Nalaz bakterijske vrste Listeria monocytogenes iz silaže za ishranu krava muzara

Manuela Zadravec2 , Vesna Jaki Tkalec1, Darko Majnarić1, Marko Dvojković3

1 Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Križevci, Zakmardijeva 10, Križevci2 Hrvatski veterinarski institut Zagreb, Savska cesta 143

3 Veterinarska stanica Križevci, Veterinarska ambulanta Fodrovec, Fodrovec

SAŽETAK

Listerioza je zarazna bolest brojnih vrsta životinja i čovjeka koja se očituje encefalitisom, pobačajem, septikemijom, mastitisom, spinalnim mijelitisom ili keratokonjuktivitisom.Uzročnik je bakterija Listeria monocytogenes. U radu su prikazani rezultati pretraga 32 uzorka silaže, sakupljenih od slučajno odabranih farmi mliječnih krava iz okolice Križevaca.U svrhu dokazivanja prisutnosti bakterija roda Listeria u uzorcima silaža, korištena je metoda HRN EN ISO 11290-1:1999/A1:2008. Pretraživanjem uzoraka silaže, prisutnost bakterije Listeria monocytogenes je dokazana u jednom uzorku (3, 1%), dok je u pet uzoraka (15,6%) ustanovljena prisutnost Listeria innocua.

Ključne riječi: mikrobiološko pretraživanje, Listeria monocytogenes, silaža

SUMARY

Listeriosis is a contageous disease manifested in many animal species and in humans as encephalitis, abortion, septicaemia, mastitis, spinal mielitis or keratoconjunctivitis. It is caused by a Listeria monocytogenes bacteria.The research shows the results of 32 silage samples gathered from the randomly chosen dairy farms in the Križevci area.We have used the method HRN EN ISO 11290-1:1999/A1:2008 to indicate the presence of Listeria bacteria in the silage samples. Testing the silage samples has proved the presence of Listeria monocytogenes bacteria in one sample (3,1%), and the presence of Listeria innocua in five samples (15,6%).

UVOD

Listerioza je zarazna bolest brojnih vrsta životinja i čovjeka koja se očituje encefalitisom, pobačajem, septikemijom, mastitisom, spinalnim mijelitisom ili keratokonjuktivitisom. Uzročnik je bakterija Listeria monocytogenes. Primarni izvor su bolesne životinje i kliconoše te strvine životinja, a posebice su štakori rezervoari zaraze. Sekundarni izvori su kontaminirana hrana, osobito silaža u kojoj se uzročnik može umnažati ako je pH veći od 5. Listeria monocytogenes i drugi pripadnici roda Listeria, ističu se po svojoj iznimnoj prilagodljivosti i otpornosti na okolišne uvjete, a posebice na temperaturna kolebanja, veliki raspon pH vrijednosti, sposobnost rasta u okolišu sa ili bez prisutnosti kisika, kao i pri visokim koncentracijama soli (HUMSKI i sur., 2011). Listeria monocytogenes je kokobacilarna ili štapičćasta oblika, nesporogena, fakultativno anaerobna bakterija. U mikroskopskim preparatima nalazi se pojedinačno, u kraćim nizovima

ili palisadama, tvoreći oblike slova V i Y. U mladim kulturama oboji se gram-pozitivno, a u starijim je gram labilna. Na krvnom agaru tvori beta-hemolizu, za razliku od nepatogenih sojeva koji nemaju tu sposobnost (NAGLIĆ i sur., 2005). Listerioza je zoonoza do koje u većem broju slučajeva dolazi nakon konzumacije zagađenih namirnica. Iako se pojavljuje sporadično, diljem svijeta su zabilježene epidemije listerioze. Infekcija fetusa, novorođenčeta ili imunokompromitirane osobe može posljedovati razvojem invazivne infekcije praćene visokim postotkom smrtnosti (BUBONJA i sur., 2007).

