ministry of education junior primary phase … · 2020-04-05 · otaa koneke nkene taku igamenwa...
TRANSCRIPT
ENVIRONMENTAL STUDIES SYLLABUS
GRADES 1 - 3
OSHINDONGA VERSION
Republic of Namibia
MINISTRY OF EDUCATION
JUNIOR PRIMARY PHASE
FOR IMPLEMENTATION: 2015
Ministry of Education National Institute for Educational Development (NIED) Private Bag 2034 Okahandja Namibia © Copyright NIED, Ministry of Education, 2014 Environmental Studies Syllabus - Oshindonga ISBN 978-99945-2-051-0 Printed by NIED Website: http://www.nied.edu.na Publication date: 2014
Oshikalimo
1. EFALOMO ...................................................................................................................................... 1
2. OMATUNGILOKANKAMENO ......................................................................................................... 1
3. OMAODHEKO ................................................................................................................................ 1
4. ELONGO LYAAYEHE / LYANAKUPWE ........................................................................................ 2
5. EPAMBATHANO POKATI KIILONGWA NONIINIMA YILWE YOMOMUSINDALANDU ............... 3
6. OMUKALOGWOKULONGA NOKWIILONGA ................................................................................ 3
7. OMAPYOKOKO GOPEHULILO ..................................................................................................... 5
8. EPAMBATHANO NELANDULATHANO LYIILONGA OKUZA MO PRE-PRIMARY SIGO ONDONDO 3 ........................................................................................................................................... 6
9. SHONO TASHI LONGWA ............................................................................................................ 17
10. ETALONTSEYO ........................................................................................................................... 42
1 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
1. Efalomo
Omusindalongo nguka otagu yelitha shoka shin a okulongwa noku konakonwa mOmudhigolokolongo moondondo 1-3 moongundu dhopetameko. Otagu kwatakanitha onkalathano nomahupilo, uundjolowele, egameno, epalutho nuunonongononi wuunshitwe. Omolwashino omusinda nguno otagu tula unene omuthindo kekwatathanitho pokati kiilongwa ngaashi, onkalathano nomahupilo, iikwakugumwa niikwakunongononwa yopaunshitwe melongo, oshike otagu gandja ekwatathano niilongwa yilwe yi lo momusindalandu. Momusindalongo omaodheko, iilalakanenwa nomapyokoko ngono ge li moshilongwa kehe, egena ekwathano mpono tashi vulika, osshilongwa shino osha pumbwa ootundi 3 (ondondo 1-2) nootundi 5 ( ondondo 3) koshiwike.
2. Omatungilokankameno
Ontseyo mokwiilonga onkalathano, otayi ya kwatha yam one yo ya uve ko ekwatathano pokati kaantu nopokati kawo momudhingoloko, ontseyo ndjika otayi ti sha kombinga yekwatathano monkalathano, miikwambelewa, mopolotika, momahupilo, momithigululwakalo nomodhingoloko gwopaushitwe. Otayi kwaha aalongwa ya ninge aakwashigwana ye na euvoko lyoshinakugwanithwa moku ya pendulila uunongo neuvoko, oowino nomagano, noku ya tula pomukanka gwokuuva ko iipalonyolo ya katakana mOtseyovi, Odjokonona, Owinoukalamwenyo, Uunamapya nOmangeshefelo mbyono taa ka tsakaneka / longwa moondondo dhokomeho. Aalongwa yomoongundu shopetameko, otaku lalakanenwa unene ya tseyithwe oohedhi oombwanawa nomaihumbato ge na sha nuundjolowel, egameno nepalutho. Pethimbo ndino opo aalongwa taa likola oowino dhonkalamwenyo yi na uukolele, okupanga uukuume, okupangela omaiuvo, okuungaunga nomikithi okukala nomukumo moompito sha nika iiponga, omalunduluko gomalutu nokwiilonga okwiigamena. Oyindji yomiinima mbino, oyi li omukanka gwopolohalama dhoowino ndhono taa ka pewa moongundu dhopombanda Uunongo mbono aalongwa ya mona monkalamwenyo, otawu lalakanene okwiindjipaleka ontseyo neuvoko lyiinina niikwakukalanomwenyo yomuuyuni mono yo ye li. Shino osha kwatela mo nkene aantu haa longitha omudhingoloko, opo ya tsakanithe oompumbwe dhawo, nkene taye gu silo oshimpwiyu nonkene omudhingoloko hagu vulu ku lunduluka shina sha nekalopo yiimeno nolyiinamwenyo. Okudhiladhila muule, okukonakona iinima, okufatulula iinima nelongitho lyoowino dhopamalolelo, oyi li iinima ya simana meuvoko lyongushu nomekambelo lyontseyo yopaunongononi nomikalo, nkene dhi na ku longithwa monkalamwenyo natango tuu elikola lyoowino, euvoko nomagano pepipi ndino oli na oshilonga meilongo lyokonakuyiwa yokanona.
