namje.taj sa lifeycle - poslovni.hr · the project is implemented by: deloitte central europe,...
TRANSCRIPT
ANALIZA SEKTORA
«Proizvodnja namještaja»
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
2
Sadržaj:
Predgovor_____________________________________________________________ 3
1. Uvod _______________________________________________________________ 5
2. Definicija, segmenti i granice sektora _____________________________ 7
2.1. Definiranje proizvoda industrije-segmentacija_________________________________7
2.2. Veličina tržišta ___________________________________________________________8
2.2. Tržište rada_____________________________________________________________15
3. Porterov model___________________________________________________ 19 3.1. Analiza industrijskog suparništva __________________________________________20
3.2. Industrijska propusnost, odnosno ulazne barijere _____________________________23
3.3. Opasnost od supstituta, odnosno zamjenskih proizvoda_______________________25
3.4. Pregovaračka moć dobavljača ____________________________________________26
3.5. Pregovaračka moć kupaca________________________________________________28
4. SWOT analiza ____________________________________________________ 30
5. Životni ciklus industrije____________________________________________ 35
6. Procjena konkurentnosti – “peer” analiza ________________________ 41
7. Zaključak _________________________________________________________ 41
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
3
Predgovor
Mnoge tranzicijske zemlje, primjerice poput Poljske, već su na počecima
svoga tranzicijskog puta zabilježila direktna strana ulaganja kako u
primarnu obradu drva tako i u sektor proizvodnje namještaja.
Odlučujući faktori za ulaganja u tranzicijske zemlje međunarodnim
tvrtkama, koje se bave proizvodnjom namještaja, bili su niži troškovi
rada ali i kvalitetna drvna građa, koja je u većini zemalja Zapadne
Europe zbog velikog stupnja iskorištenosti rijetkost. Navedena strana
ulaganja pozitivno su utjecala na rast drvoprerađivačke aktivnosti i
izvoza namještaja u zemljama koje su primile strane investicije, poput
primjerice Poljske. S druge strane unatoč obilju kvalitetne drvne sirovine i
tradiciji u proizvodnji namještaja, Hrvatska posljednjih godina ne
zadovoljava rastuću domaću potražnju za namještajem već čak bilježi
rastući deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u promatranom segmentu
proizvodnje. Također izostala su značajnija strana ulaganja u sektor
proizvodnje namještaja, a tek posljednjih godina bilježimo nešto
pozitivnije trendove. Istovremeno većina tvrtki u drvnoprerađivačkom
sektoru i dalje se nalazi u fazi restrukturiranja poslovanja te je uglavnom
zamjetna nespecijalizirana proizvodnja, manjak prepoznatljivih
domaćih brandova i zaostajanje za trenutnim trendovima na tržištu. Loša
tehnološka opremljenost te visoki fiksni troškovi trenutno nepovoljno
djeluju na međunarodnu konkurentnost hrvatskih proizvođača pogotovo
u uvjetima rastuće konkurencije iz drugih tranzicijskih zemalja te Kine.
Međutim u posljednje vrijeme intenzivirao se proces restrukturiranja
promatranog sektora u Hrvatskoj, čemu će zasigurno još pridonijeti i
Vladina strategija za razvoj drvnoprerađivačkog sektora te
implementacija operativnih planova za njenu provedbu. Država također
i dalje ima značajan utjecaj na trendove u sektoru proizvodnje
namještaja pogotovo uzme li se u obzir da se velika većina drvne
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
4
sirovine u Hrvatskoj nalazi u vlasništvu državne tvrtke. Daljnja
liberalizacija tržišta drvne građe pozitivno će djelovati na rast interesa
potencijalnih stranih ulagača u proizvodnju namještaja u Hrvatskoj
pogotovo nakon što se ukinu neke odredbe koje u trenutno prijelaznom
razdoblju ponekad djeluju destimulirajuće na investicije i specijalizaciju
proizvodnje.
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
5
1. Uvod
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) sektor proizvodnje
namještaja (NKD 36.1) nalazi se grupiran unutar skupine djelatnosti
proizvodnje namještaja i ostale prerađivačke industrije (NKD 36), koji
se pak nalazi unutar skupine djelatnosti pod šifrom DN. Skupina
djelatnosti DN tijekom 2004. godine sudjelovala je u bruto dodanoj
vrijednosti Hrvatske s oko 0,8%. Istovremeno, navedena skupina
djelatnosti zapošljavala je oko 5% ukupno zaposlenih osoba u
prerađivačkoj industriji ili oko 14,5 tisuća ljudi.
Prema drugom izvoru, 100 tvrtki s više od 10 zaposlenih s osnovnom
poslovnom aktivnošću proizvodnje namještaja i ostale prerađivačke
industrije tijekom 2004. godine ostvarile su prihod od prodaje u visini
od 2,3 milijarde kuna. Istovremeno, troškovi za reprodukcijski materijal
iznosili su 977 milijuna kuna, dok su troškovi za ostalu intermedijarnu
potrošnju iznosili nešto manje od 600 milijuna kuna, čime je ostvarena
bruto dodana vrijednost iznosila oko 1,15 milijarde kuna.
U robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom skupina djelatnosti
proizvodnje namještaja te ostala prerađivačka industrija (NKD 36)
tijekom 2004. godine ostvarile su izvoz dobara u visini od 346 milijuna
dolara, što čini oko 4,3% vrijednosti ukupnog izvoza RH. Tijekom iste
godine u Hrvatsku je uvezeno promatranih proizvoda u visini od 545
milijuna dolara, odnosno oko 3,3% vrijednosti ukupnog robnog uvoza.
Sektor proizvodnje namještaja nalazi se grupiran unutar skupine djelatnosti proizvodnje namještaja i ostale prerađivačke industrije…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
6
Tablica 1: BDV i broj zaposlenih u skupini djelatnosti proizvodnje
namještaja te ostale prerađivačke industrije (NKD DN)
Izvor: wiiw, DZS, izračun autora
Među skupinom djelatnosti pod šifrom NKD 36 najznačajnija je
proizvodnja namještaja (NKD 36.1). Tako je, primjerice u 2004. godini,
isključivo sektor proizvodnje namještaja ostvario oko 80% ukupnih
prihoda te zapošljavao preko 90 % ukupno zaposlenih u cjelokupnoj
skupini djelatnosti pod šifrom NKD 36. Od ostalih sektora u navedenoj
djelatnosti, po visini ukupno ostvarenih prihoda, mogu se izdvojiti sektori
ostale prerađivačke industrije te proizvodnja nakita.
U Republici Hrvatskoj tijekom 2004. godine bilo je registrirano 365
tvrtki kojima je proizvodnja namještaja bila osnovna poslovna djelatnost.
Istovremeno, navedene tvrtke zapošljavale su oko 11.000 osoba. U
razdoblju od 1993. godine pa do kraja trećeg tromjesečja zabilježeno
je 27,92 milijuna dolara stranih vlasničkih ulaganja u Republiku
Hrvatsku u ukupno 15 tvrtki, čija je osnovna djelatnost proizvodnja
namještaja. Tijekom 2004. godine izvezeno je namještaja u vrijednosti
od 217,4 milijuna dolara, dok je vrijednost uvezenog bila viša te je
iznosila 287 milijuna dolara.
Među skupinom djelatnosti pod šifrom NKD 36 najznačajnija je proizvodnja namještaja…
Zabilježeno je 27,92 milijuna dolara stranih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
7
2. Definicija, segmenti i granice sektora
2.1. Definiranje proizvoda industrije-segmentacija Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti samu proizvodnju namještaja
(NKD 36.1) možemo podijeliti dodatno na sljedeće podsektore, ovisno o
vrsti proizvoda:
Proizvodnja stolica i sjedala (NKD 36.11)
Proizvodnja ostalog namještaja za poslovne i prodajne prostore
(NKD 36.12)
Proizvodnja ostalog kuhinjskog namještaja (NKD 36.13)
Proizvodnja ostalog namještaja (NKD 36.14)
Proizvodnja madraca (NKD 36.15).
Unutar svakog od gore navedenog podsektora proizvodnja se još
dodatno dijeli ovisno o vrsti, dimenzijama, namjeni te materijalu izrade
proizvoda. Gore navedena klasifikacija uglavnom odgovara i
međunarodnim trgovinskim te carinskim klasifikacijama.
Obzirom na samu tehnologiju proizvodnje, namještaj možemo podijeliti
na proizvodnju masivnog, pločastog te tapeciranog namještaja. Pod
proizvodnju masivnog namještaja uglavnom uključujemo proizvodnju
sjedalica, stolova te komoda od punog drva, što uglavnom predstavlja i
najcjenjeniji segment namještaja. Pločasti namještaj čini većinu ukupno
proizvedenog namještaja, a kao materijal se najčešće koristi iverica koja
se oblaže ukrasnim materijalima, uglavnom folijom.
