:

a) Stvoreni uvjeti za privlačenje investitora - Zona kao infrastrukturno potpuno uređen

prostor namijenjen je razvoju postojećih poslovnih subjekata u Zoni, ali i privlačenju

investitora, a sa svrhom isticanja vlastitih konkurentskih (ponajprije lokacijskih)

prednosti zone.

b) Stvoreni uvjeti za razvoj poduzetništva - Zona treba stvoriti uvjete za rast i razvoj

poslovnih subjekata sa područja Grada i kroz poslovnu zonu izbjeći probleme s

prostorno planskom dokumentacijom i ostala fizička ograničenja prostora u

pojedinačnom rastu i razvoju poduzetnika. Na taj način povećana je sposobnost lokalne

samouprave za upravljanje lokalnim gospodarskim razvojem.

c) Povećanje broja zaposlenih - Kao najvažniji rezultat očekuje se povećanje broja

zaposlenih u poslovnim subjektima na području Grada Bjelovara. Svaki poslovni

subjekt koji ulaže u Zonu, povećava broj zaposlenih, a svaki poslovni subjekt koji dolazi

iz drugih JLS-a doprinosi povećanju ukupnog broja zaposlenih, kao i zadržavanju

postojećih radnih mjesta, u Zoni.

Predloženo ulaganje u skladu je sa predmetom i svrhom poziva „Razvoj infrastrukture

poduzetničkih zona“ KK.03.1.2.03, SC 3a2 „Omogućavanje povoljnog okruženja za osnivanje

i razvoj poduzeća“ OP „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020“, mjerom 2.1.1. „Definiranje i

primjena jasnih kriterija za osnivanje i financiranje poduzetničkih zona“ Strategije regionalnog

razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine, SC 3. Promocija poduzetništva,

„Pružanje potpore osnivanju novih poduzeća, povećanje broja aktivnih poduzeća i jačanje

institucija koje pružaju potporu poduzetnicima kako bi se na taj način pridonijelo

ravnomjernom i uravnoteženom razvoju hrvatskih regija“ te SC 5 Poboljšano poslovno

okruženje „Nadogradnja ostvarenog napretka uklanjanjem administrativnih opterećenja i

olakšavanjem poslovanja u Hrvatskoj“ Strategije razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj

2013.-2020.

Predloženi projekt je u skladu sa Županijskom razvojnom strategijom Bjelovarsko-bilogorske

županije 2011.-2015., Strateškim ciljem 1. Povećanje konkurentnosti gospodarstva županije,

Prioritetom 1.3.: Razvoj prerađivačke industrije, MSP i obrtništva, s obzirom da će se poboljšati

uvjeti za daljnji razvoj poduzetništva i povećati konkurentnost poduzetnika, povećat će se

površina komunalno opremljenih poduzetničkih zona, a što će rezultirati porastom broja

poduzeća na području Grada. Projekt je u skladu sa Strategijom razvoja Grada Bjelovara 2016.-

2020., s Ciljem 1. Održiv rast i razvoj gospodarstva u skladu s potrebama stanovnika i

poduzetnika, 1.1. Unaprjeđenje gospodarske aktivnosti. Dobro uređene i opremljene poslovne

zone imaju višestruku ulogu: rješavaju potrebu za poslovnim prostorom, omogućuju zajedničko


8

koritenje nužne infrastrukture i potiču međusobno povezivanje. Poslovne zone doprinose

konkurentnosti poduzetnika i jačaju poziciju na europskom i svjetskom tržitu.Provedba

planiranog ulaganja, osim izgradnje osnovne komunalne infrastrukture, rezultirat će razvijenim

novim modelom poticanja poduzetništva te će PZ Korenovo postati najvažnija poluga

gospodarskog razvitka Grada Bjelovara zbog mikro i makro lokacije te blizine prometnih

koridora – cestovnih i željezničkih.

Provedba projekta doprinijet će ostvarenju prioriteta Europske strategije za pametan, održiv i

uključiv rast „Europa 2020“. Stvorit će se potrebni preduvjeti za proširenje PZ Korenovo što će

u konačnici rezultirati održivim i konkurentnim gospodarstvom koje će razvijati nove procese

i tehnologije. Također, nadogradit će se sustav tržišta rada te će doći do podizanja razine

zaposlenosti kroz stjecanje novih vještina. Projekt je u skladu sa Dunavskom strategijom,

Građenje prosperiteta Dunavske regije, Podrška konkurentnosti poduzeća na način da će se

izgradnjom osnovne komunalne infrastrukture povećati konkurentnost poduzeća s područja

Grada, što će imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo i tržište rada. Projekt je u sinergiji s

makro-regionalnom Jadransko-jonskom strategijom Općim ciljem 2. stupa "Povezivanje

regije", Prioritetnim područjem 2.2 „Intermodularna povezanost sa zaleđem“, na način da će se

u PZ Korenovo izgraditi infrastruktura koja će privući ulagače zbog izvrsne prometne

povezanosti s Međunarodnom morskom lukom Rijeka, Međunarodnom zračnom lukom

„Franjo Tuđman“, te povezanosti s autocestom Zagreb-Lipovljani (A3) i raskrižja dvaju

međunarodnih željezničkih pravaca: Ljubljana-Zagreb-Vinkovci-Beograd i Ljubljana-Zagreb-

Koprivnica-Budimpešta.


9

3. Interes za razvoj

Republika Hrvatska je srednjeeuropska zemlja koja na sjeveru graniči sa Republikom

Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu sa Crnom

Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.542 km², a

površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

RH je od 01. srpnja 2013. godine punopravna članica EU, te je dio najvećeg svjetskog

gospodarstva koje omogućava domaćim poduzetnicima, ali i stranim investitorima

konkurentnije uvjete poslovanja i mogućnost niže cijene izvoznih proizvoda. Tržište RH je

malo tržište i može ga se povećati samo integracijom u regionalna udruženja. Članstvom u EU

povećava se međunarodna percepcija Hrvatske, što izravno utječe na povećanje izravnih stranih

ulaganja i na ubrzanje gospodarskog razvoja zemlje. Također, korištenje sredstava iz EU

fondova pridonijet će ravnomjernom razvoju hrvatskih regija i daljnjem razvoju hrvatskog

gospodarstva. Zakonodavstvo RH u potpunosti je usklađeno s pravnom stečevinom EU.

Izuzetno povoljan geostrateški položaj jedan je od glavnih čimbenika za odabir Hrvatske kao

lokacije za investicije. Prostorna konstitucija hrvatskog teritorija izravno potvrđuje izuzetno

značenje veza između srednjeg Podunavlja i Sredozemlja te važnost njenog prometnog

položaja. Gospodarska politika RH temelji se na nastavku izgradnje stabilnog i snažnog

gospodarstva, konkurentnog na europskom tj. svjetskom tržištu. Nastavak strukturnih reformi

u svrhu osiguranja stabilnog i održivoga gospodarskog razvitka, jačanje makroekonomske

stabilnosti, povećanje proizvodnje i zaposlenosti prioriteti su u izgradnji konkurentnog

poslovnog okruženja. Također, poseban naglasak stavljen je na usklađivanje gospodarskih

mogućnosti i politike s gospodarskom politikom i poslovnim okvirima Europske unije, na

privlačenje i poticanje investicija privatnog sektora. Hrvatsko makroekonomsko okruženje je

stabilno što se, u prvom redu, očituje kroz nisku stopu inflacije. Uvjete poslovanja u Hrvatskoj

u posljednjih nekoliko godina karakterizira znatno poboljšanje javnih financija, stabilni

monetarni sustav i relativno niska inflacija. Bankarski sektor dokazano je stabilan, jer niti jednoj

komercijalnoj banci nije bila potrebna pomoć države ili Hrvatske narodne banke (HNB) zbog

negativnog učinka uzrokovanog globalnom krizom. Politika tečaja Kuna/Euro je stabilna. RH

ima jednu od najrazvijenijih mreža autocesta. Tri međunarodna PAN EUROPSKA koridora

prolaze Hrvatskom omogućavajući time brz i jednostavan pristup tržištu. Za daljnji gospodarski

napredak zemlje od izuzetne je važnosti privlačenje izravnih stranih investicija. To je moguće

jedino kroz aktivno provođenje politike povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva sa

naglaskom na poboljšanju investicijske klime. Otvoreno tržište EU velika je prilika za oporavak

te daljnji rast i razvoj gospodarstva RH. Stvoren je zakonodavni okvir koji će povećati

konkurentnost gospodarstva RH i poboljšati investicijsku klimu u vidu Zakona o strateškim

investicijskim projektima Republike Hrvatske i Strategije poticanja investicija. U razmatranju

lokacijskih determinanti privlačenja investicija, uz suvremen i vjerodostojan zakonodavni okvir

te povoljnu investicijsku klimu, presudno značenje zauzima politika privlačenja (stranih)

investitora i općenito promicanja investicija. Investitori se, među ostalim, privlače različitim

pogodnostima i olakšicama te dostatnom radnom snagom. Sustavnim kombiniranjem različitih

pogodnosti i olakšica može se ostvariti konkurentna prednost nad ostalim zemljama koje se

natječu u privlačenju izravnih stranih investicija. U hrvatskom poreznom sustavu postoji niz


10

mjera kojima je cilj poticanje ulaganja, a poticaji su određeni različitim zakonima. Već se duži

niz godina, od osamostaljenja države, modificira na način kojim postaje modernim poreznim

sustavom koji pogoduje razvoju zemlje kao konkurentne lokacije za direktna strana ulaganja.

Porezni tretman za rezidente i ne rezidente je izjednačen, a pri oporezivanju ne rezidenata

uvažavaju se i sklopljeni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je Hrvatska

potpisala s 43 zemalja. Porez na dobit u RH iznosi 20%, porez na dohodak 12-40%, prirez 0-

18%, porez na dodanu vrijednost 25%, dok porez na promet nekretnina iznosi 4%.

Poslovna zona Korenovo nalazi se u administrativnom obuhvatu Grada Bjelovara. Grad

Bjelovar administrativno je središte Bjelovarsko-bilogorske županije. Prostorno-funkcionalno

gledano, Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu grupe Županija Središnje

Hrvatske, najrazvijenijeg područja Hrvatske i ključnog čvorišta europskih i regionalnih

prometnih pravaca. Bjelovarsko-bilogorska županija graniči na sjeveru sa Koprivničko-

križevačkom županijom, na sjeveroistoku sa Virovitičko-podravskom županijom, na jugoistoku

sa Požeško-slavonskom županijom, na jugozapadu sa Sisačko-moslavačkom županijom, na

zapadu sa Zagrebačkom županijom.

Tablica 3 Poslovni subjekti, stanje na dan 31.12.2017.

Pravne osobe -

ukupno

Trgovačka

društva

Poduzeća i

zadruge

Ustanove, tijela,

udruge, fondovi i

organizacije

Obrt i

slobodna

zanimanja

Bjelovarsko-

bilogorska

županija

4.833 2.768 2.930 1.846 210 62 1.693 860 1.235

Struktura, % 100 100 60,6 66,7 4,3 2,2 35 31,1 n/p

Izvor: HGK, travanj 2018.

Tablica 4 Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva, stanje na dan 31.12.2017.

Oblici vlasništva

državno

udio u

ukupnom,

% privatno

udio u

ukupnom,

% zadružno

udio u

ukupnom,

%

Bjelovarsko-

bilogorska

županija

40 1,4 1.795 64,8 62 2,2

mještovito

udio u

ukupnom,

%

nema

vlasništva

udio u

ukupnom,

% 17 0,6 854 30,9

Izvor: HGK, travanj 2018.

U odnosu na druge županije, Bjelovarsko-bilogorska županija je prema kriteriju broja

poduzetnika na šesnaestom mjestu, dok se prema broju zaposlenih, ostvarenom ukupnom

prihodu i neto dobiti na sedamnaestom mjestu. Prema pokazatelju produktivnosti rada

mjerenom neto dobiti po zaposlenom i prema ekonomičnosti poslovanja zauzima osamnaesto

mjesto, a na devetnaestom je mjestu prema produktivnosti rada mjerenoj ukupnim prihodom

po zaposlenom.


11

Tablica 5 Osnovni financijski rezultati poduzetnika Bjelovarsko-bilogorske županije u 2016. godini

(iznosi u tisućama kuna)

Opis 2015. 2016. Indeks Udio županije u

RH (%)

Broj poduzetnika 1.776 - 1,6 Broj dobitaša 1.194 1.302 109,0 1,7 Broj gubitaša 422 474 112,3 1,2 Broj zaposlenih 13.143 13.530 102,9 0,0 Ukupni prihodi 6.158.125 6.540.333 106,2 1,0 Ukupni rashodi 6.000.146 6.373.285 106,2 1,1 Dobit prije oporezivanja 263.975 308.380 116,8 0,7 Gubitak prije oporezivanja 105.995 141.332 133,3 1,0 Porez na dobit 38.862 42.509 109,4 0,6 Dobit razdoblja 225.017 265.929 118,2 0,7 Gubitak razdoblja 105.900 141.390 133,5 1,0 Konsolidirani financijski rezultat dobit (+) ili (-) gubitak razdoblja

119.117 124.539 104,6 0,5

Izvoz 862.077 1.037.345 120,3 0,9 Uvoz 569.118 727.475 127,8 0,7 Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) 292.959 309.869 105,8 1,6 Bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu 210.976 161.458 76,5 0,6 Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom 3.691 3.790 102,7 73,7

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u Bjelovarsko-

bilogorskoj županiji u 2016. iznosila je 3.790 kuna, što je nominalno 2,7 % više u odnosu na

2015. godinu te je ista za 26,3 % manja od prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom kod

poduzetnika Republike Hrvatske (5.140 kuna).