3. Omaodheko
Omaodheko gOmudhingoloko ogo:
Okupendulila aalongwa omapulo, esimaneko, uunongo wokweeta pos ha, okuninga aalongwa taa vulu okukundathana ye na omakankameno, okukonakona, nawa noku ndjandjukununa, okuninga omalolelo, okudhiladhila paunongononi, okupotokonona omikundu nokiitula miilonga.
Okukokeka eiinekelomwene lyaalongwa, eitseyomwene, eithikameno nokuuva ko uuyuni mono yo ye li
Okukwatha aalongwa ya mone uunongo neuvoko, oowino nomapyokoko, omagano nongushu ya pumbiwa meyokomeho lyawo, shi ikwatelela komalunduluko gonkalo yomuNamibia
Okupendula omagano nomalongitho nokugandja uunongo niilonga mbyo tayi dheula
2 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
olutu nomadhiladhilo.
Okupendula omadhiladhilo guudemokoli mosikola, melongo nomonkalamwenyo yesikku kehe
Okupendula euvoko lyoshinakugwanithwa lyaalongwa pokati kawo naantu yalwe, onkalathano naanegumbo, aantu yomomudhingoloko noshigwana ashihe
Oku ya uvitha ko uuthikepamwe wompito dhaakiintu naalumentu, ku gandjwe ompito komaludhi agehe ga kuthe ombinga shit hike pamwe meudhililo, mehala kehe lyomonkalamwenyo nomahala agehe giilonga
Oku ya pa omagano tage ya kwatha okupilamena omshongo, melongelokumwe, miilonga nomomangeshefelo.
Oku ya uvitha ko ekwatathano pokati kawo naantu niinima yin a omwenyo naambi kaayi na omwenyo yomomudhingoloko
Okupendulila aalongwa ehalo lyokukutha ombinga miinyangadhalwa yokugamena nokukaleka po omudhingoloko (uunshitwe)
4. Elongo lyaayehe / lyanakupwe
Elongo lyaayehe olyu uuthemba womulongwa kehe notali gandja ompito yokukutha ombinga mulyo, nenge okuya moopolohalama shi ili nodhi ili nomayakulo taga gandjwa momulandu gwelongo moosikola dhaayehe olya kankamekelwa konkalo yokukwatha nokutaamba ko omayooloko taga adhika maalongwa ayehe nekandulopo lyomandangalati meilongo lyaalongwa. Elongo lyopetameko otali longekidhile aakalomo ondjodhithaneko yaNamibia yo 2030 moku ya tekulila uukumw. Aalongwa ye na iiyimbi nenge oompumbuwe dhopaumwene mokiilonga, otaa kwatelwa moosikola dhaayehe, noompumbwe dhawo otashi yamukulwa noku longitha omikalo niikwathithilongo ya pumbiwa. Taa longwa mbono ye na oompumbwe, mbo itaa vulu ku landula pamwe nayakwalo, otaa ikalekelwa, shi ikwatelela koompumbwe dhawo, mehala lyiikwathithilongo ye ya opalela, nenge mosikola yi ikalekelwa, sigo ethimbo taa ka kala taa vulu oku ya mosikola yaayehe mpoka tashi vulika. Omusindalandu, omikalo dhokulonga niikwathithilongo otayi uthwa konkalo yaalongwa yomomahala ngoka. Elongo mono omulongwa ta dhana onkandangala, olya opalela noonkondo aalongwa yoompumbwe dhi iwetikile, oshoka olya kankamekelwa kwaashono omulongwa e shin ale nota vulu ku shi ninga notashi ya kwatha ihe yam one uunongo noowino oompe. Omusindalandu gwelongo lyaayehe, ogwa ulika omapyokoko ngono aalongwa yoompumbwe shi iwetikile ye na okwaadha. Ondokumede “ learning Support Plan (LSP)” nayi kale po yi kwathele metalongushu lyeilongo lyomulongwa kehe e na oompumbwe. Omauyelele galwe kombinga yeilongo noyelongo mongundu yaalongwa ayehe, otaga monika momusindalandu gwelongo lyaayehe “ Inlusive Education “2012”. Omauyele ngono otaga ka pa aalongwa ayehe uunongo, oowino nomagano, goku ya kwatha okupita monkalo yuuyuni tayi lunduluka neendelelo noyi na omauyelele ogendji nomakwatathano. Moongundu dhopetameko otamu gandjwa oompito dhi thike pamwe dhaalumentu naakiintu shi ya pe ompito yokukutha ombinga shit hike pamwe. Aalongi naa tseye yo naa uve kko nkene ye na okuningila aalongwa shi thike pamwe niikwathilongo ayihe nayi kale ya opalela uuwanawa nuukashikekookantu. Okutala uukashikekookantu osho oshinima sha simana mukehe shimwe tashi longwa, ku pendulwe ontseyo yuukashikekookantu, nkene iinima ya ngambekelwa uukashikekookantu nonkee taku kumikwa uuthikepamwe monkalamwenyo nomompito kehe. Miinyangadhalwa yopaunongononi ya pamba eilongo lyOmudhingoloko. Osha simana noonkondo kaakashona naamaaati ya kale ye na eiinekelomwene okuza petameko, shi ya kwathe oku kala nomukumo nokutsikila nuunongononi meilongo lyawo lyomosikola nokomeho.
