_rt.:it,iitr:r

SOLINOS DON LOVRE KATICA,

v

VODICI(ROZ

SALOI{IJ

t&p

soilN 2001

VODIC KROZ SALONU

Nakladnik:

Za nakladnika:

Clavni urednik:

UredniStvo:

Lektorica:

Strudni suradnici:

Fotografije:

oS DoN LoVRE KATICA

ANDETKA SLAVIC, ravnateljica

MLADEN DOMAZ-ET

MIRJANA CERINA, nastavnica poviiesti i zemljopisaIVANA KUIIC, VII. CSONJA NINCEVIC, VII. CDAJANA SECO, VII. fANTONIJA BABIC, VII. dTIHANA TEKIIC, VII.CTANJA PLESTINA, VII. fIVICA IURIC. VIII. c.\'RINA BRAIIC, VII. dANDREA PAVTLA, VII., A

DOLORES RADOSEVIC, VIII. CHETENA DUVNJAK, VIII. fJELENA RADIC, VIII. fJOSIPA LONCAR, VIII. f

RADOJKA DUCUM

dr. JASNA ITLICIC-RADONIC,arheologinia Konzervatorskog odjela-Split

mT. MIROSLAV KATIC,

arheolog Konzervatorskog odlela-Split

NADA STANOVIC, prof.,nadzornica za povijest- Ministarstvoprosvjete i Iporta, Podrudna jedinica Split

ATEMKA VRCAN, prof.,glavna tajnica Hrvatskogpovjerenstva za UNESCO u Zagrebu

TONKO BARTUTOVIC, MLADEN DOMAZET,

JASNA JELrarC - neOONlC, IVAN BOLJAINEDILJKO MILINOVIC

U.ENICI oS DoN ToVRE KATICAZTATA BARIC. oro[. likovne kulture

! t.

TIHOMIR BASIC, likovni pedagog

Crteii "Bedemi" i "lstraiirati Salone" - rad naiih uieilba snedunarodnoga natjecanja u Rinu u obuiru ICCR)M-ova

yrojebtn "Crad isyod grada", ibolsba godina III5./4116.

Crtei brcda (yredlist): DABRO TOMISLAV Vlll. e

I

t

I\

F

){

I

1

it

ISBN: 953-98491-0-1

Likovna oprema:

VODIC I(ROZ SAIONI :

POKTA CA€'AK€A ...........XFoKUM ......... Xlt.T€AIAK .......XV.P€r M05T0VA .......... .....N/t.T(KM€ ...... )A/Iil.SALONIIAN'KA

'VAKODN€VICA .....)O(

AMFII€ATAK............. . )d(ll.HoKTUSM€TK0DoKI .............. .. )a(V.DtoKL€CUANoVt pKoGoNt KKTaANA .......... XA/t.BrSKUPiKo

'J€DtrT€ .. )OA/ilt.

MANASTIK|N€.......... ...)00(ffi KAPlJua........... ......xc(v.&w MAKU'INAC ............. )000/r.

"\J}6

.:m PAD iALoN€ .............. )oo./ttt.frlffY , rtTKAzvAcrsxtoNe .....x1.

&:,tr.l.r:SiEffi.":"sffie TU5CULUM ...XLlt.

NAIA po KU KA vriNjxcr rrlA I o D KAiLt MA ..............xltv.

r€ff.......... .YLVil.

..1.:8. i

!r.4Fl4?' ., ii:T. ':)3::lr.1len+

fu .,.r --'*,;r;.;1. ;,,':!: :* i:'r.:ri--;-: i.rr:l I . tri!1

'-r,a ) r rr .t,r f,, ,,u ,^

)a,,7 . ' .al ' rl , Ia , g --, . u^ -, ,^ 1, , al,l'l li tlttllrl,ltltl \ trgtlrltl II r' t , , E a . , . ,' , 2 , q \ - , , i r l t ,l gItrl'I rtrlrl,!'.,Eti ).r,rrrr,. ;,, ,, -2 .U.'- - #d+**-6**d. "A*8i ltt g J

\l$ltl*'

,,, \:i . l

*;k ,i *,'

'{tri$l

;lJ\'i'1 i ,"d "'

,,$,

**r.ffi,u.,MNAsu ostaci nekadalnjega grada koji je

nastao na miestu ilirskoga naselja

Delmata i grdke naseobine, 0svaiaju6i

Sredozemlje, 119. god. pr. Itista rimska vojskas prokonzulom Cecilijem Metelom tu

preziru\tie.lz te godine potjeie i prvi spomen

Salone u pisanim izvorima.