Slika 1. Bakterijska kultura Listeria monocytogenes na Aloa agaru

Slika 2. Bakterijska kultura Listeria monocytogenes na krvnom agaru

MATERIJAL I METODE

Istraživanje je provedeno na 32 uzorka silaže, sakupljene od nasumično odabranih farmi mliječnih krava križevačkog područja. Neposredno nakon uzorkovanja, silaža je dostavljena u laboratorij i podvrgnuta mikrobiološkom pretraživanju radi kvalitativnog određivanja bakterija roda Listeria, odnosno Listeria monocytogenes.U svrhu dokazivanja prisutnosti bakterija roda Listeria u uzorcima silaža, korištena je metoda HRN EN ISO 11290-1:1999/A1:2008. Svi dobiveni pozitivni rezultati, za koje je temeljem morfoloških svojstava, hemolitičke sposobnosti i određivanja katalaze i CAMP testa, podvrgnuti su i biokemijskoj identifikaciji bakterija do vrste automatiziranim sustavom api Listera (bioMerieux, Francuska). Njime se određuje 10 različitih biokemijskih osobina. Sustav se sastoji od epruvetica u kojima se nalaze dehidrirani supstrati. Supstrat se rehidrira nakon što se u epruveticu doda suspenzija pretraživanog soja standardizirane gustoće. Nakon inkubacije odredi se ishod reakcija prema uputi proizvođača. Konačna identifikacija obavi se pomoću računalnog programa (apiweb, bioMerieux, Francuska), nakon unosa rezultata za svaku epruveticu. Program svakom izolatu dodijeljuje četveroznamenkastu brojčanu oznaku i ispisuje o kojoj se bakterijskoj vrsti radi te navodi s kojom je statističkom vjerojatnošću identifikacija obavljena.Za kontrolu kvalitete korišten je soj Listeria monocytogenes ATCC 13932, a korištena metoda pretraživanja je u akreditacijskom području Laboratorija.

REZULTATI

Rezultati mikrobiološkog pretraživanja 32 uzorka silaže s farmi krava muzara prikazani su u grafu 1, a rezultati biokemijske identifikacije izdvojenih bakterijskih sojeva prikazani su u tablici 2.

Graf 1. Rezultati mikrobiološkog istraživanja uzoraka silaže s farmi krava muzara

Tablica 2. Rezultati dobiveni biokemijskom identifikacijom api Listeria sustavom

Uzorak api Listeria brojčana oznaka

Identificirana vrsta ID % vjerojatnosti

Razina pouzdanosti

Farma 7 7110 Listeria innocua 99,6 % IZVRSNAFarma 17 7110 Listeria innocua 99,6 % IZVRSNAFarma 18 7510 Listeria innocua 99,6 % IZVRSNAFarma 24 7510 Listeria innocua 99 % IZVRSNAFarma 30 7110 Listeria innocua 99,6 % IZVRSNAFarma 32 6510 Listeria

monocytogenes99 % IZVRSNA

Pretraživanje uzoraka metodom HRN EN ISO 11290-1:1999/A1:2008 prisutnost bakterija roda Listeria dokazana je u 6 uzoraka silaže (18,75%). Iz pozitivnih uzoraka je prethodno opisanim postupcima identifikacije, prisutnost vrste Listeria monocytogenes dokazana u jednom (1 ili 3,1%) uzorku. Na temelju rezultata provedenog istraživanja, može se zaključiti da je učestalost Listeria monocytogenes u silaži relativno rijetka. No, to ne umanjuje stvarnu opasnost za zdravlje životinja, a potom i ljudi budući da je Listeria monocytogenes vrlo proširena u okolišu i teško je spriječiti bolest u uzgojima. Zato je najveću pozornost potrebno posvetiti pripremi zdrave, kvalitetne silaže, odnosno sprječavati kontaminaciju prostora i okoliša.

LITERATURA

BUBONJA, M., D. VUČKOVIĆ, R. RUBEŠA -MIHALJEVIĆ, M. ABRAM (2007): Činitelji bakterije i domaćina u patogenezi listerioze. Medicina 43, 15-20.

HUMSKI, A., M. MIKULIĆ, M. KLARIĆ, T. HAVRDA (2012): Listeria monocytogenes u svježem kravljem siru. Veterinarska stanica 42, 317-321.

NAGLIĆ, T., D. HAJSIG, J. MADIĆ, LJ. PINTER (2005): Veterinarska mikrobiologija: specijalna bakteriologija i mikologija. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko mikrobiološko društvo, Zagreb.