Obzirom na samu tehnologiju proizvodnje, namještaj možemo podijeliti na proizvodnju masivnog, pločastog te tapeciranog namještaja…
Proizvodnju namještaja možemo podijeliti dodatno na sljedeće podsektore…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
8
Obzirom da često dolazi do zabune i miješanja sekundarne obrade
drva i proizvodnje namještaja, smatramo potrebnim objasniti razliku
među njima. Sekundarna obrada drva odnosi se na proizvodnju
proizvoda od drva kojima nije potrebna daljnja obrada pri korištenju za
svoju krajnju namjenu. Također, unutar stručnih krugova i dalje se vode
rasprave treba li u sekundarnu obradu drva uključiti i parket te
unutarnju stolariju (vrata i prozore), obzirom da se koriste za finalnu
ugradnju, a ipak ne pripadaju u namještaj. Istovremeno, proizvodnja
namještaja obuhvaća i proizvodnju namještaja koji ne sadrži dijelove od
drva, već se primjerice izrađuje isključivo od metala, plastike i/ili stakla.
2.2. Veličina tržišta U Hrvatskoj je tijekom 2004. godine ukupno bilo registrirano 365 tvrtki
s osnovnom djelatnošću proizvodnje namještaja (NKD 36.1). Navedene
su tvrtke iste godine ostvarile ukupan prihod od 340 milijuna eura i
zapošljavale su 10.920 radnika. Također, svi podsektori u industriji
proizvodnje namještaja zabilježili su pozitivne trendove te je zabilježen
rast prihoda od poslovne djelatnosti.
Ukupna vrijednost izvoza namještaja u 2004. godini iznosila je preko
180,1 milijuna eura. Istovremeno je uvezeno namještaja u ukupnoj
vrijednosti do 242 milijuna eura, čime se generirao deficit robne
razmjene u iznosu od čak 62 milijuna eura unatoč značajnim
komparativnim prednostima Hrvatske.
U Hrvatskoj je tijekom 2004. godine ukupno bilo registrirano 365 tvrtki s osnovnom djelatnošću proizvodnje namještaja…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
9
Tablica 2: Prihodi, broj zaposlenih i broj tvrtki, produktivnost po
podsektorima proizvodnje namještaja
Izvor: DZS, HGK, FINA, izračun autora
Proizvodnja stolica i sjedalica (NKD 36.11)
U navedenom podsektoru tijekom 2004. godine bilo je registrirano 38
tvrtki koje su ostvarile poslovni prihod u visini od oko 52,6 milijuna eura.
Također, u proizvodnji stolica i sjedalica bilo je zaposleno ukupno
2.191 osoba. Prosječna produktivnost, mjerena kao poslovni prihod po
zaposlenome, iznosi 23.264 eura tijekom promatrane godine.
U 2004. godini proizvedeno je ukupno 2.476.602 komada stolica i
sjedalica od čega najviše drvenih tapeciranih stolica (1.470.563
komada) te netapeciranih drvenih sjedala (641.065 komada). Iz
strukture proizvodnje vidljivo je da hrvatski proizvođači većinom
proizvode tapecirane i netapecirane drvene sjedalice i stolice, dok je
istovremeno broj proizvedenih fotelja, dvosjeda i trosjeda prilično nizak
Tijekom 2004., u odnosu na 2003. godinu, proizvodnja stolica i
sjedalica povećana je za 422.202 komada, odnosno fizički obujam
proizvodnje povećan je za 20,6%. Na godišnjoj razini najznačajniji
rast ostvarila je proizvodnja tapeciranih stolica s drvenim okvirom te
dvosjeda.
38 tvrtki ostvarile su poslovni prihod u visini od oko 52,6 milijuna eura…
Tijekom 2004. u odnosu na 2003. godinu fizički obujam proizvodnje povećan je za 20,6%...
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
10
Uz povećanje proizvodnje tijekom 2004. godine zabilježeno je i
povećanje izvoza stolica i sjedalica te specijaliziranih stolaca, koji je u
promatranoj godini iznosio 105,2 milijuna eura. U strukturi izvoza
prevladava izvoz takozvanih ostalih dijelova stolica i sjedalica (44
milijuna eura) te sjedala s drvenim okvirom (skoro 27 milijuna eura). I
tijekom 2002. i 2003. godine zabilježena su pozitivna kretanja u
robnoj razmjeni s inozemstvom, odnosno rast izvoza promatranih
proizvoda.
Istovremeno uvoz sjedalica i stolica tijekom promatrane godine
dosegnuo je vrijednost od 69,75 milijuna eura, od čega se najviše
odnosilo na uvoz tapeciranih sjedala s drvenim okvirom (26,1 milijun
eura) te višenamjenskih sjedala (10 milijuna eura). Posljednjih godina
uvoz bilježi rast, ali s manjim intenzitetom od izvoza.
Unatoč pozitivnoj vanjskotrgovinskoj bilanci vidljivo je da se većinom
izvoze dijelovi, odnosno nezavršeni proizvodi, dok se najviše uvoze
gotove skuplje stolice i sjedalice, odnosno tapecirani i višenamjenski
sjedeći elementi.
Tablica 3: Uvoz i izvoz stolica i sjedalica, EUR
2002 2003 2004Izvoz 87.426.177 90.720.347 105.165.074Uvoz 60.140.515 65.722.029 69.756.196
Izvor: DZS, izračuna autora
Vidljivo je da se većinom izvoze dijelovi, odnosno nezavršeni proizvodi…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
11
Proizvodnja ostalog namještaja za poslovne i prodajne prostore
Tijekom 2004. godine u promatranoj proizvodnji bila je registrirana 71
tvrtka čija je osnova djelatnost bila proizvodnja namještaja za poslovne
prostore, isključujući stolice i sjedalice. Navedene tvrtke ostvarile su
prihod od prodaje u visini od 37,35 milijuna eura te su zapošljavale
876 osoba. Također, u proizvodnji namještaja u navedenom podsektoru
ostvarena je produktivnosti od 42.638 eura po zaposlenome.
Tijekom 2004. godine proizvedeno je 505.273 komada namještaja za
poslovne i prodajne namjene, od čega je većina proizvodnje svrstana
pod ostali uredski drveni namještaj, gdje je proizvedeno čak 240.531
komad namještaja. Velika proizvodnja ostvarena je i u izradi polica,
metalnog namještaja te drvenih ormara i regala (oko 60.000 komada
godišnjeg kapaciteta proizvodnje).
U 2004. godini vrijednost izvoza namještaja za poslovne i prodajne
svrhe, uključujući medicinsko pokućstvo, iznosila je 13,6 milijuna eura.
Većina hrvatskog izvoza odnosi se na prodaju drvenih ormara (6
milijuna eura) te metalnog pokućstva (4,5 milijuna eura) na stranim
tržištima.
Iste godine vrijednost uvoza istih proizvoda iznosila je čak 34,7 milijuna
eura te je posljednjih godina zamjetan trend rasta uvoza promatranih
proizvoda. Više od polovice uvoza odnosi se na uvoz neklasificiranog
metalnog pokućstva, dok se na uvoz radnih stolova odnosi 2,6 milijuna
eura.
71 tvrtka zajedno su ostvarile prihod od prodaje u visini od 37,35 milijuna eura te su zapošljavale 876 osoba…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
12
Tablica 4: Uvoz i izvoz namještaja za poslovne i prodajne namjene,
EUR
2002 2003 2004Izvoz 15.081.710 13.374.339 13.592.069Uvoz 29.098.742 33.671.003 34.647.480
Izvor: DZS, izračuna autora
Proizvodnja ostalog kuhinjskog namještaja
Prema posljednjim raspoloživim podacima u Republici Hrvatskoj je u
2004. godini bilo registrirano 39 tvrtki za proizvodnju kuhinjskog
namještaja, isključujući stolice i sjedalice. Navedene tvrtke zapošljavale
su 511 radnika te su ostvarili prihod od prodaje u visini od 10,8
milijuna eura. Iste godine prosječna produktivnost iznosila je 21.237
eura.
U 2004. godini proizvedeno je ukupno 129.550 komada isključivo
kuhinjskog namještaja. U strukturi proizvodnje kuhinjskog namještaja
najviše zastupljena je proizvodnja drvenih ormarića (43.909 komada) i
drvenih visećih elemenata (42.784 komada). Iste je godine u Hrvatskoj
ukupno bilo proizvedeno preko 33.000 kuhinjskih stolova. Fizički
pokazatelji proizvodnje pokazuju blagu stagnaciju navedenog
podsektora tijekom 2004. godine.
U 2004. godini ukupno je izvezeno 900 tisuća eura vrijednog
kuhinjskog namještaja. Tijekom 2003. i 2004. godine vrijednost izvoza
navedenog segmenta bilježi konstantan pad.
