StudiaSlavicaSavariensia 2011

236

235

ua Meri, Tomislav Kreki

229

Prilog kontrastivnoj analizi hrvatskih i maarskih frazemaThe autors analyse a selection of phrasemes in Croatian and Hungarian language. The phrasemes of analogous structure and identical meaning may be differed based on the three types of equivalence: (1) equivalence of phraseme components and correspondence of phraseme background, (2) partial equivalence of phraseme components and identical phraseme background, (3) diversity of phra- seme components and the phraseme background. The similarities of the phrasemes analysed are based on the common human experience and the differences come from the particularity of culture which shapes the language.Keywords: phrasemes, phraseme components, types of equivalence, phrase- me background, meaning.UvodU svakodnevnom ivotu esto se sluimo ve gotovim montanim elementima, tj. nekakvim svojevrsnim panelima. Dovoljno je ako samo pomislimo na unaprijed gotove montane elemente pri izgradnji nekoga objekta, ili na ve izraene elemente primjerice raunala, kao to su matina ploa, video i zvune kartice itd. Tako ni ljudsko razmiljanje nije lieno ve unaprijed kupljenih shema, gotovih stereotipija, poput npr. pouzdanosti kao u europskoj civilizaciji opepoznate drutvene predodbe o njemakim proizvodima, ali i o strahu ili predrasudama prema istonoeuropskoj robi, te je svima jasno kakav e stav zauzeti veina ljudi.Slinim se elementima esto sluimo i u svakodnevnoj komunikaciji, tj. nerijetko za prijenos eljene obavijesti upotrebljavamo ve gotove elemente, poput biti trn u oku ili od glave do pete itd., koje je onda mogue sloiti u reenice, a zatim i u veu cjelinu, u (kon)tekst. Takve gotove jezine jedinice koje ine cjelinu, a ponaaju se poput leksema, nazivamo frazemima. Frazem- ske sastavnice imaju specifino znaenje, a njihove sastavnice ine vrsto povezanu cjelinu, tj. ine ustaljene sveze rijei koje se upotrebljavaju u gotovu obliku, a ne stvaraju se u tijeku govornoga procesa, i kod kojih je bar jedna sastavnica promijenila znaenje, tako da znaenje frazema ne odgovara zbroju znaenja njegovih sastavnica (Menac i sur. 2003:6). Dosadanja empirijska istraivanja pokazala su kako postoji veliki broj frazema koji su zajedniki, ali i razliiti u pojedinim jezicima. Tako je frazeologija odraz svakoga jezika i ini ogledan primjer kulturnoga fenomena, dijela kulturnoga naslijea i pouzdan je pokazatelj inherentne duhovne homogenosti neke zajednice (Mesinger 1997:61). U jeziku prepoznajemo svoj identitet, entitet i dignitet, tj. u njemu se odraava svojevrsno znanje i vienje govornika istoga. Prenoenje frazeolokih jedinica iz jednoga jezika u drugi izazovan je posao, naroito kad se radi o tzv. malim jezicima, kao u sluaju hrvatskoga i maarskoga jezika.Nastanak je ovoga rada motivirala injenica da gotovo nema radova koji bi se odnosili na bilo kakvu analizu hrvatskih i maarskih frazema. Cilj je stoga ovoga rada kontrastivnom analizom hrvatskih i maarskih frazema pokazati slinosti frazeolokog znaenja u dvama jezicima jer Usporedbom se frazema u razliitim jezicima mogu utvrditi razlike, ali i strukturne podudarnosti (Turk-Opai 2008:19).Na ovom bi mjestu trebalo upozoriti na problem terminologije kojom se oznauju frazeoloke jedinice u dvama jezicima. Dok se u hrvatskoj frazeolokoj literaturi najee, i sve dosljednije, upotrebljava termin frazem (Jerolimov 2001: 88), pa i sami rjenici namijenjeni ovoj jezikoslovnoj grani u svojoj sastavnici nose taj naziv, u maarskom se jeziku umjesto opepoznatog termina frazem tradicionalno rabi pojam szolasU EKsz-u (Rjenik maarskoga jezika) (1975:1302) nailazimo na sljedeu defeniciju: kozkeletu, sajatos stiluserteku allandosult szokapcsolat (amelynek jelentese alkoto szavainak kulon-kulon vett jelenteseibol mar nem ertheto), a prema O. Nagy Gaboru (1985: 8) tobb szobol allo kifejezes. (hrv. izreka), a i sami rjenici u svom naslovu imaju taj izraz. Na nejednakost odnosno razliitu uporabu termina za frazeoloke jedinice upuuje i Forgacs u Predgovoru rjeniku Magyar szolasok es kozmondasok szotara i navodi arelikost razliitih naziva idioma, paromi- um, szocsoportlexema, frazema, frazeologia egyseg (2004: VII) kojima se oznauju frazemi.Najvei dio korpusa koji se u ovome radu analizira sastavljen je metodom ekscerpiranja iz razliitih jednojezinih frazeolokih rjenika hrvatskoga ili maarskoga jezika, te iz opih jednojezinih, a rjee iz dvojezinihDvojezini maarsko-hrvatski i hrvatsko-maarski rjenici su stari i opsegom premaleni pa rjenike jedinice u njima niti ne mogu temeljito prikazati i obuhvatiti frazeologiju jednoga i drugoga jezika. U starijim dvojezinim rjenicima srednjega opsega navedenih u Literaturi (Palich 1968, Levasics-Suranyi 1982) nailazimo takoer na krte podatke, a dvojezini maarsko-hrvatski, hrvatsko-maarski frazeoloki rjenici ne postoje. rjenika obaju jezika. Pritom su utvrena tri tipa ekvivalencije: (1) ekvivalencija fra- zemske jedinice i podudarnost pozadinske slike, (2) djelomina podudarnost leksemskih sastavnica i istost frazemske slike, (3) nepodudarnost leksemskih sastavnica i razliitost slike (usp. Forgacs 2007: 249, Turk-Opai 2008: 1920).Ekvivalencija frazemske jedince i podudarnost pozadinske slikeKao to pokazuju sljedei hrvatski i maarski frazemi, leksemska podudarnost mogua je u navedenim primjerima:

U dvama analiziranim jezicima 'ne mariti za ono to se uje (govori), preuti to, zaboravati (ne upamtiti) izreeno priopuje se frazemima: hrv. na jedno uho unutra, na drugo van , ma. egyik fulen be, a masikon kiNa isti se nain u oba jezika izraava 'biti samostalan, biti financijski neovisan' u frazemima

hrv. stajati na vlastitim nogama, ma. a maga (sajat) labara all Frazem sa znaenjem 'ljutito (s nepovjerenjem) pogledati koga, to; kradom (kriomice) pogledati/gledati koga, to kae se:

hrv. pogledati/gledati prijekim (krivim) okom < na >koga, < na > to, ma. ferde (gorbe) szemmel nez vkire v. vmireFrazem sa znaenjem 'suelice, licem u lice, licem jedan prema drugome' glasi:

hrv. oi u oi, ma. szemtol szembePotpuno se podudaraju frazemske jedinice i njihova pozadinska slika i u sljedeim frazemima

hrv. dre komu dua na jeziku, ma. a nyelve hegyen (a nyelven) a lelek (a lelke)Za onoga tko je bezrezervno (potpuno) vjeran' govori se: hrv. vjeran kao pas, ma. hu, mint a (egy) kutyaZnaenje imati (predosjeaj), intiuciju u hrvatskome i u maarskome jeziku navjeuje se u jednakoznanim frazemima, a nosiva im je sastavnica nos.