:"ilr f.r

",'-$*'s.l'{$ Razvoj Salonepodinjenakongradanskogarata

tzmedltCezarai Pompeja u 1, stoljedu prije

Krista. Salonitanci su bili na strani pobjednika

Cezara koji je gradu dodilelio status koloniie -

COLONIA MARTIA IULIA SALONA.

Salona potom postaje glavni grad rimske

provincije Dalmacije, a time politidki, vjerski,

trgovadki i vojni centar sa 60.000 stanovnika.

Relief ienskoga boiqnstva Tyche - zaititnice grada Saloue, Maia Litie, Vllr. b

:!.,&,,,

i.:BF- ":,

..r.,,r ssfs 5s nndemo u Saloniobilazeii u igri

ostatke njezinih bedema, termi.r', I lr

amfiteatra, groblja, gradskih ulica.

crkava, krstionice ...

HISTORIA EST RESTIS TEMPORUM,

LUX VE,RITATIS,

VITAMEMORIAE,

MACISTRAVITAE,

NUNTIAVETUSTATIS.

POVIJE,ST ]E SV]EDOK VREMENA,

SVJE,TLO ISTINE,,

Zruor.uspoMENE,uirrulrcn Zruore

I GLASNICADAVNINE. .t

(crcERoN) #

Duga je to Ietnja starinama! I na kraju, kad trebamo

poii ku6i, ne moZemo se odvojiti od njih. Ne znamo

zalto, nelto nas vude da joi ostanemo.Ivan Crljen, VIL e

Oskar Badi6, VIL eZeliko lozi{Yll. e

l{oje godine je GqjJulije Cezor bio uSoloni, hrrrrrrrn?

)

|osip Kneievii, VIL b

Otvorooqjvroto,

--|--

Vinka Bubid, VII. f

i i'r1:. orta Caesarea bila su istodna gradska vrata najstarijega dijela Salone. Sagradena

11

.,'' su podetkom 1, stolie6a za vladavine cara Augusta. Sa strane su dva manja

$ prolazazapjeiake. U sredini je ve lprolazzakola od kojih se ioi vide tragovi ukamenu. Bila su to telka, Siroka vrata koja su straZari otvarali samo po potrebi. Cradena

su od velikih kamenih blokova kao i dvije osmerokutne kule, koje su pojadavale sigurnost

ulazattgad.

Tosio Kneievi6. VIIL b

Ivica |urid, VII. c

Nad njima su pronadeni ostaci amfora, posuda u

kojima su bile rezerve vode u sluiaju poZara. Vide se

i ostaci vodovoda. Porta Caesarea danas su dosta

dobro saiuvana iuvijek su otvorena destim

posjetiteljima Salone.

Ivana Kuli6, VI. c

Ports Caesarea ilsnas

ffi

€*

Kru

Mekadalnji salonitanski trg danas je obrastao gustim raslinjem

i teiko ga se zamje6uje, No, ako bismo se vratili uazdoblle

starih Rimlfana, tu je bilovrlo ilvo ibutno. Trg koji se

tada nazivao forun1 bio je srediSte politidkoga, vjerskog i trgovadkog

ilvota Salone. To jenajstarija jezgragrada. Na forumu su se ponajprije

nalazila tri hrama - prvi le bio posve6en whovnom bogu ]upiteru,drugr njegovoj Zeni ]unoni a tre6i boiici Minervi koja je bila zaltitnica

znanosti i umjetnosti, pa time i svih onih koji prenose i onih koji

primaju znanj4 a to su uditelji i udenici.

Poredhramova, na forumu su senalazilei

druge znadajne javne zgade poput gradske

viie6nice u kojoj su se donosile vaine

odluke, zatim trgovadkog centra, terme

itd.

Dolores Radoievi6, VIII. e Te,Andrea Pavela, VII. a

Antiiki hram - Andrijana kndrid, VIII.f

Trgowiki centar

Racnorud znaiainih zorada na fotumu

s

ilrP*ra-flnu

*e

Ulomak. sarkofaga

s yrikazom Sileaa

*H"p*Mozsik s yrikazom

morskog boi,arctva Tritonaiz namiesnikove yalaie

Vinka Bubid, VIII. f

Osloboditeseborborskog duho,

zo teotor,irnqjte sluho!