Iste godine uvezeno je kuhinjskog namještaja u vrijednosti od čak 23,85
milijuna eura, od čega se gotovo 15 milijuna eura odnosi na uvoz
ugradbenih kuhinjskih elemenata. Suprotno izvozu vrijednost uvoza
39 tvrtki zapošljavale su 511 radnika te su ostvarili prihod od prodaje u visini od 10,8 milijuna eura…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
13
kuhinjskog namještaja bilježi rast posljednjih nekoliko godina.
Tablica 5: Uvoz i izvoz kuhinjskog namještaja, EUR
Izvor: DZS, izračuna autora
Proizvodnja ostalog namještaja
Podsektor proizvodnje ostalog namještaja većinom obuhvaća
proizvodnju ormara, ležajeva, regala i zrcala. U navedenom segmentu
proizvodnje posluje najveći broj tvrtki te ih je prema posljednjim
podacima u 2004. godini bilo ukupno registrirano oko 212. Navedene
tvrtke ostvarile su prihod od poslovne djelatnosti u visini od 207,3
milijuna eura. Osim najvećeg broja tvrtki i najviših ostvarenih prihoda,
promatrani sektor također zapošljava čak 6.838 osoba te ostvaruje
produktivnost od 30.311 eura.
Podsektor proizvodnje ostalog namještaja u 2004. godini proizveo je
ukupno 1,09 milijuna komada različitog namještaja. Najveći se dio
fizičke proizvodnje odnosi na proizvodnju polica (284.793 komada),
drvenog namještaja za obuću (185.978 komada) te različitih vrsta
ormara i ležajeva.
U 2004. godini domaći proizvođači zaposleni u proizvodnji ostalog
namještaja izvezli su roba u vrijednosti od 52,3 milijuna eura, od čega
se skoro 40 milijuna odnosilo na izvoz drvenog neklasificiranog
namještaja te na izvoz drvenih dijelova. Posljednjih godina je vidljiv
212 tvrtki zajedno su ostvarile prihod od poslovne djelatnosti u visini od 207,3 milijuna eura…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
14
trend povećanja izvoza navedenog segmenta proizvodnje namještaja,
obzirom da je u 2002. godini izvoz iznosio manje od 46 milijuna eura.
Iste godine uvezeno je robe u vrijednosti od 99 milijuna eura, od čega
se većina odnosi na drveno pokućstvo te na drvene dijelove za
namještaj.
Tablica 6: Uvoz i izvoz ostalog namještaja, EUR
Izvor: DZS, izračuna autora
Proizvodnja madraca
Najmanje tvrtki, svega pet, registrirano je unutar podsektora proizvodnje
madraca u kojima su bile zaposlene ukupno 504 osobe. Također, s
ostvarenim poslovnim prihodom od 32 milijuna eura tijekom 2004.
godine promatrani sektor ostvario je najveću produktivnost unutar
cjelokupne proizvodnje namještaja od 63.731 eura.
Sama proizvodnja madraca dijeli se na izradu nosača madraca,
proizvodnju madraca od pjenaste gume te proizvodnju madraca s
metalnim oprugama, a sveukupno je tijekom 2004. godine proizvedeno
skoro 897.000 komada. Najveći dio proizvodnje odnosi se na izradu
nosača madraca kojih je proizvedeno više od 644 tisuća komada. U
odnosu na 2002. i 2003., navedeni segment proizvodnje namještaja
bilježi rast proizvodnje u svim kategorijama.
Svega pet tvrtki registrirano je unutar podsektora proizvodnje madraca…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
15
Izvoz madraca i nosača za madrace u 2004. godini iznosio je 14,2
milijuna eura te je u posljednjih nekoliko godina stabilan. Većina izvoza
sastoji se od prodaje na stranim tržištima nosača za madrace, madraca
na opruge te ostale opreme za krevete. Istovremeno, uvoz je iznosio
14,9 milijuna eura, od čega se većina odnosila na uvoz ostale opreme
za krevete te ostalih madraca.
Tablica 7: Uvoz i izvoz madraca, EUR
Izvor: DZS, izračuna autora
2.2. Tržište rada Pri analizi ponude radne snage u sektoru proizvodnje namještaja radnu
snagu smo podijelili na stručnjake, odnosno inženjere šumarstva i
agronomije, te radnu snagu koja je kvalificirana za rad u sektoru
proizvodnje namještaja. U analizi tržišta rada kvalificiranu radnu snagu
čine:
• prerađivači drva (uglavnom obrađivači drva, stolari za pokućstvo
te podešivači i upravljači drvoprerađivačkim strojevima)
• rukovatelji uređajima za preradu drva
• rukovatelji strojevima za izradu drvenih proizvoda
Na kraju 2005. godine na području Republike Hrvatske ukupno je bilo
nezaposleno 457 inženjera šumarstva i agronomije. Istovremeno ukupan
broj nezaposlenih osoba kvalificiranih za rad u djelatnosti proizvodnje
namještaja iznosio je 3.007 osoba, od čega se najznačajniji dio odnosi
na nezaposlene prerađivače drva.
Na kraju 2005. ukupno je bilo nezaposleno 457 inženjera šumarstva i agronomije…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
16
Za određivanje budućih kretanja na tržištu rada važno je istaknuti i
službenu statistiku novoprijavljenih osoba tijekom 2005. godine. Tako je
u promatranoj godini pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ)
ukupno registrirano novih 477 diplomiranih inženjera šumarstva i
agronomije. Tijekom iste godine zabilježena je ukupno 2.427 novo
nezaposlenih osoba, kvalificirana za rad u djelatnosti proizvodnje
namještaja.
Također, s obzirom na trenutnu nefleksibilnost odnosno lošu mobilnost
radne snage u Hrvatskoj smatramo potrebnim promatrani broj
nezaposlenih osoba, ali i priljev nove radne snage analizirati, na razini
županija. Najznačajniji broj nezaposlenih diplomiranih inženjera
registriran je u Osječko-baranjskoj županiji te gradu Zagrebu. U
promatranim regijama je tijekom 2005. godine također i priljev
promatranog segmenta radne snage bio najviši, što je i očekivano s
obzirom na lokaciju šumarskih i agronomskih fakulteta. Najveći broj
nezaposlenih osoba školovanih za rad u proizvodnji namještaja te
drvnoj industriji zabilježen je u Osječko-baranjskoj te Splitsko-
dalmatinskoj županiji te gradu Zagrebu. Također značajni ljudski resursi
u promatranoj djelatnosti još su neiskorišteni i u većini drugih županija,
dok je najmanji broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen u
županijama na krajnjem sjeveru Hrvatske te u županijama uz more.
Tijekom 2005. godine slični su trendovi bili zamjetni i ukoliko se
analizira broj novoprijavljenih nezaposlenih osoba kvalificiranih za
proizvodnju namještaja, kada je najveći broj novo nezaposlenih osoba
zabilježen u gradu Zagrebu te županijama u Slavoniji.
Značajni ljudski resursi u promatranoj djelatnosti još su neiskorišteni…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
17
Tablica 8: Broj nezaposlenih osoba na kraju 2005.
Županija:Diplomirani
inženjeriKvalificirana radna snaga
Zagrebačka 21 130Krapinsko-zagorska 2 111Sisačko moslovačka 20 223Karlovačka 16 158Varaždinska 10 122Koprivničko-križevačka 5 210Bjelovarsko-bilogorska 10 143Primorsko-goranska 11 127Ličko-senjska 6 55Virovitičko-podravska 25 248Požeško-slavonska 8 54Brodsko-posavska 16 81Zadarska 11 81Osječko-baranjska 118 304Šibensko-kninska 7 63Splitsko-dalmatinska 28 260Istarska 5 29Dubrovačko-neretvanska 11 47Međimurska 3 52Vukovarsko-srijemska 27 252Grad Zagreb 97 257Ukupno: 457 3,007
Izvor: HZZ, izračun autora
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
18
Tablica 9: Priljev nezaposlenih osoba na evidenciju HZZ-a, 2005.
