8/16/2019 olimpijada_2006_3

1/3

15

čiji državnici i bilo je razdoblja u kojimasu se ponašali poput kraljeva, a državaim je bila daleko veća od današnjeg Vatikana. No, današnji je Vatikan pomnogo čemu veći od tih "velikih" bivšihdržava, jer je znak - ne samo božanskogmira, nego i ljubavi. A upravo tu ljubav isnagu Vatikana - snagu duha i molitve -od početka pontifikata svjedočio je IvanPavao II. svojim putovanjima i susretimas državnicima koji su ga primali i koje jeprimao u Vatikanu.

Iz prvog odredišta svoga inozemnogputovanja - Dominikanske Republike -otputovao je u Meksiko i na Bahamenastavio u novom stilu - koji nije imaonijedan papa prije njega - putovati iz

zemlje u zemlju. Zanimljivo je, ali i vrlo važno, da je papa Wojtyła putovaoi tamo gdje je katolika puno i ondjegdje se Crkva tek budi; da je posjetio iugledne međunarodne institucije poputUjedinjenih naroda i Europskog parla-menta, ali i zemlje koje su uobičajeno"na rubu" medijskog zanimanja našegsvijeta. Ivan Pavao II. pohodio je baremjednom 129 zemalja, a izvan Italije jebio u čak 205 zemalja. To zapravo značida je obišao cijeli svijet! Održao je čak2.382 govora. U neke zemlje nikadanije uspio doći premda je to želio, kaonpr. u Rusiju i u Kinu, ali je zato došaou Svetu Zemlju i na komunističku Kubu.U Europi je pohodio 38, u Americi 29,u Africi 42, u Aziji 17 i u Oceaniji 6zemalja. Najčešće je bio u rodnoj Polj-skoj - 8 puta. Na putovanjima je prešao1.162.615 kilometara, odnosno kaoda je 29 puta "okružio oko Zemlje" ili3 puta stigao do Mjeseca! U "rekorde"inozemnih pastoralnih pohoda ubraja-ju se najduže, 13-dnevno putovanje

u Aziju i Oceaniju, 1986. godine, te

najkraće 1982., kad je u San Marinu

proveo tek 5 sati.

Od Poljske do Ujedinjenih

Od Poljske do Ujedinjenihnaroda

narodaNa drugi pastoralni pohod otišao je

u svoju domovinu, Poljsku (1979.), kojaje još bila pod komunističkom vlašću.Na Trgu pobjede u Varšavi 2. lipnjaodržao je povijesnu propovijed i rekao:"Bez Krista se ne može razumjeti povijestpoljske nacije". Ivan Pavao II. po prviputa spominje radnički prosvjed i ostalo

Nezavisnog autonomnog poljskog sin-dikata "Solidarnost", na čelu s Lechom Walesom primio je 1981. u Vatikanu.Tako su se polako lomili okovi komuni-stičkih vlasti po svijetu. Godine 1990.na red je došao i Vijetnam, kad su poprvi puta svi vijetnamski biskupi smjelidoći u pohod apostolskim pragovima- ad limina apostolorum - u Vatikan,gdje ih je Papa otvorena srca i s velikomradošću ugostio. Usudio se Ivan PavaoII. "prkositi" i najmnogobrojnijoj zemljina svijetu, komunističkoj Kini. "LjubavKristova" naslov je pisma koje je upu-tio Crkvi u Kini 1982. godine. Kada je2000. u Vatikanu blaženima proglasio123 osobe, među njima bilo je čak 120Kineza, a progoni se kineskih katolikanastavljaju i danas.

Na trećem pastoralnom putovanju1979. pohodio je Irsku, Ujedinjenenarode i Sjedinjene Američke Države.Prvi je papa koji je govorio pred Gene-ralnom skupštinom Ujedinjenih naroda,

2. listopada 1979. (a tu govori i 1995.,

 Vjerujemo da je i vama mlađima jošuvijek u glavi gotovo uvijek ista, a opettako različita "slika": Ivan Pavao II. si-lazi stubama iz zrakoplova, spušta sena koljena u svojoj bijeloj reverendi iljubi tlo. Tako je uvijek dolazio kao gosti na taj je način uvijek htio počastiti ze-mlju domaćina koja ga je primala. Prviputa tlo je poljubio 25. siječnja 1979.u Dominikanskoj Republici. Tamo jezapočela Papina "Pavlova pustolovina"evangelizacije i zauzimanja za mir po

PUTUJU I APOSTOL MIRA U SVIJETUPUTUJUĆI APOSTOL MIRA U SVIJETUZbog njegovih 104 inozemnih putovanja neki su Ivana Pavla II. pro-

zvali "leteći Papa". Na svim svojim putovanjima uvijek je propovijedaoi zazivao: Mir, mir, mir! Jednako kao i u svojim porukama uz Svjetskidan mira, kao npr. 1984. godine: "U čovjekovu srcu odlučuje se sudbi-na mira i, s njime, sama budućnost ljudskoga roda na ovome našemplanetu. Stoga je potrebno i istodobno je nužno da se svatko zauzmeu obnovi vlastitoga srca...". Krenimo i mi Papinim "putem mira"...