Jurii, VIL c

TA

Ivica Jurid, VII. c

Ivana Cvitkovi6, VIII. b

,r*.;, 0b0V0 je uvijek bila bitan dio ljudskoga

,,f:t' Zivota. U rimsko doba svaki znadajniji iti',,,,...........ve6i grad imao je teatar, pa tako iSalona. Salonitanski teatar rzgraden je u 1.st.poslije Krista u blizini foruma. To je gradevinaeliptiinog oblika, s kamenim sjediStima ipozornicom u sredini. Na njoj su glumciuodredenim kostimima i maskama izazlalivesele i tuine osjeiaje u gledatelja uzzvukecitre ili frula, Teatar je bio vaZan u Zivotuondalnjih lj:udi jer tada nije bilo kina, televizijeilividea. Uglavnom je bio namijenjen

bogatijem i obrazovanijem sloju ijudi. Naialost, ostaci teatra slabo su oduvani, a jednim

diielom preko nie*a ide i stara cestaff [::::1i;,,,,

Ostaci teqtra s gradskom ulicom

Autiiki teatar - Ivana Kulii, VI. c

p6T

,l*1

ilb

)'&If*1f.;.1 *.$

f:

M$ffimTiiesak za masline, Dajana Sego, VI.f

,;f

i','t '*

.;il1.., ,. i

1 ,q". \/_ ,_ ..l"di, .\'-"&r-' B

Aniiko stalelo iz Salone

SATONITANI(EIZAR S TAI(VOM FRIZUROM U TEATARA.I

POVJERITE SVOJE DIVNEGLAVE NAsOJ BRIZI:

NI SVIDA tI VAM ST VASA KOSA,NUDIMO NASE IZUZETNE -VLASUIJE!

POSEBNA PONUDA-ZA 4 VLASULJE DOBI]ETE 2 VLASULIE

io Salone nosi naziv Pet mostovazbog

pet kamenihlukova na kojima je nekada bio

most. Ikoz njih je protjecao jedan rukavac

riieke Jadro, Na mjestu tih danalnjih ruSevina

nalazila se radionica tekstila.

Salona je inade bila poznati trgovatko-

obrtniiki centar koji je privladio stanovnike izostalih dilelova Carstva. PoT.qate su i radionicemetala, stakla, keramike, opeke i crijepova, mozaika,

oruZja, kovnice novca, klesarske i druge.

Rina Bralii, VIL d

rluBraASToI r VATRENOCRVENoJTBUDITE INN, BUDITE DRUCACII#POSJETITT VLASULJARSKI

VARIUS KOD

PORTE CAESAREAE

BESPLATNO U HIT BOJAMA-

felena Rogulj, VIILa, Dina Bralii, VIILa

Ana Pelivan, VIII.aAntonio Melvan, VIII.a

1.,d

M^#

Rimski most flazean Pet mostoya

Kerumiiar, Ana Radii, VIII. a

(

'rv.--

Ikn al sslonitanskogn vodorocla(12,000m3 vode u 24 snts)

fakov Vrdoliak, VII. e-''

,i,,::i,:,,:ii erme su bile javna kupaliSta. Bilo ih ie viSe

:: u Saloni, a najsaduvanije su one istodnoi,,,,,, od gradske bazilike. Sagradene su kra ien2. i

podetkom 3. stolje6a poslije Krista. Imaju viSe

prostorija, dvoriite s trijemomna stupovima,

svlaiionice, bazene s toplom i hladnom vodom, te

saune za mrlavlienje gdle su bucmasti ljudi

nepotrebne kilograme pretvarali u znoj. Posebnu

zanimljivost predstavlja zagrijavanje ove gradevine

toplimzakom.

Medutim, terme su, osim rekreacijske namjene,

bile i znadajno okupllaliSte lju dizadruLer\ei

razgovor. Ifuda su k56ani prevladali u Saloni, obojili

su unutrainje zidove koje su do tada bile oslikane

freskama i postavili krS6anske simbole kao

nagovieltainovogavremena' AderaI(orak, VIIL a

1,..',i :r':r.t{IADNIE'ZIME SPUSTAIU

U koj e cr.r terrnedonos poLi?

a

Ivica Jurii, VII. c

Pilastsr s kriiem -yostailien u terflraffia,Denis Kati6, VIII. fSESKLISAUSATONU

,HLADNO VAM IE 4.;....;....:;. '.ZI[ITI ST UCRUATIEJ

..,...... TOPII ZRAK ISPOD VASEC,'',' ':. PODA GRI}AT CE VAS,,.',.',' -$flfulQ AI(0 U TO ZELITE,

CENTRALNO GRUANIEPRUZIT CE VAM

" .,' : rorpuN uZner. :,.i,IZABTRITE SAMI'TERME

KOD CRADSKI,

;F "

|osipa Babid, VIII. f Tihana Teklii, VL e

16

*,wrrn$qr$vi$1"t#(la\s*pljfr"Xfl$r!