Županija:Diplomirani
inženjeriKvalificirana radna snaga
Zagrebačka 30 108Krapinsko-zagorska 5 82Sisačko moslovačka 18 151Karlovačka 15 99Varaždinska 7 153Koprivničko-križevačka 11 110Bjelovarsko-bilogorska 31 135Primorsko-goranska 17 120Ličko-senjska 6 29Virovitičko-podravska 20 182Požeško-slavonska 9 99Brodsko-posavska 15 155Zadarska 27 86Osječko-baranjska 107 267Šibensko-kninska 5 43Splitsko-dalmatinska 22 25Istarska 10 46Dubrovačko-neretvanska 7 42Međimurska 6 73Vukovarsko-srijemska 31 167Grad Zagreb 78 255Ukupno: 477 2,427
Izvor: HZZ, izračun autora
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
19
3. Porterov model
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
20
3.1. Analiza industrijskog suparništva Analizu industrijskog suparništva napravit ćemo na uzorku tvrtki koje se
sukladno adresaru Hrvatske gospodarske komore (HGK) primarno bave
proizvodnjom namještaja. Po navedenom izvoru tijekom 2004. godine
364 tvrtke bavile su se proizvodnjom namještaja te se zapošljavale
ukupno 10.920 osoba. Istovremeno, navedene tvrtke su ostvarile prihod
od poslovnih djelatnosti u visini od preko 340 milijuna eura. Prema
posljednjim podacima razina produktivnosti, mjerena poslovnim
prihodom po zaposlenom, iznosila je 31.140 eura.
Tablica 10: Poslovni prihodi i broj zaposlenih 20 najistaknutijih
proizvođača namještaja u RH
1 2 3 4=2/3
Redni broj Poslovni prihod, EUR Broj zaposlenihProduktivnost,
EUR1 40,232,938 1,316 30,5722 34,720,377 703 49,3893 20,916,175 227 92,1424 17,939,294 262 68,4715 14,794,275 436 33,9326 13,836,775 568 24,3617 11,745,365 210 55,9308 8,944,421 542 16,5039 8,559,390 391 21,89110 8,343,173 75 111,24211 7,832,227 108 72,52112 7,055,312 496 14,22413 6,535,473 347 18,83414 6,318,821 331 19,09015 5,795,158 95 61,00216 5,777,832 277 20,85917 4,771,600 145 32,90818 4,342,893 157 27,66219 4,320,204 283 15,26620 4,105,495 310 13,244
Total 340,049,286 10,920 31,140
Izvor: FINA, HGK, izračun autora
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
21
Za detaljniju analizu industrijskog suparništva odabrali smo metodu
izračuna stupnja koncentracije (CR) te Herfindahl - Hirschman indeks
(HHI) na uzorku od 20 najistaknutijih tvrtki po ostvarenom poslovnom
prihodu tijekom promatrane godine, čija je primarna poslovna djelatnost
proizvodnja namještaja, a registrirane su na području RH. Ukoliko HHI
iznosi između 0 i 1.000, smatra se da tržište nije koncentrirano; a
ukoliko iznosi više od 1.800, smatra se da je tržište jako koncentrirano.
Što se više približava razini od 10.000, sve više se ukazuje na
postojanje monopola u promatranom segmentu tržišta.
Prema poslovnom prihodu promatranih 20 najvećih tvrtki ostvaruje skoro
70% ukupnog poslovnog prihoda svih proizvođača namještaja, dok je
također i velik njihov utjecaj na kretanje zaposlenosti u sektoru
proizvodnje namještaja. Tako 20 najvećih tvrtki zapošljava 7.279
osoba ili 67% ukupno zaposlenih osoba u ovom sektoru.
Prve tri tvrtke po jačini (CR5), u smisli ostvarenih prihoda u 2004. godini,
ostvaruju 33,5% ukupnih prihoda cijelog sektora, dok koncentracija
prvih pet najvažnijih tvrtki iznosi 41,9%. Istovremeno, CR10, odnosno
udio prihoda deset najistaknutijih tvrtki, iznosi 55,2%. Herfindahl -
Hirschman indeks (HHI) za 20 najznačajnijih tvrtki po ostvarenom
poslovnom prihodu u 2004. godini iznosi 486 što ukazuje da u
promatranom sektoru vlada niski stupanj koncentracije, odnosno da su
konkurentski pritisci izraženi.
Navedeni rezultati stupnja koncentracije te HHI identificira konkurentske
pritiske na razini cjelokupnog sektora proizvodnje namještaja (NKD
36.1). Međutim, prema iskustvima domaćih proizvođača možemo
zaključiti kako razina konkurentnosti među različitim segmentima
proizvodnje namještaja varira. Tako u segmentu proizvodnje madraca
20 najvećih tvrtki ostvaruje skoro 70% ukupnog poslovnog prihoda svih proizvođača namještaja…
Razina konkurentnosti među različitim segmentima proizvodnje namještaja varira…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
22
na području Hrvatske posluje tek nekolicina proizvođača. Također se
dodatno ističu dvije tvrtke po visini ostvarenog poslovnog prihoda pa je
u konkretnom segmentu proizvodnje namještaja stupanj koncentracije
veći, a s time se smanjuju i konkurentski pritisci na tvrtke. Slična razina
stupnja koncentracije prisutna je i kod proizvodnje kuhinjskog
namještaja u kojoj se po poslovnim rezultatima ističu tri tvrtke. Niži
stupanj tržišne koncentracije te snažnija konkurencija izraženiji su u
segmentima proizvodnje uredskog namještaja te stolica i sjedalica.
Obzirom da je najveći broj proizvođača evidentiran upravo u segmentu
proizvodnje ostalog namještaja te se niti jedna tvrtka uvelike ne ističe po
visini poslovnog prihoda, možemo zaključiti kako je stupanj
koncentracije najmanji upravo u ovom segmentu proizvodnje.
Međutim, gore navedene razine tržišne koncentracije i konkurentskih
pritisaka po segmentima proizvodnje namještaja treba uzeti s
određenom rezervom uslijed nespecijaliziranosti većine domaćih
proizvođača namještaja u gotovo svim segmentima proizvodnje
namještaja. Domaće tvrtke uglavnom nisu specijalizirane na samo jedan
segment ili samu proizvodnju namještaja, već se uglavnom bave i svim
fazama obrade drva, što uključuje i primarnu obradu. Ovakav način
nespecijalizirane proizvodnje većine domaćih tvrtki djeluje na
intenziviranje konkurentskih pritisaka među njima, ponajviše uslijed viška
potražnje za tvrdom drvnom građom nad ponudom. I bavljenje svim
fazama obrade drva te proizvodnje namještaja zahtijeva i veću razinu
potrebnih ulaganja, što povećava fiksne troškove i otežava izlazak s
tržišta, ali pozitivno utječe na rast industrijskog suparništva unutar
sektora. Također, još uvijek niski stupanj diferencijacije domaćeg
namještaja i visoki troškovi skladištenja utječu dodatno na rast
konkurentskih pritisaka među samim tvrtkama.
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
23
Uslijed svega gore navedenog možemo zaključiti da je u gotovo svim
segmentima proizvodnje namještaja, bez obzira na nešto manji broj
domaćih proizvođača u određenim podsektorima, stupanj industrijskog
suparništva visok, dok je jedino kod proizvodnje madraca intenzitet
konkurentskih sila nešto manje izražen.
3.2. Industrijska propusnost, odnosno
ulazne barijere
Najznačajnija barijera za ulazak na tržište proizvodnje namještaja u
Republici Hrvatskoj jest izuzetno snažna pregovaračka moć dobavljača,
odnosno postojanje monopola pri nabavi drvne sirovine. Sadašnji sustav
nabave drvne sirovine, koji omogućuje garantiranu opskrbu drvnom
sirovinom na srednji rok samo uz zadovoljavanje strogih uvjeta,
obeshrabrujuće djeluje na ulazak novih proizvođača namještaja na
područje Hrvatske. Također, i sadašnji način određivanja cijene drvne
sirovine nije u potpunosti utemeljen na tržišnom principu.
Nepostojanje tržišta drvne sirovine te primarno obrađene drvne građe u
Hrvatskoj primorava tvrtke da se bave gotovo svim fazama obrade drva,
što uključuje i povećano ulaganje i visoke fiksne troškove, koji djeluju
obeshrabrujuće na ulazak novih tvrtki u proizvodnju namještaja.
Također, i intenziviranjem procesa približavanja Republike Hrvatske
Europskoj uniji, najvjerojatnije će se povećat troškovi početnih ulaganja
uslijed prilagođavanja europskim standardima proizvodnje. Očekuje se
da će najviše sredstava biti potrebno za ulaganje u sustave zaštite
okoliša, pri sušenju i skladištenju drvne građe te zbrinjavanju opasnih
U gotovo svim segmentima proizvodnje namještaja stupanj industrijskog suparništva je visok…
Najznačajnija barijera za ulazak jest izuzetno snažna pregovaračka moć dobavljača…
Intenziviranjem procesa približavanja RH EU najvjerojatnije će se povećat troškovi početnih ulaganja…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
24
tvari, odnosno boja i lakova. Navedeni viši početni troškovi mogli bi
obeshrabriti moguće strane ulagače te usmjeriti njihova ulaganja u
zemlje u okruženju, koje još nisu postale kandidati za članstvo u
Europskoj uniji te nisu obvezne prilagođavati svoje zakone normama
Europske unije.
