Broj 212. Godina V. 31. listopada 2008. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

Iz aslanstvo Ministarstva obrane RH u trodnevnom posjetu Turskoj

Obostrana æ elja za suradnjom u vojnoj industriji

ISS

N

13

30

- 5

00

X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

naslovna strana besplatna 10/29/08 11:41 Page 1

S nimio: T omis lav B RAN DTH RVA T S KO IZA S LA NS T VO U T U RS KOJ

Republika Turska je punopravna Ëla-nica NATO saveza od 1952. godine,a posebno je vaæna u kreiranju sigur-nosti i stabilnosti u euroatlantskoj re-giji. Sudjeluje u operacijama NATO-ai mirovnim misijama UN-a. Oruæanesnage Republike Turske broje 801 ti-suÊu pripadnika, a priËuvni sastavgotovo 380 tisuÊa. Po broju pripadni-ka oruæanih snaga, Turska je drugapo veliËini Ëlanica NATO-a. Obram-beni proraËun turskog Ministarstvaobrane za 2008. godinu iznosio je 7,8milijardi eura.

02 strana slike.qxd 10/29/08 10:51 Page 2

Singapurske specijalne postrojbe

Primarna zadaÊa vojno-diplo-matskih predstavnika sve viπepostaje promicanje prijateljskihodnosa meu dræavama i razvojbilateralne vojne suradnje, zbogËega oni moraju imati znatno ve-Êe organizacijske sposobnosti idobro poznavati teoriju i praksusuvremenog menadæmenta...

Ministar Gö nül je rekao da Êeobje zemlje uskoro suraivati naobrambenoj razini, te da izmeunaπih dviju zemalja, koje zajednopregovaraju o ulasku u E U, pos-toji dobra razina suradnje…

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotograf: Davor KirinGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektorice: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara(E MPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Dva su se zapovjednika sloæila da ACT i OSRHimaju izvrsne preduvjete za izradu proaktivnih

programa integracije u podruËjima obrambenogplaniranja, obuke i izobrazbe, C4 I te u podruËju

razvoja koncepata, doktrina i eksperimentira-nja. Definirani su i sljedeÊi koraci u nastavku

razgovora na strategijskoj razini te u provedbikonkretnih aktivnosti na ekspertnoj razini…

S t r a n a 4

Komando postrojbe su najelitniji dio relativno malih, ali vrlo dobro uvjeæbanih

i odliËno opremljenih singapurskih oruæanih snaga

S t r a n a 2 0

S t r a n a 7

Izaslanstvo Ministarstvaobrane RH u trodnevnom posjetu Turskoj

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Vojno-diplomatska izobrazbai zadaÊe vojne diplomacije

NaËelnik GSOSRH u radnom posjetu NATO Zapovjedniπtvu za transformaciju

S t r a n a 8

03 strana 10/29/08 11:37 Page 3

31. listopada 2008.4

Izaslanstvo MORH-a, predvoeno ministrom obraneBrankom VukeliÊem, boravilo je od 22. do 24. listo-pada u sluæbenom posjetu Turskoj. Nakon razgovora

u turskom Ministarstvu obrane u Ankari, ministar Vu-keliÊ i njegov turski kolega Vecdi Gö nü l izrazili su æe-lju za πto boljom suradnjom u vojnoj industriji izmeudviju zemalja. Oba ministra istaknula su da su Hrvat-ska i Turska prijateljske zemlje, izmeu kojih nema nijedno otvoreno pitanje te da je Hrvatska buduÊa Ëlani-ca NATO-a.

Ministar Gö nü l je rekao da Êe obje zemlje uskoro sura-ivati na obrambenoj razini, te da izmeu naπih dviju

zemalja, koje zajedno pregovaraju o ulasku u EU, postojidobra suradnja. Turski ministar obrane je rekao da posjetnjegova kolege iz Hrvatske neÊe biti samo posjet njiho-vom ministarstvu veÊ i turskoj obrambenoj industriji, πtoÊe se i ostvariti boljom suradnjom u tom podruËju.

Istaknuvπi da Hrvatsku i Tursku veæu i druge povijesnepoveznice, ministar VukeliÊ je rekao da Hrvatska dajepunu potporu Turskoj na njezinu putu u EU. Zahvalio jeTurskoj na potpori πto ju je iskazala tijekom Domovin-skog rata i na putu pristupanja NATO-u. Podsjetio je daje Hrvatska dobila pozivnicu za NATO te da intenzivnoradi na izvrπavanju svih svojih obveza. Izrazio je nadu

OJ I, s nimio T omis lav B RAN DT

M in istar G ö n ü l je r e k ao da Ê e ob je z e m lje u sk oro s u ra i v ati n a ob ram b e n oj ra z in i,te da i z m e u n a π ih d v iju z e m alja, k oje z aje dn o pre g o v araju o u lask u u E U , postojidob ra ra z in a s u radn je .Istak n u v π i da H r v atsk u i T u rsk u v e æ u i dr u g e pov ije sn e pov e z n ic e , m in istar V u k e li Êje r e k ao da H r v atsk a daje p u n u potpor u T u rsk oj n a n je z in u p u t u u E U . Z ah v alio jeT u rsk oj n a potpor i π to ju je isk a z ala tije k om D om o v in sk og rata i n a pu t u pr ist u pan jaN A T O - u …

O b os trana æ elja za s uradnjom u vojnoj indus triji

Izaslanstvo M inistarstva obrane R H u trodnevnom posjetu Turskoj

04-07 strana 10/29/08 11:14 AM Page 4

31. listopada 2008. 5

da Êe i Turska uskoro ratificirati protokol opristupanju Hrvatske NATO-u.

Ministar VukeliÊ je, prije posjeta Mini-starstvu obrane, poloæio vijenac u Mauzo-leju Mustafe Kemala Ataturka. Takoer jeu turskom parlamentu bio na sjednici Od-bora za vanjsku politiku, koji je na dnev-nom redu imao i raspravu o ratifikacijiprotokola za ulazak Hrvatske u NATO.Na sjednici Odbora i vladajuÊa i opozicij-ske stranke turskog parlamenta izrazilesu potporu ulasku Hrvatske u NATO tese, prema najavama, uskoro oËekuje rati-fikacija protokola u parlamentu.

Ministar VukeliÊ u Ankari se susreo i snaËelnikom Glavnog stoæera Turske voj-ske Ilkerom Basbuguom te su se sloæili daje skori ulazak Hrvatske u NATO iznimnoznaËajan, kako za Hrvatsku tako i zadruge zemlje u regiji. General Basbugupozdravio je skori ulazak Hrvatske u NA-

TO, te izrazio nadu da Êe i hrvatskiËasnici uskoro preuzeti mjesto uNATO-ovu zapovjedniπtvu, pa takoi onom u Turskoj, u Izmiru.

Ministar VukeliÊ sastao se i spodtajnikom za obrambenu indu-striju Turske Muradom Bay arom.Obojica su izrazila æelju za razvo-jem vojno-tehniËke suradnje izme-u dviju zemalja. Ministar VukeliÊje podræao poziv Turske da pred-

stavnici hrvatske vojne industrijesudjeluju na sajmu naoruæanja ivojne opreme iduÊe godine u Istan-bulu. Hrvatsko izaslanstvo takoerje obiπlo tvrtku Tay i tvrtku Aselsan,koja se bavi izradom optoelektro-niËkih sustava.

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

H rvatsko izaslanstvo tako er je obiπ lo tvrtku T ay i tvrtku A selsan, koja se baviizradom optoelektroniËkih sustava

M inistar VukeliÊ u A nkari se susreo is naËelnikom G lavnog stoæ era T urskevojske Ilkerom B asbuguom te su se slo-æ ili da je skori ulazak H rvatske u N A T Oiznimno znaËajan, kako za H rvatsku ta-ko i za druge zemlje u regiji. G eneralB asbugu pozdravio je skori ulazak H r-vatske u N A T O , te izrazio nadu da Êe ih rvatski Ëasnici uskoro preuzeti mjestou N A T O -ovu zapovjedniπ tvu, pa tako ionom u T urskoj, u Izmiru

M inistar VukeliÊ i njegov turski kolegaVecdi G ö nü l izrazili su æ elju za π to bo-ljom suradnjom u vojnoj industriji izme- u dviju zemalja. O ba ministra istaknulasu da su H rvatska i T urska prijateljskezemlje, izme u kojih nema ni jedno ot-voreno pitanje

04-07 strana 10/29/08 11:14 AM Page 5

6 31. listopada 2008.

U sklopu priprema za odlazak u meunarodnu misijuISAF u Afganistan pripadnici πeste rotacije MLOT-a iËetvrte rotacije GUARD-a posjetili su 23. listopada

zagrebaËku dæamiju. DomaÊin im je bio Aziz efendija Ha-sanoviÊ, pomoÊnik muftije i glavni koordinator za suradnjuIslamske zajednice u Republici Hrvatskoj i Ministarstvaobrane, a svrha posjeta bila je upoznati pripadnike naπihOruæanih snaga s naËinom æivota te vjerskim i kulturnimobiËajima, tradicijom i povijeπÊu afganistanskog naroda. Ti-jekom posjeta izraæeno je obostrano zadovoljstvo surad-njom, koja neosporno pridonosi tome da su pripadnici na-πih Oruæanih snaga u misiji ISAF prepoznati ne samo kaovrhunski profesionalci u obnaπanju svojih zadaÊa nego ikao oni koji poπtuju i uvaæavaju obiËaje i naËin æivota Afga-nistanaca te uæivaju njihovo povjerenje. "Ako nekoga hoÊe-te poπtovati i cijeniti, trebate ga upoznati", istaknuo je efen-dija HasanoviÊ. On je naπe vojnike upoznao sa specifiËnos-tima Afganistana i naËinom æivota njegovih stanovnika, teim dao niz korisnih savjeta, onih æivotnih, koji se teπko mo-gu pronaÊi u literaturi, a koji Êe im æivot u misiji sigurnouËiniti lakπim te im pomoÊi u uvaæavanju i razumijevanjuæivota u islamskom svijetu. U svom predavanju, naglasak jestavio na one naizgled sitnice koje ponekad mogu biti i odæivotnog znaËenja. Skrenuo im je, izmeu ostalog, pozor-nost na odnos prema æenama, na ponaπanje u javnosti, na

ulici, na odnos prema plemenskim starjeπinama, razlike uobiËajima izmeu sunita i πijita.... "Vi u Afganistanu nepredstavljate samo sebe nego cijelu naciju. Vi ste ondje am-basadori svih nas", istaknuo je efendija HasanoviÊ te ih jeposebno upozorio na uspostavljanje povjerenja, jer mirabez povjerenja nema, a ono se gradi upravo poπtivanjemzemlje u koju se dolazi. Istaknuo je da pripadnici naπihOruæanih snaga u Afganistanu obavljaju Ëasnu zadaÊu teda svi trebaju dati maksimalan doprinos kako bi misija us-pjela. "Sve πto radimo, radimo kako bi naπa vojska bila do-brodoπla bilo gdje u svijetu”, rekao je te im, izrazivπi uvje-renje da Êe svoju misiju odraditi na najbolji moguÊi naËin,poæelio mnogo sreÊe i da se svi sretno vrate u domovinu.Zapovjednik MLOT-a natporuËnik Ivica GodiniÊ, koji jeveÊ bio u misiji ISAF, zahvalivπi efendiji HasanoviÊu, istak-nuo je znaËenje ovakve suradnje i dodao kako se poznava-njem obiËaja zemlje u koju se dolazi izbjegavaju moguÊeneugodne situacije, do kojih bi moglo doÊi nenamjerno.

Naπi su mirovnjaci obiπli dæamiju, a u molitvenom pros-toru efendija HasanoviÊ pojasnio im je kako se ponaπa usvetiπtu, πto Êe im takoer zasigurno dobro doÊi u misiji uAfganistanu. Ovaka suradnja s Islamskom zajednicom,koja se provodi veÊ dvije godine, pokazala se vrlo koris-nom i postala sastavni dio obuke naπih vojnika koji se pri-premaju za odlazak u misiju ISAF.

Leid a P ARLOV, s nimio Dav or K IRIN

OS RH

"V i u A fg an istan u n e pre dstav ljate sam o se b e n e g o c ije l u n ac iju . V i ste on dje am b a-sadori s v ih n as. S v e π to radim o, radim o k ak o b i n aπ a v ojsk a b ila dob rodoπ la b ilo g djeu s v ije t u ", istak n u o je e fe n dija H asan ov i Ê te je h r v atsk im v ojn ic im a pose b n o sk re n u opoz orn ost n a u spostav ljan je pov je r e n ja, je r m ira b e z pov je r e n ja n e m a, a on o se g radiu prav o poπ ti v an je m z e m lje u k oju se dolaz i …

K ako biti vojska dobrodoπla bilo gdje u svijetuPripadnici πeste rotacije M LO T-a i Ë etvrte rotacije G U AR D -a posjetili zagrebaË ku dæamiju

H rvatski vojnici u dæ amiji

T ijekom posjeta izraæ eno je obostrano zadovoljstvo surad-njom, koja neosporno pridonosi tome da su pripadnici naπ ihO ruæ anih snaga u misiji ISA F prepoznati ne samo kao vrh unskiprofesionalci u obnaπanju svojih zadaÊa nego i kao oni koji poπ -tuju i uvaæ avaju obiËaje i naËin æ ivota A fganistanaca te uæ ivajunjih ovo povjerenje

04-07 strana 10/29/08 11:14 AM Page 6

31. listopada 2008. 7

N aËelnik GSOSRH general zbora Josip LuciÊ bioje u radnom posjetu NATO Zapovjedniπtvu zatransformaciju (Allied Command Transforma-

tion-ACT), u Norfolku, SAD, na poziv zapovjednikaACT-a generala Jamesa N. Mattisa. U pratnji naËelni-ka GSOSRH bili su hrvatski vojni predstavnik u NA-TO-u general bojnik Drago LovriÊ, general bojnik Jo-sip StojkoviÊ, brigadni general Dragutin Repinc i vojniizaslanik RH u SAD-u brigadni general Mate Paen.Hrvatsko je izaslanstvo u Norfolku prihvatio predstav-nik Republike Hrvatske u ACT-u, brigadir Ivica OlujiÊ.

