powerpoint presentation - efos · visual basic) testiranje ... postscript - računalni jezik za...
TRANSCRIPT
14.1.2014.
1
MULTIMEDIJALNI MARKETING
III DIZAJN MULTIMEDIJE / TEKST
Prof.dr.sc. Drago Ružić / doc.dr.sc. Davorin Turkalj / Ivan Kelić univ.spec.oec.
Područja primjene multimedije
Multimedija - prikladna u svim komunikacijskim prigodama kad je osoba povezana s elektronskom informacijom.
Poslovna primjena
Multimedija u obrazovanju
Multimedijalna državne uprave
Multimedija u zabavi
Multimedija na javnim mjestima
Virtualna stvarnost
Područja primjene multimedije
prodajne i marketinške prezentacije, katalozi i prikazi proizvoda, trening zaposlenih, izravan marketing, prodaja na malo i informacije o mjestu prodaje
Poslovna primjena
Stvaranje image-a tehnološki osviještenog poduzeća Identifikacija i personalizacija zaposlenih koristeći
identifikacijske značajke (fotografija, tekstualni opis radnog mjesta, osobni portfelji obogaćeni audio i video elementima (VoIP, telekonferencija, identifikacijske kartice, e-mail profili itd.)
Bolja komunikacija s korisnicima / potrošačima Široka primjena u trening – edukacijskim programima
(aviokompanije, medicina, inženjeri, prodavači…)
Područja primjene multimedije
Informatizacija državne uprave i drugih javnih tijela e-građani, e-katastar, e-pravosuđe, e-izvadak,
e-zdravstveno, e-imenik …
Državna uprava
povezan uz standardizaciju čuvanja i prijenosa podataka
smanjivanje lista čekanja efikasnija administracija
Područja primjene multimedije
dopuna i nadomjestak udžbenika, omogućuje povezivanje audio-vizualnog sadržaja s
tekstom, interaktivnost i individualni pristup - učenik može učiti na svoj način,
Pomicanje granica tradicionalnih metoda učenja Nadopuna procesa učenja obogaćenim sadržajima
Multimedija u obrazovanju
iBooks author
Primjer
Područja primjene multimedije
Multimedija u zabavi
video po želji, glazba po želji, igre, priručnici, kupovanje od kuće, kućna zabava, usluge preko kablovske, telefonske veze i bežično
14.1.2014.
2
Područja primjene multimedije
Multimedija na javnim mjestima
Hoteli, željezničke stanice, trgovački centri, muzeji, knjižnice, koncerti
Dostupnost multimedijalnih sadržaja putem instalacija ili kioska – s ciljem ponude sadržaja i informacija za korisnike
Povezanost sa bežičnim uređajima (mobiteli, tableti) Smanjuje se potreba za tradicionalnim info pultovima, dodaju
vrijednost uslugama i dostupni su 24/7 Mijenja način na koji svakodnevno pristupamo informacijama
kao i na razvoj kulture komunikacije
Područja primjene multimedije
Virtualna stvarnost vs. Proširena stvarnost
Virtualna stvarnost (engl. virtual reality - VR) - kompjuterski simulirana realnost, računalno stvoreno vizualno, auditivno i taktilno iskustvo koje korisniku pruža realističan osjećaj „uranjanja“ u drugi svijet. Ostvaruje se korištenjem različitih uređaja za interakciju između čovjeka i računala.
Proširena stvarnost (engl. augmented reality – AR) - se zasniva na ideji da se stvarnom svijetu digitalno dodaju informacije koje nam daju uređaji opremljeni ekranom, GPS-om, kamerom, kompasom, žiroskopom i drugim senzorima, a na način da na zaslonu takvog uređaja vidimo stvarnost u proširenom obliku.
Područja primjene multimedije
Virtualna stvarnost vs. Proširena stvarnost
Poznato?