Tablica 6 Broj poduzetnika i prosječna mjesečna neto plaća prema veličini poduzetnika u 2016.

godini, po županijama (prosječne plaće u kunama)


Županija Broj poduzetnika Prosječna mjesečna neto plaća

Mikro i mali Srednji i veliki

Mikro i mali Srednji i veliki

1. Bjelovarsko-bilogorska 1.744 32 3.469 4.399 2. Brodsko-posavska 1.821 28 3.728 6.082 3. Dubrovačko-neretvanska 3.745 38 4.571 6.650 4. Grad Zagreb 37.477 650 4.734 6.925 5. Istarska 9.893 91 4.304 6.512 6. Karlovačka 2.000 27 3.973 6.130 7. Koprivničko-križevačka 1.664 24 3.640 5.969 8. Krapinsko-zagorska 1.929 46 3.911 4.936 9. Ličko-senjska 759 6 3.918 5.057 10. Međimurska 2.928 55 3.649 4.821 11. Osječko-baranjska 4.688 76 3.673 4.914 12. Požeško-slavonska 810 18 3.562 4.232 13. Primorsko-goranska 9.579 110 4.730 5.481 14. Sisačko-moslavačka 1.900 25 3.770 4.711 15. Splitsko-dalmatinska 12.600 125 4.099 5.279


12

16. Šibensko-kninska 2.206 22 4.314 6.059 17. Varaždinska 3.412 76 4.061 4.233 18. Virovitičko-podravska 984 16 3.435 4.098 19. Vukovarsko-srijemska 1.712 43 3.541 4.158 20. Zadarska 3.872 46 4.046 6.319 21. Zagrebačka 7.086 120 4.134 6.772 Ukupno Hrvatska 112.809 1.674 4.261 6.148


Među gradovima i općinama Bjelovarsko-bilogorske županije u 2016. godini poduzetnici

Bjelovara su na prvom mjestu prema broju poduzetnika (872), broju zaposlenih (7201),

ostvarenom ukupnom prihodu (3,7 milijarde kuna), dobiti razdoblja (149,1 milijuna kuna),

gubitku razdoblja (85,5 milijuna kuna) te ostvarenoj neto dobiti (63,6 milijuna kuna).

Među poduzetnicima s najvećim ukupnim prihodom u 2016. godini je veliki poduzetnik

PRIMA COMMERCE d.o.o. sa sjedištem u Bjelovaru (362,2 milijun kuna), srednje veliki

poduzetnik KRONOSPAN CRO d.o.o. sa sjedištem u Bjelovaru (236,1 milijuna kuna) i

INVEST SEDLIĆ d.o.o. iz Bjelovara (223,0 milijuna kuna) te veliki poduzetnik KOESTLIN

d.d. (194,0 milijuna kuna).

Tablica 7 Rang lista TOP 10 poduzetnika Bjelovarsko-bilogorske županije po ukupnom prihodu u 2016.

godini


Rang OIB Naziv Sjedište Ukupni prihod

Neto dobit/gubitak

1. 24130056111 PRIMA COMMERCE d.o.o. Bjelovar 362.210 299

2. 67324838490 KRONOSPAN CRO d.o.o. Bjelovar 236.052 7.821

3. 66826406727 INVEST SEDLIĆ d.o.o. Bjelovar 223.045 7.608

4. 92803032010 KOESTLIN d.d. Bjelovar 194.030 5.067

5. 96107776452 ČAZMATRANS PROMET d.o.o. Čazma 175.785 422

6. 45651553790 ZDENKA - mliječni proizvodi d.o.o. Grubišno Polje 163.982 5.747

7. 37828020359 PPK-BJELOVAR d.d. Bjelovar 152.331 381

8. 04767584912 ČAZMATRANS NOVA d.o.o. Čazma 134.409 1.626

9. 19648571702 ŠPAR d.o.o. Bjelovar 125.293 4.585

10. 35299396580 CESTE d.d. Bjelovar 118.885 7.759

Ukupno 10 najvećih poduzetnika po ukupnom prihodu u BBŽ 1.886.021 41.313

Udio 10 najvećih poduzetnika po prihodima u određenim stavkama županije 28,8% 33,2%


Prvih pet poduzetnika po dobiti razdoblja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ostvarilo je

ukupno 47,2 milijuna kuna, što je 17,7 % od ukupne dobiti razdoblja poduzetnika Bjelovarsko-

bilogorske županije. Najveću dobit razdoblja iskazalo je srednje veliko društvo HITTNER

d.o.o., koja je iznosila 17,4 milijuna kuna, što je 6,5 % ostvarene dobiti razdoblja svih

poduzetnika Bjelovarsko-bilogorske županije.

https://www.transparentno.hr/pregled/24130056111/d55a35264a4482c81bddc40f8031138ad15e4f1427925acfd153a50ae388e86434bd266daae7979789ce05bb8db377560d0a04831219311b1c885a8f828caf49

https://www.transparentno.hr/pregled/67324838490/0c838c1c6347ff1139e582b8f6aaa98fb4dd96339f7fab1949c3f189c088e9b5e0bbb96478a62dcc6e0d1517c3713ec5eddeca23b7130fd10168a0b4e44e776f

https://www.transparentno.hr/pregled/66826406727/1e84200134eaefbc69d27874c1903e89d62b183bee928835eb46892caa19721eebb33c97aceb78844ea5a2ea527430e7718995c93d3fce6b59dda776e3fd76bf

https://www.transparentno.hr/pregled/92803032010/6c1a5ef157eefe608e261be4936f6fbaef12e378631368b6f2540d1d714f4fc8b9f771f1b205ae5a8b67c4ce8c3ea0f337c2e510cbb1fbd1980dcad3a32f066f

https://www.transparentno.hr/pregled/96107776452/4e94a97556ff3bdf260ef57b16378a30e8d3407ab19fab3fecadeada4ba6ffc60d113a277d3266472174adea7b6cebf40707bcdb449f4a8686961ac5d76d385f


13

Tablica 8 Rang lista TOP pet poduzetnika Bjelovarsko-bilogorske županije po dobiti razdoblja u 2016.

godini


Rang

OIB Naziv Sjedište

Vlasništvo

Broj zaposleni

h

Prosječna mjeseč.

neto plaća

Dobit razdoblj

a 1. 59308102082

HITTNER d.o.o.

Bjelovar Privatno 109 4.184 17.376

2. 67324838490

KRONOSPAN CRO d.o.o.


3. 35299396580

CESTE d.d.


4. 66826406727

INVEST SEDLIĆ d.o.o.


5. 19470350321

BAUMIT CROATIA d.o.o.

Sirač Privatno 48 10.425 6.606

Ukupno 5 najvećih poduzetnika po dobiti razdoblja BBŽ 533 5.982 47.170

Udio 5 najvećih poduzetnika po dobiti razdoblja u BBŽ 3,9% 157,9% 17,7%


3.1 Interes za razvoj Poslovne zone Korenovo

Grad Bjelovar u okviru prava i obveza iz samoupravnog djelokruga poduzima aktivnosti

usmjerene na jačanje i poticanje gospodarskog razvoja i poduzetničkih aktivnosti, promiče

društveni i gospodarski napredak radi vrednovanja lokalnih posebnosti s ciljem poštivanja

prirodnih i prostornih mogućnosti te poboljšanja uvjeta života i privređivanja. Osigurava uvjete

za odvijanje urbanog prometa i razvitak prometne infrastrukture, raspolaže, upravlja i koristi se

imovinom u vlasništvu Grada Bjelovara, osigurava sredstva za zadovoljavanje javnih potreba

stanovnika i vodi brigu o potrebama i interesima stanovnika u oblasti predškolskog odgoja,

obrazovanja, kulture, tehničke kulture, znanosti, tjelesne kulture, športa i udruga građana,

potiče primjenu djelotvornih mjera radi zaštite životnog standarda i zbrinjavanja socijalno

ugroženih osoba te obavlja poslove socijalne skrbi. Osigurava uvjete za utvrđivanje politike

gospodarenja prostorom (zemljište), osigurava uvjete za unapređenje i zaštitu prirodnog okoliša

te zdrav grad, osigurava uvjete za zaštitu potrošača, osigurava uvjete za protupožarnu i civilnu

zaštitu, osigurava uvjete za uređenje prostora i urbanističko planiranje, njeguje, razvija i

unapređuje svoje tradicionalne posebnosti. Vodi brigu o uređenju naselja, kvaliteti stanovanja,

komunalnih objekata, obavljanju komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti te gradske

infrastrukture, promiče očuvanje prirodne baštine te povijesnog, kulturnog i graditeljskog

nasljeđa, osniva pravne osobe radi ostvarivanja gospodarskih, komunalnih i drugih socijalnih

interesa i potreba stanovništva. U okviru propisanih uvjeta sudjeluje u aktivnostima i podupire

aktivnosti udruga građana, obavlja poslove radi očuvanja komunalnog reda. Obavlja i sve druge

poslove koji su u neposrednoj vezi s interesima gradske zajednice za njezin gospodarski,

društveni, kulturni i socijalni napredak.

Analiza poduzetnika Hrvatske u 2016. godini na razini NUTS-2, koju je napravila FINA,

pokazala je da je u Kontinentalnoj Hrvatskoj sjedište imao 71.391 poduzetnik, a u Jadranskoj

Hrvatskoj 43.092 poduzetnika. Od ukupno 633,1 milijardi kuna prihoda poduzetnika u 2016.

godini, 449,7 milijardi kuna prihoda ili 71% ostvarili su poduzetnici koji su registrirani u

https://www.transparentno.hr/pregled/59308102082/a70532d290d5d74ee9d30864b57d555a5ab25a7c468fad54ae6d553a2d29eca0dffd3208b78a9e37f20f3572729b988f09d0d30f53487a96ff371e0a9fa9c877



https://www.transparentno.hr/pregled/35299396580/cdddeb1f6ed5209f92f695d4048d597c4c1dafd3539a90b4d106797700521db22774495084528ee43dc0b1c19f294cef2d6f61fb10cdf6411db81d57222370d5

https://www.transparentno.hr/pregled/66826406727/1e84200134eaefbc69d27874c1903e89d62b183bee928835eb46892caa19721eebb33c97aceb78844ea5a2ea527430e7718995c93d3fce6b59dda776e3fd76bf

https://www.transparentno.hr/pregled/19470350321/681c76bbab54c1b4503d66c361b5f992ba356dfd847dff7119a998d7a8041f4f06be8089c64764e1127121433ce7c24e1ea54585793b1cd645084f35bf940d60


14

jednom od gradova - sjedišta županija. Još je veći njihov udio (74%) u ostvarenoj neto dobiti

koja iznosi 17,9 milijardi kuna od ukupno 24,0 milijarde kuna.

Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u

2016. godini1, poslovalo je 1.776 poduzetnika koji su zapošljavali 13.530 radnika, što je u

odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 2,9 %. Promatrana skupina

poduzetnika u 2016. godini ostvarila je 6,5 milijardi kuna ukupnih prihoda, od čega je više od

milijardu kuna ostvareno od izvoza, 6,4 milijardi kuna ukupnih rashoda, 266,0 milijuna kuna

dobiti razdoblja i 141,4 milijuna kuna gubitka razdoblja te neto dobit u iznosu od 124,5 milijuna

kuna.

Među gradovima i općinama Bjelovarsko-bilogorske županije u 2016. godini, poduzetnici

Bjelovara su na prvom mjestu prema broju poduzetnika (872), broju zaposlenih (7.201),

ostvarenom ukupnom prihodu (3,7 milijarde kuna), dobiti razdoblja (149,1 milijuna kuna),

gubitku razdoblja (85,5 milijuna kuna) te ostvarenoj neto dobiti (63,6 milijuna kuna). Prema

djelatnostima prednjače prerađivačka industrija, građevinarstvo te poljoprivreda.

Tablica 9 Rang prema ukupnom prihodu poduzetnika - broj poduzetnika, zaposlenih, ukupan prihod i

neto dobit/gubitak poduzetnika u gradovima – županijskim središtima, u 2016. godini (iznosi: u tisuć.

kuna)

Naziv grada Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihod Neto dobit/gubitak

Broj Rang

na

razini

RH

Rang

po

sjediš.

žup.

