prezentacija kanal morava
DESCRIPTION
Kanal Dunav Morava VardarTRANSCRIPT
Corridor Danube, Morava, Vardar, Aegean See Initiative
– mr Dragan Dunčić, Acting Director, Republic Agency for Spatial Planning
RAZVOJ IDEJE O PLOVNOM PUTU ISTORIJSKI PREGLED
• Unutrašnja plovidba, jedna od najstarijih ljudskih delatnosti, ujedno i najstariji vid transporta, procenjuje se da je počela od pre 25 do 30 hiljada godina uključujudi Moravu i druge reke na Balkanskom poluostrvu.
• Još 1841. godine pokrenuto je pitanje plovidbe na Moravi, kada su četiri poštanske lađe prošle do Duprije i kada je predloženo da se “Morava premeri i mogudnost plovidbe na istoj izuči” – sto je objavljeno u “Serbskim novinama”
• Za vreme druge vlade kneza Miloša osnovano je “Francusko – Srpsko društvo za plovidbu” u periodu 1844.-1864. godina za organizaciju plovidbe na Dunavu, Savi i Moravi.
• Srbija je pokušala da Moravu osposobi za plovidbu 1867. godine, kada je izvršeno detaljnije ispitivanje Morave u cilju provere njene sposobnosti za plovidbu.
• Zatim je izgrađen poseban mali parobrod “MORAVA” za specijalna ispitivanja i merenja na Velikoj Moravi od ušda u Dunav do Duprije. Ekspediciju je predvodio Anta Aleksid, inženjerski oficir, 1869. godine.
RAZVOJ IDEJE O PLOVNOM PUTU PREGLED DOKUMENTACIJE
1. Aleksid, A., Morava, njeno sadašnje stanje i mogućnost plovidbe, Glasnik Srpskog učenog društva, Beograd, 1879.
2. Stamenkovid, N., Projekat plovnog puta Dunav – Solun, Američka Inženjerska Kompanija, Beograd, 1909.
3. Projektantski zavod rečnog saobradaju, Idejno rešenje plovnog puta Dunav – Solun, Beograd, 1961.
4. Zavod za vodostopanstvo SR Makedonije, Vodoprivredno rešenje sliva Vardara, Skopje, 1961.
5. Projektantski zavod “Ivan Milutinovid”, Studija plovidbe na Velikoj, Južnoj i Zapadnoj Moravi, Beograd, 1964.
6. Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi”, Studija i problemi saobraćaju u vezi sa uređivanjem sliva Morave, Beograd, 1964.
7. Združeno opšte vodoprivredno preduzede “Morava”, Vodoprivredna osnova vodenog područja sliva Morave, Beograd, 1971.
8. Projektantski zavod “Ivan Milutinovid, Plovni put Morava – Vardar – Aksios, “Dopuna idejnog rešenja”, Beograd, 1973.
9. Izveštaj eksperata Ujedinjenih Nacija, Plovni put Morava – Vardar – Aksios, Beograd, 1973.
10. Energoprojekt-hidroinženjering, Velika Morava: Vodoprivredni, hidroenergetski i plovni sistem, Beograd, 1993.
11. Veličkovid, A., Mitrovid, S., Stamenkovid, N., Dedid, M., Jankovid, Lj., Skriljik, A., Vodeni most Beograd – Solun, Plovni put Morava – Vardar, Nova demokratija, Beograd, 1995.
RAZVOJ IDEJE O PLOVNOM PUTU PREGLED DOKUMENTACIJE
• Prostorni planovi:
12. PPPPN sistema produktovoda kroz Srbiju (Sombor-Novi Sad-Pančevo-Beograd-Smederevo-Jagodina-Niš)
13. PPPPN transnacionalnog gasovoda “Južni tok”
14. PPPPN međunarodnog plovnog puta E-80- Dunav (Panevropski koridor VII), pripremljen nacrt Prostornog plana za javni uvid
15. RPP Šumadijskog, Pomoravskog, Raškog i Rasinskog upravnog okruka (2013) u čiji sastav ulaze 24 lokalne samouprave, od kojih su sledede u slivu Velike Morave: Svilajnac, Lapovo, Batočina, Jagodina, Duprija, Paradin, Varvarin, Didevac
16. PPPPN prirodnog dobra Beljanica-Kučaj (2012)- obuhvata područje opštine Paradin
17. Prostorni planovi opština: Velika Plana (1986), Svilajnac (1982, 1997, 2009), Lapovo (2009), Batočina (Program za plan 2008), Jagodina (2013), Paradin (2006)
18. Generalni urbanistički planovi: Velika Plana (1990), Svilajnac (1980, izmena 1989, izmena 1991, GUP 1998, dopuna 2006), Lapovo (1975, 1997), Lapovo-Batočina (1982), Batočina (1983, 1998), Jagodina (1999), Paradin (2003)
• Planovi generalne i detaljne regulacije:
19. Velika Plana- Plan generalne regulacije “Centar” Velika Plana (1999)
20. Lapovo- Plan generalne regulacije naselja Lapovo (izrada u toku), Plan detaljne regulacije “Centar” Lapovo (2008), Plan detaljne regulacije Tir-baza u Lapovu (2008), Izveštaj o strateškoj proceni uticaja plana detaljne regulacije komunalno-sanitarne deponije “Vrbak” u Lapovu na životnu sredinu (2007)
21. Batočina-Glavni projekat veze ul. Đure Đakovida sa autoputem Kragujevac-Batočina, sa projektom kišnog kanala (1993), DUP “Centar” u Batočini (1994)
22. Jagodina- Regulacioni plan centra Jagodine (2001)
23. Paradin- Plan detaljne regulacije Radne zone “Zmič” u Paradinu (2005)
RAZVOJ IDEJE O PLOVNOM PUTU PRAVNI OKVIR U REPUBLICI SRBIJI
• Evropski sporazum o glavnim unutrašnjim plovnim putevima od međunarodnog značaja (AGN) OUN- Evropska ekonomska komisija- Komitet za unutrašnji saobradaj, Ženeva, 1996.
