pig - skripta 2

8/2/2019 Pig - Skripta 2

1/84

1

Demokracija

NEPOSREDNA DEMOKRACIJA

Graani sami odluuju bez, bez predstavnikih institucija. Ova interpretacija istie vanost

javne rasprave.

Ne odnosi se na izbor vladara od strane onih kojima se vlada, nego na poricanje bilo kakveodvojenosti od tih dviju skupina. Uzorna je demokracija neposredna demokracija, ona je obliksamovladavine u kojem svi odrasli graani sudjeluju u oblikovanju kolektivnih odluka, u kontekstujednakosti i otvorene rasprave.

Kao prednost spominje se rasprava, koja omoguuje skupini da pomiri razliite interese, informirapripadnike o problemima i iskoristi struno znanje skupine. Ukratko rasprava omoguuje ljudima dautjeu na skupinu, ali i da skupina utjee na njih. To znai da u neposrednoj demokraciji glasovanjenije najbolji nain donoenja odluka, trai se konsenzus.

Drevna klasina Atena klasian je primjer neposredne demokracije. Izmeu 461. g I 322. prije Krista,>Atena je bila vodei starogrki grad. Zauzimala je podruje dananjeg Hong Konga, a vrhunac joj jebio 40 000 stanovnika. Skuptina bi se sazivala etrdesetak puta godinje te bi se razmatrala pitanjakoja su bila na dnevnom redu.

Nedostatak golema veina odraslih ljudi ene . robovi , stranci bili su iskljueni iz politikogivota, nisu spadali u kategoriju graani.

Mali polis - osuen da bude osvojen, da se irio demokratska politika bi propala.

Usporedba grke (Atenske) demokracije i suvremene. Prvo to nam upada u oi jest da u Ateni uopenije bilo izbora, a ni sveobuhvatnog graanskog prava. Mogu se uoiti dvije velike razlike:obuhvaenost punoljetnih (ubrojivih osoba) Grcima je taj kriterij potpuno neprihvatljiv (postojanjerobova, ene nemaju prava sudjelovati u radu skuptine), a drugi kriterij su izbori. Grci nisu prihva aliizbore, oni su imali zborove graana. (Danas oni postoje u vicarskim kantonima, gradovi u draviVermont. Oni zagovaraju neposrednu demokraciju.


2/84

2

Zato danas ne moemo prihvatiti neposrednu demokraciju - razlog je broj stanovnitva, veliinadrava. Veliina je vana. U dananjim zemljama ima previe graana da bi se oni mogli sastajati naskuptinama1.

Oblici neposredne demokracije koji se danas primjenjuju su referendum i peticija.

Predstavnika najvea prednost je njezina velika vojna mo, koja im daje prednost. To su iskusili iAtenjani kada nisu mogli sprijeiti poraz to su im ga nanijele mone snage Filipa Makedonskog 322.pr. Krista. Posljednji veliki grad drava bila je Venecija, koja se predala bez otpora snagamanapoleona Bonapartea 1797. Pruanje mira.

PREDSTAVNIKA DEMOKRACIJA

Odluke donose izabrani politiari koji predstavljaju narod. Izabrani voe djeluju unutarformalnih granica osmiljenih da bi se zatitila manjinska i pojedinana prava. Takve su graniceodraz liberalnih ciljeva ouvanja prava pojedinaca i maksimalnog proirenja slobode.

Moderne demokracije zapadne Europe, Sjeverne Amerike, Australije i Novog Zelanda i Japana suklasini primjeri.

Ljudi ovdje ne vladaju samo sobom, nego biraju politiare koji e to uiniti umjesto njih. Drugopredstavnika demokracija podvrgava volju naroda zakonskim ili ustavnim ogranienjima.

a) predstavnika vladavina - nastanak predstavnike vladavine najvanije je postignue modernepolitike. U svojoj europskoj pradomovini bilo je potrebno nekoliko stoljee da bi se ustalilepredstavnike institucije. Monarhe se moralo podvesti pod nadzor skuptine, a parlament se moralopodvrgnuti demokratskom izboru. Da bi dolo do te preobrazbe morala su se prihvatit tri elementa:

- sloboda izraavanja radi autentinosti izbora

- politika jednakost svi glasovi moraju biti jednako vrijedni

1Moemo postaviti pitanje to je preveliko za neposrdno demokraciju, a to dovoljno maleno? Smatra se da su grki polisiimali oko 10 000 stanovnika, a graansko tijelo od 2000 10 000.

Pogledajmo jednostavnu aritmetiku. Uzmimo za poetak neko malo udruenje koje se sastoji od desetak lanova.

Pretpostavimo da svakome damo deset minuta za rspravu. Sastanak bi trajao sat i etrdeset minuta. No pretpostavimo da je

problem mnogo kompliciraniji pa treba svatko govoriti barem pola sata. Tada bi sastanak trajao pet sati.

Uzmimo sada primjer nekog sela koje broji 200 ubrojivih seljana. Svatko od njih dobio bi deset minuta vremena. Sastanak bi

trajao 16 sati ili dva dana po osam sati. Nije neizvedivo. to broj postaje vei to je stanje apsurdnije. U idealnom polisu,potrebno vrijeme znatno prelazi sve podnoljive granice. Grci i dokolica. Kad bismo svakom graaninu dodijelili pola sata, to

bi znailo da bi skuptina potrajala gotovo dvije godine.

No isto tako apsurdno je pretpostaviti da svaki graanin eli govoriti na zboru. Najee govori nekoliko pojedinaca. Ostali

se zbog ovoga ili onoga razloga, uzdravaju. Prema tome, dok nekolicina graana sudjeluje u raspravi ostali sluaju ili ne

sluaju, glasuju ili ne glasuju.


3/84

3

Narodna suverenost

a) pojam predstavnitva - predstavnikoj vladavini odluke donose politiari izabrani da djeluju u imebiraa. Najjaa strana predstavnike vladavine jest njezina praktinost za velike drave, jer ona rjeavaproblem veliine koji mui neposrednu demokraciju. Atenjani su smatrali da je gornja granicarepublike broj ljudi koji se mogu okupiti da bi uli govornika.

Predstavnika vladavina omoguuje i golemim populacijama (npr. preko 900 milijuna Indijaca) dazadre neku vrstu kontrole nad svojim vladarima.

Predstavnitvo razrjeava i drugu dvojbu demokracije. Pitanje strunjaka i preferencija naroda. Upredstavnikoj vladavini stanovnitvo je odve brojno, zanimanje za politiku privremeno, a problemimnogobrojni. P. vladavina ograniava glas naroda na odreivanje tko vlada i doputa timapolitiarima da odlue koje se politike valja drati I provoditi.

Teorija predstavnike vladavine mnogo duguje Josephu Schumpeteru, (ekonomistu . on je prihvaaoinjenicu da je vladavina elite neizbjena i poeljna. Demokraciju je definirao kao sustavkompeticijskih elita. Po njemu uloga biraa nije u tome da biraju irokih paketa politika i elnika to ihnude rivalske stranke. On je elio ograniiti doprinos obinih biraa jer nije imao laskavo miljenje onjima, tj. O njihovom politikom kapacitetu. On je stoga demokraciju definirao proceduralno pojedinci stjeu mo odluivanja kroz konkurentsku borbu glasova za birae.

b) ograniena vladavina ona je zatitnika jer eli zatiti manjine od veine, nego i stanovnitvo odvladara. Ovdje se pojavljuje tzv. Problem tiranije veine koji nastaje zbog opasnosti da se veinaposlui svojom moi koja joj pripada u demokraciji i diskriminira manjine. Ograniena vladavina krozinstitucije usta ili tradiciju pokuaj je rjeavanja tog problema.

Tiranija veine osobit je problem u onim zemljama gdje postoje trajne veine npr. Protestanata uSjevernoj Irskoj.

Poludemokracije

Poludemokracija objedinjuje demokratske i autoritarne elemente. U jednom obliku demokratskidespoti kontroliraju izbore. Prava pojedinaca se kre, a nezavisna tijela kao to su mediji paljivo senadziru npr. Singapur, Egipat.

U drugom obliku postoje tzv. Demokratske marionete to su izabrani voe, koje usmjeravaju ilisputavaju drugi nositelji vlasti, primjerice vojska, etniki voe ili bande kriminalaca. PrimjerUzbekistan. Ili koritenje tzv. Nijemog veta, gdje vojska kontrolira civilne odluke Tajland, Turska,Pakistan.


4/84

4

Takvi sustavi stvaraju odreeni okvir politikog nadmetanja oporba postoji, ali ne jaa. Slue sekontrolom novca, radnih mjesta, ugovora, mirovina, dravnih stanova

TRANZICIJE U DEMOKRACIJU

- Odvija se kroz tri faze:1. liberalizaciju autoritarni reim poputa, ublaava se represija i omoguuju se otvorenija

politika utakmica. Politiki zatvorenici se putaju na slobodu, a cenzura medija se smanjuje.Do toga dovodi gubitak legitimnosti (kao u JAR, kada je na slobodu puten Nelson Mandela,ili vojni porazi npr. Argentine kod Falklandskih otoka. Bitan je i sukob tvrdo i mekolinijaa.

2. faza tranzicije raspad starog reima I uvoenje konstitutivnih izbora. Najei nain je mirnareforma, koja dolazi od samih postojeih elita panjolska nakon Franka, Brazil nakon to jevojska odluila sii s vlasti (1985) I Maarska nakon sloma komunizma !989. Drugi nainnaziva se rupture gdje opozicija preuzima inicijativu ak I nasilnim I agresivnim radnjama Ipostupcima. Primjer Rumunjska za ruenja Ceausescuoa 1989. Zatim dolazi do pregovora.

3. konsolidacija kada se politiko nadmetanje odvija u okvirima demokratskih institucija.Konsolidacija se najvie oituje u tome da oporba ima stvarne izglede da pobijedi naizborima. To potie suparnike na vlasti da u cijelosti prihvate politiki sustav. Ako gubitnicimirno prihvate poraz onda je demokracija na dobrom putu. Tako je bilo recimo 1997 u JunojKoreji, kada je dolo do prvog mirnog prijenosa vlasti.

Tranzicije u demokraciju razlikuju se po teini. Prvi val demokratizacije Britanija, Skandinavija iSAD, proao je leernu preobrazbu, jer izmeu liberalizacije i konsolidacije bio je velik razmak.

Kasnije poslije 2. svjetskog rata iz diktature u demokraciju krenule su Zapadna Njemaka i Japan.

Zadnji val demokratizacije od 1970 1991. koji je zahvatio Junu I Istonu Europu, latinsku AmerikuI velik dio Afrike. Tome je doprinio I povoljan globalni I regionalni kontekst. Svretak hladnog rata Islom komunizma. Vodei igrai, SAD I Europska unija, te institucije poput Svjetske banke promicalesu demokraciju. Zatim regionalni poloaj blizina demokratskim centrima - panjolska, Meksiko,zatim regionalna slobodna trgovina.

Prijelaz iz komunistike vladavine u demokraciju je bio najtei jer je zahtijevao trostruki prijelaz. Iz

komunizma (totalitarizma) u demokraciju, iz planske ekonomije u trinu i od proizvoljne moiutemeljene na policiji I vojsci u vladavinu zakona

PREDSTAVNIKA DEMOKRACIJA

Odluke donose izabrani politiari koji predstavljaju narod. Izabrani voe djeluju unutarformalnih granica osmiljenih da bi se zatitila manjinska i pojedinana prava. Takve su graniceodraz liberalnih ciljeva ouvanja prava pojedinaca i maksimalnog proirenja slobode.

Moderne demokracije zapadne Europe, Sjeverne Amerike, Australije i Novog Zelanda i Japana su

klasini primjeri.

Ljudi ovdje ne vladaju samo sobom, nego biraju politiare koji e to uiniti umjesto njih. Drugopredstavnika demokracija podvrgava volju naroda zakonskim ili ustavnim ogranienjima.