Zapovjednik ACT-a general Mattis i njegov stoæer us-mjerili su dvodnevni program rada na dva podruËja:razgovor o transformaciji NATO-a te prioritetnim po-druËjima rada i projektima ACT-a; razgovor o pitanjimaintegracije Republike Hrvatske u vojnu strukturu NA-TO-a u dugoroËnom razdoblju. Na rasporedu je bio ibrifing Zdruæenog zapovjedniπtva ameriËkih oruæanihsnaga (US Joint Forces Command-USJFCOM), a hr-vatska je strana generalu Mattisu i njegovim suradnici-ma prezentirala vojno-politiËku situaciju u bliæem hr-vatskom okruæenju, organizaciju, vojne prioritete i pos-tignuÊa OSRH-a te sudjelovanje hrvatske vojne kom-ponente u meunarodnim vojnim operacijama. NaËelnikGSOSRH je predstavio zapovjedniπtvu ACT-a spremnost imoguÊnosti Republike Hrvatske da preuzme osmiπljenuulogu medijatora i katalizatora u transformacijskim proce-sima u oruæanim snagama zemalja iz bliæeg hrvatskog ok-ruæenja, u sklopu programa Partnerstva za mir.

Hrvatska je trenutaËno u posebnom statusu pozvanezemlje i u moguÊnosti je izravnije pristupati svim NATOtijelima te s NATO zapovjedniπtvima zajedniËki raditi naoblikovanju dugoroËnijih programa rada, koji Êe postatiokvir i temelj za integraciju u vojnu strukturu. Integracijau vojnu strukturu Saveza sloæen je viπefunkcionalan i vi-πegodiπnji proces. Zapovjedniπtvo za transformaciju je za-duæeno za integraciju novih Ëlanica u vojnu strukturuNATO-a na strateπkoj razini te su dvodnevni razgovoriACT-a i OSRH-a voeni u tom smjeru. Republika Hrvat-ska je tijekom MAP (Membership Action Plan) procesa iz-gradila brojne mehanizme suradnje i zajedniËkog djelova-nja sa Savezom ukljuËujuÊi sudjelovanje u njegovim voj-nim operacijama. Pristupanjem Savezu otvorit Êe se sva

funkcionalna podruËja djelovanja NATO-a, πto Êe omogu-Êiti mnogo πiru razmjenu informacija i distribuciju znanjate lakπe postizanje svih vojnih sposobnosti koje RepublikaHrvatska æeli. Istodobno Êe taj proces biti i velik izazov zaobrambeni sustav te je potrebno imati sposobnost prihva-Êanja novih mehanizama djelovanja i upravljaËkih alatakoji Êe biti dostupni.

Dva su se zapovjednika sloæila da ACT i OSRH imaju iz-vrsne preduvjete za izradu proaktivnih programa integraci-je u podruËjima obrambenog planiranja, obuke i izobrazbe,C4I te u podruËju razvoja koncepata, doktrina i eksperi-mentiranja. Definirani su i sljedeÊi koraci u nastavku raz-govora na strategijskoj razini te u provedbi konkretnih ak-tivnosti na ekspertnoj razini. Ekspertna radna skupina upodruËju obuke i izobrazbe ACT-a boravit Êe u Hrvatskojpotkraj listopada, a u prosincu Êe doÊi ekspertna radnaskupina u informacijsko-komunikacijskom funkcionalnompodruËju. Zapovjednik ACT-a general Mattis takoer je na-javio posjet Republici Hrvatskoj.

OJ I

D v a s u se z apov je dn ik a sloæ ila da A C T i O S R H im aju i z v rsn e pre du v je te z a i z raduproak ti v n ih prog ram a in te g rac ije u podr u Ë jim a ob ram b e n og plan iran ja, ob u k e i i z o-b raz b e , C 4 I te u podr u Ë ju ra z v oja k on c e pata, dok tr in a i e k spe r im e n tiran ja. D e fin iran is u i slje de Ê i k orac i u n astav k u ra z g o v ora n a strate g ijsk oj raz in i te u prov e db i k on -k re tn ih ak ti v n osti n a e k spe rtn oj raz in i …

Pristupanjem Savezu do πire razmjene informacija i znanja

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

N aË elnik G SO SR H u radnom posjetu N ATO Zapovjedniπtvu za transformaciju

N aËelnik G SO SR H general zbora J osip L uciÊ u N A T O Z apovjed-niπ tvu za transformaciju, u N orfolku, sa zapovjednikom A C T -a gene-ralom J amesom N . M attisom

04-07 strana 10/29/08 11:14 AM Page 7

OS RH

31. listopada 2008.8

P otreba za kvalitetnom suradnjom meu dræavama, asamim time i meunarodnom vojnom suradnjom, udanaπnjoj meunarodnoj zajednici sve se viπe pove-

Êava. U tom kontekstu poveÊava se i potreba za kvalitet-nom pripremom kadrova koji provode tu suradnju, i to ka-ko vojnih izaslanika tako i drugog osoblja u vojno-diplo-matskim predstavniπtvima, vojnim misijama, mirovnimmisijama kao i svih onih koji sudjeluju u cijelom nizudrugih sadræaja meunarodne vojne suradnje. Naime,oruæane snage u velikoj mjeri postaju otvorena druπtvenainstitucija, a vojnadiplomacija se posvojim zadaÊamagotovo u potpunostipribliæila "civilnoj",pa se time u velikojmjeri promijenila iprimarna zadaÊavojno-diplomatskihpredstavnika.

“Na uspjeπnostprovedbe brojnihvojno-diplomatskihzadaÊa uvelike utje-Ëu znanja steËenasustavom izobrazbe,a kvaliteta izobraz-be utjeËe i na doæiv-ljavanje i ponaπanjevojno-diplomatskih predstavnika u kontekstu zadaÊa kojeih oËekuju u zemlji primateljici”, istaknuo je pukovnikMarinko Ogorec, iz Instituta za istraæivanje i razvojobrambenih sustava MORH-a, u svom izlaganju na me-unarodnom znanstvenom skupu pod naslovom “Obram-beno i sigurnosno obrazovanje u X X I. stoljeÊu”, koji jenedavno odræan u KovËanju na otoku Loπinju. To izlaga-nje bilo je ujedno i povod za naπ razgovor s pukovnikomdr. sc. Marinkom Ogorecom.

Pukovnik Ogorec je naËelnik Odjela obrambenih sustavai tehnologija u IROS-u, a prije toga bio je naËelnik Odjelabilaterale u Sluæbi za meunarodnu obrambenu suradnjui iza sebe ima odgovarajuÊe vojno-diplomatsko iskustvo(izmeu ostalog, bio je vojni izaslanik u Ruskoj Federaci-ji). Autor je nekoliko knjiga (meu novijima su “Vojno-di-

plomatska praksa” i “Putinova Rusija”), te veÊeg brojaznanstvenih i struËnih Ëlanaka u kojima se, izmeu osta-log, bavi teoretskim istraæivanjem podruËja meunarod-nih odnosa i problematike vojne diplomacije. Na navede-nom meunarodnom znanstvenom skupu imao je zanim-ljivo izlaganje o prilagoenosti vojno-diplomatske izo-brazbe potrebama suvremene vojne diplomacije. Nas jeponajprije zanimalo koliko je naπa vojno-diplomatskaizobrazba prilagoena naπim potrebama, ali i svjetskimstandardima, πto je za Hrvatsku posebno vaæno u kontek-

stu ulaska u NATOsavez, Ëime Êe sepotreba za kvalitet-no obrazovanimvojno-diplomatskimkadrovima znatnopoveÊavati. Pukov-nik Ogorec je istak-nuo da promjenetradicionalne ulogevojno-diplomatskihpredstavnika zahti-jevaju i odgovaraju-Êe promjene u nji-hovu sustavu struË-ne izobrazbe, koje,rekao je, veÊinasuvremenih zema-lja provodi s viπe ili

manje uspjeha. "Danaπnji vojni diplomat nije kao vojni di-plomat proπlog stoljeÊa. Nije isto biti vojni izaslanik danasili prije desetak i viπe godina. Tijekom priprema za obav-ljanje vojno-diplomatske prakse, vojno-diplomatski pred-stavnici trebaju svladati vjeπtine i znanja koji Êe im omo-guÊiti bolju kooperativnost i bolje organizacijske sposob-nosti pri uspostavljanju meunarodnih relacija", istiËe pu-kovnik Ogorec.

Iako su tradicionalne zadaÊe vojne diplomacije bile i os-tale pozitivna prezentacija vlastitih oruæanih snaga i zaπ-tita njihovih interesa u zemlji domaÊinu, te praÊenje iprocjena oruæanih snaga zemlje domaÊina, viπestruke pro-mjene uloge vojnih izaslanika neizbjeæno utjeËu na cjelo-kupni proces selekcije vojno-diplomatskog osoblja. Naπsugovornik istiËe kako je za svaku zemlju, pa tako i za Re-

Leid a P ARLOV, s nimio T omis lav B RAN DT

P r im arn a z adaÊ a v ojn o-diplom atsk ih pre dstav n ik a s v e v i π e postaje prom ic an je prija-te ljsk ih odn osa m e u dr æ a v am a i raz v oj b ilate raln e v ojn e s u radn je , z b og Ë e g a on im oraju im ati z n atn o v e Ê e org an i z ac ijsk e sposob n osti i dob ro poz n a v ati te or iju i prak -s u s u v r e m e n og m e n adæ m e n ta. K v alite tn o pre dstav ljan je or u æ an ih sn ag a n a m e u n a-rodn oj sc e n i u v e lik oj m je r i o v isi o u m je π n osti, n aob raz b i i str u Ë n osti v ojn o-diplom at-sk og k adra, isti Ë e pu k o v n ik O g ore c

Vojno-diplomatska izobrazba i zadaÊe vojne diplomacije

Promicanje oruæ anih snaga i prijateljskih odnosa

M arinko O gorec, iz Insti-tuta za istraæ ivanje i raz-voj obrambenih sustava

M O R H -a autor je nekoli-ko knjiga , te veÊeg bro-ja znanstvenih i struËnihËlanaka u kojima se, iz-me u ostalog, bavi teo-

retskim istraæ ivanjempodruËja me unarodnih

odnosa i problematikevojne diplomacije

08,09 strana 10/29/08 11:16 AM Page 8

931. listopada 2008.

publiku Hrvatsku, potrebno toËno definirati koji tip vojno-diplomatskog predstavniπtva treba razvijati, odnosno ka-kav joj je profil vojno-diplomatskog osoblja potreban. Da-naπnja vojna diplomacija, istaknuo je Ogorec u svom izla-ganju, prije svega je usmjerena na suradnju sa zemljamau kojima se provodi, a dalekomanje ima informativno-analitiË-ku ulogu kakvu je imala npr. tije-kom veÊeg dijela X X . stoljeÊa(osobito u razdoblju Hladnog ra-ta). Po miπljenju pukovnika Ogo-reca, primarna zadaÊa vojno-di-plomatskih predstavnika sve viπepostaje promicanje prijateljskihodnosa meu dræavama i razvojbilateralne vojne suradnje, zbogËega oni moraju imati znatno ve-Êe organizacijske sposobnosti idobro poznavati teoriju i praksusuvremenog menadæmenta. Ta-koer je rekao da tijekom izo-brazbe treba pripremati vojno-di-plomatski kadar kao svojevrsnemenadæere i PR djelatnike speci-jalizirane za vojno-sigurnosneposlove u sklopu veleposlanstva,te pred oruæanim snagama i mi-nistarstvom obrane zemlje pri-mateljice. "Vojno-diplomatskaizobrazba razlikuje se od zemljedo zemlje, odnosno od oruæanihsnaga do oruæanih snaga, pri Ëe-mu svatko nastoji uspostaviti mo-del koji najviπe zadovoljava njegovepotrebe", istiËe pukovnik Ogorec. Nanaπe pitanje - izobrazbi koje zemlje jenajsliËniji naπ sustav vojno-diplomatskeizobrazbe - pukovnik Ogorec napomi-nje da takve usporedbe nisu potrebnenego je najvaænije da "naπa vojno-di-plomatska izobrazba bude prilagoenai odgovarajuÊa naπim potrebama, πtotrenutaËno u velikoj mjeri jest".

Naπa specijalizirana vojno-diplomat-ska izobrazba pruæa dovoljan fond kva-litetnih znanja za buduÊe vojno-diplo-matske predstavnike i ljude koji Êe nabilo koji naËin biti ukljuËeni u meuna-rodnu obrambenu suradnju, odnosnoraditi u raznim segmentima vezanimuz meunarodne odnose i meunarodnu obrambenu su-radnju, napominje Ogorec. Podsjetio je kako su prvi put uproπlom naraπtaju vojno-diplomatske izobrazbe sudjelova-li i stranci, koji su izrazili veoma pozitivno miπljenje o izo-brazbi. To ukljuËivanje stranaca u naπu vojno-diplomatskuizobrazbu smatra izuzetno pozitivnim korakom u cjelo-kupnim procesima jaËanja regionalne obrambene surad-nje te velikim uspjehom organizatora i struËnih nositeljavojno-diplomatske izobrazbe. ©to se tiËe naπih polaznika,rekao je, “sam odaziv kandidata, kao i njihovo ukljuËiva-nje u praksu pokazuje kako je vojno-diplomatska izobraz-

ba vrlo funkcionalna i potpuno opravdava razloge svogpostojanja”.