Broj Rang

na

razini

RH

Iznos Rang

na

razini

RH

Iznos Rang

na

razini

RH

Bjelovar 872 18 13 7.201 17 3.688.472 20 63.619 34

RH 114.483 - - 853.110 - 633.109.425 - 24.035.256 -


Grad Bjelovar na svom području ima tri aktivne poduzetničke zone: Poslovna zona ISTOK,

Poslovna zona JUG i Poslovna zona Novi Borik-Lepirac i jednu novoosnovanu (neizgrađena i

neopremljena zona, osnivački akt nije stariji od godinu dana) poduzetničku zonu: Poslovna

zona Korenovo koju planira graditi i opremati energetskom, komunalnom, prometnom i

komunikacijskom infrastrukturom u razdoblju do 2021. godine.

Tablica 10 - Popis poduzetničkih zona na području Grada Bjelovara

Vrsta

poduzetničke

infrastrukture

Osnivač Naziv Važeći

osnivački akt

Ukupna

površina

u

hektarima

Kategorija

prema

intenzitetu

aktivacije

Planirano

infrastrukturn

o opremanje

1 Prema posljednjim dostupnim GFI


15

Poduzetnička

zona

Grad

Bjelovar

OIB:

18970641692

Poslovna

zona

ISTOK

Odluka o

proširenju

Poslovne zone

ISTOK (SGGB,

br. 1/18)

14,38

Potpuno

aktivna

zona

NE – zona je

infrastrukturno

opremljena

Poduzetnička

zona

Grad

Bjelovar

OIB:

18970641692

Poslovna

zona JUG

Odluka o

proširenju

Poslovne zone

JUG (SGGB,

broj 1/18)

123,28

Potpuno

aktivna

zona

DA – dio zone

je potrebno

infrastrukturno

opremiti

Poduzetnička

zona

Grad

Bjelovar

OIB:

18970641692

Poslovna

zona Novi

Borik-

Lepirac

Odluka o

izmjenama

Odluke o

osnivanju

Poslovne zone

Novi Borik-

Lepirac (SGGB,

br. 2/15)

43,61

Srednje

aktivna

zona

NE – zona je

infrastrukturno

opremljena

Poduzetnička

zona

Grad

Bjelovar

OIB:

18970641692

Poslovna

zona

Korenovo

Odluka o

osnivanju

Poslovne zone

Korenovo

(SGGB, br. 2/18)

177,77 Nova zona

DA – planira se

infrastrukturno

opremanje

cijele zone u

nekoliko faza

Izvor: Grad Bjelovar, UO za gospodarstvo, 2018

Poslovna zona ISTOK je ukupne površine 14,38 ha, intenzitet aktivacije iznosi 98,12% i

kategorizirana je u potpuno aktivne zone. Poslovna zona JUG je ukupne površine 123,28 ha,

intenzitet aktivacije iznosi 94,16% i kategorizirana je u potpuno aktivne zone. Poslovna zona

Novi Borik-Lepirac je ukupne površine 43,61 ha, intenzitet aktivacije iznosi 48,74% i

kategorizirana je u srednje aktivne zone.

Tablica 11 Stupanj aktivacije poduzetničkih zona na području Grada Bjelovara (u m2)

Aktivno (u m2) Raspoloživo (u m2) Intenzitet (u m2)

Poslovna zona Novi Borik – Lepirac 109.882 225.448 48,74%

Poslovna zona Istok 680.958 723.217 94,16%

Poslovna zona Jug 113.110 115.279 98,12%

Ukupno 903.950 1.063.944 84,96%

Izvor: Grad Bjelovar, UO za gospodarstvo, 2018

Unutar tri aktivne poduzetničke zone posluje 53 poduzetnika, koji zapošljavaju 2.408

djelatnika. Iz navedenih podataka proizlazi kako je prosječni stupanj aktivacije navedene tri

poduzetničke zone na području Grada Bjelovara iznosi 84,96% i Grad Bjelovar je pokrenuo je

aktivnosti na osnivanju, izgradnji i opremanju nove poduzetničke zone: Poslovne zone

Korenovo.


16

Uzimajući u obzir veličinu, mogućnost širenja i lokacijske prednosti, prostori PZ Korenovo vrlo

su privlačni ne samo za ulaganja malih i srednjih poduzeća, kojima je između ostalih pogodnosti

osobito interesantna blizina grada Zagreba, već je zona značajna i za veće investitore, kojima

je u poslovanju važan neposredan i kvalitetan pristup glavnim, pa i međunarodnim pravcima

željezničkog i cestovnog prijevoza. Prema dosadašnjem iskustvu, potencijalni investitori i

poduzetnici koji razvijaju svoje proizvodne djelatnosti imaju potrebu za većim prostornim

kapacitetima u što kraćem roku.


17

Tablica 12 Aktivne poduzetničke zone na području grada Bjelovara

ZONE POSLOVNA ZONA NOVI BORIK-

LEPIRAC

POSLOVNA ZONA ISTOK POSLOVNA ZONA JUG

Vrsta poduzetničke

infrastrukture: Poduzetnička zona Poduzetnička zona Poduzetnička zona

Osnivač:

Grad Bjelovar, OIB: 18970641692, MBS:

554952, Trg Eugena Kvaternika 2, 43000

Bjelovar



Bjelovar



Bjelovar

Godina osnivanja: 2013. 1992. 2014.

Važeći osnivački

akt:

Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju

Poslovne zone Novi Borik- Lepirac

(„Službeni glasnik Grada Bjelovara“, broj

2/15)

Odluka o proširenju Poslovne zone ISTOK


1/18)

Odluka o proširenju Poslovne zone JUG


1/18)

Komentar uz

osnivački akt –

prethodni akti

Zona je osnovana Odlukom o osnivanju

Poslovne zone Novi Borik-Lepirac


7/13) prema kojoj je imala ukupnu

površine 37,43 ha, a važećom Odlukom iz

2015. povećana je ukupna površina na

43,61 ha.


Poduzetničke zone ISTOK („Službeni

glasnik Grada Bjelovara“, broj 2/15) prema

kojoj je imala ukupnu površine 5,41 ha, a

važećom Odlukom o proširenju iz 2018.

povećana je ukupna površina na 14,38 ha i

naziv zone je: Poslovna zona ISTOK.


poslovne zone Jug („Službeni glasnik Grada

Bjelovara“, broj 1/14) prema kojoj je imala

ukupnu površine 23,78 ha, a važećom

Odlukom o proširenju iz 2018. povećana je

ukupna površina na 123,28 ha.

Ukupna površina

zone: 43,61 ha 14,38 ha 123,28 ha

Kategorija prema

kriteriju veličine mala zona mala zona velika zona


18

Aktivna površina 10,99 ha 11,31 ha 68,10 ha

Intenzitet aktivacije 48,74 % 98,12 % 94,16 %

Kategorija prema

kriteriju intenziteta

aktivacije

srednje aktivna zona Potpuno aktivna zona Potpuno aktivna zona

Broj poduzetnika 6 19 28

Broj zaposlenih 90 496 1822

Stanje

infrastrukture

Potpuno opremljena energetskom,

komunalnom, prometnom i

komunikacijskom infrastrukturom

Potpuno opremljena energetskom,

komunalnom, prometnom i

komunikacijskom infrastrukturom

Dio zone je potpuno opremljen

energetskom, komunalnom, prometnom

i komunikacijskom infrastrukturom

Dio zone nije opremljen potrebnom

infrastrukturom – potrebna izgradnja

Smještaj

Poslovna zona Novi Borik-Lepirac nalazi

se 80 km od Zagreba, uz sjevernu

obilaznicu - državnu cestu D-524 Zagreb-

Đurđevac, cca 30 km od brze ceste

Vrbovec-Zagreb, 3 km od željeznice, u

predgrađu Bjelovara koji je regionalno,

gospodarsko i društveno središte sa 40.276

stanovnika.

Poduzetnička zona se nalazi se u

Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u gradu

Bjelovaru, u naselju Bjelovar. Naselje

Bjelovar je središnje naselje Grada Bjelovara

koji je središte Bjelovarsko-bilogorske

županije. Poduzetnička zona nalazi se

istočno u odnosu na centar Grada na

udaljenosti cca. 1,25 do 1,90 km. Zona se

nalazi na području između Vukovarske ulice

(DC 43) i željezničke pruge (L204 Križevci

– Bjelovar – Kloštar). Zona se nalazi na

području katastarske općine Bjelovar u

katastru odnosno Grad Bjelovar u zemljišnim

knjigama.

Poslovna zona JUG smještena je u

jugoistočnom dijelu grada Bjelovara i

omeđena je željezničkom prugom

sjeverozapadne strane i postojećom južnom

obilaznicom i istočnom obilaznicom koja je

u izgradnji sa jugoistočne strane. Kroz zonu

prolazi državna cesta DC28 (Slavonska

cesta).


19

Prometna povezanost:

Zona je iznimno dobro povezana jer ima

neposredni pristup sa državne ceste DC 43

(Ul. Vukovarska), u blizini je Bilogorske

ulice koja je planirana kao spojna cesta na

istočnu obilaznicu za koju su započeti

postupci za građenje i neposredno graniči sa

željezničkom prugom L204 Križevci –

Bjelovar – Kloštar.

Udaljenost od većih središta:

Grad Zagreb 86 km.

Izvor: Grad Bjelovar; Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture – JRPI, travanj 2018.


20

4. Lokacija zone

Grad Bjelovar u prostorno planskoj dokumentaciji stvara pretpostavke za razvoj gospodarskih

zona planiranjem površina za razvitak gospodarskih namjena, proizvodne i poslovne namjene.

U građevinska područja gospodarske namjene smještaju se djelatnosti koje nisu spojive sa

stambenom funkcijom naselja i imaju specifične zahtjeve proizvodnog, odnosno poslovnog

procesa. Gospodarske zone proizvodne namjene obuhvaćaju industrijske komplekse

prerađivačke industrije i građevinarstva. Podrazumijevaju proizvodnju koja zahtijeva

značajnije prostorne i ljudske resurse te mogu imati značajniji utjecaj na prostor i okoliš. S

druge strane zone poslovne namjene obuhvaćaju pogone proizvodnog obrta, trgovačke i

skladišne komplekse, servise različitih djelatnosti (uključujući i komunalnu djelatnost) i sl.

4.1. Prostorno planski smještaj poslovne zone

Poslovna zona Korenovo osniva se na području koje je Prostornim planom uređenja grada

Bjelovara ("Službeni glasnik Grada Bjelovara", br. 11/03, 13/03-ispr., 01/09, 08/13, 01/16 i

05/16) planirano kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarsko-proizvodne i

sportsko-rekreacijske namjene na prostoru naselja Veliko Korenovo i Gudovac uz planiranu

prometnicu koja će povezivati brzu cestu Vrbovec-Bjelovar-Virovitica, Gudovačku ulicu i dalje

do planirane obilaznice Grada Bjelovara. Prostornim planovima propisana je osnovna namjena

prostora Poslovne zone Korenovo:

gospodarska namjena – proizvodna (I1 – pretežito industrijska, I2 – pretežito zanatska),

poslovna namjena (K2-pretežito trgovačka),

sportsko-rekreacijska namjena (R2-jahački centar/hipodrom),

prometna i ostala infrastruktura.

Obuhvat i granica Poslovne zone Korenovo prati granice definirane Prostornim planom

uređenja grada Bjelovara ("Službeni glasnik Grada Bjelovara", br. 11/03, 13/03-ispr., 01/09,

08/13, 01/16 i 05/16), te je prikazan na Slika 1.

Slika 1 Kartografski prikaz Prostornog plana Grada Bjelovara


21

Izvor: Prostorni plan uređenja grada Bjelovara ("Službeni glasnik Grada Bjelovara", br. 11/03, 13/03-ispr.,

01/09, 08/13, 01/16 i 05/16)

Poslovna zona Korenovo obuhvaća 109 katastarskih čestica u katastarskoj općini k.o. Veliko

Korenovo koja se u zemljišnim knjigama vodi kao k.o. Korenovo i katastarske čestice u

katastarskoj općini k.o. Gudovac. Popis katastarskih čestica dostavljamo u poglavlju 4.3.

Zemljište.

Program izgradnje poslovne zone Korenovo odnosi se na 54,40 ha, od čega je 45 ha u vlasništvu

Republike Hrvatske, 8,32 ha u privatnom vlasništvu te 0,79 ha u vlasništvu Grada.

Slika 2: PPBBŽ -kartografski prikaz – Korištenje i namjena prostora/površina


01/09, 08/13, 01/16 i 05/16)


22

Slika 3 - PPU - kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena površina


01/09, 08/13, 01/16 i 05/16)


23

4.2. Urbanistički preduvjeti

Za zonu je izrađen Urbanistički plan uređenja Zone Korenovo ("Službeni glasnik Grada

Bjelovara", br. 4/09) kojim je prostor većim dijelom planiran za gospodarsku proizvodnu

namjenu, ali i za poslovnu i sportsko-rekreacijsku namjenu.

Slika 4 - UPU kartografski prikaz 1.A. Korištenje i namjena površina

Izvor: Urbanistički plan uređenja Zone Korenovo ("Službeni glasnik Grada Bjelovara", br. 4/09)

Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

namjena građevina

U zonama gospodarske poslovne pretežito trgovačke namjene (K2), mogu se graditi:

veliki trgovački centri i prodajni saloni, gradske tržnice (površine čestice od 3.000 – 10.000

m²), poslovne zgrade, te prateći ugostiteljski i zabavni sadržaji, prometne građevine, javne

garaže, benzinske postaje, športske površine i parkovi.

