Pokai mi svoje prijatelje i ja u ti pokazati kakav tip osobe si ti:Kako profil,broj prijatelja,i tip prijatelja pojedinaca utiu na formaciju na drutvenih mrea.Dr.Sonja UtzVU University Amsterdam, Department of Communication Science, De Boelelaan 1081, 1081 HVAmsterdam, The Netherlands.

Ovaj eksperiment istrauje koliko daleko ekstraverzija ciljane osobe (osobno generirana informacija),ekstraverzija njenih prijatelja (prijateljska generirana informacija),i broj prijatelja (sustavna generirana informacija) utie na percipiranu popularnost,zajedniku orijentaciju,i socijalne privlanosti ciljane osobe.Opravdavanje naela navodi da se sudovi vie oslanjaju na ostale generirane infrmacije nego na sopstvene zato to je prijanji vie imun na manipulaciju.Smatra se da opravdano naelo postaje sve vie vano kada je u pitanju sudjenje vie meuljudskih rasprava.U skladu s oekivanjima,drugi generirani podaci su imali slab uticaj o presudama popularnosti.Uzimajui u obzir zajedniku orijentaciju,drugi generirani podaci su imali jae efekte i kvalificiranije uinke sopstveno-generiranih informacija.Samo ostali generirani podacisu imali uticaj na percipirane socijalne privlanosti.Dojam "onlajn formacije" bio je izuavan jo od prvih dana interneta.Najraniji istraivai su sumnjali da bi pouzdani utisci mogli biti formirani u anonimnom ili pseudonimnom tekstu-kompijuterski baziranom komunikacijom kao to su atovi,grupe za vijesti,ili multi-korisnike grupe (MUDs; Dubrovsky, Kiesler, & Sethna, 1991;Kiesler & McGuire, 1984; Sproull & Kiesler, 1986),Kako god,Valter(1992) je uskoro razvio model koji opisuje kako ljudi mogu nadoknaditi nedostatke neverbalnih znakova i oblike prikazivanja interakcija njihovih partnera.Ovih dana,mnogi onlajn prostori vie nisu anonimni.Korisnici imaju profile sa svojim slikama i detaljni opis njih samih koji mogu biti uzete za dojam formacije.Pored ovih sopstveno-generiranih informacija,stranice drutvenih mrea osiguravaju dva dodatna izvora ostalih generiranih informacija;informacija generiranih od strane osobinih prijatelja i sustavno-generirane informacije kao to su broj prijatelja (Tong,Van Der Heide, Langwell, & Walther, 2008).Cilj ovog rada je ispitati kako ova tri izvora informacija utiu na utiske koji su formirani uzimajui profil drutvenih mrea,tanije,profil na nizozemskoj stranici Hyves.Smatra se da su ovi zakljuci kombinirani u zavisnosti od njihovih karakteristika koje se moraju procijeniti.SNSSNS su "Web bazirani servisi koji doputaju pojedincima da : (1) Izgrade javne ili polu-javne profile unutarsustava, (2) artikulirati popis drugim korisnicima s kojima dijele mreui(3) pregled i porijeklo popisa njihovih veza i one izraene od strane drugog sustava"(Boyd & Ellison, 2007).Hyves je najvei holandski SNS,te je rangiran kao 15. u svijetu(Arrington,2009).Pokrenut je u listopadu 2004.i ima vie od osam milijuna registrovanih korisnika.Prema vlastitim statistikama koje se prikazuju na glavnoj stranici, www.hyves.nl, Hyves je slobodno-vremenski orijentirana SNS, usporediva s Facebook-om i MySpace-om. U poetku,to je uglavnom bilo koriteno od strane studenata i uenika.Trenutno je prosjena dob korisnika 27 godina, to znai da sada takoer koristi i starijim ljudima.SNS su sredstva za samo-prezentacije i za izgradnju i odravanje kontakta s prijateljima i poznanicima (Boyd & Ellison, 2007; Donath & Boyd, 2004; Ellison, Steinfield, i Lampe, 2007). Korisnici imaju profile u koje obino ukljuuju fotografije sebe i informacije o njihovoj dobi, hobijima i omiljenu glazbu i knjige. Hyves takoer nudi web nlog i foto te video dijeljenja . Za razliku od drugih virtuelnih zajednica, SNS korisnici mogu dodati prijatelje na njihov profil slanjem zahtjeva za prijateljstvo drugom korisniku. Kada druga strana prihvati,odnos se prikazuje u mrei prijatelja. Prijatelj se ne koristi uvijek u tradicionalnom smislu u SNS-u, neki ljudi se mogu povezati sa slavnim osobama ili bendovima koje ne poznaju lino, ili da ljudi jednostavno pronadju zabavu(Boyd,2006). Ovi prijatelji mogu ostavljati komentare na profilu korisnika, a time i pruanje informacija o korisniku (Walther, Van Der Heide, Kim, Westerman,& Tong, 2008).