Et{]ls*m"$d'X*&rsls6& * *g**g d BB eM4f d9

)

'(_\i\\\

i\ r.1 \\^.r',/ y'.u ',/ .-x

-/ ril,rI "' ili' *i l/ i'-

;li,i

i l'I

"'*

*

{lr$ d9

&ss

$

$

&

-s

-#

,/=Jltz,-'rt

C'i\iII

I

:--t ..- j

-t-*\, r.{ rvJt\l

rl ,rd3fu'{yi-rfyr;flldi #dd#l#ftl d

Vedran Radoja, VIII. e

&t\,t\a\\4"\ \/ tl'{ r

\rI5t,\,\,\,I

).,f

ttttI\,ET

tFlrts,,lrtt:ttl

I dern tr posj et Ar.rrelij rr.Priprerni rni prster{ e,

ukosnice, ogrlice,nortrkvice iboLice

Ob it eli ska su ak o dnev ic a

II , .F,tf{lFll!\,

Znate |i..,

.., da su mrcgi

gladijatori nakon

srurti syaljit'nni.Prottalene su Lune s

fiihovim yeyelom.

Natyisi govore da su

gladijatori ranountirali-udobiokodvndeset godinn,,,

Ante Babi6, VIII.d

oji vriniaci i ja desto se odemo

igrati medu ostatke nekadainjeg

amfiteatra, a da i ne znamo

njegovu vrlo zanimljivu povijest.

Sagraden ie u 2. st, poslije Krista i takav ieostao sve od 17. st. kada ga ie mletadki

providur Leonardo Foscolo dao sruliti ier su se

Mleianiprepali da bi mogao Turcima posluZiti

kao jaka utvrda. Danas !e amfiteatar puka

suprotnost nekadalnjemu, Sada se dieca

bezbnitto igraju po njegovim ostacima, a prije

su se u toj gradevini odiglavale igre Zivota i

smrti. U to doba le 16.000 gledatelia uiivalo u

bitkama gladijatora, gdje se borio ioviek protiv

dovieka i ioviek protiv zvijeri. Na tome

"stadionu srnrti" liudi su desto gubili svoie

iivote, a kao dokaz pronadeni su nadgrobni

spomenici nekadainlih gladijatora npr, Ckint ieizgubio 2ivot u svome drugome okrSaju. a

Amabilis je preiivio 13 okriaia iumro

prirodnom smr6u.

Zanimljivo je to 5to je amfiteatar svoiom

veliiinom, tj. visinom ve6om od 20 m, sluZio

kao bedem na sjeverozapadnoi strani Salone,

Freporudujem vam da posjetite amfiteatar i

proudite njegoru povij est.

Maja Podrug, VIIL a

I

#'

'EIvica Jurii, VIL c

Ante Pelivan" VIII.d

f1

Ikyfw urua u obliku yletene ko$are

'i

-i-:../n

A,.1:;

i

i" -:,:, ',, ILLJ

1,, 'l

a zapadne strane Salone, odakle je cesta vodila

""ill::, prema Trogiru, pronadeno je najstarije antidko

r,, .,,,,i:' groblje. Zidovi oko grobla bili su gradeni od

velikih kamenih blokova.

Groblje se nalaziuzamhteatar, pa su tu pokopani igladijatori. Naime, pronadene su urne s niihovim

imenima. Na Zalost, veliki dio ovoga groblja prekrila

jetzv.zaobtlazruca.

hNr-{f€iaAfta!'ttLFgTfiBBY-- *\,-H fi ; H I B T . \tsil$HEaL 6s&€)

Eg

lantarna figurica Erota nq labudu

* s poviiestijeDioklecijanpoznat& i kaovelikireformatorRimskog\u'i Carstva, aliikaoprogonitelj

k56ana. Njegov prvi proglas o

progonstvu izdan je 303. godine, kada je

dao poruiiti crkve, zaplijeniti svete

knjige, skinuti s drZavnih poloZaja

laS6ane te iziiito zabranio oslobadanle

Car Diokleciian, Nena Kolak, VIIL e

robova - la56ana. Poiar carske palaie u Nikomediji

potaknuo je drugo i trede progonstvo k56ana.

Cetvrtimproglasom 304. godine osudio je na smrt

svakoga krSdanina kojibi odbio pokloniti se

Novac s likom cara Diokleciiana

$EKL6C$}AN V$

F{. :*:f'-it: "

*!a-_ l

E

ii

.t*

Ljubica Pavela, VIjLS_,,*

-.'-Y"tr--i{ -'

."*.,r*':t" _d,. ..,1,ii :.j

,-i

!iJ

*--'t'

Ostaci yruoga kriianskog ohiekta

rimskim poganskim bogovima. Tada nastaje straini

pokolj laiiana u ditavome Carstw. Povijesna

sviedodanstva govore kako su kidani hrabro i51i u

smrt i nepokolebljivo svj edodili vj eru u Isusa IGista.