No, napomenuo je i da Êe se "vrlo brzo kad uemo uNATO kao punopravna Ëlanica pokazati potreba za usva-janjem razliËitih razina vojno-diplomatskih znanja i vjeπti-

na kod πirokog kruga pripadnikaOruæanih snaga, odnosno potre-ba za velikim brojem ljudi kojiimaju odgovarajuÊa znanja izvojno-diplomatske prakse, i tood doËasniËke do najviπe ËasniË-ke razine". Upravo stoga, pono-vno naglaπava pukovnik Ogorecnavode iz svog izlaganja, po-trebno je razmisliti o implemen-taciji dijela nastave vezanog uzvojnu diplomaciju u programeizobrazbe svih razina, i to po-Ëevπi od Viπe doËasniËke πkolepa do Ratne πkole. Sadaπnji ob-lik vojno-diplomatske izobrazbeOgorec vidi u perspektivi vrlospecijaliziranog teËaja: "BuduÊ-nost suvremene vojno-diplomat-ske izobrazbe jest u njezinu pro-πirivanju na gotovo sve razineobrambeno-sigurnosnog i voj-nog πkolovanja, pri Ëemu je po-trebno vrlo precizno definiratikriterije i nastavne sadræaje opti-malne za pojedinu razinu πkolo-vanja, dok bi usko specijalizira-na izobrazba ostala sastavni dio

neposrednih priprema vojno-diplomat-skog osoblja". To je, napominje Ogo-rec, optimalno rjeπenje za velik brojzemalja, pa tako i za nas, jer bi takoveÊi broj Ëasnika raznih profila i razi-na odgovornosti stekao odgovarajuÊa,njima funkcionalno potrebna znanja izvojne diplomacije, i tako bi se stvorilipreduvjeti za moguÊi angaæman veÊegbroja Ëasnika u raznim oblicima me-unarodnih aktivnosti. S druge strane,potencijalni vojno-diplomatski pred-stavnici mogli bi dosta rano pokazatisvoje sklonosti tom pozivu, te bi se, πtoje vrlo bitno, smanjilo ukupno vrijemepotrebno za specijalizaciju vojno-di-plomatskih predstavnika. Na kraju

razgovora pukovnik Ogorec ponovio je zakljuËke iz svogizlaganja kako “kvalitetno predstavljanje oruæanih snagana meunarodnoj sceni u velikoj mjeri ovisi o umjeπnosti,naobrazbi i struËnosti vojno-diplomatskog kadra. Stoga jei njihovu izobrazbu potrebno prilagoavati novim zahtje-vima koji se pred njih postavljaju. BuduÊi da sadaπnji cje-lokupni proces izobrazbe i obuke u OS-u treba promatratii kao proces postizanja potrebne razine znanja i vjeπtinapripadnika OSRH-a u kontekstu naπeg skorog Ëlanstva uNATO-u, tako treba promatrati i vojno-diplomatsku izo-brazbu, koja mora postati njegov integralni dio”.

N aπa specijalizirana vojno--diplomatska izobrazba pruæa

dovoljan fond kvalitetnih znanjaza buduÊe vojno-diplomatskepredstavnike i ljude koji Êe nabilo koji naË in biti ukljuË eni ume unarodnu obrambenu su-

radnju, odnosno raditi u raznimsegmentima vezanim uz me u-narodne odnose i me unarod-

nu obrambenu suradnju

OS RH

08,09 strana 10/29/08 11:16 AM Page 9

1 0 31. listopada 2008.

M eunarodni simpozij primijenjene vojne psiho-logije, IAMPS (International Applied MilitaryPsy chology Sy mposium) veÊ je viπe od 40 godi-

na mjesto okupljanja vojnih psihologa, koje potiËe nji-hovu meusobnu suradnju i razmjenu informacija.Odræava se svake godine u drugoj zemlji te pruæa uvidu kontekst vojnopsiholoπkog djelovanja svaki put u no-voj zemlji.

Ove godine je 44. po redu IAMPS odræan od 8. do 12.rujna u Sankt Peterburgu u Ruskoj Federaciji, kolijevciruske vojne psihologije i psihofiziologije, u organizacijiruske Vojne medicinske akademije S. M. Ky rov i ame-riËkog Ureda mornarice za globalna istraæivanja, koji jepokrovitelj razliËitih dogaanja i projekata kojima seostvaruje meunarodna suradnja.

Simpozij je odræan na temu “Mijenjanje svijetai okoline: Pristupi u vojnoj psihologiji i psihofi-ziologiji” (“Changing World and Environment:Approaches in Military Psy chology and Psy -chophy siology ”). Na njemu su sudjelovali vojni icivilni struËnjaci iz podruËja vojne psihologije,neurofiziologije i psihijatrije iz Europe (VelikeBritanije, NjemaËke, Austrije, ©vicarske, Italije,» eπke, Rusije, Latvije, Bjelorusije, Slovenije, Hr-vatske), Azije (Kirgistana), Australije i SAD-a.Predstavljeno je 40-ak radova iz podruËja psiho-loπke selekcije, mentalnog zdravlja, stresa, psi-hofiziologije, podruËja odnosa Ëovjek-raËunalote psihologije prometa, koji su ili vezani zavojno okruæje ili primjenjivi u njemu.

Na simpoziju su, kao i prethodnih godina, sud-jelovala dva hrvatska vojna psihologa. Ove godi-ne su predstavnice hrvatske vojne psihologije bi-le Nikolina Kisela, struËni suradnik za psiholo-gijsku selekciju i klasifikaciju iz Personalne sluæ-be MORH-a, i satnica Amalija » agalj, Ëasnica zavojnu psihologiju iz Zapovjedniπtva HkoV-a.

Satnica » agalj izloæila je rad pod nazivom “Is-pitivanje stavova novaka prema vojnoj sluæbi u Hrvat-skoj”. Ispitivanje veÊ drugu godinu provodi Odsjek zavojnu psihologiju u suradnji sa Sluæbom za vojnu obve-zu i djelatnicima uprava i ureda za obranu, a svrha jeispitivanja dobiti informaciju o interesu novaka za poje-dine oblike vojne sluæbe. Tim radom su nazoËni upoz-nati s uvoenjem dragovoljne roËne sluæbe u Hrvatskoj.

Sudionici simpozija imali su priliku vidjeti i neke odznamenitosti Sankt Peterburga, grada koji je bivπa pri-jestolnica ruskih careva, sadaπnji kulturni centar RuskeFederacije, a u svijetu je poznat i kao “Venecija sjeve-ra”. Uz upoznavanje s kretanjima u vojnopsiholoπkojstruci u svijetu, stvaranje novih prijateljstava te prekras-no okruæenje Sankt Peterburga, ovaj simpozij je poticajza sljedeÊe okupljanje 2009.g. u Rigi, u Latviji.

N ik olina K IS E LA

O v e g odin e od 8. do 12. r u jn a u S an k t P e te r b u r g u odr æ an je 4 4 . m e u n arodn i sim -poz ij prim ije n je n e v ojn e psih olog ije , IA M P S , n a te m u “ M ije n jan je s v ije ta i ok olin e :P r ist u pi u v ojn oj psih olog iji i psih ofi z iolog iji ” . N a n je m u s u s u dje lo v ali v ojn i i c i v iln istr u Ë n jac i i z podr u Ë ja v ojn e psih olog ije , n e u rofi z iolog ije i psih ijatr ije i z E u rope , A z ije ,A u stralije i S A D -a, a pre dstav lje n o je 4 0-ak radov a i z podr u Ë ja psih oloπ k e se le k c ije ,m e n taln og z drav lja, stre sa, psih ofi z iolog ije , podr u Ë ja odn osa Ë o v je k -raË u n alo te psi-h olog ije prom e ta, k oji s u ili v e z an i z a v ojn o ok r u æ e n je ili prim je n ji v i u n je m u …

S IMPOZIJ

Upoznavanje s kretanjima u vojnopsiholoπkoj struci u svijetu

44 . me unarodni simpozij primijenjene vojne psihologije odræan u Sankt Peterburgu

10,11 strana 10/29/08 11:18 AM Page 10

31. listopada 2008.

S v rh a radion ic e b ila je u poz n av an je su dion ik a s K on v e n c ijom o k ase tn om stre lji v u i zD u b lin a, k oju su prih v atile 123 dr æ av e u sv ib n ju 2008., te pripre m a i rasprav a o slje -de Ê oj k on v e n c iji o k ase tn om stre lji v u , k oja Ê e se odr æ ati u O sl u poË e tk om prosin c a…

Nuæ nost suradnje radi zabrane kasetnog streljiva

U R AC VIAC -u - Srediπtu za sigurnosnu suradnju odræana aktivnost “U susret O slu 2008:R adionica o kasetnom streljivu”

1 1

U vojarni “Vitez Damir MartiÊ” u Rakitju,od 22. do 24. listopada, odræana je Radio-nica o kasetnom streljivu u organizaciji

RACVIAC-a - Srediπta za sigurnosnu suradnju iMinistarstva vanjskih poslova i europskih inte-gracija RH. Svrha radionice bila je upoznavanjesudionika s Konvencijom o kasetnom streljivuiz Dublina, koju su prihvatile 123 dræave u svib-nju 2008., te priprema i rasprava o konvenciji okasetnom streljivu koja Êe se odræati u Oslu po-Ëetkom prosinca ove godine. Na skupu je bilo35 sudionika - predstavnika relevantnih minis-tarstava i agencija iz dræava regije, te meuna-rodnih organizacija: NATO, Handicap Interna-tional, Geneva International Centre for Huma-nitarian Demining, International Trust Fund forDemining & Victims Assistance.

Radionicu je otvorio naËelnik i zamjenik di-rektora RACVIAC-a, brigadir Tomislav Vibovec,koji je pozdravio okupljene sudionike i izrazio nadu da Êeova radionica pridonijeti otvorenosti i suradnji zemalja usvrhu zabrane kasetnog streljiva. Okupljene je zatim poz-dravio i dr. sc. Davor BoæinoviÊ, dræavni tajnik Ministarstvavanjskih poslova i europskih integracija RH, koji je podræaoovu aktivnost, kao i opÊa nastojanja da se zabrani kasetnostreljivo u svijetu. Dr. sc. Dijana Pleπtina, savjetnica za raz-miniranje u MVPEI-u i moderator ove radionice, naglasilaje na poËetku vaænost skore konvencije u Oslu i nuænost su-radnje izmeu vladinih i nevladinih organizacija u svrhu

zabrane koriπtenja kasetnoim streljivom. Pleπtina se poseb-no osvrnula i na smrtonosni uËinak kasetnog streljiva na ci-vilno stanovniπtvo, te kao primjer navela bombardiranje Za-greba kasetnim streljivom 1995. godine, kada je poginuloπest civila, a ranjeno ih viπe od 200. Na radionici su obrae-ne tehnoloπke znaËajke kasetnog streljiva i njihov ubojitiuËinak na civilno stanovniπtvo, a sudionici su upoznati sodredbama Konvencije o kasetnom streljivu iz Dublina te si-gurnosnom aspektu i pitanjima ljudskih prava.

Kasetno streljivo ispuπta se bombardiranjem, raketamaili ispaljivanjem granata sa zemlje, a nakon eksplozije uzraku iznad cilja rasprπi se u veÊi broj manjih bombi, kojese ponekad aktiviraju i viπe godina nakon zavrπetka suko-ba. Æ rtve takvih zaostalih bombi najËeπÊe su civili, pogo-tovo djeca, a razminiravanje ostataka kasetnog streljivaskupo je i opasno. Na zabranu kasetnog streljiva u svijetuveÊ duæe vrijeme apelira Meunarodni Crveni kriæ, koji jepozvao na poπtivanje Konvencije o kasetnom streljivu izDublina. Tom konvencijom, usvojenom 30. svibnja 2008.,uporaba kasetnog streljiva postala je ilegalna u skladu smeunarodnim humanitarnim pravom. Na Konvenciji uDublinu ipak nisu sudjelovale velike svjetske sile poputSAD-a, Kine i Rusije, koje joπ imaju u vidu primarnovojnu iskoristivost kasetnog streljiva.

Aktivnost je zavrπena raspravom na temu razoruæanja ihumanitarnog prava. Ova radionica o kasetnom streljivuprva je koju su na tu temu zajedno organizirali RACVIACi MVPEI RH, a najavili su i daljnju suradnju.

OS RH

N apis ao i s nimio N ik ola HRAS T IΔ

Sudionici radionice o kasetnom streljivu

R adionicu je otvorio naËelnik i zamjenik direktora R A C VIA C -a,brigadir T omislav Vibovec, koji je pozdravio okupljene sudionikei izrazio nadu da Êe ova radionica pridonijeti otvorenosti i su-radnji zemalja u svrh u zabrane kasetnog streljiva

10,11 strana 10/29/08 11:18 AM Page 11

31. listopada 2008.1 2

OS RH

N ema ni malo sumnje da je hr-vatska Obalna straæa, iakomlada po ustroju, ali viËna po-

morskim vjeπtinama po iskustvu,sposobna odraditi sve πto pred nju injezine pripadnike postavi zapov-jedniπtvo Hrvatske ratne mornarice.Dokaz je vrlo uspjeπno odraenavjeæba 15. listopada na πirem podru-Ëju Splitskog kanala i Kaπtelanskogzaljeva, koju su, uz visoke ocjenenadreenih, s velikim zadovoljstvomi neskrivenim divljenjem promatrali

i pripadnici hrvatskih medija. Goto-vo cjelodnevna vjeæba odraena jena temelju dva scenarija, a s obzi-rom na to da su oba vrlo aktualna iu naπoj svakodnevici, jasno je da jeono πto su nam prikazali pripadniciObalne straæe itekako vaæno za æivoti suæivot na moru. Prvi scenarij od-nosio se na presretanje sumnjivogbroda, koji je (fiktivno) radarom za-paæen na πirem podruËju otoka Visa.Kad je na to podruËje poslan PilatusPC-9 radi vizualne provjere identite-

ta plovila, a kapetan broda nije seodazivao na pozive LuËke kapetani-je, na scenu je stupio ophodni brod inakon presretanja uspjeπno zausta-vio sumnjivce.

Kako bi se provjerio teret, pa i is-pitalo sumnjivo ponaπanje zapov-jednika broda, gumenim Ëamcemna brod je prekrcan tim pripadnikaObalne straæe, koji je provjerioidentitet svih Ëlanova posade i us-mjerio brod prema najbliæoj luci. Netreba ni spominjati da je, kako to

N ev en MILADIN , fot oarh iv a HRM-a

T rag an je i spaπ a v an je , patroliran je , g aπ e n je poæ ara, pre sre tan je s u m n ji v ih b rodov a, tes u radn ja s polic ijom , L u Ë k om k ape tan ijom i N ac ion aln im sre di π te m z a trag an je i spa-π a v an je , ak ti v n osti s u k oje s u pr ipadn ic i O b aln e straæ e 15 . listopada u v je æ b a v ali, alii prik az ali b rojn im n ov in ar im a

H rvatska O balna straæa demonstrirala znanje

Nadzor mora i pomoÊ u nevolji

12-15 strana 10/29/08 11:20 AM Page 12

1 331. listopada 2008.

obiËno i biva, na brodu pronaen isumnjivi paket, pa je s prekrπitelji-ma imala posla i policija.