U zonama gospodarske proizvodne pretežito industrijske namjene (I1) predviđa se

smještaj manjih prerađivačkih i proizvodnih (industrijskih pogona), servisa, većih prodajnih i

sličnih prostora i građevina, komunalnih građevina, skladišnih prostora, garaža i slično.

U zonama gospodarske proizvodne pretežito zanatske namjene (I2) predviđa se smještaj

zanatskih proizvodnih pogona, servisa, prodajnih i sličnih prostora građevina, komunalnih


24

građevina, skladišnih prostora, garaža i slično koje zbog prostornih i drugih ograničenja ne

mogu biti smještene u okviru građevinskih područja naselja.

Na površinama gospodarske - proizvodne namjene mogu se graditi: sajmište, tržnica i

veletržnica na otvorenom prostoru i u namjenskim građenim građevinama, trgovački centri.

Na površinama gospodarske namjene u obuhvatu Plana, nije moguća gradnja građevina

za djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili koje ne mogu osigurati propisane mjere

zaštite okoliša, te kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru

dosega negativnih utjecaja.

Na pojedinačnim građevnim česticama u zoni gospodarske poslovne namjene, mogu se

graditi građevine pratećih sadržaja koji upotpunjuju sadržaj gospodarske zone: prodavaonice,

izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine, ugostiteljske građevine i hoteli, uredski

prostori, istraživački centri, javni i društveni sadržaji, športsko - rekreacijski sadržaji, parkovi i

rasadnici, te prometne i manje komunalne građevine.

Građevine (prostori) pratećih sadržaja (prateće skladišne, poslovne, upravne, uredske,

trgovačke i uslužne građevine, prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i

građevine, ugostiteljske građevine i hoteli, uredski prostori, istraživački centri, javni i društveni

sadržaji, športsko - rekreacijski sadržaji, parkovi i rasadnici, te prometne i manje komunalne

građevine) mogu se graditi na građevnim česticama namijenjenim pretežito gospodarskoj

poslovnoj namjeni (K2) i to u ukupnoj bruto površini koja može iznositi najviše 30% bruto

površine gospodarskog sadržaja.

Prateći sadržaji mogu biti unutar glavne građevine, mogu se graditi kao slobodnostojeće

građevine ili kao građevine prislonjene uz glavnu građevinu gospodarske namjene.

veličina i izgrađenost građevne čestice

Građevne čestice formiraju se od većih ili manjih vlasničkih čestica i moraju imati

površinu i oblik koji omogućava njihovo korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom

namjenom.

U zonama gospodarske poslovne pretežito trgovačke namjene (K2) veličina građevne

čestice ne može biti manja od 2.000 m².

U zonama gospodarske proizvodne namjene (I1 i I2) veličina građevne čestice ne može

biti manja od 4.000 m².

Širina građevne čestice ne može biti manja od 20,00 m, mjereno na mjestu građevnog

pravca građevine, pri čemu je najveći omjer širine i dužine određen, u pravilu, omjerom 1:5.

Ukupna tlocrtna izgrađenost građevne čestice u zonama gospodarske poslovne namjene

iznosi najviše 60%, odnosno najveći koeficijent izgrađenosti, kig = 0,6.

način gradnje, veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici moguća je gradnja jedne ili više slobodnostojećih poslovnih

građevina i pratećih sadržaja.


25

Međusobni razmak građevina mora biti veći od visine više građevine, odnosno ne manji

od 4,00 m za prizemne, 6,00 m za jednokatne građevine.

Visina gospodarske građevine mora biti u skladu s namjeravanom namjenom i

funkcijom građevine, te tehnologijom proizvodnog procesa, a može imati do dvije nadzemne

etaže (bez potkrovlja), uz mogućnost gradnje podruma, s tim da visina ne prelazi 20,00 m do

vijenca. Tehnološki uvjetovane veće visine građevina moguće su samo za silose, dimnjake i

slično.

Udaljenost građevina od novog regulacijskog pravca je najmanje 10,00 m, pri čemu

regulacijski pravac određuje rub građevne čestice u odnosu na javnu površinu.

Najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica mora biti pola

visine građevine (H/2), ali ne smije biti manja od 5,00 m.

oblikovanje građevine

Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se zasnivati na suvremenim principima i

primjenjujući najnovija saznanja o oblikovanju industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih

materijala i boja.

Uvjeti za postavljanje reklamnih panoa utvrđuju se u skladu s posebnim zakonima i

propisima.

Moguće je predvidjeti ugradnju sunčanih pretvornika.

uređenje građevne čestice

U zonama gospodarske poslovne namjene najmanje 30% površine građevne čestice

mora biti uređeno kao parkovno, pejsažno ili zaštitno zelenilo.

Ulične ograde ne mogu biti više od 1,50 m, a ograde između građevnih čestica ne mogu

biti više od 2,00 m, osim u iznimnim slučajevima kada je to nužno radi zaštite građevina ili

načina njihova korištenja.

Građevne čestice za gradnju gospodarskih građevina moraju imati osiguran neposredni

pristup s javnoprometne površine najmanje širine kolnika 7,00 m.

Parkirališne potrebe za sve sadržaje treba riješiti na pripadajućoj građevnoj čestici,

prema normativima propisanima za određenu namjenu.

prometno i komunalno opremanje građevne čestice

Građevne čestice na kojima će se graditi građevine gospodarskih djelatnosti moraju

imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine (postojeća ulica ili javnoprometna

površina za koju je izdana lokacijska dozvola), priključak na mrežu za opskrbu električnom

energijom i vodom, te odvodnju otpadnih voda.


26

2) Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,

telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

2a) Prometna mreža

kolni promet

Planom je određen sustav prometne mreže, te su u skladu s time osigurane širine

planskih koridora prometnica od 16,0 metara. Planski koridor je za planirane prometnice širina

zauzetog zemljišta za potrebe formiranja prometnice, odnosno do definiranja građevinske

čestice prometnice.

Prometnice osnovne mreže prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.A PROMET i

definirane su osima i planiranim nužnim profilom prometnice.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima,

osiguravanjem obveznih elemenata pristupačnosti, tako da na njima nema zapreka za kretanje

niti jedne kategorije stanovništva.

Novoplanirane ulice ne mogu biti uže od 16,0 m (7m kolnik + obostrane pješačke staze

širine 1,0 m + obostrane biciklističke staze 1,0 m + obostrano zelenilo 2,5 m).

Unutar prometnih površina utvrđenih Planom grade se kolne, biciklističke i pješačke

površine, autobusna stajališta, parkirališta, zaštitno zelenilo i slično.

U prvom i drugom podzemnom sloju ovih koridora polažu se uređaji u funkciji sustava

telekomunikacijskog prometa, cjevovoda vodoopskrbe, javne odvodnje, otpadnih i oborinskih

voda, plinoopskrbe, te elektroenergetskih kabela i kabela javne rasvjete.

javna parkirališta i garaže

Gradnja parkirališta i garaža na području obuhvata Plana određena je u funkciji namjene

i veličine građevina prema potrebnom broju parkirališno-garažnih mjesta prema normativu:

- industrija i skladišta 1 zaposleni 0,45

- uredski prostori 1000 m² korisnog prostora 20

- trgovina 1000 m² korisnog prostora 40

- banka, pošta, usluge 1000 m² korisnog prostora 40

- ugostiteljstvo 1000 m² korisnog prostora 10

- višenamjenske dvorane 1 gledatelj 0,15

- športske građevine 1 gledatelj 0,20

- poslovne i druge građevine za rad 1000 m² korisnog prostora 15

- škole i vrtići 1000 m² korisnog prostora 5

- zdravstvene građevine 1000 m² korisnog prostora 20

Kada se potreban broj parkirališno - garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti

djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 1. ovog članka, potrebno je osigurati

po jedno parkirališno - garažno mjesto:

- za športska igrališta s gledalištima - na 20 sjedala;

- za ostale prateće sadržaje - na 3 zaposlena u smjeni.


27

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim

sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina ako se

koriste u različito vrijeme.

Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te više sadržajne građevine, čije parcele zauzimaju

površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u postupku ishođenja akata za građenje utvrditi i

eventualne dodatne parkirališne potrebe, vodeći računa o broju i strukturi zaposlenih,

očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog

prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta za pojedine gospodarske građevine uređuje

se na građevnoj čestici te građevine, u garažama i u prednjem dijelu građevne čestice, ispred ili

iza ulične ograde.

Javna parkirališta za osobna i teretna vozila grade se na zasebnim građevnim česticama,

a prema kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A.

Prometna i ulična mreža u mjerilu 1:2000.

Ukoliko se parkiralište izvodi u koridoru prometnice kao okomiti parking, treba ga

kombinirati sa sadnjom drvoreda u istom potezu.

Parkirališta treba ozeleniti najmanje s jednim stablom na šest parkirnih mjesta, zaštita

stabala mora se izvesti rešetkasto.

Površina građevne čestice za javna parkirališta utvrđuje se sukladno potrebnom broju

parkirališnih mjesta uključivo i manipulativne prostore i zeleni pojas.

Za automobile osoba sa invaliditetom na parkiralištima treba osigurati najmanje 5%

parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima

s manje od 20 mjesta.

pješačke zone

Uređenje pločnika za kretanje pješaka - nogostupa predviđa se obostrano uz kolnike u

širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika.

Najmanja širina pločnika je 1,0 m.

Izgradnja sustava nogostupa obvezatna je za sve prometnice.

Površine za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati kao veze (prečaci, pješački

putevi, stube, staze, šetnice) između usporednih ulica, s tim da moraju biti dovoljne širine, ne

uži od 1,5 m (poželjno 3 m).

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake,

bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

Sve pješačke površine treba izvesti na način da se spriječi mogućnost stvaranja

arhitektonskih i urbanističkih barijera, te parkiranje vozila.

Unutar koridora prometnice planiraju se graditi i uređivati biciklističke staze.

Biciklističke staze i trake obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom

prikazu 2A "Promet", a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama u načelu odvojeno

od kolnika u drugoj razini ili kao prometnim znakom odvojeni dio kolnika.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za

dvosmjerni promet 1,6 m.


28

Ako je biciklistička staza ili traka neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitna širina od 0,75 m.

Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu, nije veći od 8%.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake,

bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

2b) Telekomunikacijska mreža

Planirana telekomunikacijska mreža prikazana je u kartografskom prikazu broj 2.

Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.B. Komunalna infrastrukturna mreža u

mjerilu 1:2.00.

Trase telekomunikacijske mreže načelne su, a konačno će se odrediti u postupku

izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Priključak na telekomunikacijsku mrežu osigurat će se za sve građevne čestice na

području obuhvata Plana.

Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK)

radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom području.

DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika

treba postavljati zaštitne cijevi.

Planom je predviđena mogućnost proširenja mreže mobilne telefonije i gradnja baznih

stanica uz obveznu izradu prethodne studije o utjecaju na okoliš, te potrebu provedbe svih

tehnološko-zdravstvenih mjera prije gradnje bazne stanice.

Planom se dozvoljava smještanje antenskih stupova visine do 20 m koji kao i prateća

infrastruktura moraju biti projektirani tako da omogućuju postavu telekomunikacijske opreme

najmanje tri operatera.

2c) Komunalne infrastruktura

Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskom

prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.B. Komunalna

infrastrukturna mreža u mjerilu 1:2.000.

Infrastrukturnu mrežu (vodoopskrba, odvodnja, elektroenergetika i plin) potrebno je, u

pravilu graditi u koridorima prometnica u osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture,

a u skladu s načelnim poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama.

Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na površinama svih

ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometan

pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

Položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže načelan je i konačno će se

odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim

mogućnostima na terenu.

Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku,

potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture, u skladu s Planom određenim trasama.


29

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na

pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima distributera i

koncesionara.

vodoopskrba

Na području obuhvata Plana planirana je gradnja vodoopskrbnog sustava, u skladu s

potrebama korisnika prostora, te je u svim novoplaniranim ulicama predviđen koridor za

smještaj vodoopskrbnih cjevovoda u skladu s posebnim propisima i standardima.

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te izgradnju

vanjske hidrantske mreže.

Vodoopskrbnu mrežu moguće je etapno realizirati u skladu s cjelovitim rješenjem kojim

će se odrediti količina vode i potrebni tlakovi za potrebe cijelog obuhvata Plana.

Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika

na razmaku od 80,00 m.

odvodnja otpadnih voda

Oborinske vode iz zone gospodarske namjene, te s prometnih površina sakupljaju se u

sustav javne razdjelne kanalizacije i odvode se prema uređajima za čišćenje (separatori i

taložnice) odnosno ispuštaju u lokalne vodotoke (kod razdjelnih i polurazdjelnih sustava).