3 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
5. Epambathano pokati kiilongwa noniinima yilwe yomomusindalandu
Iinima yilwe momusindalandu oya kwatela moOmudhingolokolongo, HIV no AIDS, elongo lyendjipalo lyoshigwana, elongo lyuuthemba womuntu nuudemokoli (EHRD). Uuyelele noOmakwatathano gopaunongonono (ICT), nEgameno lyomondjila. Iinima mbino oya tulwa momusindalandu, oshoka kehe shimwe otashi popi komaupyakadhi nomashongo maakalimo yomuNamibia. Aalongwa yetu ayehe oya pumbwa:
Okuuva ko uukwatya womaupyakashi nomashongo ngoka
Okuuva ko enwethomo lyiinima mbyoka moshigwana
Okuuva ko nkene omikundu ndhika nomashongo tadhi / taga vulu ku kandulwa po pamilandu dha tulwapo
Okwa ndhindhilikwa / konekwa kutya omaupyakadhi nomashongo omanene ogo
Esiloshimpwiyunekalekopo lyoonza dhopaunshitwe
Iilanduli yo HIV no AIDS
Omaupyakadhi gopaundjolowele mekwatathano lyenyateko lyombepo, uuyogoki wa kundipala niiyekelwahi
Ekuyunguto monkalathano she etwa kokwaahathikepamwe nepangelo kaali na ko nasha nuuthemba waantu noniinakugwanithwa yalyo kaantu
Egameno lyomoondjila lya nkundipala / lya weya
Eandjaganeko itaalo ningwa pauyuki Oyindji yomiinima ya gandjwa monusindalandu oyi na nale iipalanyolo nenge iitopolwa ya gandjwa momusindalongo gwOmudhingolokolongo. Momusindalongo muno omu na iiholelwa oyindji yiinima tayi ulike ekwatathano niinima yilwe yomomusindalandu, ihe pevi mpano opwa gandjwa owala oshiholelwa shishindalandu, ihe mpono opwa gandjwa owala oshiholelwa shimwe shayo
Eindjipalolongo lyoshigwana
EHPD ICT HIV no AIDS
ONDONDO 3 Omutungilo : Yelekanitha omutungilo gwegumbo lyomiti nomatsali , nomatungo gopashinanena , naampo taga monika / taga vulu okumonika
ONDONDO 1-3 Okwiitonatela mwene moompito dha nika iiponga : fatulula nokuudhitha oofoloma mu na eeno / aawe gandja etompelo keyamukulo lyoye
ONDONDO 2 Omakwatathano Gandja omadhina giinima hayi longithwa momakwatathano mbyono wu shi
ONDONDO 1-3 Fatulula nkene to kalathana nomuntu ta lumbu nombuto yo HIV nenge e na AIDS pamukalo itaagu ku etele uupyakadhi washa
6. Omukalogwokulonga nokwiilonga
Omukalo gwokulonga nokwiilonga ogwa kankamekelwa komulandu gwelongo, mono omulongwa ta dhana onkandangala sha fatululwa meuthomulandu gwelongo, mono omulongwa oye mwene ta dhana onkandangala. Omukalo nguno otagu kwashilipaleke eilongo lyongushu, uuna omauthomilandu tadhi lundululwa. Natango elongelokwatakanitho otali kala oshitsa shopokati meilongo nomelongo lyomoongundu dhopevi Elalakano olyo okuhumitha komeho eilongo neuvoko, uunongo oowino nomagano taga yambidhidha ependulopo lyaakwashigwana. Omulongwa kehe ote etele osikola uuyamba wuunongo ontseyo dhomonkalamweyo dho a likola maandjawo, moshigwana nomekwatathano nomudhingoloko Eilongo moskola nali kwatele mo okutungilako, okumbwalangandjeka nokushonga uunongo
4 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