Drugi scenarij nije bio niπta manjespektakularan. Nacionalno srediπteza traganje i spaπavanje obavijestiloje Obalnu straæu da je s mora pos-lan poziv u pomoÊ i da je jedna ri-barica u plamenu, pa je u pomoÊsmjesta poslan brod Faust VranËiÊte jedan helikopter Mi-8 opremljenvjedrom za gaπenje. Kako se odigra-vala akcija spaπavanja posade i bro-da, tako je LuËka kapetanija bloki-rala sav pomorski promet u okolici

incidenta, te poslala i Ëlanove civil-ne tvrtke CIAN da plutaËama osi-guraju mjesto havarije kako bi se usluËaju curenja nafte izbjegla ekolo-πka katastrofa.

Cijeli posao, od primitka poziva upomoÊ do tegljenja teπko oπteÊenekoÊarice, odraen je izuzetnom brzi-nom, pa Ëak nije bilo potrebe da ihelikopter krene u pomoÊ gasitelji-ma. No, za svaki sluËaj, Mi-8 jekruæio oko broda u plamenu i iz zra-ka nadgledao kako se snaænim pro-tupoæarnim topovima gasi plamenna ribarici. Premda na prvi pogled

sve izgleda vrlo jednostavno, pogo-tovo πto je rijeË o fikciji, valja nagla-siti da nijedan od dva scenarija nijebilo lako odraditi. VeÊ Ëinjenica daje na jednom od brodova zapaljenplamen, kako bi se postigao snaænijidojam, dovoljno govori da pogreπkenije smjelo biti. Zapovjednik vjeæbe,kapetan bojnog broda Boris KatiËin,i zapovjednik Obalne straæe, vicead-miral Zdravko Kardum, posve su sesloæili u ocjeni vjeæbe, te naglasilikako je upravo uvjeæbanost posadaObalne straæe temelj da se na moruizbjegnu katastrofe i pogibije.

OS RH

K ontraadmiral Ante U rliÊ,zapovjednik H R M -a:

“H rvatska ratna mornaricamnogo ulaæe u razvoj O bal-ne straæe, a vjeæba koju stevidjeli i koja je vrlo dobroodra ena samo je dokaz daviceadmiral K ardum i nje-govi ljudi izvrsno rade. M isvakako æelimo modernizi-rati flotu O balne straæe, anjezinim pripadnicima pru-æiti bolje uvjete rada i æivo-ta, te se nadam da Êemou skoroj buduÊnosti biti joπbolji i opremljeniji.”

Vaænost suradnje s dræavnim tijelima

Provedena vjeæba, osim ospo-sobljenosti pripadnika O balnestraæe, pokazala je i da je tajdio H R M -a itekako dobro pove-zan s ostalim dræavnim tijelimai upravama, primarno vezani-ma uz traganje i spaπavanje,zaπtitu okoliπa i nadzor grani-ce. Suradnja s pomorskom po-licijom, LuË kom kapetanijom iN acionalnim srediπtem za tra-ganje i spaπavanje tako je do-bro funkcionirala da su i novi-nari, ukrcani na jedan od bro-dova, s kojega su pratili vjeæ-bu, ostali ugodno iznena eni.

D rugi scenarij nije bio niπ ta manje spektakularan. N acionalnosrediπ te za traganje i spaπ avanje obavijestilo je O balnu straæ u daje s mora poslan poziv u pomoÊ i da je jedna ribarica u plame-nu, pa je u pomoÊ smjesta poslan brod F aust VranËiÊ

Prvi scenarij odnosio se na presretanje sumnjivog broda, koji je (fiktivno) radarom zapaæ en na π irem podruËju otoka Visa

12-15 strana 10/29/08 11:20 AM Page 13

1 4 31. listopada 2008.

OS RH

Od sredine rujna u crnogorskomglavnom gradu Podgorici poËeo jejednomjeseËni napredni teËaj za do-Ëasnike Vojske Crne Gore, organizi-ran u suradnji s Hrvatskim vojnimuËiliπtem.

» etvorica instruktora djelatnici suDoËasniËke πkole HVU-a. ZadaÊastoæernih narednika Vlade DerdiÊai Gorana Raca, te nadnarednika Mi-roslava Raπtegorca i Darija RosiÊabila je osposobiti buduÊe prve do-Ëasnike VCG-a, te instruktore u ta-moπnjem centru za obuku. Dvade-setorica polaznika promovirani su

17. listopada, a uz pripadnike crno-gorskog vojnog vrha na sveËanostije bio i dekan HVU-a general boj-nik Mirko ©undov.

TeËaj je znaËio i veliko priznanjeza hrvatske doËasnike i HVU. Nai-me, bilo je to prvi put da tim hrvat-skih predavaËa odlazi u partnerskuzemlju voditi takav tip izobrazbe, ahrvatski doËasniËki modeli ocijenje-ni su kao iznimno prihvatljivima zamladu crnogorsku vojsku i izgrad-nju njihova DoËasniËkog zbora.Podsjetimo, Crna Gora je aspirantna Ëlanstvo u NATO-u.

Hrvatski doËasnici su se sloæili daje prenoπenje steËenih iskustava iznanja znaËajna zadaÊa, a bilo je za-nimljivo gledati kako kolege prolazeprocese koje su oni prolazili joπ prijenekoliko godina. Najatraktivnija subila saznanja πto su ih Hrvati stekliu MPRI programima te aktivnimsudjelovanjem u meunarodnim mi-sijama. Crnogorski doËasnici su po-kazali iznimnu motiviranost i æeljuza radom, pa provedba programa te-Ëaja nije nailazila ni na kakve pro-bleme. » etvoricu doËasnika je 27.listopada u prostorijama HVU-a pri-mio upravo general ©undov, odavπiim priznanje na izvrsnom radu i dos-tojnom predstavljanju HVU-a i OS-RH-a u cjelini. SliËne rijeËi bile suupuÊene i dvojici doËasnika u “pus-tinjskim” odorama. Naime, iz Afga-nistana su se redovitom rotacijomnedavno vratili narednik DraæenCvitkoviÊ, mentor u izobrazbi afga-nistanskih doËasnika, i desetnik Ro-bert Mike Jurkovac, vojni policajac umaarskom PRT-u. General je istak-nuo da upravo doËasnici daju pose-ban doprinos hrvatskoj komponentiu Afganistanu te izrazio uvjerenje daÊe uËinak u mirovnoj misiji biti od-govarajuÊe vrednovan pri njihovunapredovanju u karijeri.

D.VLAHOVIΔ

U ObuËnom srediπtu za meunarodne vojneoperacije u Rakitju od 29. rujna do 17. listopa-da odræan je drugi Basic Peace Support Ope-rations Course - BPSOC.

Tijekom teoretskog dijela teËaja na engles-kom jeziku polaznici su savladali teoretskoznanje o osnovama zakona na kojima poËivajuUN misije te temeljna znanja o odræavanjuzdravlja, stres menagmentu, minama, ophod-njama, nadzornoj toËki, pregovorima, uporabiGPS-a i sl. Tijekom drugog dvotjednog teren-skog dijela teËaja na poligonu Gaπinci, obukus polaznicima teËaja provodili su iskusni in-struktori SMVO na osnovu osobnih iskustavaiz ISAF ili UN misija. Na samom poligonu provodilo seupoznavanje i obuka iz Riot Control (kontrola mase nademonstracijama), Check Pointa s vjeæbama pregledaosoba i vozila, postupaka konvoja u razliËitim situacija-ma, Radio Check - radiokomunikacija u misijama temnogim drugim zanimljivim i korisnim stvarima potre-

bnim pripadnicima Hrvatske vojske u raznim misijamakojih je svakog dana sve viπe. Na kraju teËaja svim po-laznicima su uruËeni certifikati o zavrπenom teËaju teobuËni materijali potrebni za daljnje obuËavanje ostalihdjelatnika u njihovim postrojbama.

D. P ODG ORS K I

Naπi instruktori odræ ali teË aj za doË asnike Vojske Crne G ore

TeË aj u SMVO R akitje

snim

io M

. ©K

OV

RLJ

snim

io T

. B

RA

ND

T

12-15 strana 10/29/08 11:20 AM Page 14

31. listopada 2008. 1 5

Djelatnici poæeπke vojarne posjetili su 17. listopadagrad Vukovar, simbol borbe za samostalnu i neovisnuHrvatsku.

Dio djelatnika nije prije bio u Vukovaru pa je ovo bilaprilika da dobiju jasnu sliku o svemu πto se ondje do-gaalo u povijesnim danima Domovinskog rata.

Na Trpinjskoj cesti doËekao ih je brigadir Petar Δavar,voditelj Memorijalnog informacijsko-dokumentacijskogcentra Domovinskog rata. Djelatnici su zapalili svijeÊena mjestu stradanja legendarnog vukovarskog zapovjed-

nika generala Blage Zadre. Obiπli su i Ratni muzej vuko-varske bolnice, a zatim posjetili MIDEC Domovinskograta. Brigadir Δavar ih je upoznao sa znaËenjem, ulogomi zadaÊom Centra, kao i sa svime πto se dogaalo na timprostorima. Djelatnici su takoer obiπli i vukovarsko Me-morijalno groblje i sudjelovali u molitvi koju je vodio vlË.Æ eljko VolariÊ, vojni kapelan poæeπke vojarne, a zatim suposjetili Spomen-dom na OvËari te se poklonili ærtvamana groblju na OvËari i kod kriæa na uπÊu Vuke.

OJ I

Predstavnici Europskog regionalnog veterinarskogzapovjedniπtva OS SAD-a, brigadir Leslie G. Huck istoæerni narednik Michael Brock, posjetili su poËet-kom listopada Pukovniju Vojne policije, Srediπte Vojnepolicije za obuku “Bojnik Alfred Hill” i Centar za obu-ku i uzgoj pasa “Satnik Kreπimir IvoπeviÊ” u vojarni“Pukovnik Predrag MatanoviÊ” u Dugom Selu.

Svrha posjeta bila je upoznavanje naπeg Srediπta isuradnja, odnosno kupnja πtenaca i moguÊnost kori-πtenja naπim iskustvima (instruktorima) s obzirom nato da je njihov centar ustrojen proπle godine, a cen-tar VP prije 15 godina. U hrvatskom izaslanstvu bilisu bojnik Emil Hanzen iz J-4, pukovnica SuzanaMikeËiÊ iz HKoV-a, te iz Pukovnije VP bojnik JosipBeljan, natporuËnica Maja » avloviÊ, natporuËnik Marijo MajetiÊ i ËasniËki namjesnik Damir BerislaviÊ.

Zamjenik zapovjednika i prvi doËasnik SVPzO-a “Bojnik Alfred Hill”, bojnik Mile Skukan i stoæerni narednikZvonko LuciÊ, s djelatnicima Srediπta priredili su pokaznu vjeæbu sa psima na opÊe oduπevljenje gostiju.

Z. LUC IΔ

Odjel za tranziciju Uprave zaljudske resurse odræao je od 20. do24. listopada radni seminar djelat-nika Odjela na temu "Hr-vatski model tranzicije" uprostorijama Odsjeka zatranziciju u Osijeku.

U seminaru su sudjelo-vali djelatnici svih odsje-ka za tranziciju (Zagreb,Rijeka, Split, Osijek), aposluæio je kao pripremaradnog materijala i pre-davaËa za planiranu me-unarodnu radionicu.

Naime, Odjel za tranzici-ju nositelj je aktivnostipod nazivom "TeËaj tranzi-cijske radionice", koji jeHrvatska ponudila u sklo-

pu hrvatskog Euroatlantskog part-nerskog radnog plana za 2009. i2010. godinu. Takav oblik teËaja na-

mijenjen je ponajprije dræavama Ëla-nicama te dræavama pristupnicamau NATO, koje provode ili planiraju

proces smanjenja, izdvaja-nja i tranzicije izdvojenogosoblja. Djelatnici Odjelaza tranziciju, na temeljupetogodiπnjeg iskustva,spremni su predstaviti veÊprepoznatljiv hrvatski mo-del tranzicije. MoguÊe jetakoer i predstavljanjeprograma struËnog usavr-πavanja u vaænim podruËji-ma personalnog upravlja-nja, marketinga, andragogi-je i poduzetniπtva. Taj teËaji radionica planiraju se usvibnju 2009. u Hrvatskoj.

I. B RADARIΔ © LJUJO

D jelatnici poæ eπke vojarne u Vukovaru

Seminar "H rvatski model tranzicije" u Osijeku

OS RH

Posjet Srediπtu Vojne policije za obukuPosjet Srediπtu Vojne policije za obuku

12-15 strana 10/29/08 11:20 AM Page 15

31. listopada 2008.

JUÆNOKOREJSKA tvrtka DongIn Optical predstavila je novi optiË-ki ciljnik DCL 120 za opremanjeteπkih strojnica. Tvrtka navodi da je

to prvi ciljnik tog tipa zaugradnju na teπke strojnice.RijeË je o refleksnom, kolima-torskom ciljniku, koji u vidnompolju strijelca projicira crvenutoËku. To je napredna kon-strukcija koja olakπava ciljanjestrijelcima na teπkim strojnica-ma, osobito kad su ugraenena pokretne platforme (heli-kopteri, brodovi ili vozila).

Konstrukcija ciljnika s veli-kim zaslonom πto omoguÊavaciljanje s oba otvorena oka eli-minira tzv. tunelski vid karak-teristiËan za klasiËne cijevne

optiËke ciljnike koji se moraju rabitisamo s jednim okom. To omoguÊavabræi zahvat cilja i bolje praÊenjetaktiËke situacije.

Nije rijeË o klasiËnom ciljniku svelikim poveÊanjem, ono je samo1X , ali zbog same prirode oruæjaomoguÊava precizno djelovanje pro-tiv odgovarajuÊih, krupnijih i grupi-ranih ciljeva na veÊim udaljenosti-ma. Ciljnik je naËinjen od aluminija,koji je dodatno anodiziran za boljuzaπtitu. Svi optiËki elementi imajudodatni antirefleksni premaz za bo-lje optiËke znaËajke. Na oruæje semontira pomoÊu univerzalnog nosa-Ëa MIL STD 1913 Picatinny Rail.

Za rad rabi jednu litijsku baterijunapona 3V, koja omoguÊava oko1000 sati rada ureaja.

Dimenzije DCL 120 (D/©/V) jesu315 /165 /138 mm, a masa mu je2,85 kg.