Dojam formiranja onlajnDojam formiranja i upravljanja je sredinji proces u meuljudskim odnosima (Berger & Calabrese, 1975; Goffman, 1959). Ljudi se obino pokuavaju prezentirati u pozitivnom smislu. To je esto lake u onlajn(internetskom) okruenju nego u lice u lice komunikaciji. Na primjer, Walther (1996) je predloio u njegov hyperpersonal Model koji asynchronicity i anonimnost od mnogih online okruenju omoguava ljudima da konstruiraju idealizirane self-prezentacije. To su ljudi koji dosta paljivo izgradjuju svoju sopstvenu prezentaciju onlajn, na primjer, kako je prikazano u kontekstu onlajn dating web stranice (Ellison, Heino, i Gibbs, 2006). asopis kompijutersko-posredovane komunikacije 15 (2010) 314-335 2010 Meunarodni KomunikacijaBudui da je vrlo lako nadoknaditi lane profile na razgovorima ili web forumima(vidi primjerBruckman,1993,o razmjeni spolova),ovo je komplikovano u SNS zato to je normalno imati prijatelje na ovim stranicama.Budui da je vrlo lako nadoknaditi lane profile na razgovorima ili web foruminm (vidi primjer Bruckman, 1993, o razmjeni spolova),to je sloenije u SNS-u jer je normalno imati prijatelje na ovim stranicama. Ako su ti prijatelji zaista prijatelji, ili barem ljudi koji znaju vlasnika profila u stvarnom ivotu, oni mogu izraziti sumnju na valjanost neke informacije o profilu.Iako podaci o vlastitom korisnikom profilu,konvencionalni signal je tako jednostavan za varanje, prijatelji pruaju socijalni kontekst koji moe potvrditi samopredstavljanje profila vlasnika (Donath, 2007). Pri analizi pojavljivanja formacije, model Brunswik objektiv (Brunswik, 1956; Gigerenzer & Kurz, 2001), esto se koristi kao okvir. Ovaj model drave daje ponaanje pojedinaca i artefakata proizvedenih po njima koji opisuju njihovu osobnost. Ovo okolia znakove koji se koriste kao lea promatraa koji pokuavaju zakljuiti odnos o osobnosti pojedinca. Znakovi mogu varirati u njihovom poduzeu.Korisnost napomena odreuje nivo valjanosti,nivo koritenja i funkcionalno postignue. Valjanost nivoa je visoka ako znak tono odraava osobnost cilja. Promatrai ne koriste sve dostupne znakove, ali se fokusiraju na neke znakove. Stvarano koritenje sluaja zove koritenje sluaja u modelu. Ako promatra doista koristi vrijedne znakove, funkcionalni uspjeh je postignut. Model je koristan u objanjavanju.Dojam formacija u razliitim situacijama, npr. kada ljudi ele izvui zakljuke iz spavae sobe kao cilja. (Gosling, Ko, Mannarelli, & Morris, 2002), web stranice (Vazire & Gosling, 2004) ili glazbenih preferencija (Rentfrow & Gosling, 2006).Gosling, Gaddis, andVazire (2007) koji je studirao tonost linosti pojavljivanja i koji se temelji na Facebook profilima i utvrdili da su otisci pokazao tonost.Meutim, ovaj studij nije razmatrao koji su dijelovi na Facebook profilu koriteni kao znakovi da zakljue ove dojmove.Kao to je opisano gore, profili na SNS sadri nekoliko izvora znakova; sebi, prijateljima,i sustav (Tong i sur., 2008). Pitanje je kako ljudi kombiniraju te razne Izvore prilikom formiranja dojma. Najjednostavniji nain je kombinacija raznih naznaka kako je to predloio Anderson (1962). Takoer postoje dokazi za jednostavnije usrednjavanje modela (Anderson, 1965, 1968). Ostali modeli tvrde suprotno o informacijama, pogotovo u presudama domena formalnosti,i tu dobija veu teinu(De Bruin