U posljednje vrijeme konkurencija zemalja s nižim troškovima rada,
posebice Kine, stvara pritisak na globalnoj razini na snižavanje cijena
namještaja, pogotovo pločastog namještaja. Stoga je danas izuzetno
važno da se namještaj proizvodi serijski u velikim količinama kako bi se
smanjili granični fiksni troškovi i povećala međunarodna konkurentnost.
Obzirom na ograničenost domaćeg tržišta uslijed njegove veličine,
odnosno broja potencijalnih kupaca, može se reći da međunarodni
trend orijentacije prema serijskoj proizvodnji namještaja predstavlja
jednu od ulaznih barijera, mada znatno slabije izraženu od gore
navedenih uzmu li se u obzir relativno dobri gospodarski i trgovinski
odnosi Hrvatske sa članicama EU i zemljama u okruženju.
Sličnost i već postojeća usklađenost domaćih standarda kvalitete
namještaja s onima u zapadnoeuropskim zemljama, pogotovo s
njemačkim, pozitivno utječe na ulazak novih tvrtki na domaće tržište.
Inače, za izdavanje potrebnih certifikata u Hrvatskoj su trenutno
ovlaštene dvije tvrtke. Poduzeća koja već posluju na tržištima zemalja
Europske unije i navedena harmonizacija domaćih propisa sa
standardima EU trebali bi biti dodatan poticaj za realizaciju ulaganja u
sektor proizvodnje namještaja u Hrvatskoj.
Unatoč tome što su ulazne barijere trenutno izražene, ponajviše uslijed
postojanja monopola državnog poduzeća pri prodaji drvne sirovine, za
očekivati je da će uskoro doći do liberalizacije navedene djelatnosti, što
Intenziviranjem procesa približavanja RH EU najvjerojatnije će se povećat troškovi početnih ulaganja…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
25
će pozitivno utjecati na smanjenje barijera za ulazak tvrtki u proizvodnju
namještaja u Hrvatskoj. U usporedbi s ostalim zemljama možemo
zaključiti da je intenzitet ulaznih barijera u Hrvatskoj u sektoru
proizvodnje namještaja umjeren.
3.3. Opasnost od supstituta, odnosno
zamjenskih proizvoda
U sektoru proizvodnje namještaja vjerojatnost od zamjena, odnosno
uporabe zamjenskih proizvoda, gotovo je nemoguća. Trenutni globalni
trendovi štoviše povoljno djeluju na rast potražnje za namještajem,
odnosno sve brže zastarijevanje te kraći životni vijek namještaja uslijed
češćih promjena dizajna i tehnologije proizvodnje, što povoljno djeluje
na rast potražnje za namještajem.
Eventualna opasnost postoji od promjene trendova, odnosno sve veće
orijentacije na sve veću proizvodnju namještaja od drugih materijala
osim drva: metala, plastike i stakla, čime jedna od hrvatskih glavnih
prednosti, kvalitetna drvna građa, ne dolazi toliko do izražaja.
Međutim, uslijed smanjenja uporabe drva u proizvodnji namještaja
posljednjih godina, očekuje se da će drvo i dalje ostati jedna od
najvažnijih sirovina za proizvodnju namještaja radi svojih prednosti u
odnosu na ostale materijale.
U sektoru proizvodnje namještaja vjerojatnost od zamjena gotovo je nemoguća…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
26
3.4. Pregovaračka moć dobavljača Trenutno na domaću proizvodnju namještaja najznačajnije utječe
snažno izražena pregovaračka moć dobavljača. To se prije svega
odnosi na dobavljače drvne sirovine te električne energije, odnosno
najvažnijih dobara koji se koriste u intermedijarnoj potrošnji prilikom
proizvodnje namještaja. Obzirom da još uvijek u navedenim
djelatnostima nije u potpunosti liberalizirano poslovanje te da još
postoje državni monopoli, trenutni utjecaj na domaću proizvodnju
namještaja je, nažalost, negativan.
Prema posljednjim podacima na području Republike Hrvatske se nalazi
2,485 milijuna hektara šumskih površina namijenjenih gospodarskom
iskorištavanju, od čega se čak 81% nalazi u državnom vlasništvu
uglavnom pod upravljanjem Hrvatskih šuma d.d. (HŠ). Stoga je
očekivano da većinu drvne sirovine u Hrvatskoj prodaju HŠ putem javnih
nadmetanja, dok se cijena određuje formulom utvrđenom pravilnikom.
Upravo administrativno određena cijena drvne sirovine, koja ne
predstavlja odnos ponude i potražnje na tržištu, ima najznačajniji
negativan utjecaj na sektor proizvodnje namještaja, ali i na cjelokupnu
drvnu industrije. Također, sustav je raspodijele drvne sirovine, ukoliko je
potražnja veća od ponude, nedovoljno transparentan te tvrtkama
onemogućuje dugotrajnije planiranje proizvodnje.
Trenutno je cijena hrasta ispod svjetske razine što dovodi do značajne
potražnje, kako domaće tako i međunarodne, koja se unatoč
razmjernom šumskom bogatstvu ne može zadovoljiti. Istovremeno,
cijene se jele i smreke, unatoč maloj potražnji i slaboj prodaji, ne
mijenjaju te se nalaze iznad međunarodne razine cijena što dovodi do
toga da Hrvatska uvozi navedene vrste drvne građe iz drugih zemalja. I
nagle promjene razine cijena, koje su određene administrativnim putem,
Trenutno na domaću proizvodnju namještaja najznačajnije utječe snažno izražena pregovaračka moć dobavljača…
Administrativno određena cijena drvne sirovine ne predstavlja odnos ponude i potražnje na tržištu…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
27
nepovoljno djeluju na domaće proizvođače i njihovo poslovanje
pogotovo u kratkom roku jer se ne uspijevaju u tako kratkom vremenu
prilagoditi novim uvjetima na tržištu i/ili prebaciti dio troškova na svoga
kupca.
Za jednu od najsnažnijih prepreka za realizaciju stranih ulaganja u
sektor proizvodnje namještaja u Hrvatskoj smatramo nemogućnost
sklapanja ugovora o suradnji s HŠ na rok duži od pet godina, što je
izuzetno važno uzme li se u obzir rok povrata investicije. Također,
struktura trenutnog ugovora sadrži neke stavke koje imaju nepovoljan
utjecaj na rast ulaganja i razvoj samoga sektora proizvodnje namještaja
u Hrvatskoj. Primjerice, ugovor s HŠ o nabavi drvne sirovine uključuje
stavku u kojoj stoji da se promjenom vlasničke strukture tvrtke ugovor
terminira. Navedena stavka ima direktan negativan efekt na realizaciju
eventualnih «brownfield» stranih ulaganja u promatrani sektor. Također,
i kriterij o broju zaposlenih osoba u tvrtkama pri odobravanju ugovora
nepovoljno djeluje na razvoj proizvodnje, jer destimulira ulaganja u
modernizaciju proizvodnje te na taj način onemogućuje rast
produktivnosti i dostizanje međunarodne konkurentnosti.
Iskustva domaćih proizvođača također pokazuju nagle promjene cijene
električne energije, najvažnijeg energenta koji se koristi u procesu
proizvodnje namještaja. Do promjena cijena uglavnom dolazi uslijed
izmjena tarifnih modela, što ima negativan utjecaj na same proizvođače
onemogućujući im dugoročnije planiranje proizvodnje te kalkulacije
troškova.
Možemo zaključiti da izuzetno snažna pregovaračka moć dobavljača u
sektoru proizvodnje namještaja ima najistaknutiji utjecaj na
determiniranje perspektive razvoja promatrane industrijske grane.
Za jednu od najsnažnijih prepreka za realizaciju stranih ulaganja smatramo nemogućnost sklapanja ugovora o suradnji s HŠ na rok duži od pet godina…
Iskustva domaćih proizvođača također pokazuju nagle promjene cijene električne energije…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
28
Unatoč trenutno nepovoljnim utjecajima snažne pregovaračke moći
dobavljača na kretanja u proizvodnji namještaja, Strategija Vlade RH za
razvoj drvne industrije trebala bi dovesti do reformi koje bi uklonile
trenutne nepovoljne utjecaje monopola na domaće proizvođače. To se
prije svega odnosi na prijedlog uspostave tržišta drvne sirovine, što bi
smanjilo troškove proizvođača namještaja te omogućilo bržu prilagodbu
trenutnoj potražnji na tržištu. Također, i najavljena liberalizacija
elektroenergetske opskrbe povoljno bi trebala djelovati na daljnji razvoj
sektora proizvodnje namještaja u Hrvatskoj.