M. P E T ROVIΔ

1 6

SREDINOM listopada ameriËkatvrtka Ray theon sklopila je s ame-riËkim ministarstvom obrane noviugovor za proizvodnju i isporukuvojne opreme, vrijedan viπe od 24milijuna ameriËkih dolara. Ovajput rijeË je o vuËenim mamcima zaprotivniËke radarski navoene pro-jektile, koji se kao dio obrambenogpaketa opreme ugrauju na razliËi-te tipove aviona, poput bombarderaili viπenamjenskih borbenih aviona.RijeË je o sustavu AN/ALE-50 TDS(Towed Decoy Sy stem), koji je uproizvodnju uπao tijekom 1996., anakon toga je bio rabljen u viπezraËnih operacija iznad Kosova, Af-ganistana i Iraka, gdje je potvrdiosvoju tehnoloπku zrelost odnosnooperativnu vrijednost i iskoristivost.U proteklom razdoblju, zahvaljuju-Êi pozitivnim iskustvima iz opera-tivne uporabe, sustav AN/ALE-50TDS je od letaËkog sastava dobio idodatni naziv Little Buddy , referi-rajuÊi se time na njegovu stalnunazoËnost kao “prijatelja” koji bdijenad sigurnoπÊu aviona i posade uzraku.

Sklopljeni listopad-ski ugovor Ray theonuÊe donijeti prihod od24,3 milijuna dolara,na temelju kojega jeobvezan isporuËiti 799sustava za ameriËkoratno zrakoplovstvo,te 249 sustava zaameriËku ratnu mor-naricu. To je Ray theo-nu dosad dvanaestanarudæba sustavaAN/ALE-50 TDS, i s njome Êe broj-ka isporuËenih Little Buddy a pre-maπiti 26.000 isporuËenih sustava.

Sustav AN/ALE-50 TDS zamiπljenje kao dio obrambenog paketa opre-me aviona, odnosno kao dioAN/ALQ-184(V)9 ECM (ElectronicCounter Measures) paketa opreme,sa svrhom zbunjivanja (ili, bolje re-Ëeno, odvraÊanja) protivniËkih ra-darski navoenih projektila od pra-ve mete, odnosno aviona. S obziromna dosadaπnja iskustva Little Buddyse dobro pokazao kako protiv protivprojektila zemlja-zrak tako i protivprojektila zrak-zrak. Cijeli sustav se

smjeπta u kontejner (u koji moæestati viπe od jednog mamca), koji semoæe podvjesiti ispod krila aviona,a sam lanser te programsko suËeljeËine ga izuzetno komplementarnimza ugradnju na πirok spektar razliËi-tih aviona. TrenutaËno se rabi naavionima F-16, F/A-18E/F i B-1B(na koji se ugrauje derivatAN/ALE-55). Æ ivotni vijek AN/ALE-50 TDS je deset godina, a jediniËnacijena je neπto viπa od 22.000 ame-riËkih dolara, πto je izuzetno zane-marivo, pogotovo ako se usporedi snabavnom cijenom aviona.

I. S K E N DE ROVIΔ

Bus

ines

s W

ire

OptiË ki ciljnik za teπke strojnice

VuË eni mamac L ittle B uddy

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 10/29/08 10:47 Page 16

1 731. listopada 2008.

AMERI»KA tvrtka Phoenix Inter-national Sy stems predstavila jeunaprijeenu inaËicu lakog teren-skog vozila Prowler LTATV (LightTactical All Terrain Vehicle). RijeË jeo malom vozilu jednostavnog dizaj-na, namijenjeno za izvianje, potra-gu i spaπavanje, prevoæenje teæihoruæja, ophodnju πtiÊenog podruËjai logistiËke zadaÊe.

Prowler, kako navode u PhoenixInternational Sy stemsu, ima najbo-lje znaËajke u toj kategoriji lakihvozila te se dokazao kao snaæno,stabilno, operativno iskoristivo vozi-lo, koje bez problema radi na πiro-kom dijapazonu klimatskih i geo-grafskih uvjeta.

Unaprijeeni Prowler ima 30%veÊu snagu zahvaljujuÊi poboljπa-nom motoru radne zapremine 750kubiËnih cm, s digitalno nadzira-nim ubrizgavanjem goriva i Ëetiriventila. U tvrtki navode da je Pro-wler namjenski dizajniran za vojnuuporabu dok su druga sliËna vozilamodernizirana postojeÊa civilna tzv.vozila za rekreaciju, koja se mogusresti npr. u golfskim klubovima,velikim odmaraliπtima ili u tvrtka-ma koje se prostiru na velikomprostoru kao vozila za interni prije-voz.

Osnovne znaËajke Prowlera jesupogon na sve kotaËe, dobra nosivost(odnos mase vozila i nosivosti je

1:1), nis-ko teæiπte, vi-

sok klirens, dobra manevribilnostna skuËenom prostoru, Ëvrsta cje-vasta konstrukcija od legiranog Ëe-lika, zaπtitni luk, moguÊnost prije-voza helikopterima CH-46, CH-53 ikonvertiplanom CV-22. Prowler seproizvodi u pogonu tvrtke u kalifor-nijskom gradu El Cajon.

M. P E T ROVIΔ

PREMA navodima ameriËkihvojnih glasila, sredinom listopadazaustavljen je daljnji razvoj Bellovalakog jednomotornog naoruæanogizvidniËkog helikoptera ARH-70A(Reconnaissance Helicopter). Nai-me, Pentagon je odbio dati dopuπte-nje za daljnje financiranje ARH pro-grama i pripremu serijske proizvod-nje helikoptera ARH-70A. U tomsmislu naloæio je raskidanje ugovo-ra s tvrtkom Bell, koja je Pentago-nov glavni suugovaraË u ARH pro-gramu.

Razlozi za takav krupan preokretnisu taktiËko-tehniËke odlike heli-koptera, nego su iskljuËivo financij-ske naravi. S Bellom jesklopljen ugovor u iznosuod 359 milijuna ameriËkihdolara, πto je trebalo bitidostatno za razvojnu fazuhelikoptera koji je pobije-dio na ARH natjeËaju tije-kom 2006. i koji se u bititemelji na komercijalnojinaËici Bellova helikoptera407, a jediniËna nabavnacijena helikoptera trebalaje biti oko 8,5 milijuna do-lara. No, do ovoga trenutkatroπkovi razvoja popeli su

se na 942 milijuna dolara, s oËekiva-nom jediniËnom nabavnom cijenompo letjelici od 14,5 milijuna dolara.Uz to, isporuka helikoptera ne bimogla zapoËeti 2009., kako se oËe-kivalo, nego tek 2013. godine. Ne-zadovoljan takvom situacijom, Pen-tagon je odluËio raskinuti ugovor,ostavljajuÊi moguÊnost tvrtki Bell daponudi novu kalkulaciju troπkova.

ARH program je bio pokrenutzbog potreba US Army odnosno na-bave novog lakog izvidniËko-borbe-nog helikoptera, koji bi uz izvia-nje, borbenu potporu kopnenimsnagama, specijalne zadaÊe, sluæio ikao “laki” transportni helikopter.

Osim toga, novi helikopter trebao jebiti zamjena za zastarjeli OH-58DKiowa Warrior. Pentagon sada raz-miπlja o nekoliko moguÊih rjeπenja,poput modernizacije postojeÊe flotehelikoptera OH-58D Kiowa Warrior,ponovnog ukljuËivanja Boeinga, ko-ji je na ARH natjeËaju zajedno stvrtkom MD Helicopters nudio heli-kopter AH-6 MELB (Mission En-hanced Little Bird), na Ëijem je raz-voju nastavio s radom unatoË pobje-di Bella na ARH natjeËaju. Uz to,Pentagon razmiπlja i o ukljuËivanjuEADS-a, koji je pobijedio na LUH(Light Utility Helicopter) s helikop-terom UH-72A Lakota, koji je ujed-

no zamjena za helikoptereUH-1 i OH-58A/C, a ne-davno je dobio novu naru-dæbu ameriËke ratne mor-narice.

Dodatnu nelagodu u Pen-tagonu izaziva i prisjeÊanjena Ëinjenicu da je u koristARH programa otkazan vi-πegodiπnji razvoj borbenoghelikoptera RAH-66 Co-manche, pod izlikom da jeBellov pobjednik definitiv-no “cost effective” rjeπenje.

I. S K E N DE ROVIΔ

Lako vozilo LTATV

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Zaustavljen razvoj B ellovog AR H -70A

B usiness

Wire

16-19 vijesti 10/29/08 10:47 Page 17

AMERI»KA tvrtka AmericanScience and Engineering, jedna odvodeÊih na podruËju nadzorne rend-genske tehnologije, objavila je da jeameriËka Sluæba za nadzor granicepoËela rabiti sustav Z Portal za nad-zor cestovnih graniËnih prijelaza.

Z Portal je prolazni rendgenskinadzorni sustav koji omoguÊavabrz, siguran i uËinkovit pregled vo-zila s tri strane: s lijeve i desne teodozgora. Sustavom se lagano nad-ziru razna vozila, od osobnih pado kamiona, a zahvaljujuÊi Z Porta-lu omoguÊeno je brzo otkrivanjeskrivenih osoba i zabranjenihmaterijala.

Z Portal rabi naprednu rendgen-sku tehnologiju, koja je vrlo sigurnaza operatere, vozaËe i putnike.

Prvi se put primijenio na graniË-nom prijelazu San Y sidro, izmeuSan Diega u Kaliforniji i Tijuane uMeksiku, koji je najprometniji kop-neni graniËni prijelaz na svijetu.Spomenimo da je dnevni prometoko 50 000 vozila i oko 25 000 pje-πaka.

Z Portal omoguÊava ubrzanje pre-gleda jer se bitno smanjuje potrebaza ruËnim pregledom, koji sad viπenije nasumiËan veÊ ciljan, kad sus-tav upuÊuje na sumnjivo stanje. Na-Ëinjen je tako da maksimalno πtiti

privatnost pa se na slici koju stvarane vidi lice niti bilo kakva tjelesnaosobina, veÊ samo silueta osobe.Sustavom se ne mogu odrediti rasa,spol ili godine osobe.

M. P E T ROVIΔ

NORVE©KA organizacija za vojnulogistiku (OVL) objavila je meuna-rodni natjeËaj za modernizaciju ilizamjenu lakih torpeda Sting RayMod 0 u priËuvama. Ukupno tri po-nuaËa, BAE Sy stems IntegratedSy stem Technologies (Insy te), fran-cusko-talijanski konzorcij Eurotorp(ukljuËuje tvrtke DCNS, Thales,Whitehead Alenia Sistemi Subac-quei) te zdruæeni tim ameriËke rat-ne mornarice i tvrtke Ray theon In-tegrated Defence Sy stems, sudjelo-vali su u lipnju ove godine na po-nuaËkoj konferenciji Project 6401koju je priredila organizacija zavojnu logistiku.

Prema dogovoru, do 15. rujna sviponuaËi trebali su predati svojetehniËke i komercijalne ponude, odkojih OVL tijekom listopada trebaodabrati dva tima za usporedne ugo-vorne pregovore, a vremenski rok zadodjelu konaËnog ugovora odreenje za prosinac tekuÊe godine. Vrijed-nost programa procjenjuje se na1,64 milijarde norveπkih kruna (320milijuna dolara), dok je ulazak prvihnovih lakih torpeda u operativnusluæbu odreen za 2010. godinu.

Laka torpeda Sting Ray Mod 0 tre-nutaËno su u aktivnoj uporabi nor-veπke ratne mornarice na fregatamaklase Oslo, novim fregatama klase

Fridtjof Nansen te mornariËkim pa-trolnim zrakoplovima P-3 Orionnorveπkih zraËnih snaga. Norveπkevojne priËuve Ëuvaju su u depoubritanskog ministarstva obrane ublizini Portsmoutha. U skladu sazahtjevima norveπke organizacije zavojnu logistiku, zamjensko naoruæa-nje potrebno je integrirati na frega-te klase Nansen, zrakoplove Orionte nove mornariËke helikoptereNH-90. Kako bi se dostigli tehniËkizahtjevi programa Project 6401,tvrtka Insy te je predloæila moderni-zirana laka torpeda Sting Ray Mod1, koja od 2006. rabe britanska rat-na mornarica i ratno zrakoplovstvo.Norveπka, kao postojeÊi korisnikSting Ray a, omoguÊila je potporurazvojnom i testnom programu Mod1 torpeda u obliku podmorniËkihsredstava. Konzorcij Eurotorp je po-nudio MU 90 Impact Mod 1 torpe-da, a ameriËki zdruæeni tim jepredstavio Mk 54 Mako torpeda.Francusko-talijanski konzorcij svojatorpeda je prodao oruæanim snaga-ma Francuske, Italije, NjemaËke,Poljske, Danske i Australije, dok jeameriËki torpedo Mk 45 u sluæbiameriËke ratne mornarice te ih je zasada naruËila samo Turska.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 8 31. listopada 2008.

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Norveπka nabavlja nova laka torpeda

Nadzorni sustav Z Portal

Bus

ines

s W

ire

16-19 vijesti 10/29/08 10:47 Page 18

1 9

KANADSKI program projektiranjai gradnje tri viπenamjenska trans-portna broda (Joint Support Ship -JSS) obustavljen je kad su preostaladva ponuaËa predala svoje konaË-ne ponude, iz kojih nije bilo mogu-Êe izvesti zajedniËki nazivnik, Ëimeje natjeËaj poniπten. Vijest o poniπ-tenju natjeËaja objavljena je potkrajkolovoza ove godine.

Neimenovani izvori navode da sutvrtke Thy ssenKrupp Marine Sy s-tems Canada Inc. i SNCLavalin Pro-Fac Inc. predale ponude, koje su za660,8 milijuna dolara bile viπe odplaniranih proraËunom od 1,72 mili-jarde ameriËkih dolara. Razloge zatako visoku cijenu projektiranja igradnje transportnih brodova mogu-Êe je pronaÊi u specifiËnoj strukturipredloæenih ugovora. Kanadsko mi-nistarstvo obrane, prilikom izdava-nja zahtjeva, navelo je ugovorneklauzule koje su rezultirale prenoπe-njem rizika na izvoaËa, a odnose sena visok udio industrijskog offseta,moguÊnost izmjene tehniËkih karak-teristika tijekom projektiranja i poli-tiku kupovine domaÊeg proizvoda.Nadalje, cijena Ëelika i drugih siro-vina potrebnih za gradnju brodovaznaËajno je porasla u odnosu na li-

panj 2006., kada je Kanada i sluæbe-no objavila zahtjev za ponude.