 Na svakome je pastoralnom pohodu uinozemstvu Ivan Pavao II. pokleknuoi poljubio tlo zemlje koju je posjećivao

I Papa i "dr avnik"

I Papa i "državnik"Jasno je da to nije činio kao drugi

državnici ili predsjednici, ali na svim timpastoralnim pohodima bilo je jasno danije "samo Papa", već da je i državnik,poglavar Svete Stolice - države Vatika-

na. Nekoć, u povijesti, Pape su bile druk-

 Lech Walesa zahvaljuje Papi na otvo-renoj potpori u borbi protiv bezbožnogkomunizma

8/16/2019 olimpijada_2006_3

2/3

16

prigodom 50. obljetnice osnutka te or-ganizacije). Iste 1979. stiže u pastoralnipohod katolicima i u većinskoj musli-

Peto pastoralno putovanje (1980.) vodi ga na Crni kontinent, u Afriku: Zair,Republiku Kongo, Keniju, Ganu, Gornju Voltu (Burkina Faso) i Bjelokosnu obalu.U tijeku šestoga pastoralnog pohodaFrancuskoj, iste godine, u pariškom sje-dištu Unesca drži govor. Sljedeće puto- vanje po redu bio je Brazil, te je već bilo vidljivo kako Papa želi dospjeti "svuda", a

posebice u one dijelove svijeta koji nisu usredištu pozornosti, kako bi upozorio nasve moguće probleme našega svijeta.

Rumunjska je prva zemlja s većin-skim pravoslavnim stanovništvom kojuje pohodio Sveti Otac, 1999. godine. UBukureštu se 8. svibnja susreo s patri-jarhom Rumunjske pravoslavne CrkveTeoctistom, a na kraju susreta potpisanaje Zajednička izjava za mir na Kosovu.Glavnim rumunjskim gradom odjekivaloje: "Unitade, unitade!" Tim su poklikompravoslavni vjernici izražavali želju za

ujedinjenjem svih kršćana.

Susreti s okrunjenim

Susreti s "okrunjenimglavama i poglavarimaglavama" i poglavarima

Ivana Pavla II. službeno je posjetilo38 predsjednika država, a u audijencijuje primio još 738 predsjednika državai 246 predsjednika vlada. Prvi predsjed-nik kojega je primio u Vatikanu bio jeportugalski predsjednik Antonio Ramal-ho Eanes 1980, a ubrzo zatim primioje i američkoga predsjednika Jimmyja

Cartera. Među predsjednicima koji su

došli te 1980. godine u Vatikan bio jei predsjednik Predsjedništva tadašnjeSocijalističke Federativne RepublikeJugoslavije Cvijetin Mijatović.

Prvi kraljevi koji su mu došli u drža- vnički posjet bili su britanska kraljicaElizabeta II. i princ Filip 1981. godine.I nekadašnji talijanski kraljevi iz obiteljiSavoy, čim im je talijanski Parlamentdopustio povratak u Italiju, odmah su2003. otišli na audijenciju kod IvanaPavla II. Slobodno se može reći danema nijednoga važnoga svjetskogdržavnika kojega Ivan Pavao II. nijeprimio u Vatikanu.

Predsjednicima SAD-a, SSSR-a, Veli-ke Britanije i Francuske, te predsjeda-

telju Generalne skupštine OrganizacijeUjedinjenih naroda Papa 12. prosinca1981. šalje izaslanstva Papinske aka-demije za znanost, sa zadaćom da impojasne znanstveni dokument koji supripremili o posljedicama eventualneuporabe nuklearnog naoružanja uEuropi i u svijetu. Dan kasnije cijeli jesvijet pozvao da moli za Poljsku, gdjeje uvedeno izvanredno stanje. RonaldReagan i Mihael Gorbačov dobili suosobne poruke pape Ivana Pavla II. zasusret na vrhu u Ženevi 17. studenoga1985. Bio je to još jedan znak nenamet-ljive Papine želje da dva velika svjetska

državnika otiđu korak dalje u pregovo-rima oko razoružanja u svijetu, osobitoglede nuklearnog naoružanja.