3.5. Pregovaračka moć kupaca
Do osamostaljenja Republike Hrvatske većina domaćih proizvođača
uglavnom je bila orijentirana na prodaju svojih proizvoda na tržištima
nekadašnje države. Prilikom izlaska na strana tržišta proizvođači nisu
ostvarivali direktan kontakt sa stranim veletrgovcima i maloprodajom,
već su izvozili svoje proizvode preko distributera «Exportdrva». Nakon
osamostaljenja i gubitka nekadašnjih tržišta intenzivirala su se
nastojanja za izlazak na nova tržišta. Međutim, nakon što je
«Exportdrvo» značajno smanjilo obujam izvoza namještaja domaćih
proizvođača, proizvođači su započeli samostalno, uz pomoć Hrvatske
gospodarske komore, odlaziti na sajmove i uspostavljati kontakte sa
stranim kupcima. No, niska razina menadžerskih znanja, neiskustvo te
loše poznavanje stranih jezika nepovoljno su se odrazili na
intenziviranje poslovne suradnje te rast izvoza namještaja.
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
29
Uslijed povećane konkurencije u proizvodnji namještaja na globalnoj
razini, pogotovo kineskih proizvođača, u posljednje vrijeme je zamjetan
trend sve češće izravne suradnje samih proizvođača s maloprodajnim
lancima kako bi se izbjegli posrednici i smanjili troškovi. Također,
uslijed povećane konkurencije te hiperprodukcije namještaja u nekim
zemljama raste i pregovaračka moć maloprodajnih lanaca, koji
ustrajavaju na konstantnom smanjenju cijene proizvoda. I pad potražnje
za namještajem na našim najvažnijim izvoznim tržištima, pogotovo u
Njemačkoj, dodatno je utjecao na povećanje pritisaka na domaće
proizvođače da smanjuju cijene svojih proizvoda.
Također, nekolicina domaćih proizvođača proizvodi dijelove ili cijeli
komad namještaja direktno za poznate strane proizvođače, poput IKEA-
e. Domaći proizvođači proizvode po već gotovim nacrtima i dizajnima
kupca te minimalno sudjeluju u samoj fazi razvoja proizvoda.
Pregovaračka moć kupaca u ovom slučaju još je naglašenija jer pri
ovako definiranom poslovnom odnosu kupci zahtijevaju konstantno
smanjenje cijene jedinice proizvoda tijekom trajanja ugovora.
Prema nekim nedavnim istraživanjima tržišta glavni odlučujući faktori pri
odluci o kupnji namještaja su dizajn i cijena što dodano potvrđuje naš
zaključak da je u promatranom sektoru pregovaračka moć kupaca
znatno izražena.
U posljednje vrijeme je zamjetan trend sve češće izravne suradnje samih proizvođača s maloprodajnim lancima
Glavni odlučujući faktori pri odluci o kupnji namještaja su dizajn i cijena…
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
30
4. SWOT analiza U proizvodnji namještaja odredili smo sljedeće najistaknutije prednosti
karakteristične za Hrvatsku:
dostupnost kvalitetne drvne građe - uslijed manjeg intenziteta
iskorištavanja u prošlosti te sustavne brige o šumskim površinama
Hrvatska obiluje kvalitetnom drvnom sirovinom. Dok su u Europi
većinom prisutne takozvane plantažne šume, odnosno sadnja
stabala lošije kvalitete umjetnim putem, Hrvatska istovremeno
obiluje autohtonim šumama. Upravo zbog kvalitetne drvne građe
Hrvatska ima najveću komparativnu prednost u proizvodnji
namještaja od punog drva te proizvodnji furnira u odnosu na
svoje glavne konkurente.
tradicija u proizvodnji namještaja - dugotrajno iskustvo u
proizvodnji kvalitetnog namještaja i u velikim tvrtkama i u malim
obrtima. Snažni temelji za daljnji razvoj ove industrijske grane
nalaze se u iskusnoj i stručnoj radnoj snazi, kako radnika koji
direktno sudjeluju u proizvodnji tako i inženjera.
niže cijene rada nego u zemljama EU - predstavljaju veliku
prednost Hrvatske, ali isključivo u proizvodnji namještaja s
većom dodanom vrijednošću uslijed kvalitete i/ili dizajna
proizvoda. Međutim, u ostalim segmentima proizvodnje,
pogotovo u serijskoj proizvodnji namještaja uz upotrebu sirovine
lošije kvalitete, vlada veća konkurencija zemalja sa znatno nižim
troškovima rada od Hrvatske, poput dalekoistočnih zemalja te
ostalih tranzicijskih zemalja.
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
31
rast potrošnje na domaćem tržištu – posljednjih nekoliko godina
domaća potražnja bilježi snažan rast od oko 8% godišnje.
Međutim, većina domaće potražnje se i dalje pokriva rastom
uvoza uslijed trenutne orijentiranosti domaćih proizvođača na
izvoz.
Najvažniji nedostaci hrvatske proizvodnje namještaja u usporedbi s
ostalim zemljama su:
trenutna orijentiranost na proizvodnju u velikim serijama -
posljedica je nekadašnje orijentiranost isključivo na područje
zemalja bivše Jugoslavije. Navedeni tip proizvodnje
onemogućuje u potpunosti iskorištavanje komparativnih prednosti
koje Hrvatska posjeduje. Istovremeno, serijsku proizvodnju
odlikuju proizvodi manje dodane vrijednosti, koji teško
pronalaze tržište uslijed veće međunarodne konkurencije u
promatranom segmentu tržišta gdje je najznačajniji faktor cijena
proizvoda. Hrvatska proizvodnja namještaja bi se, upravo
suprotno, trebala orijentirati na proizvodnju kvalitetnog
namještaja u malim serijama, odnosno takozvanu proizvodnju u
malim serijama.
tehnološka zastarjelost proizvodnih pogona – upravo uslijed
zatvorenosti bivšeg tržišta domaći proizvođači nisu bili primorani
ulagati u poboljšanje kvalitete svojih proizvoda te unapređenje
proizvodnje. Uslijed dugog razdoblja podinvestiranosti razina
tehnološke opremljenosti domaćih proizvođača značajno je
ispod prosjeka proizvođača u europskim zemljama. Istovremeno,
složeni uvjeti i visoka cijena kapitala onemogućuju domaćim
proizvođačima modernizaciju postrojenja u kraćem roku.
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
32
nespecijaliziranost domaćih tvrtki – većina domaćih proizvođača
namještaja sudjeluje u svima fazama obrade drva: od sirovine
pa do gotovog proizvoda, odnosno namještaja. Većina
proizvođača nije fokusirana na samo jedan segment proizvodnje
namještaja, što im onemogućuje specijalizaciju na pojedinu fazu
proizvodnje te nisu u mogućnosti unaprijediti svoju proizvodnju i
smanjiti troškove. Istovremeno, ovakva organizacija proizvodnje
negativno utječe na fleksibilnost tvrtki i mogućnosti
prilagođavanja promjenama na tržištu. Također, ne postoji
potreba za povezivanje među tvrtkama i njihovom međusobnom
suradnjom, primjerice kroz clustere koji su u nekim razvijenim
zemljama nositelji proizvodnje namještaja.
nepostojanje tržišta drvne sirovine – većina drvne sirovine (oko
80%) u Hrvatskoj nalazi se u vlasništvu Hrvatskih šuma te ih
navedena tvrtka i prodaje na aukcijama, a cijena se određuje
putem pravilnika. Obzirom da količina proizvodnje namještaja
značajno varira kod većine domaćih tvrtki, a drvna građa nije
uvijek dostupna preko Hrvatskih šuma, mnoge tvrtke kupuju
značajne količine sirovine koje potom skladište na duži rok.
Osim samog financijskog gubitka skladištenjem na duži rok,
drvna građa također gubi svoju kvalitetu što se odražava i na
kvaliteti finalnog proizvoda. Nedostaju i veletrgovci drvne građe,
koji bi na sebe preuzeli trošak skladištenja, te terminski ugovori
na kupnju drvne sirovine.
nepostojanje razvoja proizvoda – po nekim pokazateljima čak
65% tvrtki u Hrvatskoj koje se bave proizvodnjom namještaja ne
posjeduje odjel za razvoj proizvoda, a čak 55% njih ne koristi
usluge dizajnera uopće. Također, česta je pojava da i, ukoliko
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
33
dođe do suradnje dizajnera i proizvođača, čest je slučaj da se
idejna rješenja ne mogu realizirati u praksi. Obzirom da na
potražnju za namještajem danas većinom određuje dizajn,
neulaganje u razvoj proizvoda onemogućava zadržavanje
postojećih i ulazak na nova tržišta. Također, i upravljanje
kvalitetom proizvoda u domaćoj proizvodnji prilično je
zanemareno te svega mali broj tvrtki posjeduje međunarodne
certifikate (oko 3% tvrtki u drvnom sektoru posjeduje ISO
certifikat).