Kanadska ratna mornarica nijeimala veÊi program nabave plovilaod sredine 1980-ih, kada su nabav-ljane fregate klase Halifax . Sadakada je program JSS i sluæbenookonËan, mornarica bi trebala odlu-Ëiti kojim putem krenuti te iznaÊinaËin zamjene dvaju brodova nami-jenjenih nadopuni klase Protecteuru planiranom vremenskom okviru2012.-2016.

Navodi se kako su visoki duænos-nici programa nabave transportnihbrodova nedavno posjetili nizozem-sku tvrtku Schelde radi razgovora odesantno-juriπnom brodu (LPD) kla-se Rotterdam. Tvrtka Schelde je biladio tima SNCLavalin ProFac u pro-gramu JSS kao glavni projektantponuenog plovila, no u kasnijoj fa-

zi se odluËila povuÊi iz tima. Visokiindustrijski duænosnici upuÊuju namoguÊnost da kanadska mornaricarazmatra projekt viπenamjenskogbroda (MRV - dio programa Protec-tor) namijenjenog mornarici NovogZelanda, koji je projektirala nizo-zemska brodograevna tvrtka Mer-wede Shipy ard.

Rok za ulazak prvog viπenamjen-skog transportnog broda JSS u ope-rativnu sluæbu kanadske ratne mor-narice bio je predvien za poËetak2012. te je vrlo vjerojatno da Êe prinabavi alternativnih plovila bitiglavni kriterij. Kanadska bi morna-rica trebala i sluæbeno objaviti mo-dificirane taktiko-tehniËke zahtjevetijekom 2009. za veÊ postojeÊim di-zajnom, kako bi se program JSSnastavio πto prije.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

AMERI»KA tvrtka Piasecki Air-craft Corporation u listopadu je ob-javila kako je spremna za ulazak udrugu razvojno-testnu fazu sa svo-jim jedinstvenim prijedlogom dizaj-na helikoptera, koji nosi naziv X -49A SpeedHawk. RijeË je o svoje-vrsnom redizajnu postojeÊeg vojnogtransportnog helikoptera SH-60FSeaHawk, koji proizvodi tvrtka Si-

korsky , a na kojem je Piasecki Air-craft Corporation obavila nekolikobitnih strukturalnih promjena radipoboljπanja ukupnih letnih perfo-mansi te poveÊanja nosivosti koris-nog tereta i operativnog radijusahelikoptera.

U tom smislu na helikopter jeumjesto klasiËnog repnog rotorapostavljen tzv. VTDP (VectoredThrust Ducted Propeller) propeler, aboËno sa svake strane srediπnje sek-cije trupa postavljena su krila (kak-va ima Aerostar FJ-100 poslovnimlaznjak) kao dodatne uzgonskepovrπine. Rezultat toga je ovoga tre-nutka poveÊanje maksimalne brzinehelikoptera za 47% , uz smanjenje

vibracija za 50% . Prvi probni letSpeedHawka obavljen je 29. lipnja2007., i od tada je obavljeno sedam-desetak letova, uz osamdesetak satinaleta, pri Ëemu je u pravilu de-monstrirana moguÊnost dosezanjamaksimalne brzine od 360 km/h, uzvrlo konkretne naznake kako je mo-guÊe postizati i veÊe brzine te us-pjeπno izvoenje svih osnovnih let-nih manevara u zraku.

Tvrtka Piasecki Aircraft Corpora-tion smatra da je prva faza razvoja itestiranja dala oËekivani uspjeh, tekako se nada daljnjem ukljuËivanjuPentagona u projekt kao i njegovuspjeπni dovrπetak.

I. S K E N DE ROVIΔ

31. listopada 2008.

H elikopter X-49 A SpeedH aw k

K anada obustavila program JSS

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 10/29/08 10:47 Page 19

Na razmeu dvaju oceana, Ti-hog i Indijskog, Singapur jesmjeπten na obalama Johor-

skog tjesnaca, jednog od strateπkinajvaænijih pomorskih tjesnaca nasvijetu. U njegovoj neposrednoj bli-zini su takoer Malajski i Sundskitjesnac. Tim trima tjesnacima prola-zi cjelokupni transport sirove nafteiz Afrike i Perzijskog zaljeva na pu-tu za NR Kinu, Republiku Koreju,Tajvan i Japan, ali i dalekoistoËnihproizvoda koji putuju morem premaIndiji, Bliskom istoku, Africi i Euro-pi. Tim plovnim putovima, premanekim pokazateljima, prolazi gotovodvije treÊine svjetske pomorsketrgovine. Singapur je danas je-dan od tzv. juænoazijskihekonomskih tigrova, s mo-

dernom industrijom i profitabilnomekonomijom. PoËeci stvaranja gradaseæu u drugu polovinu X II. st., toË-nije u 1160. godinu, kada se neu-gledno kinesko ribarsko naselje spo-minje prvi put. Moderno gradskonaselje utemeljio je 1819. britanskikolonijalni administrator ThomasStamford Raffles. Pet godina poslije,1824., sultan od Johora predaje bri-tanskoj IstoËnoindijskoj kompanijipodruËje oko grada, koje 1926. za-jedno s Malaccom i Pinangom ulaziu sastav britanskog kolonijalnogposjeda znanog i kao Sultanati tjes-

naca. Britanci gapretvaraju u

jednu odsvojih

naj-

vaænijih pomorskih baza i vojnihuporiπta na jugoistoku Azije. Podtakvim kolonijalnim statusom Sin-gapur doËekuje i II. svjetski rat tejapansku okupaciju 1942. godine.Nakon zavrπetka rata, Singapur os-taje tzv. krunska britanska kolonijasve do 16. rujna 1963., kada iz si-gurnosnih i ekonomskih razlogaulazi u Malezijsku Federaciju. Sa-mo dvije godine poslije, 9. kolovoza1965., singapurska vlada na Ëelu spremijerom Lee Kuan Y ewom odci-jepila se od Malezije i proglasila ne-ovisnost Singapura, koji je i nadaljeostao Ëlanom britanske zajednicenaroda - Commonwealtha.

Komando postrojbe su najelitniji dio relativno malih, ali vrlo dobro uvjeæbanih i odliËno opremljenih singapurskih

oruæanih snaga

Singapurske specijalne postrojbe

Igor S P IC IJ ARIΔ

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .h rvatski-vojnik.h r

31. listopada 2008.20

VOJ S KE S VIJ ET A

20,21 strana 10/29/08 10:43 Page 20

EUFO

R T

chad

/RCA

Operativno zapovjedniπtvo EU-FOR-a CHAD/CAR u Mont Va-lerienu, pokraj Pariza, smjeπte-

no je 270 km od politiËko-strateπkogzapovjedniπtva u Brux ellesu i 4300km od dva podruËja operacija u» adu i SrednjoafriËkoj Republici(CAR). » ad je peta najveÊa dræava uAfrici. GraniËi sa Sudanom na isto-ku, Libijom na sjeveru, Nigerom iNigerijom na zapadu te Kamerunomi dijelom Operativnog podruËja dje-lovanja misije u CAR-u na jugu.

Vaæno je naglasiti geografske uda-ljenosti ove EUFOR-ove operacije.Zapovjedniπtvo snaga (FHQ - ForceHeadquarters) nalazi se u Abecheu,koji je viπe od 2000 km udaljen odluke Douala u Kamerunu, glavne

pomorske luke ulaza u podruËjeoperacije (SPOD - Sea Port of De-barkation). PodruËje djelovanja pro-teæe se oko 850 km po duæini i 250km po dubini.

Abeche je regionalna metropolapokrajine Quaddai i nalazi se oko800 km od glavnog grada N’Djame-ne, gdje je smjeπteno Pozadinskozapovjedniπtvo snaga. Glavna je za-daÊa tog zapovjedniπtva koordinaci-ja i uspostava veze s kljuËnim tijeli-ma i organizacijama, meu kojima isa Sigurnosnom agencijom » ada,posebno uspostavljenom za odnoses EUFOR-om i za koordiniranje lo-gistiËke potpore EU snaga kako bise osigurala njihova odræivost u po-druËju operacije. PodruËje operacije

proteæe se kroz tri razliËita zemljo-pisna podruËja. U sjevernoj regijiIriba i sjeverozapadnoj Abeche, te-ren je uglavnom pustinjski. IstoËnaregija Quaddai - Dar Sila uglavnomje ravniËarska i s blagim breæuljci-ma. PutujuÊi prema jugu u regijuSalamat te sjeverozapadnu regijuCAR-a, Vakaga, prevladavaju zarav-ni i pustinje.

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .h rvatski-vojnik.h r

31. listopada 2008. 21

Strateπka procjena stanja u srediπ-

njoj Africi pod znatnim je utjeca-

jem mnogih manjih, razliËitih su-

koba, koji su na raznim razinama

i u raznim oblicima me usobno

duboko isprepleteni. Zemlje u regi-

ji su me u najsiromaπnijima, naj-

nerazvijenima i najkorumpiraniji-

ma na svijetu. To je podruËje kom-

pleksnih i mijeπanih etniËkih, ple-

menskih, vjerskih i kulturnih razli-

ka, koje se susreÊu u brutalnim

vremenskim uvjetima i okruæenju

koje nije definirano granicama

S VIJ ET

Vojne operacije Europske unije u » adu i SrednjoafriË koj R epublici

Pukovnik Marek BRY LONE K, bivπivoditelj Odjela za meunarodne od-nose u Zapovjedniπtvu Poljske æan-darmerije, vojni je pomoÊnik zamjeni-ka zapovjednika za operacije u misijiE UFOR Chad/ CAR.

Marek B RY LON E K

20,21 strana 10/29/08 10:43 Page 21

31. listopada 2008.22

RA T NO ZRA KOPLOVS T VO

Iako je veÊ pomalo dosadno goto-vo svaki tekst o zrakoplovstvuzapoËinjati rijeËima kako su rato-

vi u Iraku i Afganistanu uvjetovaliznatne promjene u primjeni postoje-Êeg i razvoju novog oruæja, upravoje podruËje bliske potpore iz zrakadoæivjelo bitne izmjene i napredak.Naime, pokuπavajuÊi rabiti svojuneizmjernu tehnoloπku prednostnad pobunjeniËkim skupinama uIraku i Afganistanu, zapadne se voj-ske snaæno oslanjaju na blisku pot-poru iz zraka, kojom æele uniπtiti ilibarem onesposobiti protivnika i pri-je nego πto doe u priliku da snaæ-nije napadne njihove snage nazemlji. Osim toga, zraËni se udarirabe kao sigurni i uËinkoviti pre-ventivni udari na neprijateljske po-loæaje i baze. U biti, isti se suvreme-ni viπenamjenski borbeni zrakoplovirabe za protugerilsku borbu, koja seznatno razlikuje u Iraku i Afganista-

nu. Dok se u Afganistanu ciljevi na-laze u visokim planinama i raπtrka-nim selima, u Iraku je najËeπÊe rijeËo uniπtavanju toËkastih ciljeva ugusto naseljenim prostorima.

S druge strane, suvremene zrako-plovne snage vrlo su dobro oprem-ljene za takve zadaÊe, i to prije sve-ga zahvaljujuÊi preciznim sustavimaza obiljeæavanje ciljeva i navoenjeisto tako preciznih projektila zrak--zemlja na njih. Precizna satelitskanavigacija, viπemodna traæila, voe-ni projektili opremljeni datalinkomza konstantni prijenos podataka urealnom vremenu, te njihove najraz-liËitije kombinacije, sve to dodatnopoveÊava uËinkovitost zraËnih sna-ga u bliskoj zraËnoj potpori.

Iako velika veÊina borbenih zrako-plova za blisku zraËnu potporu, kojisu trenutaËno u operativnoj uporabi,vuku svoje “korijene” iz Hladnogarata, oni su daleko odmaknuli od

nekadaπnjih klasiËnih lovaca-bom-bardera. Borbeni polumjer djelova-nja i brzina suvremenih strateπkihbombardera omoguÊava im da sati-ma ostanu iznad zone borbenog dje-lovanja, te u jedno poslijepodneuniπte nekoliko udaljenih i potpunorazliËitih ciljeva. ZahvaljujuÊi naj-suvremenijim “pametnim” voenimprojektilima zrak-zemlja u zadaÊa-ma bliske zraËne potpore, viπe se nerabe iskljuËivo taktiËki borbeni avio-ni, veÊ i strateπki bombarderi B-2,B-1B i B-52H, opremljeni sustavimaza otkrivanje i obiljeæavanje ciljeva,smjeπtenim u podvjesnicima, te naj-suvremenijim datalinkovima. U istovrijeme, najmanji borbeni zrakoplovi- bespilotne letjelice kao πto su MQ-1 Predator ili MQ-9 Reaper rabe seu izvrπavanju strateπkih zadaÊa.

© to bræe i preciznijeKako bi se smanjila moguÊnost kolateralne πtete, najmoderniji vo eni projektili zrak-zemlja moraju imati veliku

preciznost i ograniËenu razornu moÊ

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .h rvatski-vojnik.h r

P ripremio Domagoj MI» IΔ

22,23 strana 10/29/08 10:40 Page 22

VOJ NA POVIJ ES T

H aw ker TyphoonIako je stekao ugled moÊnog juriπnika, Typhoon je do samog kraja operativne uporabe trpio od ozbiljnih nedo-

stataka i ograniËenja, prije svega nepouzdanosti motora i teπke upravljivosti pri malim brzinama

Udijelu Hrvatskog vojnika na-mijenjenom povijesti zrako-plovstva u pravilu se bavimo

bogatom proπloπÊu mlaznih zrako-plova, no ovaj put Êemo napravitiiznimku. Doduπe, i ova je iznimkapotaknuta mlaznim avionom, koji jeu javnosti poznat kao Eurofighter,iako mu je prava oznaka Ty phoonII. Kako oznaka II znaËi da je veÊpostojao borbeni avion s istom oz-nakom, odluËili smo predstaviti ori-ginalni Ty phoon, lovaËki avion pokojem je veÊ sada slavni nasljednikdobio ime.