i Van Lange, 1999; Reeder & Coovert, 1986; Skowronski & Carlston,1987, 1989). Moral i strunost, esto se nazivaju i zajednitvo i agencija, su dvije sredinje dimenzije u prikazivanju formacije (Abele, Cuddy, Judd, i Yzerbyt,2008; Fiske, Cuddy, & Glick, 2007).Drutvene osobine su osobine kao to su prijateljski,iskren, pouzdan i nesebian, dok pratee osobine su osobine kao to su nadleni,uporan i ambiciozan.Drutvene osobine su uglavnom ostale profitabilne, dok sposobnosti ili pratee osobine su samo-profitabilne (Abele & Wojciszke, 2007; Peeters,1992; Wojciszke, 2005; Wojciszke, Bazinska, i Jaworski, 1998) Negativna informacija o drustvenoj orijentaciji interakcije partnera je vie vano jer signalizira da e ta osoba bolje izbjegavati interakcije partnera.Walther i Parks (2002) nisu u skladu prema njegovoj valenciji(Pozitivan ili negativan) ili sadraj (komunikacioni protiv agencionog), ali u skladu sa svojim izvorima to opravdava njegovu vrijednost. Vie imune informacije se koriste za manipulaciju, jame veu vrijednost informacije.Ostale generirane informacije bi trebale da budu vee jamene vrijednosti nego osobno generirane informacije.Shodno tome,oekuje se da e imati vei uticaj na formiranje dojma.U uvjetima objektive modela vie vrijedi napomena da e imati visoku ansu od toga da bude od koristi,to je rezultiralo u vie funkcionalnih postignua.Prethodni studiji o informacijskim formacijama u SNS-u isto nisu usporedjivali tipove zakljuaka ili razliitih rezultata.Iako su predstavili razliitost od sebe.prijatelja,i sistema kao izvora,oni su se fokusirali ekskluzivno na uticaj od broja prijatelja,sistema generiranih varijabli,na socijalnih privlanosti,ekstraverzija i fizike privlanosti.Porast broja prijatelja rezultiralo je najprije u vie pozitivnih ocjena, ali previe prijatelja rezultiralo je takodjer u manje povoljnim ocjenama.Fizika privlanost je nepromijenjena prema broju prijatelja.Walther i sur. (2008) usmjereni su na uinak drugih generiranih informacija i ispituju kako izgled i ponaanje prijatelja na ciljanu osobu djeluju pod utjecajem dojma formacija.Prijatelji su ili atraktivni ili neatraktivni,ali ostavljaju ili negativnu ili pozitivnu poruku o ponaanju osobe na "zidu" osobe. Obje vrste informacija utiu pojavljivanjem na neke ili sve zavisne mjere. Vie atraktivnih prijatelja dovelo je do vee privlanosti i socijalne atraktivnosti presude ciljne osobe, ali nije uticala na zadatak atraktivnosti i raznih aspekata vjerodostojnosti. Pozitivne izjave prijatelja rezultiraju veu vjerodostojnost, zadatak atraktivnosti i socijalne privlanosti. Ovaj obrazac smiljla i ukazuje na to da ljudi namjerno koriste razliite znakove za formiranje razliite prosudbe. Baziran na slinost-atrakcija hipotezi, ima smisla pretpostaviti to da atraktivnost prijatelja se odnosi na cilju tjelesne i drutvene atraktivnosti (Byrne, 1969; Morry, 2005; Selfhout, Denissen, Branje, i Meeus, 2009). Meutim, fizika privlanost jmanje vrijedi kao napomena za zadatak atraktivnosti osobe. Nadlenost vie vrijedi kao napomena za odreivanje zadatka privlanosti osobe.Napisane poruke od strane prijatelja, s druge strane, jasno je opisano pozitivno ili negativno ponaanje osobe, a to je podatak bolje za predvidjanje zadatka atraktivnosti i vjerodostojnosti od fizike privlanosti tih prijatelja. Iako ovaj studij