uukulu waalongwa naashono ya tsakaneka monkalamwenyo. Aalongwa ohaa ilongo nawa, uuna ya pewa ompito ya gwana yokukutha ombinga mwaashono tashi longwa, momagwedhelopo, nokweeta po sha. Kehe omulongwa oye omuntu i ili, e na oompumbwe dhe, onkatu ye yokwiilonga oontseyo dhe dhomonkalamwenyo noonkondo dhe dhikuvula sha. Omulongi na kale ta vullu okuyamukula oompumbwe dhaalongwa noku humitha komeho eilongo lyawo. Omikalo dhe dhokulonga nadhi kale dha yooloka nohadhi lunduluka melongekidho lyiileshwa yi ili noyi ili. Omulongi na tokole shi ikwatelela kiilalakanenwa nokomapyokoko gen a okwaadhika, uuna e na okulonga oshikalimo sha yela dhOmudhingolokolongo, uuna e wete tashi opalele aalongwa yam one nenge ya ka konge uuyelele kuyo yene, uuna ya pumbwa eyambidhidho nenge eilongo lya gwedha po, uuna kun a eyokomeho nenge oowino dha pumbwa okku fatulululwa; nenge uuna aalongwa ye na okutsuwa omukumo, yam one ondjila kuyo yene nkene ye na okwiilonga Okulonga muungundu, momapando, oohandimwe nenge pangundu ayihe motungi yomudhingolokolongo naku longekidhe nawa, kwa odheka shono sha halika. Eilongo lyelongelokumwe nolyekwatathano nali tsuwe omukumo mpono tashi vulika. Iilonga yopoloyeka pangundu otayi vulu ku longekidhwa nokulongithwa olwindji. Uuna aalongwa ya ulike owino paumwene, pangundu nopamakwatathano, otaa vulu okugwedhelwa iinakugwanithwa ngaashi ekuthombinga momathaneko nomefalongushu lyiilonga yawo yene tadhi ningwa metonatelo lyomulongi. Opu na oompito odhindji dhokukwatakanitha iilonga. Aalongwa otaa vulu oku longitha iinyolwa yawo, oowino dhomwaalu nodhokuthaneka mokuulika nkene ya pyokoka mOmudhingolokolongo. Oshitopolwa dhi na dha nomudhingoloko momusindalongo, oshi na elalakano okugandja ontseyo, owino, egamo mokupula omapulo. Panshitwe aanona oe na ohokwe yokutseya uuyuni mono ye li noye na okupewa oompito odhindji ya pule omapulo, I itengenekele sha momadhiladhilo noya tale noya koneke shono yi itaala kombinga yiinima yomwenyo naambyo kaayi na omwenyo, omaipyakidhilo ngano, inaga pumbwa aluhe iikwathithilongo ya sheywa ando, kehe shinima momudhingoloko otashi opalele melongo lyopetameko. Iinyangadhalwa yokomake ohayi pendula ohokwe yokupopya nokukonakona maalongwa. Shika otashi kwatha mehumithokomeho nomedheulo lyelaka lya pumbiwa mokupopya shy uvitike ko. Uundjolowele, egameno nepalutho noshitopolwa shomudhingoloko osha pumbwa elaka lyasho shene lya sheywa nethimbo oli na okulongithwa mokukwatha aalongwa, opo ya vule okuthamuna mo shono taa dhiladhila. Okwiithana aawiliko yomomudhingoloko nookapyangu melongo, otashi gwedha ko ohokwe nongudhu kiileshwa. Okutalela po omudhingoloko, wu mone mpo pun a omeya , iinamwenyo niimeno , omahala goofabilika otashi gandja uuyamba meilongo , sho mbono itaawu vulu ku monika meni lyongulu yosikola . Aalongi otaa tsuwa omukumo ya tseye kutya omudhingoloko dhawo odho oonza dha simana meilongo
5 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
7. Omapyokoko gopehulilo
Mokutameka ondondo 1 yomoongundu dhopetameko, aalongwa ayehe oya tegelelewa ya kale ya pya pankalathano, pamaiuvo, pandunge nopalutu. Okutameka elongo lyothaathaa. iiwike 5 yopetameko lyOndondo 1 nayi longithwe melongekidho lyokutameka osikola , pehulilo lyOndondo 3 moongundu dhe petameko , aalongwa oya tegelelwa ya kale taa vulu okuli ka omapyokoko/ nkene ya pyokoka Omudhingoloko Aalongwa taa fatulula omutungilo gwopetameko, iilonga nonkalamwenyo yiimeno noyiinamwenyo yomomudhingoloko gwopopepi, otaa fatulula ongushu yomeya ga yela e taa fatulula oshilanduli shomeya ga nyata nonkene