Na kartografskom prilogu 2.C. prikazani su glavni pravci planiranih kolektora/kanala

kanalizacijske mreže i načelni položaj crpne stanice. Točan položaj kanala i crpne stanice u

odnosu na ostale objekte infrastrukture definirati će se u postupku ishođenja akata za građenje.

Pri projektiranju kanalizacijske mreže potrebno se pridržavati Pravilnika o odvodnji

otpadnih i oborinskih voda, izvedbi instalacije kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na

kanalizacijsku mrežu, odnosno odredbi zakona i podzakonskih akata kojima je ta materija

propisana.

Svi kanali za odvodnju otpadnih voda grade se kao zatvoreni.

Na kanalima će biti predviđena revizijska okna i okna za prekid pada na svim mjestima

gdje je to potrebno.

Svi kanalizacijski vodovi izvesti će se od vodonepropusnih cijevi, a polaganje cijevi

izvesti će se u rovu na podlogu od sitnog pijeska.

Za sakupljanje oborinskih voda biti će predviđene rešetke i slivnici prilagođeni uređenju

terena.

Okna će se izvesti od armiranog betona s dodatkom za vodonepropusnost.

Oborinske vode sa prometnih kolnih površina predviđeno je odvoditi kanalizacijskom

mrežom uz prethodno pročišćavanje odjeljivačem ulja i masnoća.

Unutar obuhvata Plana je postojeća mreža kanala za koje je ovim Planom predviđeno

zatvaranje (ucjevljenje) i oni se mogu koristiti za odvođenje oborinskih voda uz potrebnu

projektnu dokumentaciju.

Prilikom izrade glavnih projekata, kada bude točno određena namjena pojedinog objekta

u zoni obuhvata, zatražit će se suglasnost, odnosno mjesto i način priključka od nadležnog

distributera.


30

Sukladno dobivenim uvjetima i projektantskom rješenju iz glavnog projekta vršit će se

izgradnja komunalne infrastrukture odvodnje budućih objekata.

Objekt može u pravilu imati samo jedan priključak na javnu kanalizaciju.

Korisnici javnog kanalizacijskog sustava su dužni otpadne vode koje se ispuštaju u

javnu kanalizaciju svesti na kvalitetu vode utvrđene prema važećim propisima, vodoprivrednim

uvjetima i aktima komunalnog društva, do određenog standarda sanitarno-potrošnih voda, a

koje neće ugroziti pravilan rad uređaja za pročišćavanje.

Pri projektiraju i izvođenju javne kanalizacije obvezatno je pridržavati važećih propisa

kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti

suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

plinska mreža

Područje obuhvata Plana potrebno je priključiti na plinsku mrežu u sklopu plinofikacije

područja Bjelovar - jug u skladu s važećim propisima, posebnim uvjetima nadležnog

distributera i projektnom dokumentacijom.

U prvoj fazi izgradnje poduzetnička zona Korenovo priključiti će se na postojeći

plinovod u Gudovečkoj cesti, polaganjem plinovoda u koridoru postojeće lokalne

kategorizirane ceste L-42408.1. Trenutno se tim spojem može osigurati maksimalno 1000 m3

/h za potrebe poduzetničke zone. Unutar zone plinovod se vodi u koridorima novoplaniranih

prometnica kako je prikazano u kartografskom prikazu 2A.

U drugoj fazi kada potrebe za plinom u poduzetničkoj zoni premaše količinu od 1000

m3 /h potrebno je poslovnu zonu Korenovo spojiti na plinski prsten uz Staroplavničku ulicu, te

ga u koridoru lokalne kategorizirane ceste L-42408.1 dovesti u poslovnu zonu u kojoj se na

zasebnoj parceli smješta plinska redukcijska stanica od koje se plinovod vodi unutar zone u

koridorima novoplaniranih prometnica kako je prikazano u kartografskom prikazu 2B.

Srednjotlačni plinovodi (STP) se polažu podzemno na dubini s nadslojem do kote

uređenog terena minimalno 1 m te se izvode od polietilenskih cijevi i fitinga kvalitete PE100

klase SDR11. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za STP je 2,00 m, a za

srednjotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine 1,00 m.

Udaljenosti STP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim

uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale

minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to

određeno posebnim propisima.

Svaka građevina, odnosno njen samostalni dio mora imati zasebni srednjotlačni kućni

priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem, uključivo glavni zapor, smještenim

u ormariću na fasadi građevine.

elektroenergetska mreža

Kako bi se osigurala opskrba električnom energijom novih potrošača, na području

obuhvata Plana planirana je načelna lokacija za transformatorsku stanicu TS x/(20)10 kV koja

se treba planirati i graditi kao slobodnostojeća građevina s osiguranim pristupom na

javnoprometnu površinu.


31

Uz istočnu stranu zone obuhvata ovog UPU-a prolaze dva dalekovoda napona 110kV i

35kV. Vodovi za priključak nove TS x/(20)10kV predviđaju se izvesti sa jednog od ovih

dalekovoda.

Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi novi potrošač s potrebom za velikom

vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove

građevne čestice.

Planirano je polaganje srednjonaponske kabelske mreže za koju su osigurani koridori

unutar javnih površina prometnica u prostoru van kolnika. Niskonaponska kabelska mreža i

mreža javne rasvjete predviđena je istim koridorom s tim da se prilikom polaganja poštuju

propisani razmaci.

mreža javne rasvjete

Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti s klasifikacijom prema

standardima, a na temelju prometnih funkcija.

Stupovi javne rasvjete će se smjestiti u zeleni pojas ili uz rub pješačke površine.

Kvalitetnom izvedbom javne rasvjete potrebno je što više ograničiti nekontrolirano

rasipanje svjetla u neželjenim smjerovima i izvan podnih površina, te tako spriječiti svjetlosno

zagađenje okoliša.

ostali izvori energije

Moguća je ugradnja sunčanih pretvornika na građevinama za korištenje sunčeve

energije

2d) Zelene površine

Javne zelene površine u obuhvatu Plana uređuju se na površinama prikazanim na

kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.

Javna zelena površina - zaštitno zelenilo.

U području obuhvata Plana ne smiju se saditi vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim

dobima mogu štetno djelovati na dišne organe ljudi.

U zelenim pojasevima prometnice na kojima je planom predviđena sadnja drvoreda nije

moguće postavljanje infrastrukturne mreže.

2e) Otpad

Prikupljanje i odvoz komunalnog i tehnološkog otpada iz gospodarskih sadržaja vršit će

se u skladu s posebnim propisima preko pravne osobe kojoj je povjereno obavljanje tih poslova.

Uredno odlaganje otpada uz javne prometne površine potrebno je riješiti košarama za

smeće i kontejnerima, na način koji ne nagrđuje okoliš.

Odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada

predviđa se postavom tipiziranih posuda, odnosno spremnika na građevnim česticama i javnim

površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton,

bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i slično) koji će biti


32

smješteni na kolnim pristupom dostupna i uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležnog

komunalnog društva.

Na području obuhvata Plana moguć je smještaj reciklažnog dvorišta -oporabišta, u

skladu s zakonima i podzakonskim aktima koji propisuju tu materiju, uz obaveznu izgradnju

tampona, kolni pristup i zaštitno zelenilo.

Neopasni otpad jest otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao neopasni otpad i

kao takav je naveden u listi otpada - katalogu, u kojem se vrste otpada svrstavaju u grupe prema

svojstvima i mjestu nastanka.

Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega odvojiti opasan otpad i njime

gospodariti u skladu sa posebnim propisima.

Proizvodni će se otpad (otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i

drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada) odvoziti i

trajno zbrinuti na način koji se predviđa posebnim propisima.

2g) Zaštita okoliša

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš utvrđene su prostornim razmještajem

i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih gospodarskih sadržaja i

tehnologija potrebno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada,

onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i slično), te isključiti one

djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite

okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega

negativnih utjecaja.

Zaštitu podzemnih voda od zagađenja potrebno je vršiti na sljedeći način:

- gradnjom vodonepropusnog sustava za odvodnju otpadnih voda,

- zabranom ispuštanja iz gospodarskih pogona opasnih tvari propisanih uredbom o

opasnim tvarima u vodama,

- odvodnjom oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta u javnu kanalizaciju

slivnicima s taložnicama.

Zaštita od buke iz gospodarskih pogona osigurava se:

- primjenom akustičkih zaštitnih mjera na mjestima emisije i imisije, te na putevima

njezinog širenja,

- upotrebom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva koji nisu bučni,

- stalnim nadzorom.

Zaštita od buke uz ceste i željezničku prugu osigurava se sadnjom visokog i niskog

zelenila u parkovnim i zaštitnim zelenim površinama.

Planirana plinofikacija pridonijet će očuvanju zraka, tla i voda.


33

4.3. Zemljište

Obuhvat Poslovne zone Korenovo uključuje slijedeće čestice:

redni

broj

katastarska

čestica KO ZK čestica ZKU

ukupna

površina KO ZK

m2

1. dio 997/5 Veliko

Korenovo dio 997/5 1673 7869 Korenovo

2. 141/5 Veliko

Korenovo 141/5 88 5057 Korenovo

3. 140/1 Veliko


4. 139 Veliko

Korenovo 139 88 3133 Korenovo

5. 141/8 Veliko


6. 137 Veliko


7. 136/2 Veliko


8. 131/1 Veliko


9. 131/5 Veliko

Korenovo 131/1/B 581 7157 Korenovo

10. 133 Veliko


11. 132 Veliko


12. 130/1 Veliko


13. 128/2 Veliko


14. 125 Veliko

Korenovo

125/1 321 3845 Korenovo

125/2 590 4809 Korenovo

15. 124/1 Veliko


16. 122/3 Veliko

Korenovo

122 876 5287 Korenovo 17. 122/4 Veliko

Korenovo

18. 122/1 Veliko

Korenovo

19. 121/1 Veliko

Korenovo

121 260 2108 Korenovo 20. 121/2 Veliko

Korenovo

21. 121/3 Veliko

Korenovo


34

22. 207/1 Veliko

Korenovo d207 506 5908 Korenovo

23. 116/1 Veliko


24. 116/2 Veliko


25. 116/6 Veliko


26. 115/1 Veliko


27. 115/1 Veliko


28. 115/4 Veliko

Korenovo

29. 116 Veliko

Korenovo

116 321 3489 Korenovo

116 215 5240 Korenovo

30. 211/1 Veliko


31. 1171 Veliko


32. 209 (dio čestice) Veliko

Korenovo

209 (dio

čestice) 321 29786 Korenovo

33. 116/3 Veliko


34. 116/4 Veliko


35. 118/1 Veliko


36. 118/2 Veliko


37. 1170 Veliko


38. 1169 Veliko


39. 126 Veliko


40. 120/2 Veliko


41. 120/5 Veliko


42. 120/4 Veliko


43. 122/2 Veliko


44. 123/2, 123/3 i

123/4

Veliko

Korenovo

123/2 321 2018 Korenovo

45. 123/1 321 1583 Korenovo

46. 124/4 Veliko


47. 124/3 Veliko



35

48. 124/2 Veliko


49. 128/1 Veliko


50. 130/2 Veliko


51. 129/2 Veliko


52. 129/1 Veliko


53. 134/1 Veliko


54. 134/2 Veliko


55. 134/3 Veliko


56. 134/4 Veliko


57. 135/1 Veliko


58. 135/3 Veliko

Korenovo

59. 135/4 Veliko


60. 135/2 Veliko


61. 135/5 Veliko


62. 136/1 Veliko


63. 136/3 Veliko


64. 142/4 Veliko

Korenovo d142/1 321 439 Korenovo

65. 9999/5 Veliko

Korenovo

66. 105 Veliko


67. 1173 Veliko


68. 70 Veliko


69. 96 Veliko


70. 1174 Veliko


71. 53 Veliko


72. 1177 Veliko



36

73. 50 Veliko


74. 51 Veliko


75. 951/1 Veliko


76. 950/2 Veliko


77. 950/1 (dio

čestice)

Veliko

Korenovo

950/1 (dio


78. 1178 (dio

čestice)

Veliko

Korenovo

1178 (dio


79. 957/1 Veliko


80. 985 Veliko


81. 1179 Veliko


82. 974/2 (dio

čestice)

Veliko

Korenovo

974/2 (dio


83. 956 Veliko



Korenovo

955 (dio


85. 978 Veliko


86. 979 Veliko


87. 980 Veliko



Korenovo

988 (dio


89. 1175 (dio

čestice)

Veliko

Korenovo

1175 (dio



Korenovo

27 (dio


91. 1180 (dio

čestice)

Veliko

Korenovo

1180 (dio


92. 995/1 Veliko


93. 101/1 Veliko


94. 1172 Veliko


95. 89 Veliko

Korenovo 89 1201 Korenovo

96. 1992/2 Gudovac 1992/2 1556 4712 Gudovac

97. 1993/2 Gudovac 1993/2 990 381 Gudovac

98. 2018/4 Gudovac 2018/4 191 1719 Gudovac

99. 2018/3 Gudovac 2018/3 183 1892 Gudovac


37

100. 2019/2 Gudovac 2019/2 655 852 Gudovac

101. 2020/3 Gudovac 2020/3 706 1190 Gudovac

102. 2020/4 Gudovac 2020/4 1528 777 Gudovac

103. 2021/3 Gudovac 2021/3 759 827 Gudovac

104. 2021/4 Gudovac 2021/4 759 878 Gudovac

105. 2026/2 Gudovac 2026/2 524 1759 Gudovac

106. 2033/5 Gudovac 2033/5 183 2949 Gudovac

107. 2037/4 Gudovac 2037/4 1559 2194 Gudovac

108. 2037/3 Gudovac 2037/3 183 2367 Gudovac

109. 1957/2 Gudovac 1957/2 183 83247 Gudovac

PUKUPNO: 1777691 m2

PUKUPNO: 177,77 ha

Ukupna površina Poslovne zone Korenovo je 177,77 ha i prema veličini pripada u kategoriju

velikih zona (veća od 100 ha). Unutar obuhvata zone Republika Hrvatska je vlasnik cca. 150

hektara, dok su privatni vlasnici na cca. 27 hektara i Grad Bjelovar na 0,79 hektara.