namjerava podrati opravdana naela, to uglavnom pokazuje da ostale generirane informacije imaju primjetan uinak. Cilj profila nije da se manipulie,to ga ini nemoguim za ispitati je li ostala generirania informacija ima jai utjecaj na dojmovima nego samo-generirana informacija. Drugi studij Walther, Van Der Heide, Hamel, i Shulman (2009) testiran na zagarantovanim teorijama usporeujui utjecaj samouprave i ostalim generiranim izvjetajima. Eksperiment "1" koristi ekstraverzije kao zavisnu varijablu,eksperiment "2" koristi fiziku privlanost kao zavisnu varijablu. Rezultati su pokazali jasnu garantirani utjecaj kada fizika privlanost mora biti suena, ali su vie dvosmisleni kada je doao na ekstraverzije. Iako kontrast odgovara garantiranoj hipotezi, ona je bila znaajna, tu su i znaajna negativnost i aditivni uinci.Aditivnosti imalju najjai uinak. Walther i sur. (2009) testirali su svoje hipoteze po serijama apriornih suprotnosti, ali nije prijavio rezultate 2x2 ANOVA koji ini nemogue otkriti nepredviene posljedice. ini se da je i glavni uinak svojstveno-generiranih izvjetaja kad je ekstraverzija zavisna varijabla, a da je to glavni uinak koji je jai od uinka drugih generiranih informacija.U literaturi pregledanoj gore, samo jedan papir izravno u odnosu na utjecaj sopstveno-generiranih i drugih generiranih izjava (Walther i sur., 2009), a rezultati pokazuju samo jasan opravdani uinak u sluaju fizike privlanosti, ali ukazuju na to da postoje i drugi procese u igri u sluaju ekstraverzije. Vrsta od ovisne mjere ini se da umjerene naine znakova su u kombinaciji u dojm formacija. Fizika privlanost je vrlo poeljna karakteristika i masa medija promiu normu da bude atraktivna (Henderson-kralj, Henderson-kralj, i Hoffmann, 2001; Silverstein, Perdue, Peterson, & Kelly, 1986). Takoer je dobro poznato da ljudi imaju tendenciju da pojaavaju svoju fiziku privlanost, posebno u kontekstu upoznavanja(Cornwell i Lundgren, 2001; Toma, Hancock, & Ellison, 2008). tavie,raunalno posredovana komunikacija omoguava ljudima da se predstave selektivno i da odabru povoljnu sliku profila (Toma i sur, 2008;. Walther, 1996). Dakle,osobno-generirane izjave o vlastitoj fizikoj privlanosti nisu vrlo pouzdane i jake koje garantiraju uinak u ovoj domeni uopste ne iznenauje. Doista, dodatne analize su pokazale da tvrdnje o visokoj atraktivnosti po profilu vlasnika budu percipirani kao manje poteni od potraivanja niske atraktivnosti (Walther i sur., 2009). Iako je ekstraverzija poeljno svojstvo, masovni mediji ne promiu jaku normu da budu ekstraverzni. Dakle, tu je manji pritisak predstaviti sebe kao vrlo ekstraverznu osobu, i sopstveno-generirani izvjetaji stoga bi to moglo biti i vie nego uvjerljivi u sluaju fizike privlanosti. Dakle, to ovisi o socijalnoj poeljnosti osobine koje ima da se sudi kako sebe tako i druge generirane informacije koje se mogu kombinirati u prikazivanju formacije.Prisutna istraivanja ovaj rad temelje na tim nalazima i predlae drugi moderator zagarantovanog principa. Sredinji argument je da su druge generirane informacije vanije kada osobine vezane za meuljudske ponaanja moraju biti suene (npr., komunukaciona orijentacija). Meuljudske orijentacije se mogu doivjeti jedino u drutvenim interakcijama, u interakciji partneri su stoga vie vrijedi izvor informacija.tovie, ovaj