Politike institucije suvremene predstavnike demokracije:


5/84


6/84

6

c) Odlazak na biralita -Ope pravo glasi ne jami stopostotno odaziv na izborima. >RecimoAustralija, Austrija, Belgija preko 90 % odaziva, a SAD recimo manje od 70%. Jedini izborikojima se ne odreuje tko e pobijediti jesu izbori za ameriki Kongres i Europski parlament.

Biraki popis slui identifikaciji biraa, to su popisi u kojima se na odreenom podruju evidentirajusvi graani s birakim pravom. Popis se stalno aurira dodavanjem novih (onih koji su stekli birakopravo), te brisanjem umrlih ili onih koji su izgubili birako pravo na primjer promjena dravljanstva

Parlamentarni izbori

Za parlament se uglavnom preferiraju dva glavna izborna sustava: izbori relativnom ve inom iveinom pobjednik dobiva sve i razmjerni sustavi.

IZBORI RELATIVNOM VEINOM I VEINOM _ pobjednik dobiva sve

1. jednostavna veina prvi do cilja (PKC) kandidat se bira u prvom i jedinom kruguglasovanja. Koristi se u SAD, V. Britaniji, Kanadi, Indiji U izborima relativnom veinompoznatima jo pod imenom prvi do cilja, pobjedniki kandidat je onaj koji dobije najvieglasova u nekom izbornom okrugu (teritorijalnoj jedinici). Bitno je za izbore relativnomveinom to da stranka koja dobije najvie glasova na izborima dobiva bonus u obliku mjesta.U parlamentarnim sustavima to potie stvaranje vlade s jednom dominantnom strankom sizrazitom veinom.

2. apsolutna veina (preferencijsko glasovanje) birai rangiraju kandidate. Ako nijedan kandidatne osvoji veinu na temelju prve preferencije, onda se ulazi u drugi krug, kandidat snajmanjim brojem glasova se brie, a njegovi glasovi se raspodjeljuju u skladu s drugompreferencijom. Tako dok se ne dobije pobjednik. Primjenjuje se jedino u Australiji.

3. apsolutna veina drugi krug glasovanja ako nijedan kandidat ne dobije veinu u prvomkrugu, dva vodea kandidata ulaze u drugi krug. Primjer: Mali, Ukrajina

RAZMJERNI SUTAVI

1. Sustav lista- glasuje se za stranaku listu kandidata. Koristi se Izrael, Skandinavija, vei diokontinentalne Europe, latinska Amerika. Temelji se ideji stranakog a ne teritorijalnogpredstavljanja. Temeljna je ideja vrlo jednostavna predstavnika bi se mjesta trebala jednostavno dijeliti izravno razmjernom broju glasova. U savreno razmjernom sustavustranka koja bi dobila 40% glasova dobila bi 40 predstavnikih mjesta. Najuobiajenijametoda je sustav lista: bira glasuje za listu stranakih kandidata. Broj glasova koji nekastranka osvoji odreuje koliko e kandidata sa liste dobiti. Primjer. Recimo da neka strankana izborima za skuptinu sa 150 mjesta osvoji deset posto glasova. Stranka e dobiti 15zastupnika, a to e biti prvih petnaest sa stranake liste. Sustavi lista se razlikuju ovisno otome koliko graani imaju utjecaja na formiranje lista u smislu odabira kandidata tj.redoslijeda. Zatvorene liste: Portugal Junoafrika Republika i panjolska. Skroz otvoreneliste nalaze se u Luksemburgu i vicarskoj. to je vei broj kandidata po izbornom okrugu to je rezultat razmjerniji. Neke zemlje poput Izraela i Nizozemske su jedna cijela teritorijalnajedinica, to omoguuje veu razmjernost.

2. Kombinirani sustavi kombinacija jednomandatnih okruga s razmjernim sustavom. Neka semjesta biraju teritorijalnim veinskim sustavom, a druga razmjernim sustavom. Birairaspolau s dva glasa, jedan za teritorijalne, a drugi z a razmjerne izbore. Primjer. Njemaka,Maarska, italija,. Japan, Rusija, Novi zeland


7/84

7

PREDSJEDNIKI IZBORI

Najee se koriste dva izborna sustava.

a) veinski izbori u drugom krugu ako niti jedan kandidat ne osvoji ve inu, tada prva dva ulazeu drugi krug. Pobjeuje onaj koji dobije veinu. Francuska, Hrvatska

b) izbori relativnom veinom samo jedan krug pa tko dobije najvie glasova taj je pobjednik.Ekstremni primjer je Bolivija gdje je 1997 pobijedio Balazar sa samo 20% glasova.

Predizborna kampanja:

Cilj je predizborne kampanje politika pobjeda smiljeno voenje politike akcije da se ostvarikrajnji politiki cilj, a to je osvajanje vlasti.

Sastavnice predizborne kampanje:

a) budet ili riznica kampanje sastoji je se od novca, donacija, kredita, tehnikihsredstava, medija

b) literatura pisani i tiskani materijali, broure, stranaki programic) voditelj kampanje i stoerd) struktura kampanje njena organizacijae) poruka kampanje moto kroz reenicu jasno odreen cilj

Neke od metoda koja se koriste u kampanji da bi se privuklo birako tijelo:

a) demagogerija politika igra pridobivanja biraa za podupiranje kandidatab) izravan pota tehnika izravnog komuniciranjac) korak Door to Door od vrata do vrat praktivcira se recimo u SAD-ud) negativno kampiranje ocrnjivanje protivnikae) targetiranje fokusiranje na specifine drutvene skupinef) volonteri

Ponaanje biraa

a) birai se ponaaju po stranakoj identifikaciji to je dugotrajna privrenost nekoj stranci kojaoblikuju nain interpretacije politikih dogaaja. Ona se esto nasljeuje u obitelji, a pojaavase socijalnim okruenjem. Danas sve manje ljudi glasuje po principu stranake identifikacije,ona je u opadanju. U stvarnosti izborna odluka je bila neto refleksno, normalno, poklapalo sesa svjetonazorom

b) slabljenje stranake privrenosti - razoaranost velikim strankama, gubitak drutvenih klasa(mi i oni). Mlade birae privlae jednoproblemske stranke. Danas prevladavaju etiri vanaimbenika koja odreuju za koga e se glasovati: a) politika pitanja, gospodarstvo, stranakivoe i imid stranke. Danas je u modi tzv. Retrospektivno glasovanje, to znai da se u

glasovanju reagira na vladinu dosadanju uspjenost. Birai oblikuju ocjenu ope uspjenostivlade i na temelju toga daju glas; za ili protiv. Birai postavljaju pitanje: Je li vlada uinilaneto za mene ( i za zemlju). Sve vie biraa glasuje na temelju nemilosrdne pretpostavke dabi vladu trebalo kaznit za njezine pogreke odnosno nagraditi za gospodarske uspjehe.Takoer ocjenjuje se i kompetentnost stranke tj. njezina strunost u provoenju ciljeva nakoji nain to i to ostvariti.


8/84

8

REFERENDUMI

Referendum glasovanje nekog birakog tijela o nekom pitanju javne politike. Najee tematike su:a) konstitucionalna tematika promjena izbornog sustava

b)teritorijalna tematika (odluka o pridruivanju federaciji, veapolitika autonomija.

c) moralna tematika zabrana toenja alkohola, pobaaj

referendum hvaljena ali i vrlo osporavana demokratska metoda.

Referendumima slue se i totalitarni sistemi da bi uvrstili svoje poloaje. Napoleon i Hitler sluili sereferendumima ( u autoritarnim sustavima zovu se plebiscitima).

I mnoge demokratske vlade postiu referendumima svoje eljene rezultate; to se postie odabiromvremena i formulacijom pitanja.

Iako je referendum obvezan u nekim stvarima vlade se jednostavno oglue npr. vedska, jo 1980referendum su veani odluili da prestanu raditi nuklearne elektrane, a 2000 su jo sve radile.

Referendumima su esta pojava u: Australiji, Danskoj, Francuskoj i Novom zelandu i posebice uvicarskoj.

Ovdje moramo jo spomenuti:

f)

opozive postupak koji omoguuje odre

enom broju bira

a da zatrae da se raspiereferendum o tome da li treba kojeg dunosnika ukloniti sa poloaja

g) inicijativa postupak koji omoguuje odreenom broju biraa pokretanje postupkaraspisivanja referenduma u svezi s nekim politikim pitanjem.

Javno mnijenje

Javno mnijenje odnosi se na skupna miljenja politiki relevantne populacije o dnevnoj politici.Najvanije su dimenzije javnog miljenja koji postotak populacije ini javno mnijenje; vanost-koliko neka tematika znai ljudima; orijentacija- koja je preferencija javnosti u svezi s nekim pitanjem.

U predstavnikim demokracijama javno miljenje obuhvaa svu odraslu populaciju. Gotovo sve

punoljetne osobe imaju prvo glasa, njihovo miljenje zastupljeno je u anketama, a izabrani politi arivole se na njih pozivati (recimo latinica, hrga)

Kakav je njegov uinak? Ono slui vladajuim strukturama ili kao poticaj (javno mnijenje trai daneto poduzmemo u vezi s gradskim guvama) ili kao veto (javno mnijenje nikada ne e prihvatitirestrikcije u koritenju automobila).


9/84

9

Utjecaj javnog mnijenja se smanjuje:

a) kada tematika postaje sve sloenijab) slaba obavijetenost javnostic) javno mnijenje moe izbjegavati kompromise, politika ne:- da iem zraka, ali ne ogranienje

koritenja automobila.

IZBORI U REPUBLICI HRVATSKOJ

Hrvatski Ustav osigurava svakom dravljaninu Republike Hrvatske koji je navrio 18 godina ivotaope i jednako birako pravo (lanak 45. stavak 1. Ustava). Pasivno birako pravo stjee se takoer sa18 godina ivota. Birako se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Prematome, sustav neposrednih izbora i tajno glasovanje ustavne su kategorije i ne mogu se mijenjatiizbornim zakonodavstvom. Ustav Republike Hrvatske propisuje i obvezu da u izborima za Hrvatskisabor i predsjednika Republike osigura ostvarenje birakog prava svojim dravljanima koji se u dobaizbora nalaze izvan njenih granica (lanak 45. stavak 2. Ustava) (tzv. dijaspora).

Izbori u Republici Hrvatskoj se u odreenim periodima odvijaju na dvije razine - dravnoj i lokalnojrazini.

Dravna razina: a) parlamentarni izbori (4 godine)

c) predsjedniki (5 godina)Lokalna razina: opine ( za opinska vijea) 4 godine

Gradovi i upanije (skuptine) - 4 godine

Parlamentarni izbori za Hrvatski sabor odravaju se svake 4 godine. Na parlament je od 2001.Godine jednodomni parlament te ima samo jedan dom Zastupniki dom.

Do sada odrano je est izbora: 1.) 1990 (jo u SFRJ)2.) '923.) '954.) 20005- 20036) 2007

Izbore raspisuje predsjednik RH i taj dan je neradni dan.

U Hrvatskoj postoji 12 izbornih jedinica 10 sa podru ja teritirja RH, jedna izborna jedinica zadijasporu (XI. izborna jedinica) i XII. Izborna jedinica za manjine koja obuhvaa cjelovit teritorij RH.


10/84

10

Ustav RH jami 8 mjesta nacionalnim manjinama 3 Srbima

Tijela zaduena za provedbu izbora su:


11/84

11

a) Dravno izborno povjerenstvob) Povjerenstva izbornih jedinica

Metoda izraunavanja glasova i njihovo pretvaranje u mandate jest D'Hondtova3 metoda

D'Hondtov sustav ili metoda je metoda raspodjele glasova u zastupnike mandate u sustavurazmjernog predstavnitva. Ime je dobio po belgijskom matematiaru Victoru D'Hondtu, prvi je putprimijenjen u Belgiji 1899.