I u Saloni se te godine takoder progone k56ani.

Medu ostalima, u arnfiteatru ie pogubljen biskup

Dujanl koji je bio na delu la56anske

zajednice u tome gradu. Mudenidkom smrdu umrli

su iAnastazije, svedenikAsteriie, dakon Septimije,

ietiri volnika iz Dioklecijanove garde i ostali

neznani.

|akov Brko, VIII. b

Marin Kljakovid - Gaipii, VII. c

Kriina bazilika

Vinka Bubii, VIL f

,,1,,,,r; iskupsko sjediSte obuhvada viSe gradevina -

i,1. dvije bazilike sa zajednidkim predvorjenl

,i.,,,,,i" krstionicu, biskupow paladu i ostaleprostorije za pripremu ipodjelu svetih

salffimenata.

Izgradene su u neposrednoj blizini privatne ku6e

u kojoj su se potajno okupllali prvi la56ani.

Na Zalost, od tih gradevina saduvani su samo

prizemniostaci.

U yrefuoriu

-l]3*

{n

PribliZavaju6i se lastionici, koje se

oktogonalni oblik prepoznaie idanas, vidjeli smo u sredini lasnizdenac u obliku laiZa u kojemu su

se kstili odrasli ljudi, dakledrugadije nego danas.

Nakon kritenj a novi k56ani primilibi od biskupa sakament ldzme u

Crtei mozsika s yrikazou duaiu

ielena iz drorane za krizmanje,Antonio Meitrovi6, VIII. b

rrair::*

:-1rlt1

i,1

S njezine juZne strane ostaci su bazilike,

kiirog oblika, koju je dao sagraditi biskupHonorijeu 6' stoljeiu'

Anita cavka, vr. b

prostoriji gdje je pronaden prelijepi

mozaikdvaju jelena s natpisom "Kao 5to

koiuta Zudi za izvorom vode, tako dulamoja dezne, Boie,zaTobom" ,

Silaze6i strmim stubama, bai kao 5to su i

prvi 1a56ani u bijelim haliinama laodiliistim putem, ulazimo u predvorje, a

potom u salonitansku katedralu

posve6enu Ifuistu iz 5. stolje6a.

U krstionici

Krsui zdenac - ktstionica, Neda Rajii, VIII. f

"Oko se gubi medu stotinama sarkofaga i groboua,,(don Frane Bulid)

agan Kljakovi6-Ga5pii, VIII. f

Ostsci bazilike i groblia ua Manastirinama

,,:r'etaiu6i Manastirinama, naided samo

ruSevinama starokiianskoga groblja,

podele smo tek nedavno otldvati njihov

znaiaj. Na ovome miestu 304. godine pokopan je

sv. Dujam, salonitanski biskup. Nakon 5to je

pogubljen u amfiteatru za Dioklecijanovih progona

krldana, njegovo je tijelo jedna poboZna

salonitanska obitelj potajno pokopala na groblju -

danainjim Manastirinama, Car I(onstantin

dopustio je 313, godineMilanskim ediktom

slobodno ispovijedanje lalianske vjere. Od tada se

oko groba sv. Dujma'razvija krSdansko groblje, jer

su vjernici Salone htjeli biti pokopani 5to bliZe

svome uzoru - mu[eniku. Zato na ovome groblju

kao da vlada neopisiva guZva - tu nalazimo brojne

sarkofage i zidane grobnice.

Suijeiniak

t'. "

e..&{., @...,..,.,-,.

&t1il.t,L,zw&ga*ffi

&qestr&x#s,ggffi;s t_ ffiE.fJrffi&.*- ;ffi

.;*:.8{q. ::'\ ":- t -_::,'

\i': l:.ir ,j: i1 rri+i r'- ,'.J t:i' \ :

,,rr,1 amiestuukopasv Dujmapodignuta jei,."',.,,,,,.

,, bazilika kajem 4, i podetkom 5. sto1je6a.,:' ""'i., U njoj su pokopani salonitanski biskupi

Cajan i Simferij e, pored sarkofaga martira Septinuj a.

Iznad nlih 1e glavni oitar kao srediSte euharistijskog

obreda. Na ovome groblju ima sarkofaga u koiima

su pokopana i djeca, kao ito je onaj dievojiice

Euzebije.Na Zaiost, razni su barbari sarkofage

razbijali i pljaikali.