rad se protee prethodno istraivanje uvidom relativni utjecaj sve tri vrste informacija: sopstveni-, prijatelji-i sustav generirani informacije.To e uzeti malo drugaiji pristup utjecaju prijatelji-generiran informacijama ne fokusirajui se na prijatelje-generiranih izvjea, ali na izgledu prijatelja na svojim slikama profila. Walther i sur. (2008) su otkrili uinke fizike atraktivnost prijatelja, prisutna istraivanje e ispitati jesu li ove rezultate moe se proiriti i na podruju ekstraverzije. Izjave od strane prijatelja,barem onih koji se koriste u prethodnom istraivanju (Walther i sur, 2009;.. Walther i sur, 2008), dostavljaju izravne informacije o ponaanju osobe,to dakle,nije tako udno da oni imaju ogroman uticaj na formiranje dojma.Na profilu prijatelja dato je vie suptilnih znakova.Prema hipotezi slinost-atrakcija,ljude su privueni linima (Burleson & Denton, 1992; Byrne, 1969; Morry, 2005;Selfhout sur., 2009). McPherson, Smith-Lovin, i Cook (2001) pokazali su da slinost karakterizira mnoge drutvene mree,ne samo prijateljstvo mree.Donath(2007) tvrdi da prijatelji na SNS-u mogu osigurati kontekst i da,naprimjer,agresivni i buntovniki profil postaje uvjerljiviji ako je prijateljski profil i slino Meutim, to nije ispitano u SNS-u tako daleko. Prisutna istraivanja imaju za cilj ispuniti tu prazninu. Kao u prvom eksperimentu Walther sur. (2009), uincirazliitih ekstraverzija znakova e biti prostudirano. Meutim, umjesto fokusiranja nauinke ekstraverzije naznaka o ekstraverzijama izravno (to je vie vrstamanipulacije provjera), ona prouava diferencijalni utjecaj tih znakova na popularnosti,komunikacione orijentacije, i drutvenih atrakcija. Te tri varijable se pomaloodnose na ekstraverzije i drutvenosti, ali se razlikuju u stupnju meuljudskihorijentacija. Glavni argument je da signale razliitih valjanosti ovisnoo karakteristikama koje moraju biti sueni i da SNS korisnici moraju kombinirati znakove pod uvjetom da se to ini na razliite naine.Ekstraverzija je izabrana kao manipuliranje linosti obiljeja na gradnji i na radu Walther i sur. (2009), ali i iz praktinih razloga. Prvo,ekstraverzija je sredinja varijabla. Sljedea otvorenost je prema iskustvu, savjesnosti,ugodnosti, a neuroticizam,to je jedan od tzv. "Velikih pet"osobnosti dimenzije.Velika Petica je dobila iroku potporu empirij i ispostavilo se da sredinji okvir za prouavanje osobnosti (za recenzije vidi Ivan & Srivastava,1999; McCrae i Costa, 1999). Ekstraverzija je ne samo jedan od najistaknutijihdimenzija linosti, ali i jedan koji je najtanije izvaen izSNS profila (Gosling i sur., 2007). tavie, prije su iz studija ispitivali kakoekstraverzni ljudi predstavljaju sami sebe online i time pruaju informacije o tomekako manipulirati profilom. Na primjer, Marcus, Machilek, aSch UTZ (2006) je utvrdio da ekstraverzni ljudi stavljaju vie informacija na njihov osobni profil poetni nego introvertirani ljudi. Kr amer i Winter (2008) je utvrdio daekstraverzni ljudi koriste vie nekonvencionalne slike na njihovom SNS profilu odintrovertiranih ljudi koji to ine.Popularnost je izabrana kao prva zavisna varijabla jer je usko povezana sa ekstraverzijom. Biti popularan je vana briga, pogotovo kod adolescenata jer vrnjake skupine zamijenjuju utjecaj roditelja u ovom trenutku (Zywica &Danowski, 2008). Popularnost je definirana na razne naine (Zywica & Danowski,2008). U trenutnoj studiji, popularni pojedinci su definirani kao iroko svidjani i zabavni pojedinci. Ova definicija je u neposrednoj blizini Walther i sur. 