hrv. imati nos (njuh) za to, ma. jo orra van [jo az orra]U oba jezika frazemi koji opisuju usamljenog ovjeka, a znae usamljenik, samotnik, ovjek koji ivi samotno kae se:

hrv. usamljeni vuk, ma. maganyos farkasFrazem u znaenju 1. nita ne govoriti, uporno utjeti; 2. znati uvati tajnu, ne izdavati tajnu u potpunosti se podudaraju u dvama jezicima te se pojavljuju u obliku:

hrv. utjeti kao grob, ma. hallgat, mint a sirU oba se jezika strukturno i semantiki podudarnim frazemom i ekvivalentnim leksikim sastavnicama izraava frazeoloko znaenje po- gorati/pogoravati situaciju (raspoloenje), pojaati/pojaavati ljutnju

(bijes), potaknuti/poticati svau, usijati atmosferu, podbosti/ podbadatikoga:hrv. doliti/dolijevati ulje na vatru, ma. olajat ont a tuzre ili u obez- glagoljenom obliku olaj a tuzreFrazem sa znaenjem vidjeti samo pozitivne strane potpuno se poklapa u obadva jezika i govori se:

hrv. gledati kroz ruiaste naoale < na > to ma. rozsaszin szemu- vegen at/keresztul nez/lat vmit vkiDjelomina podudarnost leksemskih sastavnica i istost frazemske slike

Pod djelominom podudarnosti frazema podrazumijeva se podudarnost neke od nosivih sastavnica, ali se neka od preostalih sastavnica razlikuje u maarskome jeziku u odnosu na hrvatski, tj. ekvivalenti se podudaraju na planu sadraja , ali ne u potpunosti na planu izraza.Frazeoloko znaenje biti nervozan (nestrpljiv, nemiran) temelji se u hrvatskom i maarskom jeziku na pozadinskoj slici u kojoj igla kao nosiva sastavnica osigurava jednako znaenje te neznatno izmjenjenu pozadinsku sliku.

hrv. biti na iglama, ma. tukon ul (hrv. sjediti na iglama) Djelomina podudarnost uoava se i u frazemu sa znaenjem nemati nikakva reda, nemati ni zavretka ni poetka, biti nejasan/ nelogian/zbrkani u kojem jedan od razliitih somatizama ful (hrv. uho) u maarskome jeziku bitno ne mijenja frazeoloku pozadinsku sliku frazema. Dok se u hrvatskom jeziku isto znaenje moe izraziti s dvama frazemima, u maarskom jeziku druga verzija se ne koristi.

hrv. 1. bez glave i repa to ili 2. nemati ni glave ni repa ma. se fule, se farka vminek Frazemi istoga znaenja na planu sadraja takoer se razlikuju samo u jednoj frazemskoj sastavnici u frazemu sa znaenjem dosta je koga, ega komu, dosadio (dojadio, dozlogrdio) je komu tko, dosadilo (dosadilo, dozlogrdilo) je komu to a govori se:

hrv. puna je kapa (kufer) koga, ega komu, ma. tele van a hoci- poiePrema EKsz-u znaenje leksema hcipo je: Teli hidegben haszn. (cipore huzhato), szaraz, meleg (gumitalpu) labbeli (1975: 553), tj. gumena topla cipela koja se obuva na cipelu kao zatita od snijega i od vlage. (vmivel) vkinek (hrv. kaljaa). Njihova se pozadinska slika konceptualizira u predmetu koji pokriva i titi glavu u hrvatskom jeziku, dok u maarskom jeziku slui kao pokrivalo za cipele, tj. kao zatita od vlage i od blata(VA 1998:386).Pozadinske slike gotovo se ne razlikuju u frazemu sa znaenjem osoba razliita od drugih, osoba koja se razlikuje od svoje sredine za koju se govori:

hrv. bijela vrana ma. fehr hollMaarski se frazem potpuno podudara s njemakim frazemom ein wesseir Rabe. U njima je nosiva sastavnica 'gavran' (lat. Corvus coras), ptica iz porodice vrana. Prema Forgacsu (2004:288), frazem dolazi iz latinskog corvo rarior albo, a nekda se koristio i obliku ritkabb a fejer varjunal, tj. 'rijedak kao bijela vrana'. vmi ili ritka vmi, mint a fehr hollIsta se pojava zapaa i u biblijskom frazemu sa zoonimskom sastavnicom ovcaZanimljivo je kako je u maarskome jeziku, za razliku od hrvatskoga, mali broj frazema sa sastavnicom ovca. Noviji frazeoloki rjenici (Forgacs 2004; Bardosi 2003) nemaju u svom popisu ovu leksemsku jedinicu, dok u starijem (O. Nagy Gabor 1999:320) nailazimo na samo osam frazema sa sastavnicom juh (hrv. ovca), koji stilski pripadaju u regionalizme i arhaizme te danas vie nisu u uporabi, tj. s pravom se mogu zvati rjenikim leinama (Palm Meister 2000:229). Stariji frazeoloki rjenik (O. Nagy Gabor 1999:85-86) na njezinu istoznanicu birka donosi osam frazema, od kojih Bardosi (2003: 32) donosi etiri, a Forgacs navodi svega jedan frazem (2004:72). u hrvatskom jeziku, a koji u maarskom jeziku dolazi sa sastavnicom brny (hrv. janje). Razliite zoonimske sastavnice koje pripadaju istoj porodici ivotinja, a na planu izraza nose znaenje osoba koja se svojim ponaanjem ili stavovima razlikuje od ostalih i kae se:

hrv. crna ovca, ma.fekete brny Djelomina podudarnost se primjeuje u frazemu sa znaenjem brzo i lakomisleno povjerovati, prevariti se u kojem se u hrvatskom frazemu spominje konkretna vrsta novca gro (ma. garas) za koji VA kae novac razliite vrijednosti u razna vremena u raznim zemljama (1998:278), dok se u maarskom ne imenuje odreena vsta novca, nego samo opa imenica kszpnz (hrv. gotovina), no njihova je pozadinska slika potpuno podudarna te se govori:

hrv. primiti (uzeti) to pod (za) gotov gro, ma. kszpnznek [kszpnzl v. kszpnz gyannt] vesz [fogad el] vmitU pozadinskoj slici na planu izraza sa znaenjem briljivo uvati koga, to, paziti na koga, na to, uvati kao svetinju koga, to, brinuti se o trajnom ouvanju koga, ega' u hrvatskom frazemu stoji dio arenice koja svjetlo proputa do retine, tj. konkretni anatomski

pojam; isti se u maarskom ekvivalentu izraava slikovito, simbolino sjajem oka, a njihova pozadinska slika je vrlo slina. hrv. uvati koga, to kao zjenicu oka , ma. ugy vigyaz ra, mint szeme fenyere [vilagara v. mint ket szemere; Ugy orzi v. reg: ugy szereti, mint a szeme fenyet v. vilagat v. mint a ket szemet]U frazemu u kojem se antonimijskim zoonimima pas i maka izraava nesuglasica u obadva jezika se opisuje na ironian i aljiv nain u znaenju neslagati se, biti u stalnoj svai, biti u loim odnosima. Dok se u hrvatskom jeziku taj dojam oituje glagolima slagati se, voljeti se, u maarskom frazemu nailazimo imenicu pozitivna ozraja u leksemu baratsag (hrv. prijateljstvo) te se kae: hrv. slagati se (voljeti se) kao pas i maka, ma. kutya-macska baratsagZnaenje jasne su komu ije namjere, jasno je to tko smjera (misli, osjea itd.) ostvaruje se u hrvatskome frazemu itati koga kao knjigu koji je djelomino podudaran maarskome (olyan, mint egy) nyitott konyv jer se u maarskome primjeru usporeuje s knjigom koja je otvorena, tj. moe se itati.Slino, no ipak drugaije se izraava u dvama jezicima frazem sa znaenjem: ukoeno, neprirodno, pretjerano uspravno. U hrvatskom se frazemu rabi orue metla, dok u maarskom kolac.U maarskom jeziku uz nosivu sastavnicu moe stajati i vie glagola (sjedi, hoda, ide):

hrv. kao da je metlu progutao, ma. (ugy all [ul v. jar v. megy],) mintha karot nyelt volnaNepodudarnost leksemskih sastavnica i razliitost slike