Mia [uki6, VIL eLoredana Borozan, VII. a

(-Ulonak grobnoga natyisa su, Duje i mjestonjegovoga yoifunliita u baziliciAndriiana lendrii, VIII, f

Vinko Darlii, VIII. c

Ostaci uaclwatnika bazilike s uatyisom

i "Boie uai, budi wilostil rinskoj driavi"s*-.i 1;-.&='r*ry

Snrkofng s uatyisottr oyatice haue:J ::f

K

Slietilika, |elena Nindevid, VII.c

Ostaci hazilike...

KApLJUC

,.,a owko ie izgledala nekada

alstuija od velikih salonitanskih

grobljanskih bazilika jest ova Pet

mudenika, koju poimenu obliinjeg

potoka zovemo Kapljui, Posve6ena je petorici

ld6anskih mudenika, sve6eniku Astuiju i feworici

vojnika Dioklecijanove tjelesne straZe, koji su zbog

ispovijedanja svoje krlcanske vjere pogublieni

T::^. ^1" .-^-^1 r"^-:1:',1"^

Mfrrusilracdnflns

MAKU$INAfiCrteii mozaika iz bazilike

f alona se sastoji od mnogo povijesnihQ lokaliteta. Medu njima je i starokrSdansko

# groblie Marusinac. Tu ie 304, g. posliieKrista pokopan mutenik sv. Anastazije na posjedu

poboineAsklepije. Na tome je miestu podelonicati

kr56ansko goblje. IGsniie le izgradena trobrodna

bazilika, a do nie druga gradevina bez laova.

Marusinac je bio i ostao razlog divlj enia. Pomalo

obrastao travom, ne dopulta nam pristup, ali mi

ipak naziremo njegove oduvane ostatke. Svaki

kamenima svoju poviiest imidjeca 6emo saduvati

Marusinac da se nikad ne zaboravinjegovo

postojanje.

Ivana Kuli6, VI. c

N ekndanii izgled MarusincaSieverna grtdevina bez kroya

Anastaziieua hnzilika

Mauioki,

pA&

Vinka Bubid, VIII. f

$A N€n rL!|} :rit' {il,.at rils, ;

nekadainjih gradevina, a posebno

upadaju u oii probuleni i opljaikanigrobovi. To je bio oditi primjer ljudskoga

divljaitva.

Iosipa londar, VII.f

)elena Radid, VII.f

tJrniesto legionoroposloli rni uLenikedos r1jirno bronirn

ije nam nikada bilo jasno kako su

nemilosrdni Avari i Slaveni uspjelirazoriti Salonu podetkom 7. stoljeda. Oni

su sigurno priie osvajanjaimali plan, okojemu nam

govori car Konstantin Porfirogenet: barbari su se

odjenuli u rimske uniforme i na prijevaru u51i u grad.

Sigurno je bilo mnogo ubijenih i ranjenih

stanovnika, a spasili su se oni koji su pobje$ u

Dioklecijanow paladu inaotoke. Danas moZemo

samo nagadati ito se tada uistinu dogodilo.U Saloni se jol uvijekvide ostacinjezinih

.f : r: rr..r.:tt/.rri, ii,itl.:ir:-::i.,.:.,..' : i::.r.II !:, .,. ri .r.:i.,r, :,..,r.

t:

_q:

:*r!"

i

I menovaniem don Frane Bulida 1883, god. za ravnatelja! fuheoloikoga muzeja u Splitu i upravitelia iskopina uI Solinu zapodinju najslavniji dani arheologrle na ovome

podruiju, koli de potrajati punih detrdesetak godina. U tome

razdoblju don Frane stalno istra2uje na terenu, piSe

znanstvene radove, prima putnike i provodi ih kroz iskopine.

Salona, nekodglavnigrad rimske provincije Dalmacije sa

60.000 stanovnika, ioi jednom pokazuje woie bedeme,

7 \ gradevine,ulice,groblia...--/- \ Nova otldca u Saloni pobuduju pozomost u Hrvatskol i

i novovjekovnom nzNa$u.

Don Frane Brlii, Nikolina Vuiica, VIILI

tu5 (-\J

:'I

&'!ml!&i.r3:I9,

ri fi* I-1 E *rre-c

..')

;;r,,i

v..r€iEuer.|]:r 'j

.' ):r i,lr i.:?:r-:t!1*'r' 1;.!:. -5i..!-*- ,l

, -..,r':) :'llrr'1 !rq:.

o-,t 4d d

i't'!j * 5'{UGlb

6\e-'(4ft-- gutfltt* f rfuts*s

,8nt,g.i i'P i?rlr,tl:t#3;T 8A#sgV

e, ,, 1lt,tiit'lt!,list&!J-di*s'@

#

jt

uno toga bih mogla redi o Saloni, tome

gradu koji znadi prollost za sve ljude.