'S (2009) operacionalizacija ekstraverzije.Osobne druge generirane izjave u svojoj studiji su da uglavnom idu van i tulumare. Dakle, veza izmeu ekstraverzije potie ipercipira na popularnost koja se oekuje. U skladu s nalazima Walther i sur. (2009)na ekstraverzijama, pretpostavlja se da su tri znaka u kombinaciji s situacijom na nain

kada popularnost mora biti suena. To je samo glavni uinaktri vrste informacije koja se oekuje.Iako ekstraverziju ocijenjuju kao pozitivnom karakteristikom, ne postoje jakenorme o predsstavljanju sebe kao ekstraverzne osobe. Stoga, samo-generirane informacijena profilu mogu se smatrati vjerodostojnim (Gosling i sur., 2007). tovie,Zywica i Danowski (2008) je utvrdio da visoko su ekstraverzne osobe bile viepopularne na Facebooku i kad su bile offline. Ekstraverzija je, dakle vrijedan znak zapopularnost. Na temelju ove argumentacije, prva hipoteza je:H1: vlasnik ekstraverznog profila e se percipirati kao vie popularan nego vlasnikintrovertiranog profila.Sustav genere broj prijatelja i oekuje se da e utjecati na popularnostocjene. Tong i sur. (2008) navode poveanje ekstraverzije kada se brojprijatelji poveao sa 102 na 502; iznad tog broja, ekstraverzija ocjena pokaza je seneznatnom i kao malo smanjenje. Zywica i Danowski (2008) je utvrdio da pojedincikao i mnogi Facebook prijatelji doivljavaju kao vie popularan. U ovom istraivanju,samo umjereni i srednji broj prijatelja e se koristiti. Tako, drugahipoteza kae:H2: vlasnik profila s mnogim prijateljima e biti ocijenjen kao vie popularan nego profil vlasnika s nekoliko prijatelja.Na profil slike prijatelja takoer se oekuje da utjee na popularnostocjene. U domeni fizike privlanosti, asimilacije uinaka fizikeatraktivnosti prijatelja na fizike privlanosti cilja su pronaeni(Walther i sur., 2008). Budui da ljudi oekuju da su kao ptice u jatu zajedno,slina asimilacijski efekt je takoer to predvidio u domeni ekstraverzije.H3: vlasnik profila s ekstraverznim prijateljem e biti suen kao i vie popularan nego profilvlasnika s introvertiranim prijateljima.Komunikaciona orijentacija je izabrana kao druga zavisna varijabla. Kao to je reenogore, komunikaciona orijentacija i orijentacija agencije su dva sredita dimenzijeu prikazivanju formacije (Abele, Cuddy, Judd, i Yzerbyt, 2008; Fiske, Cuddy, & Glick,2007). Komunikacione osobine su ostale-profitabilne osobine, dakle, perceptori se obino usredotoujuvie na komunalnu nego na agensku osobinu prilikom formiranja pojavljivanja (Wojciskesur., 1998). Ostalo-profitabilne osobine kao to su potenje ili pouzdanost najbolje mogu suditiinterakcijom partnera, oni proizlaze iz njihove interakcije sa osobom. Dakle,jai utjecaj drugih generiranih informacija mogu se oekivati kada komunikacionaorijentacija mora biti suena od kada je ekstraverzija suena.Postoje dvije vrste drugih generiranih informacija: sustavne ili prijateljsko-generiraneinformacije. Vei broj prijatelja moe biti dobar pokazatelj u stvarnom ivotu koji suprijatelji prijatelji u uem smislu rijei, to ukazuje na intimni odnos.Meutim, na SNS-u, pojedinci obino imaju barem pedeset, pa ak i stotine prijatelja.