Slika 5 Predmet ulaganja Programa izgradnje poslovne zone Korenovo

Izvor: Grad Bjelovar, UO za gospodarstvo, travanj 2018.

Grad Bjelovar pokrenuo je proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa nad zemljištem u

Poslovnoj zoni Korenovo. S obzirom da je predmet Programa izgradnje Poslovne zone

Korenovo, veličina zemljišta od 54,40ha, Grad Bjelovar je od Republike Hrvatske zatražio

darovanje zemljišta u njenom vlasništvu, i to 45ha, dok se preostali, ne otkupljeni, dio zemljišta

planira otkupiti od privatnih vlasnika.


38

Popis katastarskih čestica u poslovnoj zoni Korenovo koje su sastavni dio/predmet Programa izgradnje Poslovne zone Korenovo

redni

broj

katastarska čestica

KO ZK

čestica ZKU

P (ukupna

površina)

KO ZK

VLASNIŠTVO OZNAKA ZEMLJIŠ

TA (u

zemljišnoj knjizi)

u vlasništvu RH

u vlasništvu JLS

PRIVATNO

vlasništvo

čhv m2 Vlasnik Indikat

or m2 m2 m2

broj privatnih čestica

1 dio 997/5 Veliko Koreno

vo

dio 997/5

1673 7869 Koreno

vo

GRAD BJELOVAR

JLS PUT

7869

2 141/5 Veliko Koreno

vo 141/5 88 1406 5057

Korenovo

ŽUPANIĆ MIRKO, BJELOVAR ,GUDOVAČKA ULICA 36

P ORANICA KRČEVINE

5057

1


vo 140/1 321 1033 3715

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH LIVADA KRČEVINA 3715

4 139 Veliko Koreno

vo 139 88 871 3133

Korenovo

ŽUPANIĆ MIRKO, BJELOVAR ,GUDOVAČKA ULICA 36

P ORANICA LOGOR

3133

2


vo 141/8 52 208 748

Korenovo

MARGETIĆ NEBOJŠA, OIB: 32016422048, BJELOVAR, GUDOVAČKA 42, MARGETIĆ MILENA, OIB: 0063072644

P

748

3


39

9, BJELOVAR, GUDOVAČKA 42

6 137 Veliko Koreno

vo 137 532 988 3553

Korenovo

MARGETIĆ NEBOJŠA, OIB: 32016422048, BJELOVAR, GUDOVAČKA 42 , MARGETIĆ MILENA, OIB: 00630726449, BJELOVAR, GUDOVAČKA 42

P ORANICA KRČEVINA

3553

4


vo 136/2 762 482 1734

Korenovo

BRAJKOVIĆ ANTUN, SAMARICA 144

P ORANICA KRČEVINA

1734

5


vo 131/1 581 1991 7161

Korenovo

KUŠ DRAŽEN STANISLAVOV, GUDOVAC 4

P ORANICA GAJ

7161

6


vo

131/1/B

581 1990 7157 Koreno

vo


P ORANICA GAJ

7157

7

10 133 Veliko Koreno

vo 133 424 964 3467

Korenovo

BELOBRK PETAR, VELIKE SREDICE 102A

P ORANICA GAJ

3467

8


40

BELOBRK IVAN, VELIKE SREDICE 102A BELOBRK DORICA, VELIKE SREDICE 102A BELOBRK IVANKA, BJELOVAR, GUDOVAČKA 32 BELOBRK FRANJO, BJLOVAR GUDOVAČKA 32


vo 132 562 1430 5143

Korenovo


P ORANICA KRČEVINA

5143

9


vo 130/1 139 1193 4291

Korenovo

BARBER TEREZIJA, VELIKO KORENOVO

P ORANICA GAJ

4291

10


vo 128/2 466 2194 7891

Korenovo

LENĐEL DRAGAN, VELIKO KORENOVO , 80

P ORANICA GAJ

7891

11


vo

125/1 321 1069 3845 Koreno

vo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA GAJ 3845

125/2 590 1337 4809 Koreno

vo

KRIŽOVAN SLAVA, VELIKO

P ORANICA GAJ 4809

12


41

KORENOVO , 42 KRIŽOVAN SLAVKO, VELIKO KORENOVO , 42 KRIŽOVAN SLAVKO, ZAGREB, ORISLEVAČKA 13, TREŠNJEVKA


vo 124/1 590 1273 4578

Korenovo

KRIŽOVAN SLAVA, VELIKO KORENOVO , 42 KRIŽOVAN SLAVKO, VELIKO KORENOVO , 42 KRIŽOVAN SLAVKO, ZAGREB, ORISLEVAČKA 13, TREŠNJEVKA

P ORANICA LOGOR

4578

13


vo 122 876 1470 5287

Korenovo

BARBER IVAN, BJELOVAR, KRSTE FRANKOPANA 34/B

P ORANICA MOSTIĆ

5287 14


vo 15


42


vo 16


vo

121 260 586 2108 Koreno

vo

PAUNOVIĆ NIKOLA, OIB: 10885088872, VELIKO KORENOVO , 13

P ORANICA MOSTIĆ

2108

17


vo 18


vo 19


vo d207 506 5908

Korenovo

DOMJAN JOSIP, VELIKO KORENOVO , 74, DOMJAN KATA, VELIKO KORENOVO , 74

P ORANICA STARO POLJE

5908

20


vo 116/1 779 441 1586

Korenovo

REMENARIĆ MILAN, VELIKO KORENOVO , 105

P ORANICA GAJ

1586

21


vo 116/2 334 414 1489

Korenovo

REMENARIĆ MARIJA, KORENOVO KUSTIĆ BARA ROĐ. IVANČAN, VELIKO KORENOVO IVANČAN MARA, VELIKO KORENOVO

P ORANICA GAJ

1489

22


43

REMENARIĆ MILAN, VELIKO KORENOVO , 105 MANDIĆ ANKICA, VELIKO KORENOVO 105 PANIĆ MLADEN, OIB: 22679368985, VELIKO KORENOVO, VELIKO KORENOVO 18


vo 116/6 269 441 1586

Korenovo


P ORANICA GAJ

1586

23


vo 115/1 779 176 633

Korenovo


P LIVADA GAJ

633

24


vo 115/4 269 177 637

Korenovo


P LIVADA GAJ

637 25


vo 26


vo

116 321 970 3489 Koreno

vo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA GAJ 3489

116 215 1457 5240 Koreno

vo

MEJIĆ MARIJA,

P ORANICA GAJ 5240 27


44

VELIKO KORENOVO , 133


vo 211/1 321 1481 5327

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH LIVADA GAJ 5327


vo 1171 321 632 2273

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH KANAL GAJ

2273

32 209 (dio čestice)

Veliko Koreno

vo

209 (dio

čestice)

321 29786 Koreno

vo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA GAJ

29786

dio čestice unutar obuhvata zone i UPU-a, preostali dio nije građevinsko područje.


vo 116/3 321 468 1683

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA GAJ 1683


vo 116/4 321 509 1831

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA GAJ 1831


vo 118/1 321

29212

105064

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA GAJ 105064


vo 118/2 321 9659 34740

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA



vo 1170 321 4897 17613

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH KANAL GAJ 17613


45


vo 1169 321 2267 8153

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH KANAL GAJ 8153


vo 126 321

17693

63635 Koreno

vo

REPUBLIKA HRVATSKA



vo 120/2 321 5150 18522

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA



vo 120/5 321 257 924

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH KANAL GAJ 924


vo 120/4 321 2497 8981

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA GAJ 8981


vo 122/2 321 266 957

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA MOSTIĆ 957

44 123/2, 123/3 i 123/4

Veliko Koreno

vo

123/2 321 561 2018 Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA


45 123/1 321 440 1583 Koreno

vo

REPUBLIKA HRVATSKA



vo 124/4 321 1229 4420

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA GAJ 4420


vo 124/3 321 26 94

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH KANAL

94


vo 124/2 321 18 65

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA GAJ 65


vo 128/1 321 1096 3942

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA GAJ 3942


vo 130/2 321 1193 4291

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA GAJ 4291


46


vo 129/2 321 290 1043

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA GAJ 1043


vo 129/1 321 1010 3633

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA GAJ 3633


vo 134/1 321 165 593

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA GAJ 593


vo 134/2 501 264 950

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA KRČEVINA 950


vo 134/3 321 260 935

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA



vo 134/4 321 369 1327

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA



vo 135/1 49 975 3507

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA KRČEVINA

3507


vo


vo 135/4 321 325 1169

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA



vo 135/2 321 326 1172

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA

1172


vo 135/5 321 325 1169

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA



vo 136/1 321 120 432

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA



47


vo 136/3 321 120 432

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA



vo d142/1

321 439 Koreno

vo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA KRČEVINA

439

provjeriti identifikaciju


vo


Veliko Koreno

vo

105 (dio

čestice)

321 7680 Koreno

vo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA GAJ

7680

traži se dio čestice unutar obuhvata


Veliko Koreno

vo

1173 (dio

čestice)

321 337 Koreno

vo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH KANAL GAJ

337



Veliko Koreno

vo

70 (dio čestice

) 321 17005

Korenovo

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA GAJ

17005


69 1957/2 Gudova

c

1957/2

183 2314

6 83247

Gudovac

REPUBLIKA HRVATSKA

RH ORANICA JELAV U JELAVU

83247

PUKUPN

O: 54308

6 m2

452021 7869 83196

PUKUPN

O: 54,31 ha

45,2 0,79 8,32

543086


48

Popis katastarskih čestica u vlasništvu RH

red

ni

bro

j

katastar

ska

čestica

KO ZK

čestica ZKU

P (ukupna

površina)

KO ZK

VLASNIŠTVO OZNAKA

ZEMLJIŠ

TA

(u

zemljišnoj

knjizi)

čhv m2 Vlasnik Indikat

or

1. 140/1

Veliko

Koreno

vo

140/1 321 103

3 3715

Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH LIVADA

KRČEVIN

A

2. dio 125

Veliko

Koreno

vo

125/1 321 106

9 3845

Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ

3. dio 116

Veliko

Koreno

vo

116 321 970 3489 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ

4. 211/1

Veliko

Koreno

vo

211/1 321 148

1 5327

Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH LIVADA

GAJ

5. 1171

Veliko

Koreno

vo

1171 321 632 2273 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH KANAL

GAJ

6. 209 (dio

čestice)

Veliko

Koreno

vo

209

(dio

čestice)

*

321 2978

6

Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ

7. 116/3

Veliko

Koreno

vo

116/3 321 468 1683 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ

8. 116/4

Veliko

Koreno

vo

116/4 321 509 1831 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ

9. 118/1

Veliko

Koreno

vo

118/1 321 292

12

1050

64

Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ

10. 118/2

Veliko

Koreno

vo

118/2 321 965

9

3474

0

Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ


49

11. 1170

Veliko

Koreno

vo

1170 321 489

7

1761

3

Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH KANAL

GAJ

12. 1169

Veliko

Koreno

vo

1169 321 226

7 8153

Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH KANAL

GAJ

13. 126

Veliko

Koreno

vo

126 321 176

93

6363

5

Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ

14. 120/2

Veliko

Koreno

vo

120/2 321 515

0

1852

2

Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ

15. 120/5

Veliko

Koreno

vo

120/5 321 257 924 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH KANAL

GAJ

16. 120/4

Veliko

Koreno

vo

120/4 321 249

7 8981

Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ

17. 122/2

Veliko

Koreno

vo

122/2 321 266 957 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A

MOSTIĆ

18.