Mislim da Salona kao neki spomen na

proilost zasluL,tje viSe paZnje. Da sam ja

istraZitelj, i dalje bih nastavila iskopavati onestare ostatke grada. Voljela bih da mnogo

turista posjeti taj grad, koji je ipak jedan od

najvedih arheololkih nalazi5ta u Hrvatskoj, Zalto se

Salona ne bi mogla malo bolje ureditii stvoriti onaj

ugodaj proSlosti koja Zivi i diSe u poruSenome

SaduiSvaki put kad prodem Salonom pomislim na sve one

ljudekoji su Zivieliu Saloniitrudili se da je izgade.

Odrasli ljudi kao da ne znaju 5to 6e sa Salonom ili

kao da ne Lele iskoristiti tu njenu ljepotu. Zelielabih

poruditi odraslima da malo bolje promisle o staroj

saloni i nalim mogu6nostimu

r.,.o. Duvnjak, vr. f

rf,_ffi -ffiffilf.,W

'.*ri ar i::: faitiia&:4L .L13.tii: itl jltl- ri:a .ja.if. :iti iir ir. rr i,i: ra:r Irrr. .,r: .r,1, .::!, iitl;j. :ir1 ::uf .it i,. .r. :r.tt ,:!: -iii ::: *: ir:a' lai :ia :r_ ii:l

i}.,S:',{.,iS.;$ *;}?.-'i,,1 *: E ,it;f ii;:i*}'

?*

ds r'e#8w,#;r6f

VODIC KROZ SATONU

Grafiibayriyrema: TIPOCMF

Realizacija i dizain: DmO

Tisak: SENS

Naklada: 2000k0m.

NaKIadniK: OSDONLOVREKATICA,Put tvlajdana 3 ,Zl2l}Solntel. 021 I 21047 6, fa 021 I 212 255

ClP-Katalogizaciia u publrkaciji

Sveudili5na knjiZnica u Splitu

UDK 379.822:904 (497.5 Salona)904 (497.5 Salona)

VODIC koz Salonu / [glavm urdnik Mladen Domazet].-

Solin : OS Don Iowe Kati6a,2001-.-[VIII str., B] preuvijena

lista : preteZno ilustr. u bojama ;24cm

Str. V : Vodii laoz Salonu / Andelka Slavi6.

ISBN 953-98491-0-r

1. Domazet, Mladen

a

l:

t

s

)r

VODIC KROZ SALONU

lssf

t. Izkojegodine potjete prvi pisani spomen Salonel Sigumo jeda jebilo prije Krista!

2. Koga su Salonitanci podr2ali u gradanskome ratu4lako se ma da su zapravo podrhlipobjednika, pitanje je pitanje dahe, CezatafiPompejal

3. Koliko je Salona imala stanovnika u svome n{vi5rm d;,A da vam pomognem - otprilike detiri puta viSe nego ih je stalo u amfiteatar.

4. Znate li kako se nazivaju istoina vrata u najstarijem dijelu Salone, sagradena u dobacaraAugustal

5. U Saloni niie bio gradski trg, nego...

Kome su bila posve6ena tri fuama na salonitanskome forumul Za malu pomo6 - ovo

vam je i kao osobne zamjenice iz hrvatskoga JAy TI, ON, ONA . . . sad samo trebate

izabrati odredeno lice !

7 . Najsaiuvanije terme u Saloni nalaze s kodu ,igrudrn, ,u krajem 2. i podetkom 3. stoljeda. ti, u io*. *ajebvala nisam! )

B. |e li Salona imala teatarl DA NEOvdje vam swamo nemam 5to pomo6i!

9. Kolirko je ulonitanski arnfiteatar mogao primiti gledateljat

Hm, hm! E sad ste me uhvatili! Utiteljice, mogu Ii odgovarati sljede6i putl Hvala!

Nabroji neke od salonitanskih radionica: ( Ne radunajte na FAST FOOD, BANKOMAI

cocACoLU,..)

12.

13,

ll. Nabroji najpomatiie salonitanske kr56anske muienike:(Hmm, kakve li ironije, mudenik poiiva u grobnici svoga progonitelja! )

Koje gradwine obuhvada biskupsko sjediStel

Sorry ovo stvarnone znam, ne Zelimbubnuti jersve 5to samdo sadarekla bilo lepametno!

Imenuj tri starolaSdanska goblja iz Salone! Znam, ali ako vam kaZer4 uhvatit 6e me

profesor! Saptanje je strogo zabranjeno!