Kao to Boyd (2006) navodi, SNS prijatelj nije nuno dobar prijatelj i nije prijatelj uopste. Dakle, broj prijatelja ne oekuje da e utjecati napresude komunikacione orijentacije.Na profil slike informacije prijatelja su povjerljive o komunikacionojorijentaciji cilja. Ekstraverzija se esto percipira kao povezana s drutvenosti,iako ovaj link je uglavnom uzrokovan veom osjetljivou na nagradama ekstraverza(Lucas, Diener, Grob, Suh, i Shao, 2000). Ekstraverti se takoer smatraju vjerodostojnim tovie.(McCroskey, Hamilton, i Weiner, 1974). Slike izlazaka ce extraverznipojedinci vjerojatno biti vie da e premijera koncepta biti glatka, zadovoljavajui i iskreneinterakcije nego slika koju povlai introvertirana osoba.H4: vlasnik profila s ekstraerznim prijateljem e biti ocijenjena kao via u komunikacionu orijentacijuod profila vlasnika s introvertiranim prijateljima.Meutim, introvertirana pojedinci takoer mogu formirati blisko prijateljstvo, osobito naInternetu. Peter, Valkenburg, i Schouten (2005) nalazi da se u studiji o onlineprijateljstvu formacije koja je ekstravertna i introvertirana,formirana online prijateljstava putemrazliitih procesa. Introvertirani pojedinci radije komuniciraju online dakompenzuju njihov nedostatak neverbalne vjetine. Burleson i Denton (1992) tvrdeda je to uglavnom slinost u socijalno-kognitivnih i komunikacijskih vjetina koje predviaatrakcija i zadovoljstvo u odnosima. Parovi u kojima su oba partnera imali niskerazine socijalnih vjetina nisu bili manje zadovoljni od parova u kojima su oba partneraimala visoke sposobnosti. Introverzija-ekstraverzija takoer odreuje kako ljudi pristupajui komuniciraju s drugima, stanje izmeu meta ekstraverzije i prijateljaprofila ekstraverzija stoga to treba biti znaajna varijabla. Odnosiekstraverzne osobe s ekstraverzijom pojedinaca i odnosima introvertiranameta s introvertiranim osobama moe biti percipirana kao intimnije iudovoljenije prijateljstvo nego sa odnosima izmeu razliitih pojedinaca kojipercipiraju onda se pripisati vioj komunikacionoj orijentaciji cilja.Prema tome, ciljevi sa slinim odf prijatelja moe primiti vie gostiju na komunikacionuorijentaciju.H5: Ekstraverzija ciljnih profila ostvaruje interakciju s ekstraverzije od profila prijatelja. Ekstraverzija meta s ekstraverzijom prijatelja e biti ocijenjena kao bodovanje vie o komunikacionoj orijentaciji negoekstraverzne mete s introvertiranim prijateljima; introvertirani ciljevi s introvertiranim prijateljima e bitiocijenjeni kao bodovanje vie o komunikacinoj orijentaciji nego introvertirani ciljevi s ekstraverznimprijateljima.Socijalna privlanost je izabrana kao trea zavisna varijabla. Socijalna privlanostje privlanost pojedinca kao prijatelja (McCroskey & McCain,1972). McCroskey andMcCain (1972) ga razlikuju od fizike privlanosti iosobne privlanost. Fizika privlanost opisuje kako neko dobro izgleda i koliko je zgodanneko, i zadatak privlanost odnosi se na atraktivnosti nekoga kaoprema partneru. Zadatak privlanost je stoga usko povezana s agencijom, doksocijalna privlanost je usko povezana sa zajednitvom. Za razliku od komunikacione orijentacije, socijalna privlanost je vie bihevioralna mjera; procijeniti kolikopojedinci ele postati prijatelji s ciljem ili da li bi eljeliprovesti neko vrijeme s ciljnom osobom. Pouzdan pojedinac jeljepi kao prijatelj, ali se sudi kao pouzdan i pouzdan i moda nee bitidovoljno da bude izabran kao prijatelj. Ostale varijable kao to su percipirane slinosti (Byrne,1969) takoer igraju ulogu. Osoba koja ve ima nekoliko bliskih prijatelja takoer e bitimanje sklona da nadje nove prijatelje. Dakle, slabiji uinci naznaka pruaju da se u SNS-uprofil oekuje na socijalnoj privlanosti. Meutim, zbog socijalne privlanostiod cilja treba temeljiti jai na zajednikoj orijentaciju ciljanego na ciljnoj popularnost, jai se utjecaj drugih generiranih informacijaoekuje.Prijasnja istraivanja pruila su dokaze za uinake drugih generiranih informacija osocijalnoj atrakciji. Tong i sur. (2008) je pronaao obrnuti U-oblik odnosa izmeubroj prijatelja i drutvene privlanosti. Socijalna privlanost porasla od 102za 302 prijatelja i onda pala ponovo. Meta s umjerenim brojem prijatelja setako doivljava kao drutveno atraktivna. To dovodi do slijedee hipoteze:H6: vlasnik profila s mnogim prijateljima e biti ocijenjen kao drutveno privlaniji od profilavlasnika s nekoliko prijatelja.Walther i sur. (2008) je utvrdio da atraktivne slike profila prijatelja poveano percipirajusocijalne privlanosti. Slini asimilacijski efekti oekuju za ekstraverzijeod prijatelja jer ekstraverzija takoer se ocjenjuje pozitivno.H7: vlasnik profila s ekstraverznim prijateljima e biti percipiran kao drutveno privlaniji odprofila vlasnika s introvertiranim prijateljima.