tashi vulu ku yandwa. Otaa ulike nokufatulula nkene taa sile omudhnigoloko gwawo oshimpwiyu Otaa fatulula omaukwatya giinima iikukutu, iikunguluki nogombepo. Etaa ningi wo omakonakono gonkalo yombepo, nonkene ye ya guma, uulinawa wawo nonkalathano yawo nomudhingoloko. Otaa fatulula omaludhi giikwankondo , elongitho lyayo monkalamwenyo yesiku kehe , nomukalo omupu okungungunina iikwakonkondo . Taa fatulula kutya etango olya simana molwashike notaa gandja iiholelwa yuule womitenya nuusiku momathimbomumvo ga yooloka. Taa pula omapulo ganathangwa, e taa ningi omatengeneko mokukonakona melongelokumwe. otaa longitha iiyelekitho yu uthwa , noku gandja omuhukilila gwiinima taa longitha iiyelekitho yu uthwa niimpungu (yomwaalu). Taa tseyithile yalwe omakonakono gawo, nokutengeneka omayelithoilo taga opalelel ku gandjwa Uundjolowele, egameno nepalutho Aalongwa taa fatulula ondilo yonkalamwenyo yopaundjolowele, taa fatulula nkene iikulya tayi longekidhwa e tayi pungulwa pamukalo nokufatulula nkene iikulya yi na uukolele. Taa ulike uuyogoki wopaumwene e taa fatulula omaivo nomalunduluko gomolutu Taa fatulula nkene taa isile yo yene oshimpwiyu nooyakwawo wo notaa ulike nkene omuntu ta kala kuume omwaanawa. Otaa koneke nkene taku igamenwa pethimbo lyonkalo yoshiponga nonkene taa vulu ku kalela pos ha shontumba. Otaa fatulula oompango dhomondjila kaaendi yokolupadhi, aahingi yiihauto noyoombasikela Omudhingoloko gwopankalathano Aalongwa taa longele kumwe nawa momithigululwakalo nomonkalathano yomomudhingoloko gwaawo. Otaa fatulula nomonkalathano yomomudhingoloko gwawo. otaa fatulula omayakulo gopankalathano maakwashigwana, iiholelwa yepandela lyaNamibia nomafano galyo nokufatulula ongushu yuukwashigwana, yopamuthigululwakalo noyopaitaalo . Taa fatulula omayooloko pokati kaaleli yopamuthigululwakalo noyopapolitika. Taa fatulula omayooloko gomagumbo, omakwatathano nogiiyenditho miikandjohogololo yawo, e taa fatulula omaludhi giilonga nogiikwafabilika miikandjohogololo yawo. Otaa mono mo oonza dhopaushitwe dhaNamibia nota kutha ombinga muunangeshefa Iipalanyolo yomOmudhingolokolongo gwopankalathano, gwUukalinawa, yEgameno nEpalutho 4 nayi longelwe mekwatathano limwe ayihe itatu. Mokugwedha, aalongi naa tseye kutya omu na ngaa iitopolwa yimwe ya pumbwa okwiilongelw nopethimbo lyu uthwa lyomuvo gwosikola. Iinima ya tya ngawo, nayi ikalekelwe moshipalanyolo sha nyolwa tashi ti “iikalekelwa “ngaashi tashi hololwa mthanekwafano tali landula noyi na ku longwa pethimbo lyo opala lyomuvo nenge sha halika ku ningwa
6 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
8. Epambathano nelandulathano lyiilonga okuza mo Pre-Primary sigo Ondondo 3
Eyokomeho lyoowino, uunongo nomagano mokukokomoko gwoongundu dhopetameko otali hololwa mepambathano lyiilongwa. Ashike shono hashi ningwa moPre-Primary inashi kwatelamo mondokumende ndjika, ihe otashi adhika momusindalongo gwoPre-Primary Omudhingolokolongo ogwa kwatela mo shono tashi ka longwa ongiilongwa yi ikalela moongundu dhopombanda (ngaashi Uunongononi, Elongo lyUukalinawa, Elongo lyonkalathano mwa kwatelwa ondjokonona nontseyovi, owinowonkalamwenyo nst) iilongwa yOndondo 4, oya kwatelwa mo, opo ku gandjwe uuyelele okuza mOndondo 3.