Prema ovom sustavu najprije se izrauna biraka masa svake liste koju ini ukupan broj za izbornulistu danih glasova u izbornoj jedinici. Biraka se masa tada dijeli sa 1, pa sa 2, 3, itd. i tako dok se nedoe do onog broja koji je jednak broju zastupnika koji se biraju u odreenoj izbornoj jedinici.Dobivene rezultate tada treba poredati po veliini te odbrojiti od najveeg prema najmanjem onolikokoliko se zastupnika bira. Posljednji rezultat koji se tako dobije jest zajedniki djelitelj. Sa

zajednikim djeliteljem zatim treba podijeliti bira

ku masu svake liste. Pojedina lista, odnosno strankakoja ju je istaknula dobit e onolik broj zastupnika koliko se puta zajedniki djelitelj nalazi u njezinoj

birakoj masi. Jednostavnije reeno, broj zastupnikih mjesta koje je odreena stranka dobilaodgovara rezultatu dijeljenja birake mase liste te stranke sa zajednikim djeliteljem.

Primjer: Pretpostavimo da je na izborima u jednoj izbornoj jedinici u kojoj se bira 5 zastupnika listastranke A dobila 4160, lista stranke B 3380 i lista stranke C 2460 glasova. Ti izborni rezultati svakeliste predstavljaju njihovu biraku masu. Kako je utvrena biraka masa svake liste, ona se dijeli sa 1,2, 3, 4, 5 te se dobiveni rezultati poredaju po veliini.

Br. glasova (X) X : 1 X : 2 X : 3 X : 4 X : 5

Stranka A 4160 4160 (1) 2080 (4) 1386 (6) 1040 (9) 832 (11)

Stranka B 3380 3380 (2) 1690 (5) 1126 (8) 845 (10) 676 (13)

Stranka C 2460 2460 (3) 1230 (7) 820 (12) 615 (14) 495 (15)

Napomena: brojevi u zagradama su redna mjesta rezultata kada se svi poredaju po veli

ini.

3 To se naziva jo sustav izbornog kolinika ukupan broj glasova i izbornoj jedinici dijeli se s brojem zastupnikakoje jedinica bira u predstavniko tijelo(izborni kolinik). Tim se brojem dijeli broj glasova za svaku listu, adobiveni broj oznauje broj mjesta pojedinih stranaka


12/84

12

Od svih dobivenih rezultata izabrati peti po veliini, jer se bira pet zastupnika, a to je 1690. Taj je brojzajedniki djelitelj i njima valja podijeliti biraku masu svake liste:

biraka masa liste A 4160 : 1690 = 2

biraka masa liste B 3380 : 1690 = 2

biraka masa liste C 2460 : 1690 = 1

Iz dobivenih rezultata slijedi da su liste stranaka A i B dobile po dva zastupni ka mjesta, dok je listastranke C dobila jedno zastupniko mjesto. Vidljivo je da se pri dijeljenju birake mase najeedobiva rezultat sa ostatkom koji valja zaokruivati tako da se primjenom D'Hondtove metode nepostie potpuno razmjerna zastupljenost u predstavnikom tijelu.

Ovu metodu u svom izbornom zakonodavstvu primjenjuju Argentina, Austrija, Belgija, Bugarska,ile, Kolumbija, Hrvatska, eka, Finska, Maarska, Izrael, Japan, Makedonija, Nizozemska, Poljska,Portugal, kotska, Slovenija, panjolska, Turska i Wales.

esti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 11. sijenja 2008. godine. Zastupnikim mandatimaraspolae 153 zastupnika, koji si izabrani na parlamentarnim izborima odranim 24. studenog i 25.studenog 2007. godine.

Dunost predsjednik Hrvatskog sabora obnaa Luka Bebi. Potpredsjednici Hrvatskoga sabora uestom sazivu su:

Vladimir eks (HDZ), Ivan Jarnjak (HDZ), Josip Frii (HSS), eljka Antunovi (SDP) Neven Mimica (SDP)

Tajnik Sabora je Josip Sesar.


13/84

13

PREDSJEDNIKI IZBORI U RH

Izbor za predsjednika Republike Hrvatske odravaju se, u pravilu, svakih pet godina, koliko trajejedan mandat predsjedniku Republike.

Dosad su se odrali etiri puta od neovisnosti:

1992. godine kada je Franjo Tuman pobijedio na prvim predsjednikim izborima odneovisnosti

1997. godine kada je Franjo Tuman pobijedio na drugim predsjednikim izborima odneovisnosti

2000. godine kada je Stjepan Mesi pobijedio na predsjednikim izborima 2005. godine kada je Stjepan Mesi pobijedio u drugom krugu Jadranku Kosor, te osigurao

sebi drugi mandat za predsjednika Republike

2009/2010 sadanji izbori

Novi i sadanji predsjednik Republike Hrvatske je Ivo Josipovi

Izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske u roku koji omoguava da se oni obave najmanje 30 dana,a najvie 60 dana prije isteka mandata trenutnom predsjedniku Republike

Kandidate za predsjednika Republike mogu predlagati:

registrirane politike stranke, birai pojedinano ili skupno.

Dvije ili vie u Republici Hrvatskoj registriranih politikih stranaka mogu predloiti jednogakandidata.

Kandidati za predsjednika Republike su svi koji su valjano predloeni od jedne ili vie politikihstranaka, odnosno biraa i podrani pravovaljano prikupljenim potpisima od najmanje 10.000 biraa.

Prijedlozi kandidata za predsjednika Republike moraju prispjeti Dravnom izbornom povjerenstvu(DIP) najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora. Izborno povjerenstvo e u roku od 48sati od isteka roka za predaju kandidature objaviti listu kandidata za predsjednika Republike uelektronikim medijima.

Predsjednik Republike, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili vie kandidata, bira se veinomglasova svih biraa koji su glasovali. Ako niti jedan kandidat ne dobije takvu veinu uprvom krugu,

izbor se ponavlja nakon 14 dana (drugi krug).

U drugom krugu izabran je kandidat koji dobije najvei broj glasova biraa koji su glasovali. Akokandidati dobiju isti broj glasova, izbor se jo jednom ponavlja.


14/84

14

Rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske utvruje DIP na temelju rezultata glasovanja nasvim birakim mjestima.

Sredstva za pokrie trokova za provoenje izbora osiguravaju se u dravnom proraunu RepublikeHrvatske.

Izabrani predsjednik Republike Hrvatske stupa na dunost posljednjeg dana mandata predsjednikakojem istie mandat, odnosno na dan objave rezultata izbora ako se izbori odravaju zbog smrti,ostavke ili utvrenja prestanka mandata prethodnika od strane Ustavnog suda.

Na dan stupanja na dunost, predsjednik Republike polae sveanu prisegu pred sucima Ustavnogsuda, kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.

Dosadanja praksa je bila da se sveanost polaganja prisege odrava na prostoru Trga sv. Marka uZagrebu, pred sucima Ustavnog suda koji nose sveane toge te uz prisutnost dravnog vrha(zastupnika u Hrvatskom saboru, premijera i lanova Vlade RH, sudaca Vrhovnog suda te drugihdunosnika), stranih gostiju, diplomatskog zbora akreditiranog u Hrvatskoj te graana.

Tekst prisege koju izgovara predsjednik Republike prilikom tzv. sveane inauguracije:

Priseem svojom au da u dunost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno iodgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih dravljana.Kao hrvatski dravni poglavar:- dratu se Ustava i zakona,- brinuti se za potovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske,- bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela dravne vlasti,- uvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost drave Hrvatske.Tako mi Bog pomogao.

TRODIOBA VLASTI u predstavnikim demokracijama

a) ZAKONODAVNA VLASTParlamenti su simboli narodnog predstavnitva u politici.

USTROJ PARLAMENTA

a) veliina parlamenta. Najmanja skuptina na svijetu nalazi se na junopacifikom otokuTuvalu samo dvanaest zastupnika. Druga je krajnost kineski Nacionalni narodni kongres sgotovo 3000 zastupnika. Najbolje funkcioniraju srednje skuptine male prenatrpanostposlovima; velike poslovi se moraju prenositi na odbore.

b) Broj domova mogu biti jednodomne ili dvodomne. Veina skuptina u svijetu sujednodomne. Dvodomno zakonodavno tijelo sastoji se od donjeg doma (prvi dom) i gornjeg

doma (drugi dom). Donji se dom bira neposrednim izborima; lanovi gornjih domovapopunjavaju se razliitim metodama. Jednodomni parlament opravdava se pozivom naveinsko oitovanje vlasti naroda. Skuptina koja se pri tom formulirala izraava narodnuvolju i u radu je ne bi smio opstruirati drugi dom. Zagovornici dvodomnih skuptinanaglaavaju da gornji dom moe braniti pojedinane, grupne i regionalne interese odpotencijalno represivne veine u donjem domu. Drugi dom moe zajamiti da e se u


15/84

15

parlamentu uti i razliiti glas regija u dravi. Gornji dom zastupa uglavnom interese regija,upanija, kantonajer se ne temelji na veini. Klasian primjer je Senat u SAD-u, gdje svakadrava bez obzira na broj stanovnika ima po dva predstavnika. Postavlja se pitanje izbora udrugi dom da ne bi bio replika prvom. Najee se koriste ove metode neposredni izbori alidui mandat (primjer SAD senat na 6 godina, kongres na dvije), imenovanjem, posredniizbori putem lokalnih izbora, te nasljeivanje (jedino u Britaniji prvo lordova). Dvodomniparlamenti postoje u SAD, Britaniji, kanadi, Njemakoj, Italiji, Indiji, Japanu

c) Odbori- odbori su male radne skupine skuptinskih lanova, formirane da bi se uhvatile ukotac s poslom: 1. razmatrati prijedloge zakona i financijske prijedloge; 2. nadgledati vladinuadministraciju i prole rashode; 3. istraivati pitanja od javne vanosti. Razvijeni sustavodbora uglavnom definira radnu (na odbore usmjerenu skuptinu) i debatnu (na domoveusmjerenoj skuptini). U debatnoj skuptini (primjerice britanski Donji dom), rasprave susredinja aktivnost. U glavnoj dvorani raspravlja se o najvanijoj problematici i tu se stjee iligubi politiki ugled. U radnoj skuptini, primjerice amerikom Kongresu, najvanije seaktivnosti odvijaju u odborima. U njima zakonodavci oblikuju zakone, izglasavaju proraun inadziru izvrnu vlast.

FUNKCIJE PARLAMENTA

a) predstavnitvo skuptina je mikrokozmos, drutvo u malom. Skuptina bi trebalapredstavljati interese cijele nacije, a zastupnici bi trebali traiti naine da primijene svojeznanje i inteligenciju na javne probleme. Predstavnitvo problem stranakog predstavnitva da li e glasovati kao lanovi stranke ili po vlastitoj savjesti i uvjerenju. Npr. U Indiji,lanovi gube mjesto u parlamentu ako glasuju protiv svoje stranke. U Novom Zelandu lanovilaburistike stranke moraju potpisati izjavu da e se pridravati odluka sredinje stranke.

b) Raspravljanjec) Donoenje zakona - zakonodavna funkcija. Pravilo 90% saet je opis zakonodavnog procesa

koji otprilike odgovara stanju u mnogim skuptinama. To pravilo tvrdi da oko 90% zakonskihprijedloga dolazi od izvrne vlasti i da otprilike 90%tih prijedloga postanu zakoni. SAD sunajpoznatija iznimka od toga pravila.

d) Izglasavanje prorauna4 - jedna od najstarijih funkcija parlamenta. No u mnogim zemljamasituacija je slina kao i sa zakonima. Uglavnom proraun daje vlada a parlament ga prihvaaili ne; gotovo rijetko kad da sudjeluje u stvaranju prorauna. Dravni proraun je pravni aktkojim se procjenjuje plan prihoda i rashoda drave u odreenom vremenskom razdoblju

e) Formiranje vlada skuptina formira i smjenjuje vlade. Izvrna vlast vlada samo dok uspijezadrati povjerenje parlamenta. Karakteristino za parlamentarne republike. Parlament ne biravladu, nego se vlada bira pomou parlamenta. Izbori razmjernim sustavom rijetko osiguravajuparlamentarnu veinu jednoj stranci, ap su koalicije neizbjene. U toj situaciji, parlamentpostaje najvanija politika arena koja osigurava kontekst za sloeno i dugotrajno pogaanjemeu strankama. Nakon to se uspostavi koalicija, vladajue stranke se moraju s potovanjem

4Rije proraun (engl. budget, njem.Haushalt, fr. budget, tal. bilancio) potjee od srednjovjekovne engleske, francuskerijei bougette, to je deminutiv rijei bouge - kona torba, odnosno vreica. U engleskoj parlamentarnoj terminologiji ta jerije oznaavala konatu torbu u kojoj je ministar financija u parlament donosio prijedlog o prihodima i izdacima drave zaidue razdoblje - stoga se i rabi kao naziv za plan prihoda i rashoda u odreenom vremenskom razdoblju. U Hrvatskoj se uzrije budet upotrebljava irije proraun.