Nain

Sudionici i dizajn

Eksperiment je imao 2 (Target profil: ekstrovert vs introvert) 2 (brojprijatelja: fewvs.many) 2 (Profil-slika prijatelja: ekstrovert vs introvert)-izmeupredmeta dizajna. Ukupno 124 (50 mukaraca i 74 ena) Hyves korisnici sudjelovali ueksperimentu. Srednja dob je 22 (SD = 5,82). Sudionici su bili pripadniciod Hyves u prosjeku za malo vie od dvije godine (M = 25 mjeseci, SD = 14)i 47% zabiljeen je u barem jednom na dan. U prosjeku, oni su imali M = 177 prijatelja (SD = 131,Medijan = 147).

Postupak

Neki sudionici su zavrili online eksperiment u laboratoriju, dok su drugidobili link za njega putem e-maila ili Hyves-a. Eksperiment je zapoeo s nekim pitanjimana koritenje Hyves-a i samo predstavljanje na Hyves koji nisu relevantni za sadanjostpapir. Sudionici su pogledali izruga profila ciljne osobe, Anouk. Nakonsto su pogledali profil, oni su ocijenili svoje dojmove o Anouk.

Nezavisne varijableNadalje, ekstraverzija od je ciljn na profilu. U ekstraverznom profilnom stanju, profilslika je fotoopirana slika koja prikazuje dvije slike,Anouk s razliitim, ali iivahnim izrazom lica (vidi Dodatak 1). U introvertnu stanju, profil se islika prikazuje Anouk u srednjoj udaljenosti, sjedio je sam na rubu rijeke(Vidi Dodatak 2). U ekstraverznom profil stanju, profil tekst je bio vienego u introvertiranom stanju. Kr amer and Winter (2008) su utvrdili da ekstraverznipojedinci koriste nestandardan profil slike ee, i Marcus sur. (2006) jeutvrdio da ekstraverzni pojedinci koriste vie rijei na njihovim stranicama.Broj prijatelja. U stanju s nekoliko prijatelja, Anouk je imao 82 prijatelja, ustanju s mnogim prijateljima, Anouk je imao 382 prijatelja. Tong i sur. (2008) su izvijestilivie ekstraverzija za 502 prijatelja nego za 102 prijatelja,, a imajui u umu da jeprosjean broj prijatelja na Hyves bio neto nii nego na Facebooku, slinotrend i oekuje.Ekstraverzija od profila slike prijatelja. Na Hyves, slike iz devetprijatelja koji su prijavljeni u posljednje vrijeme su prikazani istaknut u desnokutak profilu (vidi Dodatke). Za manipuliranje ekstraverzije od prijateljadrei konstantne i druge faktore, slike istih devet ljudi bilo jeprikazano kao prijatelj u oba uvjeta. Dvije slike su koriteni za svaku osobu.U ekstraverznom stanju, svaki prijatelji su odlaznom dojmuslike,esto su odvedeni u stranakom kontekstu. U introvertiranom stanju, prijateljisu uvijek prikazani na miru i na miran nain, npr., itajui knjigu. Ove slikesu bile vrednovane od strane nekog drugog u skupini od ispitanika. Ovi ispitanici ocjenjujuslika na dvije semantikih razlike (introvert vs ekstrovert, tiho vs bujna).Rezultati su u prosjeku, a analiza je pokazala da se devet ekstraverznih slika