PRE-PRIMARY GRADE 1 GRADE 2 GRADE 3 GRADE 4
ONKALATHANO YOMOMUDHINGOLOKO
AANEGUMBO NAAKWASHIGWANA
Okutseya nokuluka aanegumbo nokutseya iilonga yawo , uuthemba niinakugwanithwa yawo
Okuyoolola pokati konkalathano ombwanawa nombwinayi pokati kaanegumbo
Okufatulula kutya omolwashike sha simana oku kala oshilyo shomaanegumbo
Okufatulula nkene aanegumbo haa kwathathana / haa amidhidhathana
Okutseya nokusimaneka onguushusimaneko yoohedhi dhomegumbo
Okugandja omauyelele ge na sha nosikola
Okugandja omauyelele ge na sha nosikola
Okugandja omauyelele ge na sha nosikola
Okutumbula omaludhi gomayakulo / iilonga nomaithano gaanegumbo
Okutumbula ekwatho lyotango lyopaundjolowele hali ningwa megumbo
Okufatulula omayakulo gopankalathano haga ningwa moshigwana nomakwatho
Okufatulula nkene oongundu dhi ili nodhi ili dhaakwashigwana hadhi longo niilonga mbyo
Ontseyo yonkalathano Omalukalwa nOntseyovi
Shono ina shi
tegelelwa
Opolojeka Paumwene
Omapekaapeko
nomakonaakono
Omatalokonaakono
niilanduli yonkalo yombepo
Aayenda/aateleli
po poskola
Ontseyo ya kwalukehe
Omalweendokonaak
ono
Iiholikenima
Omalolelo
Iinima yopethimbo
nomaxumokomesho
Uushitwe
Omadhimbuluko gomavalo niiningwanima iikwao yaakwanezimo
7 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
PRE-PRIMARY GRADE 1 GRADE 2 GRADE 3 GRADE 4
nakehe gumwe sho ha ningile oshigwana
nomoshigwana e to fatulula mbo haye li ningi
gopankalathano haga gandjwa
hadhi longo
OMITHIGULULWAKALO DHAANEGUMBO, DHOPASHIGWANA NIININGWANIMA YOPASHIGWANA NAANTU
Okutumbula iinima yin a sha nomithigululwakalo dhawo
Okufatulula oohedhi niituthi yomaandjawo
Okufatulula oohedhi nomithigululwakalo dhomomudhingoloko
Okufatulula omithigululwakalo dha yooloka dhomihoko dhi ili nodhi ili moNamibia
Elongo lyonkalathano
8 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
PRE-PRIMARY GRADE 1 GRADE 2 GRADE 3 GRADE 4
Okufatulula omutungilo nolwaala lwepandela lyaNamibia
Okufatulula eityo lyomalwaala gepandela nolupe lwepandela lyopashigwana
Okufatulula eityo lyomandhindhiliko gomoshilimbo shaNamibia
Okutyapula iituthi yopashigwana posikola
Okufatulula kutya omolwashike esikku lyemanguluko li na oshilonga mondjokonona yaNamibia
Okufatulula kutya omolwashike esiku lyemanguluko , lyaCassinga nesiku lyaAfrika ge li omasiku ga simana mondjokonona yaNamibia
Okuyoolola pokati komafudho gopaitaalo naango kaage shi gopaitaalo
Okutseya edhina lyomupelesidente gwaNamibia
Okufatulula kutya omolwashike aaleli yopamuthigululwakalo noyopashigwana ye na oshilonga noye na okusimanekwa
Okufatulula iilonga yaaleli yopauthigululwakalo
IITOPOLWA NIILONGITHO YOPAMAKWATATHANO NAAKWASHIGWANA MOSHIKANDJO
Okupopya mpo yak ala, okutumbula omadhina giitungitho yi ili noyi ili hayi ongithwa momagumbo gawo nokugandja omayooloko pokati komaludhi gomagumbo shi ikwatelela komaludhi gopamuthigululwakalo, ombapa uunene nomutungilo
Okufatulula omagumbo gawo niipoleki yamo
Okufatulula noku tumbula iitungitho hayi longithwa momidhingoloko dhawo
Okuyelekanitha omagumbo gopashigwana nomatsali nonomatungo gopashinanena
Ontseyo yonkalathano ontseyovi
Okutumbula iinima hayi longithwa ngiiyenditho kaakwashigwana
Okufatulula omaludhi giiyenditho yomaandjawo
Okufatulula oshilonga shiiyenditho yaakwashigwana
Okufatulula ondalansipota yomoshitopolwa shawo nkene hayi ningwa
Ontseyo yonkalathano Eliko Ontseyovi
9 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
PRE-PRIMARY GRADE 1 GRADE 2 GRADE 3 GRADE 4
Okufatulula iilongitho yopamakwatathano maandjawo (omadhina nonkene kehe shimwe ha shi longithwa
Okufatulula iilongitho yopamakwatathano moshigwana
Okufatulula iilongitho yopamakwatathano moshikandjo shawo (omadhina nakehe shimwe nkene hashi longithwa)
EPINDIKO, ELIKO, ELONGITHO NEPUNGULO ( ESIIKILILO)
Okufatulula omaithano gaanegumbo noku fatulula kutya omolwashike aanegumbo ya pumbwa iimaliwa nomapungulo