Slikovito se izraavaju razliita iskustva i navike dvaju naroda i u fra- zemima istog ili vrlo slinog znaenja. I u tom sluaju, i ako su iskustva zajednika, u frazeologiji se ne iskoritavaju uvijek na isti nain; tako se u dvama jezicima mogu primijetiti neke frazemske specifinosti (usp. Turk-Opai 2008: 25).Frazemi sa znaenjem morati dati svemu svoj komentar, upletati se u svaki razgovor, mijeati se u sve, u obadva jezika koriste sliku iz ivota kuhinje, no njihove se sastavnice bitno razlikuju. Frazem u hrvatskom jeziku izraen je slikom posude odnosno lonca u kojem se kuha jelo, a na njega se stavlja poklopac, dok u maarskom jeziku s istom pozadinskom slikom predstavlja se

situacija u kojoj se lica stavlja u juhu (tonije u neki sok, odnosno neku vrstu tekuine), i kae se:hrv. biti svakom loncu poklopac, ma. minden leben kanal.Razliitost razmiljanja korisnika dvaju jezika primjeuje se i u izraavanju frazema sa znaenjem obeati/obeavati komu ono to se ne moe ispuniti, dati/davati neostvariva obeanja, pretjerati/pretjerivati s obeanjima'. U hrvatskom jeziku se koriste dva frazema s tim znaenjem. U prvom se koriste geografski (zemljopisni) pojmovi koji nam predoe neto ogromno i veliko, konkretno brda i doline, antonimskim parom, dok u drugom slinom hrvatskom frazemu u istoj se funkciji spominju leksemi iz podruja arhitekture: kule i gradovi. U maarskom frazemu nosive su sastavnice opi fitonimi trava i drvo. Struktura frazema u dvama jezicima potpuno je identina, no u hrvatskim frazemima nailazimo na mnoinske oblike nosivih sastavnica, dok u maarskom jeziku one stoje u jednini, i govori se:

hrv. 1. obeati brda i doline 2. obeavati/obeati komu kule i gradove, ma. fut-fat (meg)iger vkiSlina je, no ipak drugaija slika u hrvatskom i maarskom jeziku frazema sa znaenjem zadovoljni i jedan i drugi, svi zadovoljni, svima je po volji U hrvatskim se frazemima koriste dva zooni- ma, vuk i koza, koji se u frazemu pojavljuju kao antonimi. Maarski je frazem graen na slinoj osnovi, no tu se pojavljuje jedan zoonim i jedan fitonim u odnosu antonimije:

hrv.1.< i > vuk sit i koza cijela; 2.< i > vuk sit i koze na broju, ma. a kecske is jollakik, a kaposzta is megmaradU frazemu koji nosi znaenje iznenada se domislio emu, sjetio se ega, sinula je ideja komu isto se znaenje izraava na razliit nain u dvama jezicima. U hrvatskom se frazemu pojavljuje slika lampice koja se upaljuje kad se naglo ega sjetimo, kada nam sine rjeenje. U pozadinskoj slici maarskoga frazema stoji tantusz (hrv. eton) koji se nekada koristio pri telefoniranju u telefonskim govornicama. Obadva su frazema veoma slikovita, no u maarskom frazemu se pojavljuje ak i audovizualni karakter: kada padne spomenuti eton, u telefonskoj govornici se uje karakteristian, zveckajui zvuk te se kae:

hrv. upalila se lampica (aruljica, svjeica) komu, ma. leesik a tantusz (vkinek)Hrvatskom frazemu koji nosi znaenje 'ivjeti u blagostanju (izoblju), uivati u bogatsvu, bogato ivjeti' u maarskome jeziku odgovaraju dva identina frazema. U prvom se koristi jedna vlastita imenica, tonije ime Marci (hipokoristik imena Marton, hrv. Martin) i geografski pojam Heves (manji grad u Maarskoj), dok se u drugom frazemu pak pojavljuje zoonim riba i njeno prebivalite voda. U hrvatskom se jeziku u slikovitom frazemu nalazi ljudski ili ivotinjski somatizam koji je na idealnom mjestu, tj. u loju, pa se izraava:

hrv. ivjeti kao bubreg u loju, ma. 1. el, mint Marci Hevesen,el mint hal a vizben

Slikoviti su frazemi i u hrvatskom i u maarskom jeziku sa znaenjem: nikad, to se nee nikad dogoditi (desiti) U hrvatskom se frazemu pojavljuje slika vrbe na kojoj se pojavljuje plod groa, dok maarski frazem spominje ono vrijeme ili razdoblje kada e pasti crveni snijeg. Hrvatski i maarski su frazemi strukturno su slini i glase:

hrv. kad na vrbi groe rodi, ma. amikor piros ho esikPostoje frazemi u dvama jezicima sa znaenjem davati drugima mnogo (obilno, rasipno), ne krtati. I u ovom sluaju su frazem vrlo slikoviti. Frazem u hrvatskom jeziku temelji se na slici u kojemu se pomou ake i kape rasipa neto. U maarskom frazemu se pojavljuju dvije ake ili ruke, pa se kae:hrv. davati akom i kapom, ma. ket marekkal/kezzel szorja a penzt.Frazemi sa znaenjem 'grevito (slijepo se drati (pridravati) koga, ega, nimalo ne odstupati od ega' imaju takoer razliitu slikovnu pozadinu u hrvatskom i maarskom jeziku. U obadva jezika se slikovito izraava ve spomenuto znaenje. U hrvatskom se frazemu pojavljuje pijan ovjek koji se dri plota da ne bi pao. U maarskom frazemu nailazamo sliku prenesenog znaenja gdje ovjek privezuje psa za kolac, pa se kae: hrv. drati (ostati/ostajati se i sl.) koga ega kao pijan plota , ma. koti az ebet karohozU sluaju kada elimo izraziti da je tko na sunarodnjak (zemljak), ovjek iz naih krajeva' u hrvatskom se jeziku koristi slika u prenesenom znaenju izraz list iz nae gore. hrv. nae gore list. U maarskom jeziku za izraavenje znaenja da je tko iz nae blie okolice, blizak nae obitelji ili je iz blieg poznanstva, u maarskom se jeziku koristi frazem sa slikom tene naeg psa, mi kutyank kolyke.Literatura