Diplomatski odnosi između SveteStolice SAD-a uspostavljeni su 1984.,a sam se Papa zalagao za uspostavutih odnosa. Danas, zahvaljujući ponaj- više njemu i vještoj vatikanskoj diplo-maciji, Sveta Stolica ima uspostavljenediplomatske odnose s velikim brojemzemalja na svijetu. Mihael Gorbačov,predsjednik SSSR-a, u službeni je posjetIvanu Pavlu II. došao 1989., računajućina Papinu potporu njegovim planovimaza "perestrojku", odnosno reforme u So- vjetskom Savezu. Nedugo nakon toga(1990.) Vatikan i SSSR razmijenili su slu-

žbene predstavnike na razini osobno-ga apostolskog nuncija i izvanrednog veleposlanika sovjetske vlade. Papaje primio i kubanskoga predsjednikaFidela Castra, 1996., započevši takoodleđivanje odnosa s komunističkomKubom, koju će Papa dvije godine ka-snije i obići.

Mir u Svetoj Zemlji, zemlji triju mono-teističkih religija - židovstva, kršćanstai islama - bio je posebna briga pape Wojtyłe, tako da se više puta susreo nesamo s izraelskim vlastima, već je pri-mao i predsjednika Palestinske oslobo-dilačke organizacije i palestinske uprave

Za ivot = za m irZa život = za mirGodina 1979. bila je svjetska Godina dje-teta, i Ivan Pavao II. poručio je svjetskojzajednici: "Briga za dijete, još prije njego- va rođenja, od časa začeća, a potom krozgodine djetinjstva i mladenaštva, jestprva i temeljna provjera odnosa čovjekaprema čovjeku."Ivan Pavao II. uvijek je, ustrajno i do-

sljedno, tumačio katoličko učenje o svimpitanjima. Tako je bilo i u pismu upuće-nom 19. ožujka 1994. poglavarima državacijeloga svijeta i generalnom tajniku Uje-dinjenih naroda u povodu Međunarodnekonferencije o stanovništvu i razvoju,održanoj u Kairu. Sveti Otac ponovno sezauzeo za poštivanje svakoga ljudskogživota i svakoga čovjeka, od začeća doprirodne smrti. O poštivanju ljudskoga dostojanstva Ivan Pavao II. go- vorio je i 13. studenoga 1996. na otvorenju Svjetskoga susreta o prehranikoje je u Rimu organizirao FAO - Organizacija Ujedinjenih naroda zapoljoprivredu i (pre)hranu.

Ivan Pavao II. obraća se sudionicima

Opće skupštine UN-a u New Yorku 1979.kada je izjavio da je "prvi uzrok rato- va strašna nejednakost među ljudima"

Biti s Papom na prozoru Vatikan- ske palače - ima li veće radosti?

8/16/2019 olimpijada_2006_3

3/3

17

Jassera Arafata. Prvi su se puta susreli1996, a izraelskoga je premijera Benja-mina Netanyahua primio 1997.

Prorok i hodo asnik miraProrok i hodočasnik miraPapa se nije "bavio politikom" zbogsebe nego zbog čovjeka i čovječanstva,zbog mira u svijetu. Zato je čak prihvatiozamolbu vladâ Argentine i Čilea da Sve-ta Stolica posreduje u rješavanju sukobaizmeđu tih zemalja (1979). Misu "za miri pravdu" - za mir između Argentine i Velike Britanije zbog rata na Falkland-skim otocima /Maldivi/ - Ivan Pavao II.služio je 1982. u bazilici sv. Petra, šestdana prije nego što je krenuo na svoje12. apostolsko putovanje - upravo u Ve-liku Britaniju. Ubrzo po povratku odlazii na svoje 13. apostolsko putovanje uBrazil i u Argentinu, gdje će ostati tridana, kako bi osobno pridonio smiri- vanju (ne)prilika.

Novi snažni apel za mir, u Libanonu,Papa je uputio 15. rujna 1982., nakonubojstva izabranog predsjednika Ge-mayela, a istoga dana u audijencijuje primio palestinskoga vođu Arafata.Na molitvi Angelusa 1989. Papa isti-če da osobno želi poći u Libanon čim

bude moguće, kasnije upućuje i apelsvim muslimanima za miran suživot uLibanonu, a 1997. Osobno odlazi uapostolski pohod toj zemlji, gdje pot-pisuje i apostolsku pobudnicu "Novanada za Libanon".