Mogućnosti za daljnji razvoj proizvodnje namještaja su:
strana ulaganja već renomiranih stranih ulagača - omogućila bi
tehnološku modernizaciju proizvodnje te donijela pristup novim
tržištima. Sektor primarne obrade drva i proizvodnje namještaja
u većini tranzicijskih zemalja već je privukao značajan iznos
stranih ulaganja, dok su u Hrvatsku barem zasada u većem broju
izostala.
prihvaćanje austrijskog modela proizvodnje namještaja, odnosno
klasterizacija – omogućilo bi domaćim tvrtkama specijalizaciju
na pojedinu fazu izrade namještaja i veću fleksibilnost
proizvodnje, a navedeni tip organizacije poslovanja već se
dokazao kao vrlo uspješan. Također, obzirom da se danas
namještaj ne proizvodi isključivo od drva već se sve češće
upotrebljavaju i razni metali, staklo te plastika, nužna je
specijalizacija tvrtki na pojedini segment proizvodnje uslijed
povećanja kvalitete te smanjenja troškova. Istovremeno, članovi
drvnog clustera mogli bi profitirati i od povoljnije cijene drvne
sirovine kroz sustav zajedničke nabave te jeftinije cijene
energenata, a posebice se to odnosi na električnu energiju.
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
34
blizina najvažnijih tržišta te pristupanje EU – predstavlja veliku
prednost Hrvatske prvenstveno u usporedbi s prekomorskim
konkurentima. Omogućuje se izrada i isporuka kupcima u znatno
kraćem vremenu te stalno praćenje trendova na tržištu.
rast prodaje na domaćem tržištu – obzirom na snažan rast
turističkog sektora u posljednjih nekoliko godina realno je
očekivati i rast investicija hotelijerskog sektora u obnovu i
modernizaciju unutrašnjosti. Uključivanjem domaćih proizvođača
namještaja u dobavljački lanac hotela omogućio bi se rast
njihove prodaje, neizravna promidžba hrvatskog namještaja te
bi se smanjio vanjskotrgovinski deficit.
U srednjoročnom razdoblju potencijalne opasnosti za razvoj
proizvodnje namještaja su:
konkurencija zemalja s nižim troškovima rada – obzirom na
trenutnu strukturu hrvatske proizvodnje konkurencija navedenih
zemalja predstavlja veliki problem domaćim proizvođačima.
Međutim, orijentacijom proizvodnje prema proizvodima s većom
dodanom vrijednošću pritisci promatrane konkurencije trebali bi
oslabjeti.
povećanje troškova uslijed potrebe usklađivanja s EU normama –
postoji realna mogućnost da će pristupanje Hrvatske EU donijeti
zakonsku obvezu domaćim tvrtkama da prilagode svoju
proizvodnju EU standardima, što će zahtijevati i dodatne
investicije. Smatra se da će najviše ulaganja biti potrebno u
sustave zaštite okoliša te zbrinjavanja štetnih tvari, poput boja i
lakova.
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
35
5. Životni ciklus industrije Model na koji ćemo se pozivati kada govorimo o životnom ciklusu
industrije jest model koji su razvili Hill i Jones. Ovaj model je vrlo
pogodan pri analiziranju efekta razvoja pojedine industrije na
konkurentsku snagu poduzeća. Model identificira 5 različitih okruženja,
svaki povezan s određenom fazom razvoja industrije:
1. Embrionalno industrijsko okruženje
2. Okruženje u rastućoj industriji
3. „Podrhtavajuće“ industrijsko okruženje
4. Okruženje u zreloj industriji
5. Okruženje u padajućoj industriji
1. Embrionalno industrijsko okruženje
Industrijsko okruženje u fazi uvođenja karakterizira rast tržišta, mala
konkurencija, nova tehnologija, velika potreba za kapitalnim
ulaganjima i visoke cijene. Tržišni rast započinje od vrlo niske baze i
rapidno raste. Proizvodi su strani potencijalnim korisnicima, no
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
36
početna potražnja za proizvodima počinje rasti. Konkurencija je u
ranoj, neprofitabilnoj fazi.
Tehnološki razvitak unutar novostvorene industrije zahtijeva
proizvodne inovacije i mnogo tehnoloških promjena. Dominantni
tehnološki dizajn i standard nisu još formirani. Kreatori novog
proizvoda nisu u potpunosti upoznati s proizvodnom tehnologijom.
Samo nekoliko pionira istražuje tržište, a proizvođači su
koncentrirani prema sebi i novom proizvodu, a ne konkurenciji.
Potreba za kapitalnim investiranjem je značajna. Ulaganja su
potrebna da bi se podržali troškove organiziranja novog poslovnog
pothvata i razvitka novih proizvoda i/ili usluga. K tome, cijene su
visoke i prilično promjenjive. Usprkos visokim i promjenjivim
cijenama, kupci su spremni platiti tako visoku cijenu za nove
proizvode i/ili usluge i spremni su tolerirati eksplozije u razinama
cijena. Prodaja je spora i u malim količinama. Ipak, kako se
industrija razvija, volumen prodaje raste. Pothvati stvaraju vrlo malo
prihoda, profiti su uglavnom negativni i poduzeće je izloženo
visokim razinama troškova.
2. Okruženje u rastućoj industriji
Kako prvi kupci iskušavaju novi proizvod, prodaja raste, a slijedi ih i
rast prihoda. Ovo je idealna faza za poduzeće da uvede novi
proizvod na tržište jer još uvijek može uživati u monopolu, upravo
karakterističnim za ovu fazu rasta. Poduzeće ubire sav profit
ostvaren prodajom novog proizvoda, no prodaja je još uvijek u
osjetljivoj fazi.
Konkurencija također promatra kako teče prodaja novog proizvoda.
Na nesreću poduzeća – pionira, konkurencija uočava uspjeh novog
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
37
proizvoda. Iako druga poduzeća ne mogu biti prva na tržištu, žure
tržištu ponuditi svoje proizvode kako bi uhvatili svoj dio profita koji
se ostvaruje u novostvorenoj industriji. Iako ukupna prodaja i profiti
nastavljaju s rastom kroz cijelu fazu rasta, oni postaju raspršeni
između mnogo proizvođača.
3. „Podrhtavajuće“ industrijsko okruženje
U ovoj fazi dolazi do prvih „ispadanja“ neuspješnih tržišnih igrača.
Proizvoda na tržištu je mnogo i u raznim varijacijama. Konkurencija
je jaka i poduzeća se bore za što veći tržišni udio. Industrija je u
fazi rasta, poduzeća je mnogo, a ukupan profit industrije je velik
zbog visoke prodaje i velikog broja prodanih jedinica proizvoda.
Profiti po jedinici prodanog proizvoda počinju padati i dolazi do
raslojavanja poduzeća u industriji.
Nakon inicijalnog masovnog ulaska na tržište u fazi rasta,
proizvođači se dijele na uspješna i neuspješna. Tada dolazi do
spajanja, akvizicija i bankrota tzv. „lakomislenih“ poduzeća koja su
ušla na tržište da ostvare što veće profite koje generira nova
brzorastuća i profitna industrija.
Dakle, poduzeća koja su se pokazala kao slabi natjecatelji
napuštaju tržište, a uspješni konkurenti zauzimaju njihovo mjesto i
prihvaćaju izazove koje donosi slijedeća faza životnog ciklusa.
Samo da naglasimo, usprkos spajanjima i izlascima neuspješnih
poduzeća s tržišta, konkurencija na tržištu je još uvijek jaka i
natjecatelja je mnogo.
4. Zrelo industrijsko okruženje
Ovo je faza u kojoj se rast ciklusa privodi kraju, tržište postaje vrlo
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
38
konkurentno i ovaj trend se nastavlja i u ranom razdoblju faze
zrelosti industrije. Osim mnogo proizvođača koji nude svoje
proizvode, proizvođači nastavljaju s diferencijacijom proizvoda
započetom u fazi rasta.
S tako velikim brojem poduzeća na tržištu, konkurencija postaje još
žešća. Ukupna prodaja raste samo u prvom razdoblju faze zrelosti.
Nakon toga profiti počinju padati i industrija prestaje biti atraktivna.
U fazi rasta, čak su i lošija poduzeća zarađivala novac. U fazi
zrelosti samo najbolja poduzeća i njihovi proizvodi preživljavaju.
Proizvođači počinju ispadati iz igre u onim trenucima kada se
njihovi profiti pretvore u gubitak.
5. Padajuće industrijsko okruženje
Broj poduzeća koja napuštaju tržište nastavlja se i ubrzava u fazi
opadanja. Borba za tržišni udjel između poduzeća postaje
preskupa, tako da su poduzeća prisiljena na konsolidaciju ili na
bankrot. U ovoj fazi efikasnost poduzeća igra najvažniju ulogu.
Tržište počinje doživljavati proizvod kao „stari“ i potražnja za
proizvodom se smanjuje.