Okufatulula omaludhi gomitha no gi ili nogi ili nuunangeshefa womomudhingoloko gwawo
Okufatulula omaithano ga simana moshikandjo shawo nomolwashike ga pumbiwa
Ontseyo yonkalathano Eliko Ontseyovi
Okukutha ombinga momashingithilo okulanda noku landitha
Okukutha ombinga momashingithilo okulanda noku landitha
Okukutha ombinga momashingithilo okulanda noku landitha
UUNDJOLOWELE, EGAMENO NEPANLUTHO ONKALAMWENYO YIIKOLELE NOYEGAMENO
ONKALAMWENYO YUKOLELE NOYEGAMENO
Okufatulula kutya omolwashike uuyogoki wo palutu nowomudhingoloko wa pumbiwa omadhewo golutu nevululuko li na oshilonga sha simana
Okufatulula kutya omolwashike uuyogoki Wu naoshilonga oshinene
Okufatulula kutya omolwashike uuyogoki wokolutu wopaumwene , omadhewo nevululuko li na oshilonga oshinene
Okufatulula omadhindhiliko gomikithi nonkene omikithi tadhi kondjithwa
Owino yonkalamwenyo Elongoiyapulo Muuyogoko wopaumwene
Okufatulul etaandelo nekeelelo lyoHIV no AIDS
Okufatulula nkene taku kalwa naantu ye na HIV no AIDS
Okufatulula nkene taku kalwa naantu ye na HIV no AIDS noshike shi na okuningwa opo waa kwatwe kombuto
Okufatulula omaihumbato gopaumwene mekwatathano nomuntu ta lumbu nombuto yllo HIV no AIDS
Owino yonkalamwenyo Elongoiyapulo okwiikeekeka waa kwatewe ko HIV no AIDS
10 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
PRE-PRIMARY GRADE 1 GRADE 2 GRADE 3 GRADE 4
IILYO YOLUTU , OMALUNDULUKO MOLUTU , OMAIUVO NOMADHILADHILO
Okutseya iilyo yolutu niilonga yayo
Olutseya nokutumbula omadhina giihololimauvito itano niilonga yayo
Okutseya iihololi mauvito nokufatulula nkene eyulu , omakutsi , omeho , nokana hayi silwa oshimpwiyu
Okufatulula kutya iilyo yomeni lyolutu oyini niilonga yayo wo oyini
Owino wonkalamwenyo
Okudhimbulula nkene omandwafuko niizimbi hayi vulu shendja
Okufatulula nkene omaiuvo gi ili nogi ili nomandwafuko haga vulu ku shendja
Okufatulula pokati komandwafuko omawanawa nomawinayi
Okufatulula nkene omuntu ta vulu okupangela omaiuvo / nomandwafulo pamukalo gwopantu
Owino wonkalamwenyo Elongoiyapulo paundjolowele Eikwatonawa omandwafuko
/ omaiuvo omasindano nomaningwonayi
Okudhimbulula nkene omandwafuko niizimbi hayi vulu shendja
Okufatulula nkene omaiuvo gi ili nogi ili nomandwafuko haga vulu ku shendja
Okufatulula pokati komandwafuko omawanawa nomawinayi
Okufatulula nkene omuntu ta vulu okupangela omaiuvo / nomandwafulo pamukalo gwopantu
Owino wonkalamwenyo Elongoiyapulo paundjolowele Eikwatonawa omandwafuko / omaiuvo omasindano nomaningwonayi
UUKUUME
Okuulika oshimpwiyu nokwiipula nayalwe
Okuulika oshimpwiyu nokwiipula nookuume
Okufatulula nkene to panga uukume nayalwe
Okufatulula omaukwatya gakuume omwaanawa nonkene to vulu okukala kuume kayalwe
Owino wonkalamwenyo Uukuume
11 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
PRE-PRIMARY GRADE 1 GRADE 2 GRADE 3 GRADE 4
ESILOSHIMPWIYU MOONKALO DHA NIKA OSHIPONGA
Okufatulula oonkalo dhiponga negameno megumbo kosikola, momudhingoloko nonkene iiponga tayi vulu okuyandwa
Okufatulula oonkalo dhiponga negameno megumbo kosikola , momudhingoloko nonkene iiponga tayi vulu okuyandwa
Okufatulula oonkalo dhiponga negameno megumbo kosikola, momudhingoloko nonkene iiponga tayi vulu okuyandwa
Okufatulula oonkalo dhiponga negameno megumbo kosikola, momudhingoloko nonkene iiponga tayi vulu okuyandwa
Owino wonkalamwenyo
Okufatulula nkene to yanda onkalo yoshiponga Fatulula kutya omolwashike to tindi nenge to zimine onkalo ndjino fatulula mpono to yi wu ka konge ekwatho uuna wu li mokalo yoshiponga
Okufatulula nkene to yanda onkalo yoshiponga Fatulula kutya omolwashike to tindi nenge to zimine onkalo ndjino fatulula mpono to yi wu ka konge ekwatho uuna wu li mokalo yoshiponga
Okufatulula nkene to yanda onkalo yoshiponga Fatulula kutya omolwashike to tindi nenge to zimine onkalo ndjino fatulula mpono to yi wu ka konge ekwatho uuna wu li mokalo yoshiponga