Tvrtka Hawker Aircraft osnovanaje joπ 1920. godine kao H.G. Haw-ker Engineering, a 1933. promijeni-la je ime u Hawker Aircraft Limited.Iako je napravila viπe od tridesetrazliËitih tipova aviona, od kojih ne-ke i u serijama od viπe tisuÊa pri-mjeraka, trajno Êe ostati poznata posamo jednom - lovcu Hurricane.Hurricane je razvijen sredinom tri-

desetih godina X X . stoljeÊa, a slavuje stekao u Bitki za Veliku Britaniju.I prije nego je 1937. godine zapoËe-la njegova serijska proizvodnja, ta-daπnji glavni projektant tvrtke Haw-ker, Sy dney Camm, zapoËeo je srazvojem lovca koji Êe ga zamijeni-ti. Osnovna zadaÊa novog lovca tre-bala je biti borba protiv bombarderai eskortnih lovaca na srednjim i ve-likim visinama. Zbog toga je od sa-mog poËetka odreeno da novi lo-vac mora dobiti snaæan (veliki) mo-tor i jako topniËko naoruæanje. Prveidejne skice Camm je naËinio joπ1935. godine, a 1937., kad je posta-lo jasno da se nacistiËka NjemaËkaponovno naoruæava, zapoËelo je ikonkretnije projektiranje. Sve do si-jeËnja 1938. novi je lovac razvijankao privatni projekt tvrtke Hawker.Naime, tog je mjeseca tadaπnje mi-nistarstvo zrakoplovstva izdalo spe-cifikaciju F.18/37 traæeÊi novi lovacjednosjed, koji Êe imati barem 20

posto veÊu brzinu i visinu djelova-nja od Hurricanea. Da bi se to po-stiglo, avion je trebao dobiti snaæan24-cilindriËni motor snage 2000 KS.Projektanti su na izbor imali dvamotora - Rolls-Roy ce Vulture X iNapier Sabre H. Osim toga, specifi-kacija je traæila i naoruæanje oddvanaest strojnica kalibra 7,7 mm.Sy dney Camm se joπ u oæujku1937., dok je radio na prvim plano-vima novog lovca, odluËio za motorNapier Sabre i za smjeπtaj svih dva-naest strojnica u krila. Na zahtjevministarstva zrakoplovstva, Cammje napravio joπ jedan projekt koji seod izvornog razlikovao samo pouporabi motora Rolls-Roy ce Vulture.Kako bi ih se razlikovalo avion sNapierovim motorom, oznaËen jekao Ty pe N, a s Rolls-Roy cevim kaoTy pe R.

31. listopada 2008. 23

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .h rvatski-vojnik.h r

S iniπ a RADAK OVIΔ

H aw ker Typhoon

22,23 strana 10/29/08 10:40 Page 23

H omo Volans, rani hrvatski avijatiË ari 1550.-1925.

31. listopada 2008.24

Kao svestrani balonar, pilot diri-æabla i zrakoplova, KlobuËar jebio i velik poznavatelj zrako-

plovnih dostignuÊa NjemaËke, Itali-je Francuske i Engleske, a kao πko-lovani mornariËki Ëasnik izvrsno jepoznavao hrvatsku obalu i otoke.Sustavno i znanstveno promiπljaprobleme hidroavijacije te razvijateoriju o hidrobazama. Na temeljunjegovih razmatranja odabirane sulokacije za gradnju brojnih jadran-skih uzletiπta. U oæujku 1912., u Pu-li izdaje knjigu “MornariËka letjeli-ca” (Marinenflugwesen) na njemaË-kom jeziku, koja je plod njegova vi-πegodiπnjeg interesa za zrakoplov-stvo. Bavi se problemima zrakoplov-ne analitike, uzrocima nesreÊa, se-lekcijom i klasifikacijom pilotskog

osoblja. Meu prvima promiËeznanstveni pristup problemu grad-nje zrakoplova.

Prvi i povijesni uzlet s morskepovrπine KlobuËar je obavio 27. ruj-na 1912. Micklovim zrakoplovomMarineaparat I. Let duljine 600 me-tara, na visini od 6 do 7 m, izvedenje u pulskoj luci nakon glisiranja oddvjestotinjak metara. Kasnijim dora-dama zrakoplova letovi su postalidulji i viπi, a u prosincu KlobuËarleti iznad brijunskog otoËja.

LeteÊi Ë amacPoËetkom 1912. godine, KlobuËar

je u Francuskoj kupio vlastiti zrako-plov tipa Curtis-Farman, koji je uprijevozu uniπten. Stoga ga darivamornariËkom zrakoplovstvu, a ono

ga prerauje u leteÊi Ëamac. Nakonniza preinaka i dugotrajnih pokusa,Marinenaparat II. nije uspio polet-jeti. Projekt izgradnje domaÊeg hi-droplana tekao je presporo, a pro-jekti I, II, III. i IV. nisu dali oËekiva-ne rezultate. KlobuËar obilazi fran-cuske tvornice traæeÊi mornariËkizrakoplov pogodan za zahtjeve aus-tro-ugarske mornarice. U studenomnaruËuje leteÊi Ëamac tipa Donnet--Leveque tvrtke Franco-British Avi-ation, gonjen motorom Gnome od80 ks, koji dobiva redni broj 8. Mje-sec poslije odabire joπ dvije letjeliceiste tvrtke s motorom od 50 ks, kojeu zrakoplovstvo ulaze s oznakama10 i 11. Prethodno ih je ispitivao uletu na rijeci Seni. Poslije nabavljajoπ jednu jaËu inaËicu s 80 ks, koja

Leonard E LE R© E K

POD LIS T A K

Viktor KlobuËar - prvi zapovjednik zrakoplovstva (II. dio)PoËetak 1. svjetskog rata KlobuËara zatjeËe u njemaËkoj koloniji Qingdao. Na molbu savezniËke NjemaËke, nje-

gova krstarica S.M.S. Kaiserin Elizabeth ostaje u zaπtiti tamoπnjih posjeda. U Quingdau KlobuËar poËinje grad-

nju teπkog hidroplana koji neÊe zavrπiti...

Viktor KlobuËar u sjedalumornariËkog aviona

24,25 dossier strana.qxd 10/29/08 10:36 Page 24

dobiva broj 12. Nabavljena je ioprema i viπe zamjenskih motora. Uoæujku 1913. nabavio je u tvrtki Vo-isin hidroplan Sanchez-Bessa, kojije u flotu uveden pod brojem 14.KlobuËarov izbor leteÊih Ëamacapokazao se dalekovidnim jer je mor-narica uskoro zakljuËila da su letje-lice deplasmanskog trupa pogodnijeza jadranske uvjete od hidroaviona.Tako Êe nebom hrvatskog Jadranasve do kraja I. svjetskog rata domi-nirati gotovo iskljuËivo leteÊi Ëamci,a Austro-Ugarska Êe se diËiti jedin-stvenom leteÊom flotilom.

Osim zvanja borbenog pilota (feld-pilot) kopnene vojske iz 1912. godi-ne, kao prvi austro-ugarski pilot1913. stjeËe zvanje mornariËkog pi-lota, a diploma mu je izdana 19.kolovoza 1913.

Od dolaska na mjesto zapovjedni-ka mornariËkog zrakoplovstva dopoËetka 1913. godine, osim naopremanju tehnikom, radi i na os-posobljavanju letaËkog i tehniËkogosoblja. Za vrijeme njegova zapovi-jedanja osnivaju se nove mornariË-ke baze i uzletiπta u Istri, u ©tinja-nu, Valturi kraj Pule, PoreËu te πi-rom Jadrana sve do Kotora i Kum-bora u Boki. Osnovana je i morna-riËka pilotska πkola sa sjediπtem naotoËiÊu Kozadi u Faæanskom zalje-vu. KlobuËar sudjeluje u prvomskupnom letu nad Jadranom, nadionici Pula-Trst-Pula.

N adomak sigurne smrtiPoËetkom 1913. koban niz nesreÊa

stajat Êe ga karijere. Prvu nezgodudoæivio je 24. sijeËnja, a tijekom is-pitnog leta 5. veljaËe u Faæanskomzaljevu otkazuje motor njegova le-teÊeg Ëamca oznake S12. Pokuπaose spustiti bez motora, ali mu otka-zuje kormilo visine. LeteÊi Ëamacudara u povrπinu vode i prevrÊe se.Udarivπi glavom o oplatu, pilot pa-da u nesvijest i zavrπava u moru.SreÊom, Olaf Wulf koji je letio sKlobuËarem ostaje neozlijeen tega spaπava od sigurne smrti. Zalije-Ëivπi ozljede, KlobuËar 25. veljaËedoæivljava novu nezgodu ÊudljivimLohnerovim zrakoplovom oznakeV (S6). Pri slijetanju dolazi do kva-ra na krilnom plovku pa se letjelica

prevrÊe. KlobuËar ozljeuje glavu,a zbog loma Ëeljusti zavrπava nadugotrajnom lijeËenju. U tijekuzdravstvene rehabilitacije napuπtamjesto zapovjednika mornariËkogzrakoplovstva i prelazi na duænostu Pomorsko-tehniËkom odboru uPuli.

Nakon nekoliko mjeseci, potpunose oporavivπi, 10. kolovoza 1913.,krstaricom S.M.S. Kaiserin Eliza-beth Viktor KlobuËar plovi u istoËnuAziju. PoËetak I. svjetskog rata zat-jeËe ga u njemaËkoj koloniji Qing-dao. Na molbu savezniËke NjemaË-ke, brod ostaje u zaπtiti njemaËkihposjeda. U Quingdau KlobuËar po-Ëinje gradnju teπkog hidroplana, ko-ji neÊe zavrπiti. Uskoro Japanci na-padaju grad, a posada broda sudje-luje u obrani. Dio brodskih topovapremjeπten je na obalu, a KlobuËarzapovijeda topniËkom bitnicom.Kad su branitelji Quingdaa potroπilitopniËko streljivo, daljnji otpor ja-

panskoj opsadi viπe nije bio moguÊ.Posada potapa krstaricu da ne bipala u japanske ruke te se predaje.Branitelji zavrπavaju u dugotrajnomzarobljeniπtvu. KlobuËar ondje do-Ëekuje kraj rata, a osloboen je tek1919. godine. Postoje podaci da je ujapanskom zarobljeniπtvu takoerizgradio jedan hidroavion. Kad sevratio u domovinu 1919. godine,Monarhija je bila proπlost. Godine1920. Viktor KlobuËar je primljen umornaricu Kraljevine SHS. Ondje jezapovijedao MornariËkim odsjekomGlavnog generalπtaba. Do umi-rovljenja 1931. godine zapovijedaoje krstaricom Dalmacija i Pomor-skim arsenalom u Tivtu. Pred krajnjegova radnog vijeka, 1929., Kra-ljevina SHS je dobila novo ime -Jugoslavija. Δud dræave nije se pro-

mijenila imenom, a poloæaj Hrvatabio je sve teæi. U 53. godini æivotaKlobuËar je umirovljen, bez obrazlo-æenja kao i mnogi austro-ugarskiËasnici, a na teret mu je stavljanoda je dopuπtao radiÊevπtinu. Klobu-Ëar se u mirovini vraÊa u Zagreb iondje radi kao honorarni referent zaorganizaciju i vojna pitanja priUpravnom odjeljenju Banovine Sav-ske, a poslije radi pri Odsjeku za ci-vilnu zaπtitu i vojne poslove banskevlasti Banovine Hrvatske. Predviadrugi veliki rat i razornost metodakojima Êe biti voen.

ToË ne pretpostavkeOËekujuÊi totalni rat, 1937. piπe

priruËnik o zaπtiti puËanstva od na-padaja iz zraka i predlaæe mjere.Piπe niz Ëlanaka u Ëasopisima kaoπto su Obzor, Jutarnji list, Morna-riËki glasnik, Vazduπna obrana, No-va Evropa… u kojima se bavi razli-Ëitim temama. Opisuje noviju povi-

jest Japana i objaπnjava njegoveodnose s modernim velesilama injegovu prisutnost u Kini. Obraujepionirsko doba zrakoplovstva uklju-ËujuÊi svoj doprinos. Opisuje borbeza Quingdao na temelju svojegdnevnika, piπe vojnoanalitiËke Ëlan-ke, Ëlanke vojnopomorske tematikete Ëlanke o znaËajkama jadranskeobale. U Mirovinski staliπ domo-branstva NDH primljen je 1942. Po-bornik je prouËavanja vojnog po-druËja u πkolama pa 1943. izdajeknjigu “Rat i πkola”. U Zagrebu1951. godine objavljuje djelo “Jed-rilicom oko svijeta”, o pothvatimabrodica na jedra. Viktor KlobuËar,prvi zapovjednik austro-ugarskogamornariËkog zrakoplovstva, umro jeu 88. godini u Zagrebu 28. lipnja1965.

31. listopada 2008. 25

POD LIS T A K

Prva jadranska baza aus-trougarskog mornariËkogzrakoplovstva na otoËiÊu SvetaKatarina u pulskoj luci

24,25 dossier strana.qxd 10/29/08 10:37 Page 25

26

Mjesec studeni zapoËinje s blagdanom Svih svetihi nastavlja se danom spomena na sve vjerne mrtve.Kako nas uËi naπa kultura, tradicija, pa i vjera, u tedane posjeÊujemo gradska i seoska groblja, osobitogrobove dragih nam osoba. Nije nam teπko prevalitidugi put, upustiti se u prometne guæve i izdvojiti ve-lika sredstva, samo da bismo doπli do mjesta gdjepoËivaju zemaljski ostaci osoba koje su nas svojimæivotom zaduæile te kojima cvijeÊem, svijeÊom i mo-litvom æelimo zahvaliti.