• Zakon o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS“, br. 72/09, 81/09- ispravka, 64/10- US, 24/11 i 121/12)
• Zakon o prostornom planu Republike Srbije od 2010. do 2020. godine („Službeni glasnik RS“, broj 88/10)
• Zakon o vodama („Službeni glasnik RS“, br. 30/10 i 93/12)
• Vodoprivredna osnova Srbije („Službeni glasnik RS“, broj 11/02)
• Zakon o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama („Službeni glasnik RS“, br. 73/10, 121/12)
• Zakon o energetici („Službeni glasnik RS“, broj 57/11);
• Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS“, br. 66/91, 135/04, 36/09, 36/09 – др. закон, 72/09 – dr. zakon, 43/11 - US);
• Zakon o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS“, br. 36/09, 88/10 i 91/10 - ispravka);
• Zakon o zaštiti spomenika kulture(„Službeni glasnik RS“, broj 71/94);
• Zakon o poljoprivrednom zemljištu(„Službeni glasnik RS“, бр. 62/06, 65/08 – dr. zak. 41/09);
• Zakon o šumama („Službeni glasnik RS“, broj 30/10);
• Podzakonski akti i drugi propisi.
AGN sporazum • Određena mreža unutrašnjih plovnih
puteva (sa tehničkim i eksploatacionim karakteristikama)
• Definisani prilozi (nazivi i spisak)
• Određeni:
– Depozitari
– Potpisivanje
– Ratifikacija
– Usvajanje ili potvrđivanje, pristupanje, stupanje na snagu
– Ograničenja u primeni sporazuma
– Regulisanje sporazuma
– Ograničenja
– Unošenje izmena u sporazum
– Unošenje izmena u priloge,
– Raskid sporazuma
– Prestanak važenja,
– Obaveštenja i saopštenja depozitara
– Autentičnost tekstova.
AGN sporazum
•DUNAVSKI – reka Dunav sa
pritokama
•SEVERNO-ZAPADNI –
reke Rajna, Majna, Lab, Odra i Visla
•JUGO-ZAPADNI – reke Rona, Sena,
Marnа
•ISTOČNI – reke Volga,
Dnjepar i Don
Mreža unutrašnjih plovnih puteva u Srbiji
• Reka Dunav prema AGN sporazumu plovni put Е-80
• Sava
• Drina
• Morava (Velika, Zapadna, Južna, deo Nišave)
• Tisa
• Tamiš
• Orijentaciona dužina koridora 1668 km, površina 9857 km2
• Delovi teritorija 14 gradova i 43 opštine koje izlaze na Savu, Drunu, Moravu
Е – 80 DUNAV
DOSADAŠNJE AKTIVNOSTI RS NA REALIZACIJI PROJEKTA KANAL „MORAVA“
• Prof. dr Milan Bačevid, ministar prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja, je, na osnovu ovlašdenja Vlade Republike Srbije, u ime Republike Srbije koju zastupa Vlada, u okviru zvanične posete Narodnoj Republici Kini, dana 26. januara 2013. godine u Pekingu, potpisao Protokol o razumevanju za izradu studije opravdanosti izgradnje plovnog kanala na reci Moravi kroz Republiku Srbiju, sa kineskom državnom kompanijom „Čajna Džezuba Korporejšn“ (China Gezhouba Corporation);
• Na osnovu inicijative Ministarstva prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja, Republička agencija za prostorno planiranje je u skladu sa svojim nadležnostima, započela aktivnosti na pripremi, koordinaciji i pradenju izrade Prostornog plana područja posebne namene za hidrosistem Kanal „Dunav-Morava“;
• U Republičkoj agenciji za prostorno planiranje obavljeni su pripremni sastanci sa predstavnicima svih relevantnih izvođačkih i projektantskih institucija u oblasti hidrotehnike, javnim preduzedima koja su zadužena za upravljanje magistralnim infrastrukturnim sistemima u Republici Srbiji, kao i predstavnicima relevantnih institucija koje izrađuju plansku dokumentaciju u Republici Srbiji, i svi učesnici u izrazili spremnost da se aktivno uključe u predmetni projekat;
• Republička agencija za prostorno planiranje je obavila preliminarnu analizu važedih zakona, podzakonskih akata i drugih propisa od značaja za realizaciju predmetnog projekta;
• Sačinjen je spisak relevantne dokumentacije koja tretira problematiku projekta Kanal „Morava“ ;
• Republički geodetski zavod je na zahtev Republičke agencije za prostorno planiranje započeo pripremu odgovarajudih katastarskih podloga i ortofoto snimaka za predmetno područje.