14. Tko je razorio Salonu i u kojem stoledul Salonu su razorili barbari. Psst, a ne smijemre6ikoji!

15. Tko je najpoznatili istrazivai Salonel To je bar lako! Svatko ga zna!

Test nayisnla i obradila,

Jelena Sanader, VILa

-

voDIC KROZ SALONU

Setnja arheoloikim lolealitetima i syomenicima Salone doiivljenadieilim olima i razmiiljanlima otkriva sasvim novu sliku antiikogagrada. Imyresittne zidine s leulama, rasteorefia gradslea vrata i ulice

uglatanih VoVloienja nisu viie ?usti. Ma,ita nas vodi u skrivenisvijet. Dattno utihnula vrerta glavnog gradskog trga okruZenoghramottima, gradskom viieinicom, civilnom bazilikom, i avnim

kuyaliitem i teatrom, u neyosrednol blizini lulee, oZivliena fe nottimlikovima. U sttabodnettici stambeno - obrtniikih letvrti osje(a seyuls grada. Amfiteatar, naivefu antiika gradevina, Vrvobitnosmieiten na zayadnof yeriferili, ogledalo ie burnih yovifesnilt

dogadanja. Progoni kriiana, Voyraieni izgradnfom Vrvih tajnihbogomolf a, temeli su biskuyova sjediita i metroyolije Vrovincije

Dalmacije. Izuzetna graditeliska i umjetnitlea ostvarenja svjedoie oveliiini, rasleoii i blagostaniu antiikog velegrada, ito yotvrduje

naziv Salona Felix.Vodii kroz Salonu, ostvaren yod yokrotitelf stvom Hrvatskog

Voul**.tt* za VN\SCO, iztanredan je za uyoznavanje mladih shrttatsleom kulturnom baitinom. Namiienien uienicima, zbog svog ie

jednostavnog VristuVa yotalenuti radoznalost novih Vosietitelj aSalone, te ?ostati nezaobilazan uodii za liubitelie starina koji ie

ietati najtrcdm antiikim gradom na hrvatskoi obali Jadrana.dr. |asna |eliii6 - Radonii

2. PoRTACAESAREA **E;: ;oi(-;;-.--.-.-'^ Er-

Legenda:1. BEDEMI

4. TEATAR5. PET MOSTOVA5. TERME7. AMFITEATAR8. HORTUSMETRODORI9. BrsKUPsKo s;rol5rr

10. MANASTIRINErr. xarr;ud12. MARUSINAC13. TUSCULUM

fr6

VODIC KROZ SALONU

lznnnoiezadovoljstvoudenikai uditelja Osnovne ikole donlovre Kati6a, kao imoje osobnq 5to je dugogodiSnja kvalitetna suradnja pwijesne grupe s ostalim

izvannastavnim aktivnostima u Skoli okrunjena izdavanjem "Vodiia koz Salonu".Velik broj zainteresiranih uienika proSirio je svoja znanja iz antidke, starokrS6anske inacionalne povijestizaviiaja, te razvio svijest o potrebinjegovanja kultume baltine i

oduvanja prirode i okoliSa.

Nemjerljiv je odgojni i obrazovni udhak ovakvoga rada naiih uditelja. Od udenika se

traiila pove6ana pozomost i empatija prema wome zavidajnom okruZju, poticao se

interes i swaraladki pristup koji je rezultirao oslobodenom maStom i golemom

energijom zabudu1imansweni i lftativni rad.

"Vodid" je namijenjen osnovnolkolskom uzastu, iako vjeruj emo da1ezbog

jednostavnosti i originalnostitzraza, pref,ednosti i ljepte bitiprivladan i odraslim ditateljinu

Nakon pohvaljenoga medunarodnog projeka 'Grad ispod grada", tirk ni,pvijesnoga lista

nsolinski wemenik", izadivanja replika najparatijih artefakata

antiike i starolalianske baltine Solina i okolicg pruetwaqarzJoiabau Skoli i gradq

ovim izdanjem nastavljamo vilegodiinju aktivnost u okviru rada UNESCO-ovih

UdruZenrh Skola na projeku 'Mladi u oduvaniu i promicanju wjetske ba5tine",

Posebnu podr5ku i struinu pmoc u radu pruiili su nam dr. JasnaJeliii6-Radonid iKonzervatorski odjel Ministuswa kulture u Splitu, Ministarstvo prowjete i Sporta te

Poghvarswo grada Solina.

0dsrcaimzahvaljuiemoiizaiavamo nadu u bududu zuradniu,

Ravnateliicn:

Andelka Slavid

t\

304. god. i ovdje pokopani.

Danas se lilepo vide ostaci

nekadalnje ba zll

'*-*