123/2,

123/3 i

123/4

Veliko

Koreno

vo

123/2 321 561 2018 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH

ORANIC

A

MOSTIĆ

123/1 321 440 1583 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A

MOSTIĆ

19. 124/4

Veliko

Koreno

vo

124/4 321 122

9 4420

Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ

20. 124/3

Veliko

Koreno

vo

124/3 321 26 94 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH KANAL

21. 124/2

Veliko

Koreno

vo

124/2 321 18 65 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ

22. 128/1

Veliko

Koreno

vo

128/1 321 109

6 3942

Koreno

vo

REPUBLI

KA

RH ORANIC

A GAJ


50

HRVATS

KA

23. 130/2

Veliko

Koreno

vo

130/2 321 119

3 4291

Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ

24. 129/2

Veliko

Koreno

vo

129/2 321 290 1043 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ

25. 129/1

Veliko

Koreno

vo

129/1 321 101

0 3633

Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ

26. 134/1

Veliko

Koreno

vo

134/1 321 165 593 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ

27. 134/2

Veliko

Koreno

vo

134/2 501 264 950 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A

KRČEVIN

A

28. 134/3

Veliko

Koreno

vo

134/3 321 260 935 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A

KRČEVIN

A

29. 134/4

Veliko

Koreno

vo

134/4 321 369 1327 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A

KRČEVIN

A

30. 135/1

Veliko

Koreno

vo 135/1 49 975 3507

Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A

KRČEVIN

A

31. 135/3

Veliko

Koreno

vo

32. 135/4

Veliko

Koreno

vo

135/4 321 325 1169 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A

KRČEVIN

A

33. 135/2

Veliko

Koreno

vo

135/2 321 326 1172 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A

34. 135/5

Veliko

Koreno

vo

135/5 321 325 1169 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A

KRČEVIN

A

35. 136/1

Veliko

Koreno

vo

136/1 321 120 432 Koreno

vo

REPUBLI

KA

RH ORANIC

A


51

HRVATS

KA

KRČEVIN

A

36. 136/3

Veliko

Koreno

vo

136/3 321 120 432 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A

KRČEVIN

A

37. 142/4

Veliko

Koreno

vo d142/1 321 439

Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A

KRČEVIN

A

38. 9999/5

Veliko

Koreno

vo

39. 105 (dio

čestice)

Veliko

Koreno

vo

105

(dio

čestice)

**

321 7680 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ

40.

1173

(dio

čestice)

Veliko

Koreno

vo

1173

(dio

čestice)

**

321 337 Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH KANAL

GAJ

41. 70 (dio

čestice)

Veliko

Koreno

vo

70 (dio

čestice)

**

321 1700

5

Koreno

vo

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A GAJ

42. 1957/2 Gudov

ac 1957/2 183

231

46

8324

7

Gudov

ac

REPUBLI

KA

HRVATS

KA

RH ORANIC

A JELAV

U

JELAVU

PUKUP

NO:

4520

21 m2

PUKUP

NO: 45,2 ha

* traži se dio čestice unutar obuhvata zone i UPU-a, preostali dio nije građevinsko područje

** traži se dio čestice za planiranu prometnicu prema UPU


52

5. Plan ulaganja

Izgradnja komunalne infrastrukture i opremanje zone planira se u fazama ovisno o potrebama

investitora i osiguranim sredstvima. Kako bi se Poslovna zona Korenovo privela namjeni

planiraju se slijedeći poslovi ulaganja:

1. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nad zemljištem, provedba postupaka darovanja

zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske,

2. Izrada projektne i izvedbene dokumentacije za izgradnju infrastrukture,

3. Izgradnja prometnica, vodoopskrbe, odvodnje, plinske mreže,

4. Izgradnja trafostanice i niskonaponske mreže za opskrbu električnom energijom,

5. Izgradnja javne rasvjete,

6. Uređenje zelenih i hortikulturnih površina,

7. Promocija zone.

U naredne tri godine planirano je ulaganje, kako slijedi:

Procjena troškova projektiranja, nadzora i gradnje komunalne infrastrukture unutar Poslovne

zone Korenovo

Elementi Troškovi

A. Izrada projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole za

gradnju komunalne infrastrukture unutar Poslovne zone Korenovo

A.1. Idejno rješenje za gradnju komunalne infrastrukture unutar poslovne

zone korenovo temeljem kojeg će se ishoditi posebni uvjeti od nadležnih

tijela

A.2. Idejni projekt za izdavanje lokacijske dozvole

A.3. Glavni građevinski projekt za gradnju komunalne infrastrukture unutar

Poslovne zone Korenovo

-prometnica s okretištem, obostrana pješačko- biciklistička staza i

oborinska odvodnja -distributivni vodovod -sanitarno-fekalna kanalizacija

A.4. Glavni strojarski projekt sfk

A.5. Glavni elektrotehnički projekt sfk

A.6. Glavni elektrotehnički projekt

-javna rasvjeta i distribucijska telekomunikacijska kanalizacija (dtk)

A.7. Geodetski projekt

Ukupno A: 145.000,00

B. Projektantski nadzor

Usluga projektantskog nadzora nad izvođenjem radova na izgradnji

komunalne infrastrukture unutar Poslovne zone Korenovo

Ukupno B: 137.000,00


53

C. Izgradnja komunalne infrastrukture unutar poslovne zone korenovo

C.1. Prometnica s okretištem, obostrana pješačko-biciklistička staza i

oborinska odvodnja; l=cca 760 m

4.400.000,00

C.2. Distributivni vodovod; l=cca 760 m 460.000,00

C.3. Sanitarno-fekalna kanalizacija; l=cca 1360 m 1.500.000,00

C.4. Ulična rasvjeta 305.000,00

C.5. Distribucijska telefonska kanalizacija (dtk); l=cca 760 m 170.000,00

UKUPNO bez PDV-a 7.117.000,00

PDV (25%) 1.779.250,00

SVEUKUPNO s PDV-om 8.896.250,00

* Elektroenergetska mreža

Pristup elektroenergetskoj mreži moguć je u neposrednoj blizini poslovne zone Korenovo.

Trenutno je raspoloživo na području zone 2,5-3 MW elekrične energije, po "standardnoj"

naknadi od 1350 kn/kW + PDV. - na 10 kV naponskom nivou. U srednjeročnom roku postoji

mogućnost da će Elekta Bjelovar nadograditi mrežu na 20 kV razinu. U tom slučaju bi bilo

raspoloživo cca. 5 MW po "standardnoj" naknadi od 1350 kn/kW + PDV. - na 20 kV

naponskom nivou. Za snagu veću od 5 MW bilo bi potrebno investirati u trafostanicu 35/10 kV

iznos od cca. 10 mil. kuna. (35 kV dalekovod prolazi relativno blizu zone). Za snagu od cca. 20

MW i više bilo bi potrebno investirati u trafostanicu 110/20 kV iznos od cca. 30-40 mil. kuna.

Izgradnja trafostanice 110/20 kV je u nadležnosti HEP-OPS-a. (110 kV dalekovod prolazi

relativno blizu zone).

Troškove priključenja snosi investitor.

* Plinska mreža

Pristup plinskoj mreži moguć je u neposrednoj blizini poslovne zone Korenovo prema naselju

Gudovac.

Troškove priključenja snosi investitor.

* Mogući dodatni trošak investitora je spoj sanitarno-fekalne kanalizacije na glavni odvodni

sustav Grada Bjelovara.

Procjena troškova projektiranja, nadzora i gradnje sanitarno-fekalne kanalizacije izvan

Poslovne zone Korenovo

Elementi Troškovi

A. Izrada projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole za

gradnju sanitarno-fekalne kanalizacije izvan Poslovne zone Korenovo


54

A.1. Idejno rješenje za gradnju sanitarno-fekalne kanalizacije izvan

Poslovne zone Korenovo temeljem kojeg će se ishoditi posebni uvjeti od

nadležnih tijela

A.2. Glavni građevinski projekt za gradnju sanitarno-fekalne kanalizacije

izvan Poslovne zone Korenovo

-Sanitarno-fekalna kanalizacija

A.3. Glavni strojarski projekt sfk

A.4. Glavni elektrotehnički projekt sfk

A.5. Geodetski projekt

Ukupno A: 125.000,00

B. Projektantski nadzor

Usluga projektantskog nadzora nad izvođenjem radova na izgradnji

sanitarno-fekalne kanalizacije izvan Poslovne zone Korenovo

Ukupno B: 55.000,00

C. Izgradnja sanitarno-fekalne kanalizacije izvan Poslovne zone Korenovo

C.1. Sanitarno-fekalna kanalizacija izvan Poslovne zone Korenovo; l=cca

2500 m

Ukupno C: 2.750.000,00


PDV (25%) 732.500,00


Rekapitulacija procjene troškova projektiranja, nadzora i gradnje komunalne infrastrukture

unutar i izvan Poslovne zone Korenovo

Elementi Troškovi

A. Procjena troškova unutar Poslovne zone Korenovo

-Izrada projektne dokumentacije

-Projektantski nadzor

-Izgradnja komunalne infrastrukture

Ukupno A: 7.117.000,00

B. Procjena troškova izvan Poslovne zone Korenovo

-Izrada projektne dokumentacije

-Projektantski nadzor

-Izgradnja komunalne infrastrukture

Ukupno B: 2.930.000,00


PDV (25%) 2.511.750,00



55

Slika 6 Shematski prikaz ulaganja

Izvor: projektantski ured, 2018.


56

Zatvaranje financijske konstrukcije planirano je kroz:

- Ulaganja vlastitih sredstava Grada kroz program Poslovnih zona (prikazano tablicama 9. i 10.)

- Prijava na natječaje ESI fondova

o Poziv na dostavu projektnih prijedloga na „3a2.2 Razvoj poslovne infrastrukture - zone - Faza II“ , Prioritetna os 3 Poslovna

konkurentnost, koji obuhvaća razvoj i poboljšanje kvalitete i dostupnosti infrastrukture postojećih poduzetničkih zona kroz poticanje

ulaganja u takvu infrastrukturu u područjima gdje postoji potreba za gradnjom nove, unapređenjem ili proširenjem postojeće

zajedničke infrastrukture postojećih zona s ciljem privlačenja investicija i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta.

Ukupna alokacija iznosi 76.000.000,00 kn, a intenzitet potpore 55-85% (sukladno indikativnom planu objave natječaja).

Tablica 13 Plan i izvršenja proračuna Grada Bjelovara za razdoblje 2015.-2018. godina

Izvor: Godišnji obračuni Grada Bjelovara 2015. - 2017. ; Plan proračuna grada Bjelovara 2018.

Tablica 14 Plan i izvršenje ulaganja u Poslovne zone na području Grada Bjelovara u razdoblju 2015. – 2018.

Izvori: Godišnji obračuni Grada Bjelovara 2015. - 2017.; Plan proračuna grada Bjelovara 2018.

Godina 2015. godina 2016. godina 2017. godina 2018. godina

Opis Plan Izvršenje Plan Izvršenje Plan Izvršenje Plan

Prihodi 133.750.681,00 114.785.439,62 143.813.977,00 134.735.183,88 162.152.614,00 136.612.125,86 188.237.057,00

Rashodi 133.750.681,00 113.193.923,97 143.913.977,00 130.179.795,12 162.152.614,00 133.559.828,76 188.237.057,00

Višak 1.591.515,65 4.555.388,76 3.052.279,10

Godina 2015. godina 2016. godina 2017. godina 2018. godina

Opis Plan Izvršenje Plan Izvršenje Plan Izvršenje Plan

2.080.000,00 1.302.291,63 976.246.84 1.262.295,08 1.000.000,00 75.557,06 1.290.000,00


57

Osnovni element marketinške promocije poslovne zone Korenovo bit će sam proizvod, infrastrukturno opremljeno područje namijenjeno

obavljanju proizvodnih, poslovnih i trgovačkih poduzetničkih, odnosno gospodarskih aktivnosti. Investitorima, odnosno ciljnom tržištu, omogućuje

se zajedničko korištenje infrastrukturno opremljenog i organiziranog prostora od strane poduzetnika kojima se poslovanjem unutar poduzetničke

zone omogućuje racionalizacija poslovanja i korištenje raspoloživih resursa zone zajedno s ostalim korisnicima poslovne zone. Nadalje, cijena kao

element marketinga očituje se sustav potpora za investitore. (Model olakšica definiran je u poglavlju 6.) Grad Bjelovar će u narednim godinama,

kao i za vrijeme trajanja provedbe ovog projektnog prijedloga, zadržati navedeni model subvencija i olakšica investitorima, a model će biti

financiran iz proračuna Grada Bjelovara. Distribucija, koju promatramo kao dostupnost i atraktivnost lokacije investitorima, ovisi o infrastrukturnoj

opremljenosti, unutrašnjoj prometnoj povezanosti zone, ali i povezanosti zone s drugim, vanjskim subjektima. U svrhu povećanja intenziteta

aktivacije zone i povećanja broja poduzeća, planiranim aktivnostima vezanim uz razvoj komunalne i prometne infrastrukture neaktivnih dijelova

zone, dodatno će se povećati atraktivnost navedenog elementa potencijalnim investitorima. Troškovi nastali u ovoj kategoriji nisu troškovi

marketinga, međutim, rezultati navedenih aktivnosti pozitivno će se odraziti na prodaju i distribuciju kao elemente marketinga zone Korenovo. U

sklopu promotivnih marketinških aktivnosti, planira se dodavanje novog sadržaja na službenu web stranicu grada Bjelovara koja je namijenjena

davanju informacija o poslovnoj zoni Korenovo. Također, u sklopu marketinških aktivnosti poslovne zone Korenovo, planira se izrada promotivnog

kataloga. U sklopu budućih marketinških aktivnosti, planira se izrada Kataloga investicija na području grada Bjelovara u kojem će, uz ostale

realizirane projekte grada, biti predstavljen projekt razvoja infrastrukture poslovne zone Korenovo. Navedeno će pridonijeti brendiranju zone, ali

i razvojnih, investicijskih aktivnosti grada Bjelovara. Katalog će se moći preuzeti i na službenim web stranicama Bjelovara.