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE PLOVNOG PUTA Izvod iz dokumentacije: Plovni put Morava – Vardar – Aksios, „Dopuna idejnog rešenja”- Projektni institut
Ivan Milutinović PIM, 1973, Beograd i Plovni put Morava-Vardar-Aksios, Izveštaj eksperata UN, 1973
• Ukupna, procenjena dužina plovnog puta je oko 650 km; • Ovaj plovni put zajedno sa glavnim, evropskim plovnim
putem Rajna-Majna-Dunav treba da predstavlja najkradu vezu evropske unutrašnje plovidbe sa istočnim delom Sredozemnog mora, Bliskim Istokom i Sueckim kanalom;
• Plovni put je predviđen da se izgradi za najnižu međunarodnu klasu oznake IV u klasifikaciji EU za unutrašnje plovne puteve;
• Ovako klasifikovan plovni put dozvoljava plovidbu svim vrstama plovila manjih dimenzija od merodavno usvojenog plovila, uključujudi sve vrste plovila nautičkog turizma i ostala tehnička i druga plovila.
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE PLOVNOG PUTA Izvod iz dokumentacije: Plovni put Morava – Vardar – Aksios, „Dopuna idejnog rešenja”- Projektni institut
Ivan Milutinović PIM, 1973, Beograd i Plovni put Morava-Vardar-Aksios, Izveštaj eksperata UN, 1973
• Osnovne dimenzije plovnog puta Morava-Vardar-Aksios su: – Dubina vode u sredini profila: 4,0 m; – Širina na vodenom ogledalu: 43,0 m; – Minimalna širina na nivou gaza: 28,0 m; – Minimalni poluprečnik krivine: 800,0 m; – Minimalne dimenzije ispod mostova:
• slobodna visina iznad normalnog nivoa vode: 5,25-10 m; • slobodan otvor pod mostom: 50,0-70 m;
– Minimalna visina ispod dalekovoda visokog napona: 10,0-13,0 m; – Predviđen broj prevodnica i brodskih liftova/uspinjca:
• broj prevodnica: 58; • broj uspinjaca: 5.
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE PLOVNOG PUTA Izvod iz dokumentacije: Plovni put Morava – Vardar – Aksios, „Dopuna idejnog rešenja”- Projektni institut
Ivan Milutinović PIM, 1973, Beograd i Plovni put Morava-Vardar-Aksios, Izveštaj eksperata UN, 1973
• Plovni put je, uslovno, sa hidrograđevinskog stanovišta podeljen na 5 deonica: I. Ušde Velike Morave do sustava Južne i Zapadne Morave kod Stalada,
dužine 149,6 km- uglavnom korišdenje prirodnog korita Velike Morave;
II. Od Stalada, Južnom Moravom, do vododelnice kod Preševa- 107,6 km prirodnog korita Južne Morave i 88,54 km lateralnog kanala;
III. Od vododelnice do horizontalnog kanala između 2 sliva, dužine 29,68 km;
IV. Od kraja horizontalnog kanala na vododelnici kroz Republiku Makedoniju, do makedonsko-grčke granice, dužine 201,68 km (prirodna korita Vardara i Pčinje- dužine 169,4 km i odvojenog lateralnog kanala- dužine 32,28 km)
V. Od makedonsko-grčke granice do Soluna i Egejskog mora, dužine 73 km (prirodnim koritom Vardara/Aksiosa- dužine 57 km, i lateralni kanal na kraju dužine 17 km do Soluna).