16/84

16

odnositi prema zastupnicima manjih stranaka da ne bi izgubili podrku o kojoj ovisi njihovostanak na vlasti. Kad se koalicijskoj vladi izglasa nepovjerenje parlament postoje ponovnoglavna arena.

f) Nadzor nad izvrnom vlasti omoguuje parlamentu da prati vladu u njezinom djelovanju ida provjerava kvalitetu njezina vladanja. Najvanije tehnike praenja su: pitanja i interpelacije to je upit vladi upuen od strane opozicije, nakon ega slijedi rasprava i najee probnoglasovanje kako je skuptina zadovoljan odgovorom. Posebno razvijena u Francuskoj njome

je srueno nekoliko vlada. 29 hitne rasprave javni nain prozivanja rada vlade naodgovornost. postupak zavrava glasovanjem Razvijen u Britaniji i zemljamaCommonwealtha. Odborske istrage - izvrsni instrumenti detaljnog nadzora. Primjer jeameriki Kongres.

g) Regrutacija i socijalizacija regrutacija, socijalizacija, obuavanje i ocjena politikih voa.Zastupnici u zakonodavnim tijelima ine zalihu talenata iz koje potjeu kreatori politike. Uparlamentarnim sustavima u kojima ministri najee biraju iz parlamenta, zakonodavno tijelopostaje najvaniji kanal regrutacije kadrova za politike funkcije.

ZAKONODAVNA VLAST U RH

Hrvatski sabor

Prvi demokratski viestranaki izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su 1990. godine.

Sabor Republike Hrvatske Sabor do danas je mijenjao naziv jo dva puta: 1997. postaje Hrvatskidravni sabor (pri tom ne treba mijeati naziv s Hrvatskim dravnim saborom koji je postojao zavrijeme NDH), a 2000. Hrvatski sabor. Ustavnim promjenama 2001. godine ukinut je upanijski domte Hrvatski sabor postaje jednodoman (bivi "Zastupniki dom" postaje jednostavno "Hrvatski sabor")

Aktualni, esti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 11. sijenja 2008. godine na temelju rezultataizbora za zastupnike u Hrvatski sabor, odranih 25. studenoga 2007. godine u dvanaest izbornihjedinica. Na temelju glasova graana u Sabor su izabrana 153 zastupnika.

Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti.

On ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakog birakog prava,biraju neposrednim tajnim glasovanjem.


17/84

17

Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora ako to odlui veinazastupnika, ili ako do rasputanja doe po ovlatenju predsjednika RH.

Hrvatski sabor zasjeda redovito dva puta godinje: prvi put (15. 1. 15. 6) te drugi put: (15. 9. 15.12.) Izvanredno zasjedanje na zahtjev predsjednika republike, vlade ili veine zastupnika.

Hrvatski sabor konstituira se na prvoj sjenici, koja se mora odrati najkasnije u roku od 20 dana poobjavljivanju konanih rezultata izbora, izborom predsjednika sabora. Sabor ima jednog predsjednika ijednog ili vie potpredsjednika.

Pravo predlaganja zakona ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika, radna tijela Hrvatskog sabora teVlada RH.

Hrvatski sabor je jednodomni.

Djelatnici: su izabrane ili imenovane osobe lanovi parlamenta, sa odreenim mandatom (mandatumu znaenju "nalog ... stvar za koju se neko obvezuje da e je obavit). Rije je o osobama s obvezompredstavljanja odreene volje naroda i primjerene skrbi o ovoj obvezi za vrijeme trajanja mandata.

Zastupnici se biraju najvie na etiri godine. Trajanje mandata moe se produiti amo u sluaju rata,neposredne ugroenosti RH, velikih elementarnih nepogoda. Zastupnici u saboru nemaju obvezujuimandat.

Uz djelatnike vezano je obiljeje tzv. imuniteta, odnosno pravnog iskljuenja, osloboenja ododgovornosti lana parlamenta za stav i odluku za vrijeme obnaanja dunosti (radi se o pravnoj audorednoj odgovornosti)

lanak 75.

Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje iglasovanje u saboru.

Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja H. sabora samo ako je zateen da vri kanjivo djelo zakoje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina.

Zastupnici glasaju osobno

Djelokrug:

- odluuje o donoenju i promjeni ustava- donosi zakone- donosi dravni proraun- odluuje o ratu i miru- donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskog sabora- donosi strategiju nacionalne sigurnosti i strategiju obrane RH- odluuje o promjeni granica RH- raspisuje referendum- nadzire rad vlade i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih saboru- daje amnestiju za kaznena djela


18/84

18

- obavlja druge poslove u skladu s Ustavom

Hrvatski sabor donosi:

Ustav, zakone, dravni proraun, odluke, deklaracije, rezolucije, povelje, preporuke zakljuke, poslovnik o svom radu, daje vjerodostojna tumaenja zakona.

Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Natemelju prava i ovlatenja utvrenih Ustavom Republike Hrvatske i Poslovnikom, Hrvatski saborodluuje o donoenju i promjeni Ustava, donosi zakone, dravni proraun, odluke, deklaracije,rezolucije, povelje, preporuke i zakljuke, te daje vjerodostojna tumaenja zakona.

Ustavom i Poslovnikom Hrvatskoga sabora propisan je i nain donoenja tih akata.Sabor moe odlukom, poveljom, zahvalnicom ili drugim aktom domaem ili stranom dravljaninu iliorganizaciji dati priznanje za njihov rad koji je od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku. Prijedlogpriznanja podnosi predsjednik Sabora.

Deklaracijom se izraava ope stajalite Sabora o pitanjima unutarnje ili vanjske politike te o drugimbitnim pitanjima vanim za dravu.

Rezolucijom Sabor ukazuje na stanje i probleme u odreenom podru ju i na mjere koje bi trebaloprovoditi u tom podruju.

Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke i pritube o nepravilnostima u radu tijela koje imaju javne ovlasti s prijedlogom za njihovo razrjeenje.

Zakljucima Sabor utvruje stajalita o odreenim dogaajima i pojavama, a na osnovi ocjene stanje upojedinoj oblasti, zakljucima se mogu zauzimati stajalita, izraavati miljenja ili utvrivati obvezeVlade, ministarstava i drugih tijela dravne uprave.

Ustav RH predvia tri naina donoenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama ureuju:


19/84

19

obinom veinom (50%+1) uz zadovoljavanje kvoruma (kvorum oznaava broj zastupnikakoji je potreban nazoiti glasovanju da bi odluka bila valjana, a to je veina svih zastupnika -50%+1 )

dvotreinskom veinom svih zastupnika veinom glasova svih zastupnika.

Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova ukoliko je na sjednici nazona veina zastupnika.

Organski zakoni kojima se ureuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotreinskomveinom glasova svih zastupnika.

Organski zakoni kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izbornisustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune(regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika.

Ustrojstvo Sabora

Unutarnje ustrojstvo i nain rada Hrvatskoga sabora ureuje se poslovnikom.

Predsjednik, potpredsjednik i Predsjednitvo

Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika.

Predsjednik Sabora obino je iz redova parlamentrne veine. Predsjednik Sabora:

predstavlja Hrvatski sabor, saziva i predsjeda sjednicama Sabora, upuuje prijedloge ovlatenih predlagatelja u propisani postupak, predlae dnevni red sjednice Sabora, brine se o postupku donoenja zakona i drugih akata, usklauje rad radnih tijela, potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, upuuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglaenja,

Potpredsjednici Sabora pomau u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegovadjelokruga na koje ih on ovlasti.

Predsjednik i potpredsjednici Sabora ine Predsjednitvo Sabora.

Klub zastupnika u Saboru mogu osnovati:

politika stranka koja ima najmanje tri zastupnika, dvije ili vie politikih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, najmanje tri nezavisna zastupnika, zastupnici iz reda nacionalnih manjina.

Zastupnik moe biti lan samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina moe biti i lankluba stranke kojoj pripada, uz njezin pristanak.


20/84

20

Radna tijela

Radna tijela Sabora suodbori ipovjerenstva.

U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donoenje zakona i drugih akata te odrugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svog djelokruga, rad Vlade idrugih tijela iji rad nadzire Sabor sukladno Ustavu i zakonu. Radno tijelo raspravlja o izvjeimatijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedenerasprave zauzima stajalite, odnosno utvruje prijedloge akata i o tome izvjeuje Sabor.

Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i odreeni broj lanova iz reda zastupnika

Odnos Sabora i Predsjednika Republike

Hrvatski sabor je nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Predsjednik Republike, pod odreenim uvjetima, moe raspustiti Na temelju ustavnih odredbi,Predsjednik Republike raspisuje izbore za zastupnike u Hrvatski sabor, saziva prvu konstituirajuusjednicu te povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja uiva povjerenje veine svih zastupnikaHrvatskog sabora.

Hrvatski sabor ako se Vladi izglasa nepovjerenje ili ako se ne donese dravni proraun u roku od trimjeseca nakon to je predloen.

S druge strane, na prijedlog jedne petine svih zastupnika Sabora, Sabor moe pokrenuti postupakutvrivanja posebne odgovornosti Predsjednika Republike. Prijedlog, zajedno sa injeninim opisom idokazima o povredi Ustava, zastupnici upuuju predsjedniku Sabora koji e prijedlog dostaviti

Predsjedniku Republike. Predsjednik Republike ima se pravo oitovati u pisanom obliku u roku od 30dana od dana primitka prijedloga. Prije odluivanja o pokretanju postupka predsjednik Sabora uputit

e prijedlog i Odboru za Ustav, Poslovnik i politiki sustav koji e svoje miljenje o utemeljenostiprijedloga dati u roku od tri dana.

Odluku o pokretanju postupka utvrivanja posebne odgovornosti Predsjednika Republike donosiSabor dvotreinskom veinom svih zastupnika u roku od 15 dana od dana oitovanja Odbora za Ustav,Poslovnik i politiki sustav.

Odnos Sabora i Vlade

Vlada Republike Hrvatske je odgovorna Saboru za svoj rad i odluke koje donosi.

Na zahtjev Sabora duna je izvijestiti Sabor o svom radu, o politici koju provodi, o izvravanju zakonai drugih propisa te o drugim pitanjima iz svog djelokruga. To moe uiniti i na vlastitu inicijativu.

Vlada predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru, predlae dravni proraun i zavrni raun,provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora te donosi uredbe za izvrenje zakona. Na prijedlognajmanje jedne petine ukupnog broja zastupnika u Saboru moe se pokrenuti pitanje povjerenja


21/84

21

predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom lanu ili Vladi u cjelini. Prijedlog za pokretanje pitanjapovjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom lanu ili Vladi uvrtava se odmah u dnevni red, bezodluivanja. Ne moe se raspravljati i glasovati o povjerenju prije proteka sedam dana od dostaveprijedloga Saboru. O povjerenju e se raspravljati i glasovati najkasnije u roku od 30 dana od dostaveprijedloga.