Google glass project
Produkcija multimedije
Složen proces kreiranja multimedije
Za realizaciju potreban velik broj stručnjaka: Producent, multimedijski dizajner/kreativni dizajner, ekspert tematskog područja, programer, instrukcijski dizajner, scenarist, računalni dizajner, audio/video specijalist, webmaster
Produkcija multimedije
Tim
Producent
definira, koordinira i osigurava cijeli projekt, mora biti
svjestan mogućnosti i ograničenja tehnologije
Multimedijski dizajner/kreativni dizajner
vizualizira sustav i definira njegovu strukturu, određuje
izgled, osjećaj, format i stil cijelog projekta
Ekspert tematskog područja
osigurava sadržaj za tvorce multimedijskog proizvoda
Programer
integrira sve elemente (tekst, slike, video, animacije i
dr.) u cjelinu multimedijskog proizvoda
Produkcija multimedije
Tim
Instrukcijski dizajner odgovoran za prezentiranje informacija kako bi ih korisnici mogli najbolje moguće razumjeti
Scenarist kreira organizaciju projekta kroz hodogram (dijagram toka) te definira razinu interaktivnosti među elementima
Računalni dizajner kreira (digitalne) grafičke elemente (pozadine, fotografije, logotipi, 3D prikazi, animacije i dr.)
Audio/video specijalist potreban kada se značajno koriste audio i video sadržaji
Webmaster kreiranje i održavanje web site-ova i srodnih aplikacija
14.1.2014.
3
Produkcija multimedije
Faze u produkciji multimedije
Istraživanje i analiza – prikupljanje što više informacija o korisnicima multimedijalnog projekta kao i informacije o sadržaju koji će se prezentirati i sustav na kojem će se projekt prikazivati.
Pisanje scenarija – odluke vezane za strukturu projekta što se realizira kroz kreiranje hodograma. (primjer - website)
Pisanje ilustriranog scenarija (storyboard) – detaljni plan dizajna projekta (boje, mm elementi, poveznice, arhitektura). Grubi prikaz detaljne vizualizacije i ozračja koje projekt treba postići.
Produkcija multimedije
Faze u produkciji multimedije
Kreiranje medijskih elemenata – uobičajeno nakon storyboard-a se izrađuje prototip i razmatra se prijedlog dizajna. Nakon toga grafički dizajner uz pomoć detaljnih specifikacija kreću sa stvaranjem mm elemenata
Programiranje – kada su izrađeni svi elementi započinje izrada završnog proizvoda najčešće u pomoć programskog jezika (npr. Visual Basic)
Testiranje – posljednja faza izrade finalnog proizvoda gdje se nastoje ustanoviti moguće greške ili potrebe za poboljšanjem. Neki proizvođači preferiraju beta verzije svojih proizvoda koje uz povratne informacije korisnika „u hodu” rješavaju.
Produkcija multimedije
Storyboard - skripta
Izrada storyboarda (skripte) – grafička i tekstualna prezentacija
svih informacija koje će se nalaziti na ekranima programa, može
biti skicirana rukom na papiru ili načinjena uz pomoć programa
na računalu (npr.PowerPoint,Visio,…)
Storyboard razrađuje module sadržaja i predstavlja
kombinaciju pisanih opisa, crteža, blok dijagrama opisujući sve
elemente aplikacije – tekst, slike, zvuk, animaciju, video,
gumbe, hiperlinkove i sl. te kako su međusobno grupirani
Produkcija multimedije
Primjer storyboard-a
TEKST
Font / Hypertext / Tipografija
Tekst
Prvi pisani tragovi
prije 5000 god. - prvi tragovi korištenje teksta i simbola u komunikaciji na području tadašnje Mezopotamije, Egipta, Babilona
Samo su članovi viših kasta i svećenici smjeli čitati i pisati. Najraniji zapisi (poruke) odnose se na upravljanje politikom,
ljudima i porezima. Tekst postao vrlo popularan među elitom zbog mogućnosti
čuvanja stečenih znanja i arhiviranja poruka.
14.1.2014.
4
Tekst
Evolucija pisma
FENIČANI CCA 1200 GOD.PR.KR. egipatski hijeroglifi najraširenije pismo svog
vremena osnova za razvoj pisma drugih
civilizacija 10 zapovijedi (židovski)
Tekst
Evolucija pisma
GRČKO PISMO 8 ST.PR.KR. nastalo kao derivat ranog
feničanskog pisma prethodnik latinice i ćirilice tek u modernije doba, paralelno
sa nastajanjem latinice i ćirilice uvodi mala i velika slova
Tekst
Evolucija pisma
RIMSKO / LATINSKO PISMO cca 7 st.pr.kr. nastalo i proširilo se za vrijeme dominacije rimskoga
carstva Koristi se u velikom broju jezika današnjice Proizašlo iz grčkog pisma
Tekst
Evolucija pisma
GOTIČKO PISMO 4 ST. Germani proizašlo iz grčke abecede teško čitljivo zbog
nastojanja da oponaša tadašnji rukopis
Tekst
Evolucija pisma
INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA Razvojem proizvodnih
kapaciteta razvijala se potrošnja i potreba za informiranjem
Korištenje tipografije u svrhu vizualizacije informacija
spoj korištene tehnike i umjetnosti
Tekst
Korporativna tipografija
14.1.2014.