Literatura

#

237

Zakljuak

#

U analiziranoj grai usporeuju se frazemi dvaju genetski i tipoloki nesrodnih jezika- hrvatskog i maarskog, koji unato razliitosti u opisanom frazeolo- kom materijalu pokazuju mnogo slinosti, a i neke nepodudarnosti, kako na planu izraza, tako i na planu sadraja. Prvenstveni nam je cilj bio ukazati na ukupnost spomenutih osobina na odabranom materijalu prema subjektivnom izboru. Kako smo ovim prilogom htjeli samo predoiti ralambu frazema jezika koji raspolau oskudnom i nezadovoljavajuom rjenikom pozadinom, trebamo naglasiti da potraga za odgovarajuem ekvivalentom kao i njihovo istraivanje i prevoenje s jednog jezika u drugi umnogome oteava i njihovu usporedbu i velik je izazov. Unato razlikama na koncu se moe rei da se potvrdila teza da su frazemi jezine jedinice koje odraavaju ljudske emocije, stavove, obiaje lanova jezine zajednice, kao i vrijednosti kulture u kojoj su nastale, to je i bilo oekivano budui da oba jezika pripadaju istom kulturnom krugu te se ne moe zanemariti ni mnogostoljetna zajednika prolost dvaju naroda uz proimanje njihove kulture i jezika. Presjek koji je dan u ovome radu ne iscrpljuje bogatu frazeoloku arolikost i raznolikost frazemske grae obaju jezika te je njihovo daljnje sustavno istraivanje neophodno.RjeniciKsz= Magyar rtelmez kzisztar. Akadmia Kiad, Budapest, 1975 VA= Ani, Vladimir: Veliki rjenik hrvatskoga jezika. Novi Liber, Zagreb, 1998. Magyar szlastar. Szlasok, helyzetmondatok, kozmondasok rtelmez s fogalomkori sztara. Fszerkeszt: Bardosi Vilmos. Tinta Konyvkiad, Budapest, 2003 Fink Arsovski, eljka: Hrvatsko-slavenski rjenik poredbenih frazema. Knjigra, Zagreb, 2006.Forgacs Tamas: Magyar szlasok s kozmondasok sztara. Mai magyar nyelvnk llandsult szkapcsolatai pldkkal szemlltetve. Tinta Konyvkiad, Budapest, 2004 Halasz Eld - Foldes Csaba - Uzsonyi Pal: Magyar- nmet nagysztar uj nmet helyesirassal. Akadmia Kiad, Budapest, 1998 Halasz Eld - Foldes Csaba - Uzsonyi Pal: Nmet-magyar nagysztar uj nmet helyesirassal. Akadmia Kiad, Budapest, 1998 Levasics Elemr-Suranyi Magda: Szerbhorvat-magyar kzisztar. Terra, Budapest, 1982Matei, Josip: Frazeoloki rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika. IRO kolska knjiga, Zagreb, 1982.Uroi, Marija - Hurm, Antun: Njemako-hrvatski rjenik s gramatikim podacima i frazeologijom. 4. izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2004.Menac, Antica-Fink-Arsovski eljka-Venturin, Radomir: Hrvatski frazeoloki rjenik.Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.O.Nagy Gabor: Magyar szlasok s kozmondasok. 7. kiadas, Talentum, Budapest, 1999Palich Emil: Magyar-szerbhorvat kzisztar. Terra, Budapest, 1968Forgcs Tams: Bevezets a frazeolgiba. Tinta Konyvkiad, Budapest. 2007Hadrovics Lszl: Magyar frazeolgis. Tortneti ttekints. Akadmiai kiad, Budapest, 1995Jerolimov, Ivana: Frazemi sa somatskom sastavnicom na primjeru taiijansko-hrvatske frazeologije. Suvremena lingvistika, Vol. 51-52 No. 1-2, rujan, 2001. str. 87-99.Menac, Antica: Hrvatska frazeologija. Knjigra, Zagreb, svibanj, 2007.Mesinger, Bogdan: Hrvatska frazeologija kao kulturno-antroploki fenomen. Rije, 3, 1997, str. 59-70.Opai, Maja - Spicijari Nina: Prilog kontrastivnoj analizi frazema sa sastavnicom boje u hrvatskoj, talijanskoj i njemakoj frazeologiji. Fluminensia, 2010., br. 1., str. 121-136.Palm Meister, Cristine: Auf dem Wege zu einen schwedisch-deutschen Idiomwrterbuch. Maximen und Reilexionen. Germanistische Linguistik, 2000, 151-152: str. 227-243.Ribarova, Slavomira - Vidovi Bolt, Ivana: Biblijski frazemi sa zoonimskom sastavnicom u hrvatskom, ekom i poljskom jeziku. Semantika prirodnog jezika i metaje- zik semantike, Zagreb-Split: Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku, 2005., str. 643-653.Turk, Marija - Opai, Maja: Supostavna raslamba frazema. Fluminensia, god. 20, br.2008., str. 19-31.