Odluka o nepovjerenju je donesena ako je za nju glasovala veina od ukupnog broja zastupnika uSaboru. Ako Sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi, odnosno pojedinom njezinomlanu, zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od estmjeseci. Izglasa li se nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vladapodnose ostavku. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lanu Vlade, predsjednik Vlade moeumjesto njega predloiti drugoga lana Saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vladamogu podnijeti ostavku.

Hrvatski sabor moe ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama ureuje pojedina pitanja iznjegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrenih ljudskih prava i temeljnihsloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i lokalnesamouprave, ali najdue na vrijeme od godinu dana. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogudjelovati unatrag. Takoer prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana, osim ako Hrvatski sabor ne

odlui druk

ije.

Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskoga sabora moe podnijeti interpelaciju o radu VladeRepublike Hrvatske ili pojedinog njezinog lana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara raspravao radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva ako one odstupaju od opegstajalita Vlade ili ministarstva u provoenju zakona ili utvrene politike

b) IZVRNA VLAST

IZVRNA VLAST

Izvrna vlast provodi zakone koje je donijela zakonodavna vlast i interpretirala sudska vlast. U opemsmislu, izvrnu vlast ini vlada. Zavisno od politikog sistema na elu vlade moe biti premijer(Velika Britanija i druge) ili predsjednik (SAD i durge). Neke drave su hibridi, to znai da imaju ipremijera i predsjednika (Francuska, BiH i druge). Bosna i Hercegovina je unikatna zemlja jer ima tripredsjednika (bonjaki, hrvatski i srpski predstavnik) i dva premijera (za Federaciju Bosne iHercegovine i za Republiku Srpsku). Pored toga ima i vijee ministara sa predsjedavajuim vijeemministara na elu. Osim toga Republika srpska ima svoje ministre dok svaki kanton (njih 10) uFederaciji BiH ima svoje ministre. To ini Bosnu i Hercegovinu jednom od zemalja sa najveomadministracijom na planeti u odnosu na broj stanovnika.


22/84

22

IZVRNA VLAST u RHUreenje ove razine vlasti dijeli se na:

a) poglavara draveb) vladuc) upravna tijela lokalne uprave i samouprave

a) Poglavar dravePredsjednik republike bira se na temelju opeg i jednakog birakog prava tajnim glasovanjem naneposrednim izborima. Mandat trajanja jest pet godina. Nitko ne moe biti vie od dva putaizabran za predsjednika.

Predsjednik se bira veinom svih biraa koji su glasovali. Ako niti jedan kandidat ne dobije takvuveinu izbori se ponavljaju za 14 dana. Tada idu dalje samo prva dva kandidata koji su dobiliveinu glasova.

Prije preuzimanja dunosti, predsjednik mora poloiti prisegu pred Ustavnim sudom kojom sobvezuju na poslunost Ustavu.

Predsjednik ne moe obavljati niti jednu drugu javnu niti profesionalnu dunost. Nakon izborapredsjednik mora poloiti ostavku na lanstvo u politikoj stranci (naelo inkompatibilnosti).

Djelokrug:

- predstavlja i zastupa RH u dravi i inozemstvu- brine za stabilnost dravne vlasti- odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti- raspisuje izbore za sabor i saziva ga na prvo zasjedanje- raspisuje referendum- imenuje mandatara na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u saboru- daje pomilovanja- dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom- obavlja druge dunosti u skladu s Ustavom- surauje s vladom u oblikovanju i voenju vanjske politike- surauje s vladom u osnivanju diplomatskih misija- vrhovni je zapovjednik oruanih snaga- imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike u skladu sa zakonom- na temelju odluke sabora objavljuje rat i mir- za vrijeme ratnog stanja moe donositi uredbe sa zakonskom snagom- usmjeruje u suradnji s vladom rad sigurnosnih i obavjetajnih slubi- moe raspustio sabor ako on u roku od 120 dana ne izglasa po0vjerenje vladi.- moe sudjelovati na sjednici vlade i u raspravi, ali bez obvezujueg karaktera

Predsjednik je odgovoran za povredu Ustava, a postupak pokree H. sabor dvotreinskom veinomsvih zastupnika. O odgovornosti utvruje Ustavni sud RH, ako je kriv automatski mu prestaje sluba.


23/84

23

Predsjednik republike takoer ima imunitet, a protiv njega se ne moe pokrenuti nikakav postupak bezodobrenja Ustavnog suda, osim za kaznena djela za koja je propisana kazna vea od pet godina.

Postupak za utvrivanje odgovornosti moe pokrenuti hrvatski sabor dvotreinskom veinom svihzastupnika.

Predsjedniku republike u obnaanju dunosti pomau savjetodavna tijela. lanove tih tijela imenuje irazrjeuje sam predsjednik. Nisu doputena imenovanja koja su u suprotnosti s naelom diobe vlasti.

Vlada RH.

Vladu RH ini predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri.

lanove vlade predlae osoba kojoj je predsjednik RH povjerio mandat za sastavljanje vlade. Odmahpo sastavljanju vlade u roku od 30 dana od prihvaanja mandata mandatar je duan program vlade ivladu predstaviti saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju. Ona stupa na dunost tek kada dobijepovjerenje sabora. Predsjednik i lanovi vlade polau sveanu prisegu pred hrvatskim saborom.

Ako mandatar ne sastavi vladu u roku od 30 dana , predsjednik mu produuje mandat pa ako i u

narednih 30 dana ne uspije sastaviti predsjednik e mandat povjeriti drugoj osobi. Ako i tada ne budeuspostavljena vlada predsjednik e raspisati prijevremene izbore.

Ovlasti:

- predlae zakone i druge akte saboru- predlae dravni proraun i zavrni raun- provodi zakone i druge odluke Hrvatskog sabora- donosi uredbe za izvrenje zakona- vodi vanjsku i unutarnju politiku- usmjerava i nadzire rad dravne uprave- brine o gospodarskom razvitku zemlje- usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi- surauje s predsjednikom u oblikovanju i voenju vanjske politike- surauje s predsjednikom u osnivanju diplomatskih misija- usmjeruje u suradnji s vladom rad sigurnosnih i obavjetajnih slubi

Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru

Predsjednik i lanovi vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno suodgovorni za podruje svojega rada.

Na prijedlog najmanje petine zastupnika u H. saboru moe se pokrenuti pitanje povjerenjapredsjedniku Vlade, lanu ili Vladi u cjelini. nepovjerenje je izglasano ako je za to glasovala veina od

ukupnog broja o zastupniku u Hrvatskom saboru. Ako je nepovjerenje izglasano vlada mora podnijetiostavku. Ako se u roku od 30 dana ne sastavi nova vlada tada se rasputa sabor i raspisuju seprijevremeni izbori.


24/84

24

Upravna tijela:

Djelatnikom u upravnim tijelima moe se postati imenovanje, izborom ili putem natjeaja. Za njih nevrijedi naelo imuniteta, ali vrijedi naelo inkompatibilnosti.Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi.

Jedinice regionalne samouprave su upanije. One se konstituiraju tako da ine jednu cjelinu od

povijesno kulturnih, prometnih i gospodarskih znaajki.

Graanima se ustavom jami pravo na lokalnu samoupravu i upravu decentralizirana drava.

SUDBENA VLASTSudbenu vlast obavljaju sudovi. Ona je samostalna i neovisna.Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno. javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ilidijela rasprave radi interesa javnog morala, javnog reda ili dravne sigurnosti...

Suci takoer imaju imunitet.

Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraenomiljenje ili glasovanje pri donoenju sudske odluke, osim ako se radi o krenju zakona od strane suca.

Sudaka dunost je stalna.

Sudac e biti razrijeen dunosti:

- ako to sam zatrai- ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost- ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti- ako tako odlui Dravno sudbeno vijee zbog poinjenog tekog stegovnog djela- kad navri sedamdeset godina

Sudac ne moe obavljati slubu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudakom dunou.

Suce, u skladu s ustavom i zakonom, imenuje i razrjeuje te o njihovoj stegovnoj odgovornostiodluuje Dravno sudbeno vijee. lanovi se biraju na etiri godine.

Dravno odvjetnitvo:

- je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poiniteljakaznenih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine RH te podnositi pravnasredstva za zatitu Ustava.

- glavnog dravnog odvjetnika imenuje na vrijeme od etiri godine Hrvatski sabor naprijedlog vlade RH.


25/84

25

puki pravobranitelj (ombudsmana)5

- on je opunomoenik H. sabora koji titi ustavna i zakonska prava graana u postupku preddravnom upravom i tijelima koje imaju javne ovlasti. Njega bira H. sabor na vrijeme od osamgodina. Duan je podnositi izvjea H. saboru. On mora upozoravati vlast na krenje ljudskihi graanskih prava, a posebice onih koje su posljedica djelovanja institucija vlasti.

USTAVNI SUD

Ustavni sud:

- ustavni sud ini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od osam godina iz redaistaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinihprofesora pravnih znanosti.

- naelo inkompatibilnosti- naelo imuniteta

ovlasti:

- odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom-

ocjenjuje ustavnost zakona i drugih pravnih propisa- rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti- odluuje o odgovornosti predsjednika RH- nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe u skladu s Ustavom i

zabraniti njihov rad- nadzire ustavnost i zakonitost izbora i referenduma- ustavni sud ukinut e zakon ili drugi propis ako utvrdi da je zakon neustavan

VIESTRANAJE I POLITIKE STRANKE

Politike stranke su trajne politike udruge graana koje oblikuju njihovu politiku volju,natjeu se naizborima, a u sluaju izborne pobjede preuzimlju sudjelovanje u parlamentu i u vlasti. U parlamentuoblikuju i artikuliraju posebne i ope interese. Na temelju izbornih rezultata vladajua strankapreuzima oblikovanje i voenje dravne politike. Djelovanje stranaka mora biti u skladu s Ustavom, aako je to posebno odreeno i zakonom o strankama.

Stranke su sastavnice svakoga politikoga sustava, koje imaju svoje programe i statute. Uprogramima se istiu vrijednosti, ciljevi, svjetonazori, naela i slino, doim se statutima istieunutranje organizacijsko ustrojstvo, stranaka tijela, nain funkcioniranja, teritorijalna organizacija idrugo. Prema tomu sve stranke imaju lanstvo, vodstvo ili elitu. Njih obvezuje sustav pravila

unutranjeg djelovanja i unutarstranaka demokracija.Polje politikih interesa zapravo je polje konflikata. Stranke se u interesnoj artikulaciji

5 U sustavu zatite ljudskih prava postoji institucija pukog pravobranitelja ili ombudsmana. Ta institucija prviput se pojavila u vedskoj.


26/84

26

nuno nalaze u polju konflikta. Politolozi smatraju da su na Zapadu moderne stranke izrasle iznekoliko konflikata: liberalizam protiv starog poretka; konzervativizam protiv liberalizma poradiobrane starog poretka; radnitvo protiv graanskog sustava;poljodjelci protiv industrijskoga sustavna;regionalisti protiv centralista; krani protiv laikoga sustava; komunisti protiv socijaldemokracije;faisti/nacionalsocijalisti protiv demokracije; prosvjednici protiv sustava birokratske draveblagostanja; ekologisti protiv nekontroliranog napretka, modernizacije i unitavanja ivota.

Funkcije politikih stranaka:

1. agregiranje interesa: na drutvo se gleda kao na vrtlog razliitih interesa i interesnih skupinakoje jednostavno same ne mogu ostvariti u drutvu vlastite interese. Tada politike strankeokupljaju oko sebe razliite interesne skupine koje ulaze u politiku stranku odriui se nekihinteresa ne bi li pronale i ostvarile barem neke glavne interese.