5
Tekst
Poznavanje teksta i sposobnost čitanja su preduvjet za sudjelovanje u društvu i stjecanje znanja.
Pojavom Interneta i WWWa – tekst je još uvijek dominantni element zastupljen u diseminaciji poruka i informacija
Izvorni jezik web-a je HTML (engl. Hypertext Markup Language) – njime se oblikuje sadržaj i stvaraju se hiperveze hipertekst dokumenta Hypertekst kao dio HTMLa omogućava bogatije iskustvo čitanja od primjerice knjige Hipertekst - tekstualna struktura koja se sastoji od međusobno povezanih jedinica informacije prikazana na nekom elektroničkom uređaju. Za razliku
od pisanog teksta, hypertekst je nelinearan.
Tekst
Tisak vs. multimedija
Papir i olovka Multimedija i Internet
Linearan: sami okrećemo stranice Nelinearan: upravljanjem dokumentom prema želji
Jednoobrazni način rada: pisani Uključenost više elemenata: pisanje, slike, zvuk, animacije…
Crni tekst na bijeloj podlozi Boja
Tablica: Pisani tekst naspram multimedije na internetu
Tekst
Digitalizacija teksta
Značajke koje nosi elektronički tekst izuzetno se razlikuju od značajki koje nosi tekst pisan na papiru i to je potrebno uzeti u obzir pri izradi elektroničkog teksta, osobito onog tekstualnog sadržaja koji se pojavljuje u okruženju multimedije
Ove značajke vezane su uz opseg ili količinu teksta ispisanog na ekranu ili na papiru, na čitljivost, tj. vizualnu predstavu iskazanog teksta. (izgled, pismo, veličina, boja i dr.), te mogućnosti izravnog povezivanja raznih dijelova teksta što je značajka samo elektroničkog teksta
Tekst
Računalna obrada teksta
Tekst se u računalo može unositi na dva načina: ručno - upisom na tastaturu i strojno pomoću uređaja za optičko prepoznavanje teksta (npr. skener) OCR (engl. Optical Character Recognition) Tekst je niz znakova (characters) među kojima se nalaze slova, brojevi i pomoćni znakovi za uređenje teksta, kao što su znakovi interpunkcije itd.
Microsoft Word – je najrašireniji procesor teksta namijenjen unosu i obradi teksta. nudi mogućnosti oblikovanja i uređivanja
Tekst
Typeface
engl. typeface (porodica fontova) – predstavlja skup znakova koji dijele zajedničke dizajnerske značajke. Pojedini typeface definiran je određenom širinom, ornamenturom, gustoćom, težinom, kurzivom, ali ne i veličinom.
Primjeri: Times Arial Verdana Garamond
Courier Calibri
Tekst
Typeface
Times New Roman
Arial
Comic sans
14.1.2014.
6
Tekst
Typeface
Typefaces se najčešće dijele na dvije glavne kategorije: Serif
Sans serif (franc. sans – bez)
Sans – serifni fontovi – fontovi bez dekorativnih detalja na ivicama slova ili drugih tipografskih simbola Serifni fontovi – fontovi sa dekorativnim detaljima na ivicama slova (serifi) ili drugom tipografskom simbolu
Tekst
Fontovi
Znakovi (engl. character) - osnovni element teksta imaju različite mogućnosti prikaza. Font - različite mogućnosti prikaza znakova Font objedinjuje različite karakteristike znakova, među kojima
je osnovna sam izgled znakova, ali i neka druga svojstva koja neposredno utiču na taj izgled.
Font je elektronski niz podataka (data file) u kojem se nalazi skup slovnih znakova (glyph) i slovnih simbola (dingbat).
Tekst
Format fonta
TrueType fontovi mogu se skalirati na bilo koju veličinu, jasni su i čitljivi u svim veličinama. Mogu se slati na bilo koji pisač ili drugi izlazni uređaj koji Windows podržava. OpenType fontovi slični su TrueType fontovima, ali obično sadrže širi skup osnovnih znakova, primjerice smanjena velika slova, starinski stil brojki te složenije oblike, kao što su glifovi (ukrasna slova) i ligature (spojena slova). OpenType fontovi također su jasni i čitljivi u svim veličinama i mogu se poslati na bilo koji pisač ili drugi izlazni uređaj koji Windows podržava.