I sam svjedok velikoga zla Drugogasvjetskog rata, 27. kolovoza 1989. papaIvan Pavao II. uputio je apostolsko pi-smo u povodu 50. obljetnice njegovo-ga krvavog početka. Šest godina kasnijenapisao je poruku u povodu 50. oblje-tnice završetka II. Svjetskog rata, te je u

bazilici sv. Petra služena svečana misaza sve žrtve i "da rata više ne bude".

"Rat je pustolovina bez

"Rat je pustolovina bezpovratka"povratka"

Ponovno "rat i mir"! Na mir je IvanPavao II. pozvao 26. kolovoza 1990.,čim je dočuo vijest da je Irak zauzeoKuvajt, u Perzijskome zaljevu. "Rat jepustolovina bez povratka!", uzviknuoje Sveti Otac u svojoj božićnoj poru-ci. Dvadesetak dana kasnije uputio jepisma predsjednicima SAD-a i Iraka,Georgeu Bushu i Sadamu Huseinu,kako bi spriječio Zaljevski rat.

Da bi spriječio američki napadna Irak 2004., Ivan Pavao II. slao je

predsjedniku Georgu Bushu kardinalaLaghija, a Sadamu Huseinu kardinalaRogera Etchegaraya. Američka vojnamašinerija nije poslušala njegov glasi okupirala je Irak, no Ivan Pavao II.svaku je prigodu koristio da ponovnoupozori kako je svaki rat "pustolovinabez povratka". A to se vidi i danas, uokupiranom Iraku, gdje svakodnevnogine na desetke nedužnih.

Sveti Otac pozorno je pratio i sve do-gađaje na našim područjima. Tako je22. kolovoza 1992. na molitvi Angelusauputio dramatičan apel "za mir na Bal-kanu", a 9. i 10. siječnja 1993. u Asizuje održan posebni molitveni susret za miru Europi i osobito na Balkanu. U bazi-lici sv. Petra u Vatikanu 1994. slavio jemisu za mir na Balkanu, a prije pr vogaapostolskog pohoda Hrvatskoj od 10. do11. rujna 1994., kada je posjetio Zagreb,

misu za Bosnu i Hercegovinu, budući daje bio odgođen njegov put u Sarajevoplaniran za 8. rujna. Papa nije zaboravioniti rat na Kosovu, pa 1999. u Beogradšalje posebno izaslanstvo, predvođenonadbiskupom Jean-Louisom Tauranom.Tajnik za odnose s državama nosi oso-bnu poruku Svetoga Oca predsjednikuSR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću, au travnju šalje poruku i moskovskompatrijarhu Alekseju II., koji je krenuoprema Beogradu.

"Oružje" za mir: molitva i

"Oružje" za mir: molitva ipost

postNa dan atentata u New Yorku, 11.

rujna 2001. Papa je na Trgu sv. Petra po-

atentata i u tijeku rata u Afganistanu,pozvao je katolike po cijelome svijetu nadan molitve i posta za mir, 14. prosinca2001., a predstavnike svih velikih svjet-skih religija na Svjetski molitveni dan zamir u svijetu u Asizu, 24. siječnja 2002.

Pet je puta Papa cijeli svijet pozivaona post za mir. Prvi put u Asizu 27. listo-pada 1986., na Svjetskome molitvenom

danu za mir; drugi put - opet u Asizu - uprigodi Posebnoga molitvenog susretaza mir u Europi, osobito na Balkanu1993.; za mir u Bosni 1994; za stabilnimir, utemeljen na pravdi, 14. prosinca2001, te na kraju na Pepelnicu 2003. zamir, posebno na Bliskome istoku.

Ivan Pavao II. mir je stalno zagovaraoi o njemu pisao, za njega se borio iz go-dine u godinu - i porukama za Svjetskidan mira, koji se slavi 1. siječnja, kako bisvaka nova godina započela - mirom.

Rafael Rimić

Papa s tajnikom Ujedinjenih narodaKofijem Annanom (15. travnja 1997.)

U Sarajevu je Papa na apostolskom putovanju boravio 12. i 13. travnja1997. i ohrabrio katolike da budu

 svjedoci vjere u svakodnevnom životu

 Američki predsjednik George Bush nije po- slušao Papin vapaj protiv "preventivnograta" u Iraku (susret 28. svibnja 2002.)