2. integracija u politiki sustav: Agregiranjem razliitih interesa stranke zapravo odreeneinteresne skupine uvode u politiki ivot. Time dobivaju nove birae, a oni podravaju

postojei politiki poredak jer im on omoguuje ostvarenje vlastitih interesa. Interesne skupinekoje se nisu integrirale u politiki ivot zapravo ne mogu ostvariti svoje ideje pa stoga dovodecijeli u odreenu nestabilnost.

3. politika socijalizacija: ulaskom u stranku ljudi se politiki socijaliziraju4. mobilizacija biraa: najoitija funkcija jest zapravo privlaenje biraa jer za dobru

demokraciju najvaniji je aktivno sudjelovanje i procjenjivanje birakog tijela5. organizacija vlasti: spominjemo je na kraju, ali ona je zapravo ono za ime sve stranke

grozniavo vode politike ratove, jer pobjedom na izborima stranka dobiva ovlasti da usmjeridravnu politiku u pravcu koji smatra ispravnim.

Tipovi stranaka:

a) Konzervativne stranke: Konzervatizam se ne iscrpljuje u odreenom obliku nego je tosustav koji eli sauvati odreene vrijednosti od naglih promjena. Temelj su im tzv.tradicionalne vrijednosti, naglaavanje tradicinalnih metoda djelovanja, tovanjepostojeih institucija, morala, obiaja, potivanje autoriteta, reducirano prihvaanjemoderniteta i napretka

b) liberalne stranke nastaju kao pokret graanstva protiv sustavnih ogranienjaivljenja. U temelju tih stranaka stoji filozofska misao da je sloboda najvanija i da seona niim ne smije ugroziti. Utemeljitelji su diobe vlasti, ljudskih prava, zalau se zaautonomiju gospodarstva, slobodna konkurencija. Temeljne vrednote su imrelativiziranje tradicije, vjera u ljudski razum i napredak, individualizam, razlikovanjedrutva i drave, ustavna vladavina, sloboda miljenja, slobodno trino gospodarstvo

c) socijaldemokratske stranke: temeljna vrijednost jednakost, ravnopravnost isolidarnost. Uglavnom njeguje odreeni oblik kolektivizma te se ideoloki

suprotstavljaju liberalnim strankama. Odricanje od klasne borbe, parlamentarizam, jednakost, solidarnost, sloboda, socijalna pravda, kritika liberalnog kapitalizma,naglaena uloga sindikata, demokratski socijalizam, suodluivanje

d) demokranske stranke: utemeljene su kranskom socijalnom nauku, tonije nanauku katolike Crkve, u kojem su osnovne vrijednosti ovjek i njegovo dostojanstvo.Suprotnost marksistikim i liberalistikim nazorima. Drutvo i drava trebaju poivati


27/84


28/84

28

b) liberalne stranke nastaju kao pokret graanstva protiv sustavnih ogranienjaivljenja. U temelju tih stranaka stoji filozofska misao da je sloboda najvanija i da seona niim ne smije ugroziti. Utemeljitelji su diobe vlasti, ljudskih prava, zalau se zaautonomiju gospodarstva, slobodna konkurencija

c) socijaldemokratske stranke: temeljna vrijednost jednakost, ravnopravnost isolidarnost. Uglavnom njeguje odreeni oblik kolektivizma te se ideolokisuprotstavljaju liberalnim strankama

d) demokranske stranke: utemeljene su kranskom socijalnom nauku, tonije nanauku katolike Crkve (papinske enciklike), u kojem su osnovne vrijednosti ovjek injegovo dostojanstvo. Suprotnost marksistikim i liberalistikim nazorima.

Pojmovi ljevice, desnice i centraPodjela potjee iz doba Francuske Republike, a oznaavlaa je polaaj politikih predstavnika uparlamentu.

LJEVICA: obuhvaa razliite struje revolucionara i reformista. Najee su nadahnuteideologijom osloboenja radnika i stvaranjem socijalne drave. U sklopu politike prakse onamoe biti lijeva, ultra lijeva, reformistika, nova ljevica Pojam ljevica ne mora nunoznaiti socijaldemokratske smjerove. Oni mogu biti i liberalni.

DESNICA znai opciju konzerviranja povijesnih vrijednosti, nepromjenjivost u ljudskimnaravima, protu liberalno i proturevolucionarno djelovanje. Pojam desnice uvijekpodrazumijeva djelovanje tradicijskih mehanizama u drutvenim i politikim odnosima.Takoer ni taj pojam u praksi politikog djelovanje ne pojavljuje se u istom obliku ve kaoneokonzervativizam, nova desnica, radikalna desnica

CENTAR: politike stranke centra, kako im naziv i govori oznaavaju politike opcije koje senalaze izmeu djelovanja ljevice i desnice. To je opcija izbjegavanja krajnosti.

POLITIKE STRANKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Viestranaje jest jedno od temeljnih demokratskih na

ela u Hrvatskoj.

Prema Ustavu, osnivanje politikih stranaka je slobodno (l. 6).

Osnivanje politikih stranaka je slobodno.Unutarnje ustrojstvo politikih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskimnaelima.Stranke moraju javno polagati raun o porijeklu svojih sredstava i imovine.Protuustavne su politike stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugroavaju opstojnost Republike Hrvatske. Oprotuustavnosti odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske.Zakonom se ureuje poloaj i financiranje politikih stranaka. (USTAV RH, lanak 6)

Unutarnje ustrojstvo politikih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskimnaelima, a stranke moraju javno polagati raun o porijeklu svojih sredstava i imovine. Protuustavnesu politike stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga


29/84

29

demokratskog poretka ili ugroavaju opstojnost Republike Hrvatske. O protuustavnosti odluujeUstavni sud Republike Hrvatske.

Registrirane politike stranke su udruge iji su ciljevi izraeni u programu i statutu usmjerenina stvaranje i oblikovanje politike volje te politiko djelovanje graana, a koje su upisane uRegistar politikih stranaka Repubike Hrvatske, kojeg vodi Sredinji dravni ured za upravu.U registar se upisuju politike stranke koje ispunjavaju formalne uvjete prema Zakonu opolitikim strankama (jedan od uvjeta je da politiku stranku mogu osnovati najmanje 100punoljetnih, poslovno sposobnih dravljana Republike Hrvatske). Upisom u registar politikastranka postaje pravna osoba, te moe djelovati na podruju Republike Hrvatske u skladu sasvojim statutom.

Nastanak viestranaja u Republici HrvatskojU Hrvatskoj viestrana je se prvi put pojavljuje u 19. Stoljeu. U tom razdoblju nastaju naenajpoznatije stranke:

a) Narodna stranka6 utemeljitelj J. J. Strossmayer7, F. Raki8b) Stranka prava Ante Straevi9 i Eugen Kvaternikc) Hrvatska puka seljaka stranka S. Radi10

6Narodna stranka bila je politika stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburkoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga

pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda. Djeluje od 1841., a i to uglavnom unutar Kraljevine Hrvatske i Slavonije, sve doraspada Austro-Ugarske Monarhije. Jedan od ciljeva Narodne stranke bilo je uvoenje hrvatskoga jezika u slubenuuporabu, a najznaajniji korak u tom smislu bio je govor to ga je 2. svibnja 1843. u Hrvatskom saboru izrekao IvanKukuljevi Sakcinski. Od toga trenutka, a osobito nakon to Ivan Kukuljevi Sakcinski 1850. utemeljuje Drutvo zapovjesnicu jugoslavensku, u Narodnoj stranci sve vie jaa jugoslavenska ideja. Nju snano podrava istaknuti narodnjak,biskup Josip Juraj Strossmayer, koji ve 1849. pie da je njegov cilje jugoslavjana sdruiti se, sloiti i ujediniti.7 Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljae 1815. - akovo, 8. svibnja 1905.), biskup akovako-bosanski i srijemski (od1849.), teolog, politiar, kulturni djelatnik (utemeljitelj sredinjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija) i pisac; jednaod najznaajnijih i najutjecajnijih hrvatskih linosti 19. stoljea. Josip Juraj Strossmayer, darovatelj, osniva i pokroviteljHrvatske akademije znanosti i umjetnosti, HAZU (tada JAZU, 1866.), utemeljitelj obnovljenoga Hrvatskog sveuilita (1874.),

skuplja umjetnina, znameniti domoljub i ovjek koji je golemom snagom djelovao na mnoge svoje suvremenike8 Franjo Raki (Fuine, 25. studenog 1828. Zagreb, 13. veljae 1894.), hrvatski povjesniar, politiar, publicist, kulturnidjelatnik, narodnjaki politiar.

9Stranka prava ime je stranke koja je od 1861. djelovala na podruju Hrvatske, a utemeljio ju je Ante Starevi. U njezinutemelju bio je pojam Hrvatskog dravnog prava. Osnovno naelo nove stranke bilo je: Ni pod Be ni pod Petu, nego zaslobodnu i samostalnu Hrvatsku! Hrvatsko dravno pravo pojam je kojem se ponekad pridruuju i pojmovi hrvatskogpovijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a oznaava skup povijesnih i dravno-pravnih injenica na kojima je utemeljenatenja hrvatskog naroda za ouvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja,najprije u okviru Habsburke Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima. U nekim povijesnim razdobljima idejehrvatskog dravnog prava bit e zlorabljene, kako od strane hrvatskih ekspanzionistikih struja, tako i od strane onih kojiele naglasiti navodne velikohrvatske tenje meu pripadnicima hrvatskoga naroda. Glavne postavke hrvatskog dravnogprava nai e se i u "Izvorinim osnovama" Ustava Republike Hrvatske.

10Ve se je iskljuen 1893. zbog javnog napada na bana Khuena i osuen na etiri mjeseca strogog zatvora.

Dvije godine kasnije ponovo je osuen, ovaj puta na est mjeseci zatvora. Razlog je bio spaljivanje maarskezastave prigodom posjeta Franje Josipa. Hrvatska seljaka stranka osnovana je 1904. godine pod imenomHrvatska puka seljaka stranka. Godine 1920. mijenja ime u Hrvatska republikanska seljaka stranka, a 1925. udananje.od mladosti zanimao za politiku, tako da je iz politikih razloga iskljuen je iz sedmog razredazagrebake gimanzije te maturira privatno u Karlovcu. Godine 1891. upisuje se na zagrebaki Pravni fakultet, ali


30/84


31/84

31

U Hrvatskoj ustavni poloaj stranaka definiran je kao sloboda udruivanja, u nekim dravama ovako:

a) Belgija kao izraz slobode udruivanjab) Njemaka kao pravo na sudjelovanje u oblikovanju politike volje narodac) Francuska stranke sudjeluju u procesu izbornog odluivanjad) Velika Britanija bez posebnih odredabae) Italija graani sudjeluju u strankama pri odreivanju nacionalne politikef) Nizozemska postoji sloboda odluivanja

USTAV i ljudska prava

Ustav

Ustav je u suvremenom znaenju najvii i temeljni pravni propis u dravi. To je akt kojim seuspostavlja politiki i pravni poredak, pa s njime moraju biti usuglaeni svi akti i postupanja javnevlasti graana.

Njegova nadzakonska pravna snaga zasniva se na posebnom postupku donoenja i mijenjanja, kojiizraava suverenitet ustavotvorne vlasti, te se razlikuje od postupaka donoenja zakona i onda kada totijelo donosi oba zakona.

Tijekom tisua godina, sve do modernog doba, takva su temeljna pravila politikog i pravnog poretkabila ili izraz samovolje vladara ili nepisanih normi obiajnog prava. One su propisivala i potvrivalatzv. prirodne ili boanske odnose (socijalne grupe i kategorije)) pravo nasljeivanja kojim su sepotvrivale zapravo neograniene moi vladara.

tek e buroazija krajem 18. stoljea postaviti zahtjev za demokratskim i pisanim ustavom kaonajviim pravnim aktom to ga donosi posebna narodna skuptina po posebnom ustavotvornompostupku to je moderno shvaanje tzv. formalnog ustava. Zahtjev za takvim najviim pravnimaktom izraavao je politike ciljeve ukidanja feudalnih privilegija, a to znai ostvarenje pravnejednakosti graana i ogranienja dravne vlasti u odnosu na graansko drutvo.