Tekst
Format fonta
PostScript - računalni jezik za stvaranje vektorske grafike. Fontovi su glatki, detaljni i visokokvalitetni. Obično se koriste za ispis, posebno za visokokvalitetni ispis koji se obično koristi za tiskanje knjiga i časopisa.
Tekst
Kodiranje računalnog teksta
ASCII (od engl. American Standard Code for Information Interchange, Američki standardni znakovnik za razmjenu informacija ili Američki standardni znakovnik za razmjenu obavijesti) način je kodiranja znakova temeljen na engleskoj abecedi. ASCII-kodovima predstavlja se tekst u računalima, komunikacijskoj opremi i drugim napravama koje obrađuju tekst pisan engleskim jezikom.
RTF (od engl. Rich Text Format) – varijacija ASCII standarda i glavna prednost je što omogućava snimanje dokumenta s izvornim formatiranjem te se kao takav može otvoriti u drugom programu za obradu teksta
Unicode® je standard za razmjenu podataka usmjeren na prikaz slova na način neovisan o jeziku, računalnom programu ili računalnoj platformi. 16 bitni sistem (65536 znakova) koji omogućava svim nacionalnim pismima da se ugrade u jedan standard.
Tekst
Tehnologija fonta
Tehnologija fonta – tehnike prikazivanja teksta Postoje dva osnovna pristupa:
Vektorski
Bitmap
14.1.2014.
7
Tekst
Vektorski Oni koji se mogu matematičkim funkcijama uvećavati (ili umanjiti) bez gubitka na izgledu slova. Osnovna prednost je da mogu lako preoblikovati, upotrebom matematičke funkcije za svaku vektorsku točku, tako se mogu skalirati bez gubljenja kvalitete (zamućivanja).
Tehnologija fonta
Tekst
Bitmap-rasterski: Bitmapirani prikaz se temelji na mreži ‘kvadratića’, tj. jedinica
koje se mogu prikazati (na ekranu ili printeru) koje se nazivaju dot (točke). Popunjavanjem tih kvadratića generira se slika znaka.
Nedostatak ovog prikaza je relativno veliki utrošak memorije i ograničene mogućnosti povećanja slike; povećanjem se gubi kvaliteta.
Tehnologija fonta
Tekst
Smjernice za korištenje teksta
Efikasno korištenje teksta u multimediji - ne razlikuje se od uobičajenih principa dobrog pisanja.
Pored toga pisanje za multimedijalno okruženje stavlja pred autora dodatne smjernice kojih se treba držati:
1. Selektivnost – korištenje teksta u situacijama u kojima
prenosi informaciju bolje od drugih medija (iznošenje činjenica, apstraktnih koncepata, označavanje neobičnih ikona, kao odgovor na korisnikovo pitanje ili komentar…)
2. Sažetost - velike količine teksta mogu umarati korisnike kada se čitaju sa ekrana računala. Treba ukloniti suvišne riječi, pažljivo biranje riječi, prijelom teksta na segmente, korištenje natuknica…
Tekst
Smjernice za korištenje teksta
3. Čitljivost – bjelina je saveznik. Pažljiv odabir fontova, ograničiti broj fontova i uskladiti ih s pozadinom… 4. Dosljednost – održavati tonalitet poruke (profesionalno, ležerno, šaljivo), koristiti isti font za svaku veću kategoriju teksta (naslov, blok teksta, izbornik…) 5. Pažljivost - gramatika i pravopis su odraz profesionalnost i kredibiliteta izvora, izbjegavati plagiranje, koristite fontove čitljive na više platformi.
Tekst
Smjernice za korištenje teksta
6. Kombiniranje teksta s drugim medijima – npr. zvučni izgovor riječi u tekst, animacije procesa (životni ciklus proizvoda…)
7. Neka tekst bude interaktivan – snaga multimedije proizlazi iz interaktivnosti
TJEDNI ZADATAK Projekt / Zapažanje / Prezentacija
14.1.2014.
8
Tjedni zadatak
Koji fontovi su Serif a koji Sans Serif? a) Arial b) Comic c) Courier d) Garamond e) Gothic f) Times New Roman Pri korištenju ponuđenih typefaceova koji su lagani za čitanje
na papiru i zašto? Napišite nasumice odabrani tekst na ekranu i formatirajte ih u
ponuđene typefaceove. Koji Vam se čine da su lako čitljivi na ekranu i zašto?
Hvala na pažnji