Proizvod će egzistirati onoliko dugo koliko će proizvođačima
donositi profite. Poduzeća će se odupirati prelasku na alternativu jer
dokle god se tržišna niša može dobro opsluživati biti će i
proizvodnje. Na kraju će se poduzeća prebaciti na proizvodnju
nekog drugog proizvoda pa će i preostala poduzeća biti prisiljena
prestati proizvoditi proizvod. S time završava životni ciklus
proizvoda jer on prestankom proizvodnje nestaje s tržišta.
Industrija koja je proizvodila proizvod nastavit će s postojanjem, no
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
39
u izmjenom obliku, jer proizvod koji je stvorio industriju više ne
postoji. Primjerice, vinilska ploča je stvorila muzičku industriju, no
novi proizvodi poput kazete i CD-a zamijenile su vinilsku ploču.
Muzička industrija nastavila je svoj životni ciklus, ali sada
proizvodeći nove proizvode.
Zaključak:
Analiza se temelji na 20 najznačajnijih Tvrtka u sektoru. Rast
prihoda u sektoru je oko tri puta veći od rasta bruto domaćeg
proizvoda u RH u 2004. godini. Marža zarade prije amortizacije
kamata i poreza je stabilna i viša ne kod usporednih Tvrtka u
Sloveniji (u prilogu). Prosječni prihod po kompaniji iznosi oko 12
milijuna Eura, a što je 35% nego kod usporedivih Tvrtka u slučaju
Slovenije. Slovenski uzorak pokazuje znakove ulaska u zrelu fazu
(smanjenje prodaje, niže margine) Pregovaračka snaga kupaca
raste usljed međunarodne konkurencije na domaćem tržištu, tako da
očekujemo daljnji pritisak na marže. Hrvatsku industriju namještaja
smo pozicionirali „Podrhtavajuće“ industrijsko okruženje. Kao
rezultat očekujemo snažniji trend spajanja i pripajanja u slijedećih 3-
5 godina, kao i daljnji pritiskom na sadašnje marže.
Industrija je smještena u “podrhtavajuće” industrijsko okruženje
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
40
Popis 20 najznačajnijih Tvrtka po kriteriju poslovnih prihoda: TvrtkeA-G DINAS D.O.O.BOR D. D.BRESTOVAC TVORNICA NAMJEŠTAJA D.O.O.CALLIGARIS D.O.O.CIPRIJANOVIĆ D.O.O.D.I. SEKULIĆ D.O.O.DRVNA INDUSTRIJA GELI D.O.O.DRVNA INDUSTRIJA NOVOSELEC D.O.O.FINVEST CORP D. D.GAJ-SLATINA D.O.O.HESPO D.O.O.KOSTEL PROMET D.O.O.KRAGIĆ D.O.O.L&P TEHNOLOGIJE D.O.O.MUNDUS V.T.S. PROIZVODNJA I OPREMANJE D.O.O.ORIOLIK D.D.PRIMA COMMERCE D.O.O.PROMMING D.O.O. ČAKOVECSPIN VALIS D. D. POŽEGATVIN D.O.O.
Industrija je smještena u “podrhtavajuće” industrijsko okruženje
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
41
6. Procjena konkurentnosti – “peer” analiza
Dodatak
7. Zaključak Unatoč kvalitetnoj drvnoj građi Hrvatska je dosada zabilježila
relativno nisku razinu stranih ulaganja u sektor proizvodnje
namještaja. Potencijal za realizaciju izravnih stranih ulaganja postoji
pogotovo za otvaranje ili kupnju već postojećih tvrtki koje bi se
orijentirale većinom na proizvodnju masivnog namještaja, odnosno
stolica i sjedalica te stolova i komoda. Uzmu li se u obzir
komparativne prednosti glavnih konkurenata najveći potencijal za
realizaciju stranih ulaganja vidimo u proizvodnji u malim serijama
visokokvalitetnog pločastog namještaja. Odnosno za ulaganja u
proizvodnju «custom-made» visoko kvalitetnog namještaja, čime bi
do izražaja došla kvaliteta domaće drvne sirovine. Također postoje
mogućnosti i za ulaganje u pogone za primarnu obradu drva
odnosno u pilane i sušione velikih kapaciteta. U narednim godinama
očekujemo razvoj sektora proizvodnje namještaja te nastavak rasta
međunarodne potražnje, ali i konkurencije, što bi moglo dovesti do
rasta interesa stranih tvrtki za ulaganje u Hrvatsku.
Mogućnosti za ulaganja u Hrvatsku nisu ograničene samo na tvrtke
koje su direktni proizvođači namještaja, već postoji i perspektiva
ulaganja u tvrtke koje sudjeluju u dobavljačkom lancu. To se prije
svega odnosi na otvaranje pilana velikih kapaciteta, koje bi osim
domaćih proizvođača namještaja mogle opskrbljivati i proizvođače
u susjednim zemljama, pogotovo u Italiji. Trenutno se većina
primarne obrade drva u Hrvatskoj odnosi na male pilane koje
Mogućnosti za ulaganja u Hrvatsku nisu ograničene samo na tvrtke koje su direktni proizvođači namještaja, već postoji i perspektiva ulaganja u tvrtke koje sudjeluju u dobavljačkom lancu…
Unatoč komparativnim prednostima Hrvatska je dosada zabilježila relativno nisku razinu stranih ulaganja …
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
42
kvalitetom te cijenom obrade teško mogu biti međunarodno
konkurentni. Također postoji i određeni potencijal za ulaganja u
tvrtke koje proizvode okove, kvake te ostale metalne dijelove koji se
koriste prilikom proizvodnje namještaja, obzirom da je trenutno broj
navedenih proizvođača u Hrvatskoj zanemariv.
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
1
HRVATSKA Prihodi u 2004 u € EBITDA* 2003 EBITDA* 2004 Rast prihoda 03/04 Tvrtka 1 40.260.704 10,78% 6,61% -3,74% Tvrtka 2 34.744.338 6,95% 11,20% 7,63% Tvrtka 3 20.930.610 10,45% 15,11% 25,08% Tvrtka 4 17.951.675 20,28% 22,88% 28,72% Tvrtka 5 14.804.485 8,83% 9,29% -10,51% Tvrtka 6 13.846.324 9,92% 7,43% -11,95% Tvrtka 7 11.753.471 9,70% 18,89% 24,26% Tvrtka 8 8.950.594 6,89% 0,86% 6,35% Tvrtka 9 8.565.297 6,13% 4,05% 20,97% Tvrtka 10 8.348.931 24,50% 26,80% 51,13% Tvrtka 11 7.837.632 10,49% 11,78% 23,48% Tvrtka 12 7.060.181 2,82% 4,06% 3,97% Tvrtka 13 6.539.983 3,75% -0,93% 0,50% Tvrtka 14 6.323.182 -1,44% -4,22% -4,49% Tvrtka 15 5.799.158 19,87% 12,60% 23,69% Tvrtka 16 5.781.819 14,63% 14,69% 4,67% Tvrtka 17 4.774.893 22,68% 11,71% 308,75% Tvrtka 18 4.345.890 -4,00% 1,84% 43,31% Tvrtka 19 4.323.185 5,01% 5,32% -7,23% Tvrtka 20 4.108.328 2,63% -2,12% -11,72% Jednostavni prosjek 11.852.534 9,54% 8,89% 26,14% Bez Tvrtke 17 – netipičan primjer 11,27%
Dodatak:
CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia
The Project is financed by the European Union.
The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.
2
SLOVENIJA Prihod u 2004 u € EBITDA marža Bruto marža Rast prihoda u zadnjih 5
godina ALPLES, D.D., ŽELEZNIKI 24.159.000 15,32% 39,60% -1,76% BREST-POHIŠTVO D.O.O. CERKNICA 17.128.000 2,60% 27,03% -9,76% GORENJE NO, D.O.O. VELENJE-GORENJE 39.118.000 7,63% 61,90% 3,28% KLI LOGATEC, D.D. 19.260.000 4,26% 39,51% -4,32% LIK KOČEVJE D.D. LIKO VRHNIKA, D.D. 21.718.000 7,08% 34,74% -0,95% LIPA AJDOVŠČINA D.D. 10.879.000 -6,40% 22,48% 6,63% NOVA OPREMA D.D. SLOVENJ GRADEC NOVOLES D.D. STRAŽA 26.695.000 4,51% 34,86% -6,92% POHIŠTVO BREŽICE d.d. 6.267.000 4,69% 20,10% -1,07% ROGAŠKA LES d.o.o. PODPLAT 3.500.000 -5,65% 40,94% 1,90% SVEA, D.D., ZAGORJE OB SAVI 16.984.000 6,57% 27,06% 0,67% Jednostavni prosjek 18.570.800 4,06% 34,82% -1,23%