Ideja nastanka ustava vezuje se uz ideju postojanja tzv. prirodnih ljudskih prava, zatim ogranienjavlasti, prvi takvi ustavi nastali su 1787 u SAD u, i 1791 i 1793 u Francuskoj.

Vanost ustava oituje se:

a) ustavnoj vladavini je oblik ureenja politike zajednice u kojoj je vlast, pa i ona najvia,ograniena ustavom i pravom. Ideja ustavne vladavine promie trodiobu vlasti i pokoravanjezakonima.

b) naelo ustavnosti. Ono moe biti formalno i materijalno.


32/84

32

formalno: svi zakonski i podzakonski akti moraju biti doneseni na nain koji je propisanustavom

materijalno: da svi zakonski i podzakonski se moraju sadrajno poklapati s ustavom

Struktura ustava:

1. Normativni dio: ine ga ustavne norme oblikovane u lancima, koji mogu biti podijeljeni nastavke, odjeljke... Obuhvaa sve temeljne norme ustavnog prava

2. proslov ili preambula: ona je uvijek na jasan dio odvojena od normativnog dijela. U njoj seponajprije oznauje tko donosi ustav. U njemu se esto istie i povijesni temelji ustava idrave

3. zavrne i prijelazne odredbe

Vrste ustava:

a) pisanib) nepisanic) meki nain donoenja isti kao i drugih zakonskih akatad) kruti nain drugaiji

e) normativni ustav onaj koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine i doista jeozbiljen u ivotuf) nominalni zadovoljava normativne zahtjeve sa stajalita naela ustavne vladavine,

eli ga se provesti, ali iz odreenih razloga u cijelosti nije ozbiljeng) semantiki ustav ustav samo po znaenju rijei, nigdje nije primjeren u stvarnom

ivotu, te slui iskljuivo prikrivanju zbiljskih odnosa i procesa u politikoj vlasti.

ZAKON

Zakon poslije ustava najvii pravni akt to ga donosi skuptina narodnih zastupnika (parlament9 pojednom posebnom zakonodavnom postupku. To je tzv. zakon u formalnom smislu.

Potrebno je razlikovati i ne brkati pojmove prirodnih, boanskih, racionalnih zakona i zakona kaoizriaja zakonodavne vlasti.


33/84

33

Vladavina zakona ima veliku ulogu i demokraciji zakon treba biti suveren znai vrijedi za sve i morabiti pravedan.

Iako mogu sadravati i samo jedno pravno pravilo ili nekoliko pravnih pravila (npr. zakon o amnestijijedne kategorije osuenika, ili zakon o proglaenju jedne ume kao park ume pod zatitom drave),najee zakoni sadre vei broj pravnih normi kojim se prisilno usmjerava jedno podru je vanihdrutvenih odnosa. Zakon zahvaa jedno posebno podruje: Graanski zakon, Kazneni ...

Zakonodavni postupak procedura za donoenje i za promjenu zakona.

Elementi zakonodavnog postupka:

1. predlaganje i izrada nacrta2. nacrte promatraju specijalizirane komisije i odbori3. rasprava u zastupnikom domu, glasovanje za koje je potreban kvorum4.

usvajanje zakona i promulgacija zakona ef drave svojim potpisom potvr

uje da je zakon uskladu s Ustavom.

5. zakon se objavljuje u slubenom listu6. stupanje na snagu vacatio legis (npr. 15 dana)

Sa zakonima se ne smiju brkati deklaracije i odluke koje donose suvremeni parlamenti, dok se smatrada dravni budet i zavrni raun, to ih oni takoer donose, imaju karakter zakona.

PODZAKONSKI AKTI.

Podzakonski pravni akti su svi dravni opi akti nii od zakona koje donose izvrno politiki,upravni i lokalni samoupravni organi.

Vaniji podzakonski akti jesu: uredbe, pravilnici, uputstva, naredbe i odluke.

Posebna kategorija su uredbe oni su najvii podzakonski pravni akti. To su akti koji prvenstvenopripadaju vladi, ali ponekad i efu drave.

Vrste: - uredbe vlade po opoj ustavnoj ili zakonskoj ovlasti

uredbe za sluaj nude po ustavnoj ovlasti

Odluka je naziv opih podzakonskih akata koje donose parlament, vlada i ministarstva. Za lokalnu

upravu i samoupravu osobito su vane odluke opinskih skuptina. Najvii normativni akt opine,odnosno svih decentraliziranih organa vlasti naziva se statut.


34/84


35/84

35

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem.

lanak 3

Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia,

vladavina prava i demokratski viestrana

ki sustav najvie su vrednote ustavnog poretka RepublikeHrvatske i temelj za tumaenje Ustava.

LJUDSKA PRAVA I SLOBODE

Svi ljudi su roeni slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima (1. lanak Ope deklaracije oljudskim pravima.)

Ljudska prava su zajamena svakom ovjeku na temelju njegova postojanja kao ovjke a i ona suneotuiva, to znai da nikome ne mogu biti oduzeta.

Ideja o ljudskim pravima svoj korijene ima u grkoj anti

koj filozofiji i religijama: da su svi ljudi predBogom jednaki.

Razvoj te ideje moemo pratit u tri sastavnice:

1. filozofski korijeni (univerzalno pravo)2. politiko ostvarenje u sklopu nacionalnih drava


36/84


37/84

37

Neki od vanijih povijesnih dokumenata o ljudskim pravima:

- Engleska povelja sloboda (Magna Charta Libertatum) iz 1215- Vinodolski zakonik iz 1288- Habeas Corpus act iz 15. stoljea- Povelja pravaa (Bill of rights) iz 1689.- Deklaracija nezavisnosti SAD-a iz 1776- Bill of Rihts , 1776, amerike kolonije- Deklaracija o pravima ovjek ai graanina 1789- Opa deklaracija o ljudskim pravima 1948- Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koju je ratificirao Hrvatski

dravni Sabor 17. listopada 1997.- Four Freedoms Adress etiri temeljne slobode ije je ozbiljenje cilj naprednog

ovjeanstva, prema F. D. Rooseveltu: sloboda govora, sloboda vjerovanja, sloboda od straha isloboda od oskudice.

-

Pojmom temeljna ili osnovna ljudska prava su ustavni izrazi ili formulacije opih prirodnih prava isloboda ovjeka. To su dakle ustavna jamstva koja se proteu na sve lanove neke politike zajednice.Ta prava imaju dvostruku funkciju:

a) tite pojedinca negativna pravab) omoguuju postojanje i dobro funkcioniranje same drave i drutva - pozitivna

Podjela ljudskih prava:

a) osobna ili ljudska prava.- ine prvu grupu prava kojima pripadaju prava ovjeka na zatituod napada i ugroaja svake vrste i na to da njegovo dostojanstvo ostane netaknuto. Osobnaprava su jezgra ljudskih prava i nalazimo ih u svim dokumentima. Tu bi prvenstveno spadalopravo na ivot; pravo na slobodu i sigurnost; pravo na potivanje privatnog i obiteljskogivota; sloboda miljenja, savjesti i vjerskoga uvjerenja; pravo na zasnivanje prava i obitelji,pravo na poteno, nepristrano i pravino suenje

b) politika prava i slobode - ova prava bi svakome ovjeku trebala jamiti neometanosudjelovanje u politikom ivotu u sklopu njegove zajednice, bez straha da e zbog toga bitineopravdano kanjen. Tu bi ubrojili: 1. slobodu udruivanja temelj svake demokracije.Sastoji se u mogunosti osnivanja politikih stranaka, sindikata, interesnih udruga, vjerskihzajednica; 2.) sloboda okupljanja.- oznaava mogunost organiziranja i odravanja javnihskupova u otvorenim i zatvorenim prostorima, uz uvjet odravanja reda i mira, izvanrednihstanja

c)

socijalna i ekonomska prava -tu spadaju ona prava koju su nuno potrebama za ljudskopreivljavanje pravo na obrazovanje, pravo na privatno vlasnitvo, pravedna naknada za rad iuvjeti rad, socijalna sigurnost kolektivni ugovor - kolektivni ugovor meusobno zakljuujusindikalna organizacija, kao zastupnik zaposlenih u odreenim privrednim granama, teorganizacija poslodavaca, a njime se ureuju konkretna prava i uvjeti rada u okvirimaodreenim zakonom, sindikalno organiziranje i pravo na trajk, pravo poduzetnitvo. U tu


38/84

38

skupinu ubrajamo i kulturna pravo pravo na kolovanje, autonomnost sveuilita iobrazovnih institucija

d) prava tree i etvrte generacije - Prava treeg narataja prava utemeljena na svijesti opotrebi zatite ovjekova okolia, prava neroenih ljudi, pa ak i prava drugih bia, tj.ivotinja i biljnih vrsta na zatitu od ugroavanja njihova opstanka. Prava etvrtog narataja nova prava iji je sadraj jo dosta neodreen: pravo na mir, pravo na razvitak, pravo nazajedniko naslijee, pravo na humanitarnu pomo i dr. Ovdje takoer spadaju prava vezana

uz genetiki inenjering, kloniranje, matine stanice, diskriminacije na temlju homofobije iksenofobije

Ogranienja ljudskih prava -

1. ogranienja sloboda i prava u situacijama nudeo pravo dravne nude i izvanredne mjere odreene teke situacije (rat, terorizam,

velike prirodne katastrofe) mogu zahtijevati iznimna ogranienja ustavom zajamenihsloboda i prava na neodreeno vrijeme, dok pogibelj ne bude uklonjena

o implied powers teorija o ''ukljuenim ovlastima'' koje se razumijevaju u iznimnimstanjima, makar ne bile izrijekom u Ustavu spomenute

o ustav krize ima ga svaka demokratska zemlja u priuvi, treba joj sluiti zapreivljavanje i ouvanje demokracije u najteim prilikama, nije formalnoproklamiran

Postoje prava koja se nikada ne mogu ograniiti najee ogranienje ljudskih prava jestsloboda kretanja

1. STAVLJANJE VAN SNAGE (DEROGACIJA) POJEDINIH PRAVA I SLOBODA - Stanja opasnosti izvanredne okolnosti kao to su rat, unutranji neredi i pobune veih

razmjera, prirodne katastrofe ugroavanje ivota i opstanka nacije izvanredna javna opasnost doba rata Primjeri - proglaenje izvanrednog stanja (Nikaragva, Azerbejdan i Izrael) problemi sa pobunjenicima (Alir) vandalizam i koritenje vatrenog oruja (Argentina) ozbiljni politiki i socijalni potresi (Bolivija) teroristike aktivnosti (Izrael) prirodne katastrofe (Gvatemala) sukob s demonstrantima (Panama) graanski rat (Sudan ) pokuaj ubojstva predsednika (Venecuela)

apsolutno zatiena ljudska prava

pravo na ivot, zabrana muenja, zabrana ropstva i prisilnog rada, zabrana retroaktivnogdjelovanja zakona, zabrana izricanja smrtne kazne, zabrana ponovnog suenja osobama veosuenim ili osloboenim povodom istog kaznenog djela

- zabrana zatvaranja zbog neizvravanja neke ugovorne obaveze, sloboda misli, savjesti,vjeroispovjedi


39/84

39

Inherentna ogranienja

Neka prava i slobode ograniene su stalno, samom formulacijom zajamenog prava. primjer: sloboda ovjeka je neprikosnovena vrijednost, ali u sluajevima koji su zakonom

odreeni neke osobe mogu biti liene slobode

Cjelokupna problematika ljudskih prava danas se strukturira u tri kategorije:

a) Klasina prava ivot, sloboda, vlasnitvob) Koja obuhvaa gospodarska, socijalna i kulturna pravac) Ekoloka, informacijska i zajednika prava. Zajednika prava naglasak je na mi;

oznaavaju meuovisnosti unutar zajednice kao cjeline. Prava koja jame opstanak zajednice.