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE PLOVNOG PUTA Izvod iz dokumentacije: Plovni put Morava – Vardar – Aksios, „Dopuna idejnog rešenja”- Projektni institut
Ivan Milutinović PIM, 1973, Beograd i Plovni put Morava-Vardar-Aksios, Izveštaj eksperata UN, 1973
• Osnovni zbirni parametri plovnog puta Morava-Vardar-Aksios su: – Ukupna dužina 650,10 km; – Dužina plovnog puta u moravskom delu 345,74 km; – Dužina plovnog puta u vardarskom delu 274,68 km; – Dužina na vododelnici 29,68 km; – Ukupna dužina regulisanih tokova reka Morave, Vardara-
Aksiosa i Pčinje 483,60 km; – Ukupna dužina lateralnih kanala 166,50 km; – Dužina kraka kanala uz Zapadnu Moravu do Kraljeva 73 km; – Dužina kraka kanala uz Nišavu do Niša 15 km; – Dužina kraka kanala uz Vardar do Skopja 35 km.
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE PLOVNOG PUTA Izvod iz dokumentacije: Plovni put Morava – Vardar – Aksios, „Dopuna idejnog rešenja”- Projektni institut
Ivan Milutinović PIM, 1973, Beograd i Plovni put Morava-Vardar-Aksios, Izveštaj eksperata UN, 1973
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE PLOVNOG PUTA Izvod iz dokumentacije: Plovni put Morava – Vardar – Aksios, „Dopuna idejnog rešenja”- Projektni institut
Ivan Milutinović PIM, 1973, Beograd i Plovni put Morava-Vardar-Aksios, Izveštaj eksperata UN, 1973
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE PLOVNOG PUTA Izvod iz dokumentacije: Plovni put Morava – Vardar – Aksios, „Dopuna idejnog rešenja”- Projektni institut
Ivan Milutinović PIM, 1973, Beograd i Plovni put Morava-Vardar-Aksios, Izveštaj eksperata UN, 1973
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE PLOVNOG PUTA Izvod iz dokumentacije: Plovni put Morava – Vardar – Aksios, „Dopuna idejnog rešenja”- Projektni institut
Ivan Milutinović PIM, 1973, Beograd i Plovni put Morava-Vardar-Aksios, Izveštaj eksperata UN, 1973
• Na plovnom putu Morava-Vardar previđena su slededa pristaništa:
1. Jagodina sa prometom 400.000 – 500.000 t/god,
2. Stalad sa prometom do 250.000 t/god,
3. na Zapadnoj Moravi Kruševac sa prometom 400.000 – 500.000 t/god,
4. na Zapadnoj Moravi Kraljevo sa prometom 400.000 – 500.000 t/god,
5. Niš sa prometom 1.000.000 – 1.500.000 t/god,
6. Leskovac sa prometom 400.000 – 500.000 t/god,
7. Vranje sa prometom 250.000 t/god,
8. Kumanovo sa prometom 400.000 – 500.000 t/god i
9. Skoplje sa prometom 1.000.000 – 1.500.000 t/god.
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE PLOVNOG PUTA
• JP Elektroprivreda Srbije i nemački RWE su formirali zajedničko privredno društvo “Moravske HE”;
• U planu je da se od Stalada do ušda Morave u Dunav iskoristi hidroenergetski potencijal izgradnjom 5-7 hidroelektrana;
• Prema dostupnim informacijama Republičkoj agenciji za prostorno planiranje, na osnovu ovog dokumenta je pripremljena Prethodna studija opravdanosti sa Generalnim projektom sistema hidroelektrana na Velikoj Moravi, koja se trenutno nalazi u postupku stručne kontrole tehničke dokumentacije u nadležnom ministarstvu. (Conceptual Design of the HPPs on Velika Morava River within integral use of available Velika Morava River Waters (South East Europe Consultants Ltd. – S.E.E.C, 2010. godine, Beograd))
PERSPEKTIVE PLOVNOG PUTA • Nesumnjive prednosti vodenog transporta;
• Primarni ekonomski značaj u transportnim troškovima po toni po kilometru- drumski:železnički:vodeni(rečni)- 1:1,4:0,2 (investicione jedinice);
• Primarni ekonomski značaj u investicionim ulaganjima- ulaganje u železnički i vodni (rečni) transport po toni ugrađenog kapaciteta 1:0,4 (investicione jedinice);
• Trenutna ograničenja- bududi potencijali;
• Sa tehničko-tehnološkog stanovišta plovni put se može izgraditi po fazama;
• Multifunkcionalne karakteristike (sadržaji): – uređenje slivova (zaštita od poplava i erozije) koje uključuje i bočne vodotokove,
– rešavanje problem navodnjavanja i vodosnabdevanja okolnog prostor,
– hidroenergetski potencijal,
– oživljavanje nautičkog turizma i ruralnog razvoja,
– rečno-kanalski saobradaj.