58

6. Olakšice

Grad Bjelovar kao osnivač i nositelj razvoja Poslovne zone Korenovo, pored izdvajanja iz

proračuna za infrastrukturno opremanje odriče se i dijela prihoda u cilju stimuliranja i poticanja

poduzetničkih aktivnosti. Prednost pri odabiru poduzetničkih programa kojima će se omogućiti

ulaganje poduzetničku zonu imaju oni poduzetnici koji zapošljavaju veći broj djelatnika, koji

se planiraju baviti proizvodnim djelatnostima te oni koji koriste i uvode u svoj rad naprednu

tehnologiju kao i oni poduzetnici koji su izvozno orijentirani.

Potpore Grada Bjelovara za nove investicije – tax free model – od 1.1.2018. godine

1. Pravo građenja

2. Kupoprodaja zemljišta

3. Oslobađanje od komunalnog doprinosa

4. Oslobađanje od komunalne naknade

5. Subvencioniranje kamata iz kreditne linije „ Bjelovarski poduzetnik 2016.“

Potpore su namijenjene za izgradnju građevina za obavljanje djelatnosti:

- iz područja IT sektora,

- poljoprivrede,

- proizvodno-prerađivačke djelatnosti,

- u području turizma (hotel, hostel, motel, bazen, toplice i sportsko rekreacijski centar)

1. Pravo građenja

Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svoga nositelja

da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta

dužan je to trpjeti. Pravo građenja je u pravnom pogledu izjednačeno s nekretninom.

Grad Bjelovar pravo građenja osnivat će na razdoblje od 50 godina uz pravo prvokupa zemljišta

za korist nositelja prava građenja.

Potpora Grada je razlika između cijene prava građenja postignute na natječaju i povlaštene

naknade.

Povlaštena naknada koju će nositelj prava građenja plaćati za osnovano pravo građenja iznosit

će:

1. godišnja naknada od 1 kn/m² do isteka roka od 24 mjeseca od sklapanja ugovora

o pravu građenja,

1. godišnja naknada u iznosu za 75 % umanjene cijene prava građenja postignute

na Natječaju, od 24 do 36 mjeseci od sklapanja ugovora o pravu građenja,


59

Nakon isteka 36 mjeseci nositelj prava građenja plaćat će godišnju naknadu u iznosu koji je

postignut na natječaju.

2. Kupoprodaja

Kupoprodajna cijena zemljišta predstavlja najveću ponuđenu cijenu zemljišta postignutu na

javnom natječaju.

Povlaštena cijena zemljišta predstavlja kupoprodajnu cijenu zemljišta iz prethodnog stavka

umanjenu za iznos poticaja, a računa se prema slijedećem izrazu:

Investitoru koji će prilikom izgradnje novih gospodarskih kapaciteta i osnivanja nove poslovne

jedinice (greenfield investicije):

a. otvoriti najmanje 1 - 9 novih radnih mjesta;

b. izgraditi objekte u roku od 3 godine od pravomoćnosti građevinske dozvole;

iznos kupoprodajne cijene zemljišta, ovisno o vrsti djelatnosti koju u predmetnom objektu

obavlja, umanjit će se za 50%.

Investitoru koji će prilikom izgradnje novih gospodarskih kapaciteta i osnivanja nove poslovne

jedinice (greenfield investicije):

a. otvoriti 10 novih radnih mjesta i više

b. izgraditi objekte u roku od 3 godine od pravomoćnosti građevinske dozvole

iznos kupoprodajne cijene zemljišta iznosit će 1 kunu/m² zemljišta.

Investitoru iz područja IT sektora koji će prilikom izgradnje novih gospodarskih kapaciteta i

osnivanja nove poslovne jedinice (greenfield investicije):

a) izgraditi objekte u roku od 3 godine od pravomoćnosti građevinske dozvole

iznos kupoprodajne cijene zemljišta iznosit će 1 kunu/m² zemljišta.

Novootvorena radna mjesta moraju biti povezana s provedbom projekta ulaganja i sačuvana

najmanje pet (5) godine od početka ulaganja, ali ne kraće od korištenja potpora sukladno „tax

free“ modelu za koje je to radno mjesto preduvjet.

3. Komunalni doprinos

(1) Pravo na potpuno, 100% oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa može ostvariti

obveznik plaćanja komunalnog doprinosa inozemna ili tuzemna pravna osoba ili obrtnik koji

nakon stupanja na snagu e Odluke podnese zahtjev za izdavanje akta za gradnju :

- građevine u kojoj će se obavljati djelatnost iz područja informatičke tehnologije (IT sektor)

- građevine u kojoj će se obavljati proizvodna i/ili prerađivačka djelatnost

Povlaštena cijena zemljišta = površina zemljišta (m 2 ) x ponuđena cijena (kn/m

2 ) x 100 -%%

%

% umanjenja cijene

Umanjenja cijene zemljišta

zemljišta 100


60

- građevine u kojoj će se obavljati poljoprivredna djelatnost

- građevine u kojoj će se obavljati turistička djelatnost (za hotel, motel, hostel, toplice,

bazen, sportsko - rekreacijski centar)

- velikog trgovačkog centra minimalno 10 000 m2

4. Komunalna naknada

Pravo na 100% - tno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade pod uvjetima propisanim

odredbama ove Odluke na rok od 5 godina od dana početka obavljanja djelatnosti ima

obveznik plaćanja komunalne naknade inozemna ili tuzemna pravna osoba ili obrtnik):

- koji u građevini za koju je akt za gradnju izdan nakon 01.01.2018. godine počne

obavljati djelatnost informatičke tehnologije (IT sektor), proizvodnu - prerađivačku djelatnost,

poljoprivrednu, turističku djelatnost i ako je riječ o izgradnji trgovačkog centra.

- koji u građevini za koju je akt za gradnju izdan nakon 01.01.2018. godine počne obavljati

turističku djelatnost (za poslovne prostore: hotel, motel, hostel, toplice, bazen sportsko -

rekreacijski centar).

5. Subvencija kamate na kredite

2% za proizvodne djelatnosti

1% za uslužne djelatnosti

Najniži iznos kredita: 40 000,00 kn

Najviši iznos kredita: 2.500 000,00kn


61

Zaključak

Osnovna namjena osnivanja i razvoja Poslovne zone Korenovo poticanje je razvoja

poduzetništva kao pokretačke snage lokalnog i regionalnog gospodarskog razvoja s ciljem

povećanja broja gospodarskih subjekata na području Grada Bjelovara, ali i Bjelovarsko-

bilogorske županije.

Cilj je Programa izgradnje Poslovne zone Korenovo da se poduzetnicima omogući postizanje

trajnog rješenja po pitanju poslovnog prostora, vodeći računa o funkcionalnosti prostora te o

racionalizaciji pri izgradnji i budućem korištenju prostora. Osim toga Program izgradnje zone

usmjeren je na ostvarenje pozitivnih efekata kao što su: rast i razvoj poduzetnika, stvaranje

novih poduzetnika, otvaranje novih radnih mjesta, stvaranje mogućnosti za ulaganje i

ostvarenje direktnih (inozemnih ili domaćih) investicija, razvoj novih tehnologija, stvaranje

mogućnosti za izmještanje proizvodnih djelatnosti iz gradskih / naseljenih područja, kreiranje

povoljne poduzetničke klime u okruženju, poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva,

povećanje konkurentnosti gospodarstva, razvoj lokalne zajednice i regije, povećanje udjela

proizvodnje u ukupnom gospodarstvu i dr

Grad Bjelovar u prostorno planskoj dokumentaciji stvorio je pretpostavke za razvoj

poslovnih/poduzetničkih zona planiranjem površina za razvitak gospodarskih namjena,

proizvodne i poslovne namjene. U građevinska područja gospodarske namjene smještaju se

djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja i imaju specifične zahtjeve

proizvodnog, odnosno poslovnog procesa.

S ciljem privlačenja poduzetnika i novih investicija JLS primjenjuju različite oblike

informiranja o PZ kao što su: objava podataka o PZ na svojim mrežnim stranicama, izdavanje

brošura, postavljanje plakata, sudjelovanje na gospodarskim manifestacijama. Pojedine JLS

nastoje s investitorima i potencijalnim investitorima ostvariti partnerski odnos stalnom

komunikacijom, povezivanjem srodnih djelatnosti te posredovanjem kod državnih, županijskih

i lokalnih institucija te javnih i drugih trgovačkih društva u ishođenju potrebne dokumentacije,

odnosno rješavanju administrativnih barijera, koje bi mogle usporiti ili zaustaviti potencijalnog

investitora kod realizacije poduzetničke ideje.


62

Prilozi

Prilog 1. Informacije o Poslovnoj zoni Korenovo

Vrsta poduzetničke

infrastrukture: Poduzetnička zona

Osnivač: Grad Bjelovar, OIB: 18970641692, MBS: 554952, Trg Eugena Kvaternika 2, 43000

Bjelovar

Naziv: Poslovna zona Korenovo

Godina osnivanja: 2018.

Važeći osnivački akt: Odluka o osnivanju Poslovne zone Korenovo ("Službeni glasnik Grada Bjelovara",

br. 2/18) koja je stupila na snagu 21.03.2018. godine

Komentar uz osnivački

akt – prethodni akti

Nova poduzetnička zona, osnovana 21.03.2018. godine, osnivački akt nije stariji od

godinu dana

Ukupna površina zone: 177,77 ha

Kategorija prema

kriteriju veličine velika zona

Aktivna površina 0

Intenzitet aktivacije 0

Kategorija prema

kriteriju intenziteta

aktivacije

Nova poduzetnička zona - ne iskazuje do isteka prve godine od osnivanja

Broj poduzetnika 0

Broj zaposlenih 0

Stanje infrastrukture

Zona nije opremljena energetskom, komunalnom, prometnom niti komunikacijskom

infrastrukturom.

Planira se izgradnja energetske, komunalne, prometne i komunikacijske

infrastrukture u nekoliko faza i dijelova.

Prva faza obuhvaćala bi površinu cca. 55 ha kao nastavak izgrađenog područja

sajama u Gudovcu i industrijskih građevina od sjevera prema jugu za koju se

predviđa gradnja u narednom razdoblju od 3 godine, dok se preostali faze planiraju

graditi prema potrebi i mogućnostima ali ih isto treba uvrstiti u plan jer je moguće

pokretanje u razdoblju do 2021, godine.

Smještaj

Zona je osnovana na području koje je Prostornim planom uređenja Grada Bjelovara

planirano kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarsko-

proizvodne i sportsko-rekreacijske namjene na prostoru naselja Veliko Korenovo i

Gudovac uz planiranu prometnicu koja će povezivati brzu cestu Vrbovec-Bjelovar-

Virovitica, Gudovačku ulicu i dalje do planirane obilaznice Grada Bjelovara.


63

Grafički prikaz obuhvata

zone na katastarskoj

podlozi

Važeći prostorni planovi

Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije ("Županijski glasnik

Bjelovarsko-bilogorske županije“, br. 02/01, 13/04, 07/09, 06/15 i 05/16 - u

tekstu: PPBBŽ)

Prostorni plan uređenja Grada Bjelovara („Službeni glasnik Grada Bjelovara“,

broj 11/03, 13/03-ispr., 01/09, 08/13, 01/16, 05/16, 6/17 – pročišćeni tekst

odredbi - u tekstu: PPU – u tekstu: PPUGB)

Urbanistički plan uređenja Zone Korenovo, ("Službeni glasnik Grada

Bjelovara", br. 04/09 - u tekstu: UPU)

Propisane obveze

donošenja detaljnijih

prostornih planova

Izrađen navedeni UPU prema kojem se izdaju akti za gradnju

Namjena prema

prostornom planu

(osnovna)

Prema UPU: K2 – poslovna namjena – pretežito trgovačka, I1 – proizvodna namjena

– pretežito industrijska, I2 – proizvodna namjena – pretežito zanatska, R2 –

športsko-rekreacijska namjena – jahački centar/hipodrom

Planirane izmjene

prostornih planova

Započete su aktivnosti na izmjeni PPUGB i UPU kojima bi se cijeloj zoni odredila

osnovna proizvodna namjena I1 i I2 sa mogućnošću poslovne namjene K, a

športsko-rekreacijska namjena R2 bi se ukinula, a što je sve u skladu sa PPBBŽ.


64

Kartografski prikaz

namjene iz prostornih

planova

Slika 7: PPBBŽ -kartografski prikaz – Korištenje i namjena prostora/površina

Slika 8 - PPU - kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena površina


65

Slika 9 - UPU kartografski prikaz 1.A. Korištenje i namjena površina

program izgradnje poslovne zone korenovo

Documents