Zanimljivo je da je pod utjecajem komunistiËkeideologije i ovim danima oduzeto njihovo pravo zna-Ëenje. BuduÊi da komunistiËki rjeËnik nije baπ bio fa-milijaran s rijeËima kao πto su sveci ili duπa, ova dvavelika dana spojena su u “dane mrtvih“ te tako ter-minoloπki pretvoreni u neπto πto je sadræajno razli-Ëito od vjerskog nazivlja. Naime, ono πto mnogi, naæalost, i danas nazivaju danima mrtvih nisu danimrtvih veÊ su Svi sveti i Duπni dan. Prvi dan mjese-ca studenog jest dan kada se slave sve osobe koje susvoj æivot tijekom boravka na zemlji æivjele Ëasno ipoπteno, po svojoj savjesti, poπtujuÊi boæanska i ljud-ska naËela, ljubeÊi Boga i Ëovjeka, koristeÊi se na is-pravan naËin darovima koje su od Boga primili nadobro Ëitave druπtvene zajednice. Mnoge od tih oso-ba sluæbeno su proglaπene svetim, odnosno kanoni-zirane, no joπ je veÊa brojka onih Ëija imena nikadaneÊemo pronaÊi u katoliËkom kalendaru, ali su sve-jedno od Boga nagraeni za svoj zemaljski æivot, zaærtvu, za ljubav, za poπtenje, za rad, za nesebiËnost,za poπtivanje drugoga, za graansku odgovornost,za ljudsku karakternost i principijelnost, za krπÊan-sku odgovornost... Dan nakon toga je Duπni dan,slavlje spomena svih vjernika pokojnika, odnosnodan kada na osobit naËin molimo za sve vjerne mr-tve koji iπËekuju da budu do kraja oËiπÊeni kako bipostali dostojni uÊi u kuÊu OËevu. Obilazak njihovihgrobova i postavljanje svijeÊa na njihove spomenikete molitve pritom izreËene znak su naπe nade u nji-hovo uskrsnuÊe. Mi krπÊani zbog Kristova uskrsnu-Êa vjerujemo u uskrsnuÊe od mrtvih, u æivot vjeËni.Vjerujemo da nas naπi dragi pokojnici nisu zauvijeknapustili, iako su se bioloπkim prekidom æivota od-vojili od nas. No, æeleÊi ih oteti zaboravu i smrti testvarnom rastanku, mi posjeÊujemo njihove grobovei izraæavamo svoju blizinu s njima, prisjeÊajuÊi sesvakog lijepog trenutka koji smo uz drage osobe pro-æivjeli. BuduÊi da su naπi pokojnici bili pozvani “vra-titi se u kuÊu OËevu“ (mnogi iznenada, neoËekivanoi moæda nepripremljeno) te predmnijevajuÊi da za-sigurno svi nisu bili spremni za susret s Ocem jer ni-su uspijevali uvijek vrπiti Njegovu volju i opsluæiva-ti Njegove zapovijedi, molimo za pokoj njihove duπesa æeljom da ih naπa molitva oËisti od svih posljedi-ca grijeha i privede blaæenom gledanju Boga.

Nastojmo da ovi dani ne budu toliko dani suza iplaËa nego joπ viπe dani krπÊanske nade, dani u ko-jima slavimo pobjedu æivota nad smrÊu: Isus je, nai-me, “uskrsnuÊe i æivot“ i tko vjeruje u Njega, ako iumre, æivjet Êe, jer “nijedan koji æivi i vjeruje u Nje-ga neÊe umrijeti nikada“. Neka svetkovina Svih sve-tih pomogne svima nama na putu do svetosti, aDuπni dan ili dan svih vjernih mrtvih neka iz naπihsrdaca izmami molitve i ærtve koje Êe pomoÊi pokoj-nima da se iz Ëistiliπta presele u blaæeno gledanjeBoga. Ako toga nema, doista ostaje sve na danumrtvih.

31. listopada 2008.

Æ ark o RE LOT A

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• organizatori: Hrvatska kinoteka i Hrvatski filmski savez• vrijeme: 27. listopada 2008.• mjesto: Kino Tuπkanac, ZagrebU programu filmova za obiljeæavanje Svjetskog dana audio-vizualne baπtine, Hrvatska kinoteka odluËila je prikazati nepoznate i nevredno-vane, najranije hrvatske reklamne filmove, nastale od 1928. do 1938. godine. Tifilmovi Ëesto govore viπe o vremenu u kojem su nastali nego tadaπnji suvremenidokumentarni filmovi, i to naËinom govora i izraæavanja. Tih nekoliko filmovaHrvatska kinoteka je restaurirala te kronoloπki predstavila brojnim zainteresira-nim posjetiteljima zagrebaËkog kina Tuπkanac.Philips Argenta animirani je nijemi reklamni film tvrtke E lektroimago iz 1928.godine, u kojemu grudanje æaruljama ne zavrπava s lomom nego s obasjanimprostorom. Novi æivot kuharice pravi je mali igranofilmski biser. Napravljenatakoer 1928. u produkciji Stella filma, ova reklama za ekonomiËniju peÊ nadrva, s velikom filmskom zvijezdom Katy Balog u glavnoj ulozi, ne moæe ne nas-mijati. Æ enska hvala - bijelo Ëudo jest animirano-igrana reklama za Schichtovsapun Æ enska hvala, o putujuÊem kinematografu koji meu tropskim æivotinja-ma reklamira uspjeπnije pranje rublja. Smotra rublja, Ne muËi se, U Ëemu jestvar? , Kaj nam manjka, kaj æe imamo serija je kraÊih reklama s poËetka tride-setih godina XX. stoljeÊa, pronaenih u Osijeku, koji oglaπavaju popularneSchichtove proizvode (Jelen sapun). Meu tim filmovima iz Osijeka je i Zabo-ravljiv Ëovjek, animirani film u boji i zasigurno prvi hrvatski film snimljen nakolornoj filmskoj vrpci. Iako je rijeË takoer o reklamnom filmu za zubnu pastuKalodont, iznenauje za ono vrijeme vrlo vjeπta animacija te pokazuje, uz veÊnavedene filmove, da hrvatski animirani film ima duboke korijene u proπlosti. Sviti reklamni filmovi snimljeni su na nitratnoj filmskoj vrpci, zbog Ëije ih je starostibilo potrebno ruËno popravljati kako bi se mogli kopirati na novu poliesterskufilmsku vrpcu. Filmovi su 2007. godine trajno zaπtiÊeni izradbom novih zamjen-skih izvornih materijala i sigurnosnih kopija.

UNESCO/FIAF: Svjetski dan audiovizualne baπtine

Leon RIZMAUL

Svi sveti i spomen na sve vjerne mrtveNova E uropa starog pajtonovca Michaela Palina zapoËinje s jed-nostavnom zamisli - da se na samo nekoliko sati leta od njegovadoma (Velike Britanije) nalazi polovica E urope koja je za njegajednako nepoznata i neistraæena koliko i Tibet ili Sahara.To je putovanje istraæivaËko u jednakoj mjeri kao i ostala njegova putovanja, jerse naπao u zemljama za koje jedva da je prije Ëuo, od kojih su mnoge nova imenana zemljovidima, mnoge od njih nepoznate i tajnovite, a sve one dijele tragiËnupovijest te im predstoji mnogo svjetlija buduÊnost. PutujuÊi drevnim trgovaËkimputem uz obalu Jadranskog mora, skreÊe sjeverno prema Balkanu, koji se oprez-no ponovno uzdiæe nakon æestokih sukoba 90-ih godina. Albanija Palina vodi u je-dan drukËiji svijet, svijet snaænog istoËnjaËkog utjecaja, koji on slijedi kroz Bugar-sku, Makedoniju sve do Turske. Skrenuvπi na sjever, prema Moldaviji i Rumunj-skoj, prati moÊni Dunav prema Srbiji i Maarskoj, a potom dalje prema Ukrajini…Na 16. stranici knjige zapoËinje njegovo putovanje Hrvatskom. U Istri s doma-Êim ljudima bere tartufe, u Splitu je zaigrao picigin, a dva dana proveo je i naHvaru. Nezaobilazna destinacija bio je i Dubrovnik, gdje je sreo E dina Karama-zova, virtuoza lutnje koji je nedavno snimio album sa Stingom. U susjednoj BiHobiπao je poznati Stari most, a u Meugorju je razgovarao s Mirjanom DragiËe-viÊ, jednom od lokalnih mjeπtanki kojoj se veÊ 25 godina ukazuje Gospa. U Slo-veniji je odsjeo u bivπoj Titovoj rezidenciji na Bledu, a u Beogradu je posjetioMuzej automobila, te razgovarao s kultnim Rambom Amadeusom. Nova E uropa je knjiπka verzija poznatog BBC-jevog dokumentarnog serijala Pa-lin’s new E urope, koji smo imali prilike gledati i na HTV-u. Izrazito informativan,ponekad polemiËan, Ëesto osporavan, ali svakako zabavan i neposredan, Mi-chael Palin i ovom se knjigom dokazuje kao vrstan putnik kroz prostor i vrijemes posebnim naglaskom na ljudske sudbine. Mirela ME N G E S

Galerija “Zvonimir“, Bauerova 33, prikuplja ponude za izloæbeni program u 2009.godini. Pozivamo sve djelatnike MORH-a i pripadnike OSRH-a da svoje prijedloge za iz-loæbe poπalju na adresu Galerije do 15. studenoga 2008. Sve Êe prijedloge razmotritiposebna komisija, te najbolje odabrati za realizaciju.

Takoer, podsjeÊamo sve zainteresirane da Êe krajem prosinca 2008. biti postavljenaskupna izloæba likovnih radova na kojoj iskljuËivo pravo izlaganja imaju djelatniciMORH-a i pripadnici OSRH-a. Prijave su joπ uvijek moguÊe, a osoba za kontakt je Zrin-ka Pillauer MariÊ, tel: 4567-926, fax: 4568-394, e-mail: galerija.zvonimir@morh.hr

Michael Palin: Nova Europa, Profil International, Zagreb, 2008.

INFOKU T A K

FILMOT EKA

26 strana 10/29/08 10:34 Page 26

31. listopada 2008.

VREMEPLOV

27

3. studenoga 1957. Prvo æivo biÊe u svemiruNepunih mjesec dana poslije pr-vog umjetnog Zemljinog suputni-ka Sputnjika 1, Sovjetski Savezu svemir je poslao i drugi, ovajput sa æivom posadom. S lansir-ne postaje u Kazahstanu, 3. stu-denoga 1957. u svemir je polet-jela, u hermetiËki zatvorenoj ka-bini, pokusna æivotinja - sibirski

haski Lajka. Kujici su osigurane zalihe kisika i hrane za se-dam dana, a buduÊi da se letjelica nije mogla vratiti naZemlju, Lajka je uspavana i tako postala prvom ærtvomsvemirskih eksperimenata. Tijekom 162 dana kruæenja,Sputnjik 2 je viπe od dvije tisuÊe puta obiπao Zemlju i pre-valio oko sto milijuna kilometara. U njemu se nalaziospremnik s dva radioemisijska ureaja i izvori elektriËneenergije. Aparatura Sputnjika 2 bila je namijenjena za is-traæivanje SunËeva i kozmiËkog zraËenja, temperature itlaka zraka, te, prvi put, ponaπanja æivog biÊa u uvjetimasvemirskog leta. Dobiveni su novi podaci o gustoÊi gornjihslojeva Zemljine atmosfere, o svojstvima ionosfere i o pri-marnim kozmiËkim zrakama.

5. studenoga 1916. Samostalna poljska dræavaU vihoru I. svjetskoga rata, snaænaruska ofenziva zaprijetila je Aus-tro-Ugarskoj Monarhiji na IstoËnojfronti. VladajuÊi krugovi u BeËuodluËili su se na velikoduπan potez: priznati zahtjeve za ne-ovisnoπÊu dijela Poljaka koji su æivjeli pod habsburπkim æez-lom. Car Franjo Josip potpisao je 5. studenoga 1916. ma-nifest kojim je proglasio neovisnost poljske dræave. Bila jeto samo joπ jedna u nizu politiËkih spletki kojima je manipu-lirano poljsko druπtvo u posljednjih 150 godina. Tri europ-ske velesile, Habsburπka Monarhija, Rusija i Pruska potkrajXVIII. stoljeÊa, u tri navrata, meusobno su podijelile nekadslavno poljsko kraljevstvo. Tome je kumovalo i posloviËnonejedinstvo meu poljskim plemiÊima, πto su Austrija i Ru-sija znale iskoriπtavati. Cijelo jedno stoljeÊe i pol nepresta-no su obeÊavali Poljacima samostalnost u sklopu svojih ca-revina iako ozbiljnih namjera nikad nisu imali. Stoga i ovokonaËno priznanje neovisnosti, πto ga je potpisao FranjoJosip, veÊina Poljaka nije shvatila kao dobru namjeru. Pot-punu samostalnost Poljska je ipak brzo doËekala. Austro-Ugarska Monarhija i carska Rusija nisu preæivjele veliki rati Poljska se napokon ujedinila.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Najpoznatiji njemaËki piπtolj iz dvasvjetska rata, uz Walther P38, jest:A MauserB SauerC Luger

2. Tvrtka za proizvodnju oruæjaBrowning osnovana je 1927. u:A Velikoj BritanijiB SAD-uC Kanadi

3. Poznati dæepni piπtolj iz XIX. sto-ljeÊa zvao se:A DerringerB ClyderC Bremner

4. Najpoznatiji izraelski piπtolj nosi naziv:A Desert EagleB Desert StormC Peacemaker

5. Sjediπte hrvatske oruæne tvrtkeHS produkt nalazi se u:A ZagrebuB Slavonskom BroduC Karlovcu R

jeπe

nje:

1c;

2b;3

a;4a

;5c

Leon RIZMAUL

»lanove izaslanstva MORH-akoje je proπloga tjedna pos-jetilo Ankaru zadivio je

Anitkabir, mauzolej posveÊenocu moderne Turske, MustafiKemalu Atatürku, i to kako arhi-tektonski tako i interijerom tebogatim sadræajima. Za one kojidosad nisu imali priliku putovati

u turski glavni grad, postoji sluæbena web-stranica Anitka-bira, koja je zapravo podlink stranice Glavnog stoæeraturskih oruæanih snaga.Atatürk se proslavio kao politiËar, ali je prije svega biovojnik i vojskovoa, pa Êe stranicu æeljeti posjetiti i oni ko-ji se zanimaju za vojnu povijest i militariju. Uglavnom, napriliËno ukusno dizajniranoj stranici ponuen je detaljnipregled Atatürkova æivotopisa (tekstualni i fotografski), tezaista sve πto biste æeljeli saznati o Anitkabiru. S obziromna to da Anitkabir nije obiËan mauzolej, nego i muzej i iz-loæbeni prostor, veÊ sama virtualna πetnja omoguÊit Êe vamsvakojaka saznanja o modernoj turskoj vojnoj povijesti.Ljudi koji su stvarali ove izvrsne stranice pobrinuli su se dasve moæete Ëitati i na engleskom jeziku, pa vam taj link inudimo. Ukratko, vrlo je zanimljiv i neÊete pogrijeπiti klik-nete li!

Domagoj VLAHOVIΔ

www.tsk.mil.tr/eng/Anitkabir/

27 strana 10/29/08 12:11 Page 27

28 strana 10/07/08 12:38 Page 28