40/84

40

Ekonomija i gospodarstvo

Ekonomija i gospodarstvo

Ekonomija prouava nain na koji drutva uporabljuju ograniene resurse zaproizvodnju korisnih dobara i kako ih raspodjeljuju izmeu razliitih skupina ljudi.

Dva su osnovan podruja ekonomije makroekonomija i mikroekonomija.

Makroekonomija- prouava gospodarstvo u cjelini. U tom smislu makroekonomija se baviprouavanjem : bruto proizvoda, drutvenog proizvoda, nacionalog dohodatka, potronje , tednja,investicije, ekonomski rast, vanjske trgovine, drutvena reprodukcija, platni bilance, privrede,budeta, fiskalna i monetarna politika, agregatna tranja i ponuda, zaposlenost, inflacija itd. Prematome, makroekonomija prouava ekonomiju u cjelini

Makroekonomija postoje vana tek nakon velike ekonomske krize (1929-1939. godine), kada su sepojavili ekonomski problemi sa velikim negativnim posljedicama, koji se nisu mogli rijeiti putemmehanizma Smithove "nevidljive ruke". Meu ekonomistima je to najbolje uoio John MaynardKeynes (1883-1946. godine), te se nastanak makroekonomske teorije i politike vee uz njegovo ime.

Mikroekonomija - Mikroekonomija potie od grkih rijei mikros (mali) i oikonomia(privreda), ona prouava pojedinane privredne subjekte kao to su domainstva, poduzea itrita, kao i odnose meu njima.

Znai mikroekonomija prouava pojedinane subjekte sa stanovita trokova proizvodnje,formiranja i raspodjele profita, formiranja cijena, proizvodnje i distribucije roba i usluga,

pojedinana trita, individualnu tednju i akumulaciju, ivotni standard i osobnu potronjuitd.

Mikroekonomija prouava i donoenje odluka o upotrebi odreenih proizvodnih resursa.Prouava zato pojedinci daju prednost jednom tipu robe ili usluge u odnosu na drugi. Naprimjer zato pojedinci vie vole automobile od motora, te kako na kraju proizvoai odluujuda li e proizvoditi automobile ili motore. U tom sluaju seprouavaju trita (automobila imotora ) i prilikom njihove usporedbe i usporedbe odnosa ulaganja i profita odluuje o tometo e se proizvoditi. Prouava proizvoaa i potroaa koji su temeljni ekonomski subjekti.

Mikroekonomija se sastoji od brojnih naunih disciplina kao npr. marketing, management,strateki management, raunovodstvo, poslovna organizacija,

gospodarstvo


41/84

41

Pod pojmom gospodarstva podrazumijevamo ukupnost raspolaganja i upravljanja dobrima imogunostima pojedinca ili drutva radi zadovoljenja njihovih potreba i stjecanja dobiti.

Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju ine tri osnovna imbenika: proizvodnja,

potronja i razmjena, a moe biti samoopskrbo, to je svojstveno plemenskim i nerazvijenimzajednicama, i trino gospodarstvo u razvijenim zemljama.

Gospodarstvo se dijeli na tri osnovne djelatnosti, to su :

A. primarne: poljoprivreda, stoarstvo, ribarstvo i umarstvo. Primarnom sektoruubraja se iskljuivo proizvodnja hrane.

B: sekundarne: industrija, graevinarstvo, rudarstvo, energetika, brodogradnja iproizvodno obrtnitvo. U ovom sektoru zbog naglog razvoja industrije sve je manjezaposlenih jer ruke radnika sve vie mijenjaju strojevi.C. tercijarne: trgovina, promet, ugostiteljstvo, bankarstvo i turizam.

D: kvartarne, neproizvodnu, (openito one koje dobivaju plae iz prorauna), to su

kolstvo, zdravstvo, policija, uprava

Interes za gospodarskom sferom javio se u trenutku kad vie nije bilo dovoljno slobodnih dobara uprirodi za zadovoljavanje ljudskih potreba. Poela se razvijati aktivnost (gospodarska, privreda) kojase bavila osiguranjem sredstava za jelo, stanovanje, odjeu tzv. gospodarska aktivnost. Takvagospodarska aktivnost dovela je do pojave gospodarske misli

NA razvoj gospodarske misli utjecao je s jedne strane razvoj drutva i pojava raznih problema koji sunastajali u gospodarskim procesima. Dolazi da analiziranja uzroka i posljedica gospodarskih pojava iprocesa.

U antikoj Grkoj Platona i Aristotela zanimaju problemi vezani uz probleme razmjene i novac,problemi vrijednosti i uporabne vrijednosti dobara.

Interes za gospodarske probleme pokazuju i Rimljani koji i razvijaju razliite gospodarske institucije,a najznaajniji mislioci su bili braa Gras, Ciceron, Seneka i Lukrecije Kar.

U razdoblju srednjeg vijeka isticao se Toma Akvinski branio privatno vlasnitvo, govorio opravednoj cijeni, borio se protiv kamatarenja i lihve. Povijesni uvjeti nastajanja ekonomske misli usrednjem vijeku: ekonomske ideje u okviru religijskih sustava miljenja. Ekonomske ideje ukranskoj religiji. Srednjevjekovna skolastika i kanonisti .Ekonomske ideje i koncepcije A.Blaenog, Tome Akvinskog , Alberthusa Magnusa i Niccole Machiavelija . Ekonomske idejereformacije i protestantizma: Martin Luther i Jean Calvin .Weberovo tumaenje znaajaprotestantizma za nastanak i razvoj kapitalizma. Ekonomske ideje u islamskoj religiji: Kur'an i Ibn

Haldun . Kraj srednjeg vijeka i renesansa i njihov utjecaj na kasniju ekonomsku misao. Utjecajskolastike i renesanse na hrvatske srednjevjekovne mislioce (Marka Dominisa, 1560.-1624. i FranjuPetria.


42/84

42

Do pojave i razvoja kapitalizma ekonomija se prouavala u okvirima filozofije. Razvojem nacionalnihdrava u 15. i 16. stoljeu, otvaranjem pomorskih zemalja stvoreni su uvjeti za kapitalistike oblikeproizvodnje koji su polako dovodili u pitanje dosadanja razmiljanja o ekonomskim problemima.Ekonomska se misao tako poinje oslobaati etike i pred nju se stavlja zadatak da pronae najboljasredstva kako bi se drave ojaale i obogatile. teite prelazi od uporabne na prometnu vrijednost i odnaturalne razmjene na novanu i trgovinu.

Najprije se javljaju teorije o novcu i razmjeni novca, zatim o nekim granama privrede...

Od tada uvjetovano ponajprije brim razvojem gospodarstva, ekonomija se postupno razvija uposebnu znanost, pojavljuje se i pojam politike ekonomije. Autorstvo pripada francuskom piscuMontchretienu koji je napisao djelo Traktat o politikoj ekonomiji. Tada se poinju pojavljivati iprve sustavnije ekonomske teorije i kole.

Merkantilizam: razvija se u kraja 16. do polovice 17. stoljea. Ona je kao jedini oblik bogatstvaproglasila novanu robu. Bogatstvo nacije iskazuje se u koliini novca, odnosno u koliini plemenitihkovina (zlata i srebra) kojima nacija raspolae. Koliina bogatstva nacije moe se poveati samo na

dva naina: iz vlastitih rudnika ili vanjskom trgovinom. Viak bogatstva nastaje samo u prometu i tokao tzv. profit pri otuivanju. Prema tome drava se ne moe obogatiti unutranjom trgovinom, jer to jedan dobiva drugi gubi, ali bilanca drave ostaje ista. Viak bogatstva moe nastati jedino utrgovakim odnosima jedne nacije s drugom. U meunarodnoj trgovini izvezene robe se prodaju povioj cijeni od njihove vrijednosti, a to naciji donosi isti profit. Oslanja se na monopole u vanjskojtrgovini, zatitne carine....

Nai merkantilisti su Benko Kotrulji (15 st) Nikola Gueti, Juraj Kriani.

Fiziokrati: Nastaje u Francuskoj kao reakcija na merkantilizam u dugoj polovini 18. stoljea.Merkantilistika politika davala je prednost izvoznoj industriji i trgovini, a zapostavljala sva ostalaprivredna podru ja, napose poljoprivredu. Ono odbacuju merkantilistiko shvaanje da se viakbogatstva stjee razmjenom. Oni tvrde da se u procesu razmjene mijenjaju samo ekvivalenti, tj.proizvodi jednake vrijednosti. Stoga poveanju drutvenog bogatstva moe doprinijeti samo onaproizvodnja koja donosi neku novu vrijednost, a to se dogaa u poljoprivredi. Drutveno bogatstvo sepo uenju fiziokratske kole stjee samo radom u poljoprivredi neto proizvod

Npr. zemljoradnik dobiva etvom vie ita nego to mu je potrebno da nadoknadi svoje trokove, pataj preostali dio jest jednostavno viak. Taj viak ne postoji ni u industriji ni u razmjeni. Njihovanajvea zasluga je u tome to su panju skrenuli sa razmjene na proizvodnju.

Nai predstavnici Ruer Bokovi

Klasina ekonomska kola: Ona zapravo poinje postojati objavljivanjem knjige A. SmithaBogatstvo naroda. Ta nova znanost se u poetku nazivala politikom ekonomijom jer se vie baviladrutvenim , a ne tehnikim aspektima proizvodnje. Politika ekonomija prouava zakone postanka,razvitka i propadanja odreene drutveno ekonomske formacije.


43/84

43

Unutar klasine kole postoji niz pravaca i kola. Spomenut emo samo najistaknutije predstavnike:Adam Smith, David Ricardo, Jean Baptiste Say, Robert Malthus, J. S. Mill

Osnovna pitanja koja su zaokupljala predstavnike klasine kole bila su: kako objasniti regulacijuekonomskog sustava; raspodjela i vrste dohodaka te izvore vrijednosti u gospodarstvu.

Svi su polazili od pretpostavke da je gospodarski sustav prirodni poredak, te da stoga u njega nijedozvoljena nikakva intervencija. Drava e najbolje postupiti tako da ne ini nita, jer se gospodarskiporedak ravna po svojim imanentnim zakonitostima, ak dapae, intervencija drave moe unijetisamo mnogo nereda u takav sustav. Taj zakon je poznatiji pod imenom naelo nevidljive ruke. Tonaelo opisao je Adam Smith (18 stoljee.). Ekonomski teoretiari iz klasine kole promatrali suekonomiju sa stajalita ovjeka kao individue, njegove osobne slobode i njegovog interesa uekonomskim procesima. Slijedei svoj osobni ekonomski interes ovjek prema A. Smithu istodobno i nesvjesno ostvaruje i opi drutveni interes.Svaki pojedinac nastoji uloiti svoj kapital tako da postigne najveu sigurnost i dobitak za sebe. Usvemu tome je voden nevidljivom rukom da pobolja neto to i nije bila njegova namjera. Vo densvojim vlastitim interesom on cesto unaprjeuje drutvo efikasnije nego u skucaju da je to stvarnohtio uiniti.Doktrina laissez faire: je cisti teoretski sustav u kome se drava ne bi trebala uplitati u gospodarske

djelatnosti. U doslovnom prijevodu znaciostavite nas na miru, nekasve tee svojim tijekom i nekasvatko ini tohoe.

Jedno od najvanijih pitanja kojim se klasina ekonomska kola bavila jest pitanje o vrijednosti robe odakle potjee vrijednost (a onda i cijena ) stvari? Oni razlikuju dvije teorije objektivnu teorijuvrijednosti robe i subjektivnu te

pig - skripta 2

Documents