Okuholola oonkalo mono aalongwa taa vulu okutinda nokuulika kutya otaa tindi ngiini omaihumbato kaage shi kutaambiwako
Owino wonkalamwenyo Ontseyo yomaihumbatonawa Okutinda nenge okuzimina esimaneko
IIKULYA TAYI GANDJA UUNDJOLOWELW NOMIKALO DHOKULYA
Yoolola pokati kiikulya tayi gandja uukolele naambi itaayi wu gandja
Fatulula iikulya tayi gandja uukolele mbyono yin a okuliwa olwindji nomikalo dhopopaundjolowele dhokulya
Fatulula nkene to kwata iikulya pamukallo gwa yogoka nokufatulula kutya uuyogoki owa pumbiwa molwashike
Fatulula omukalo omwaanaw gwokulongekidha nokupungula iikulya nomolwashike shin a oshilonga
Owino wonkalamwenyo Ontseyo yomeihumbatonawa iikulya yin a uukolele
EGAMENO LYIIYENDITHO
Fatulula omikalo omiwanawa dhaa endikolupadhi naapitipo
Koneke omandhindhiliko gomoondjila momudhingoloko gweni Fatulula iiponga yomondjila Fatulula nkene to taaguluka ondjila wu li megameno , e to fatulula iiponga hayi holoka mondjila yokuya kosikola
Fatulula nkene omuntu e na okutaaguluka ondjila te ende kolupadhi nenge e li mosheenditho
Fatulula egameno noompango dhomoondjila kaalondi yoombasikela
Owino wonkalamwenyo Oshiningwanima shopambelewa aaendikolupadhi emanguluko
12 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
PRE-PRIMARY GRADE 1 GRADE 2 GRADE 3 GRADE 4
OMUDHINGOLOKO GWOPAUSHITWE
IIMENO –IINIMA YI NA OMWENYO YI NA EDHINGOLOKONKALAMWENYO)
Fatulula omayooloko pokati kiinima yin a omwenyo naa mbi kaayi na omwenyo
Fatulula kutya iimeno iinima yin a omwenyo ya pumbwa ombepo , omeya nuuyelele opo yi kale nomwenyo
Fatulula nkene omidhi dhiimeno hadhi kutha omeya mevi e to fatulula nkene oonte dhetango dhi na sha nomafo giimeno
Fatulula nkene uuyelele nomeya gen a sha nokukoka kwoshimeno
Elongo lyuunongononi noUukalinawa , omudhingoloko – iinima yin a omwenyo
Fatululla nkene iimeno tayi silwa oshimpwiyu
Fatulula / thaneka nkene oombuto hadhi mene
Fatulula / thaneka nkene oombuto hadhi meno
Fatulula onkalamwenyodhingoloko yoshimeno hashi ningi oongala
Elongo yUukalinawa okusila iimeno oshimpwiyu
Okukonakona iimeno momidhingoloko dhawo e taa yelekanitha olupe , unene nomalwaala giimeno omafano noombuto
Okutumbula omiti niitopolwa yadho , iilwa nomwiidhi dhomomidhingoloko dhawo
Okuyoolola iimeno yomomidhingoloko dhawo moku tala omafo noombuto dhayo
Okuyoolola omaludhi gomiti dhomomudhingoloko mokulongitha iiholelwa yokukonakona
Elongo lyUunongononi nUukali nawa Okukoka kwiimeno
Okuyoolola pokati kiimeno niiyimati mbi hayi liwa naambi ihaayi liwa nenge yin a
Okumona nokuluka iimeno yin a uuzigo momudhingoloko gwawo
Okumona mo iitopolwa yi ili noyi ili yiimeno mbyo hayi longithwa
Okumona mo iimeno mbyo hayi longithwa ogomiti
Elongo lyUunongononi Iimeno
Uuzigo
okulya
IINAMWENYO –IINIMA YINA OMAUKWATYA GA YOOLOKA, OMAHALA GAYO NOMIKALO DHOKULYA
Okufatulula omayooloko pokati kiinima yin a omwenyo naambi kaayi na omwenyo
Okufatulula kutya iinamwenyo mwa kwatelwa aantu ongiinamwenyo , ya pumbwa iikulya , omeya nehala (iiholameno ) opo yi kale po
Fatulula omiklo dha yooloka nkene iinamwnyo hayi mono omeya niikulya
Fatulula omahala gomainyengelo gaantu nogiinamwenyo
Elongo lyuunongonono nuukalinawa , omudhingoloko-iinima yin a omwenyo
Okuyoolola pokati kiinamwenyo yopaantu noyomiihwa e to fatulula nkene iinamenyo yokoofalama noyopaantu hayi silwa oshimpwiyu
Okufatulula omikalo dhokupalutha iinamwenyo yomegumbo
Okufatulula iikulya niinima yilwe hayi zi kiinamwenyo yomegumbo
Okugandja omayooloko pokati komahala gokukala , omukalo gwokulya gwiinamwenyo yomiihwa nomahala mpono pun a iikulya mbyono hayi li
Ontseyo yomonkalathano Ombepo – iimeno niinamenyo modhikandjo Elongo lyuunongononi
13 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
PRE-PRIMARY GRADE 1 GRADE 2 GRADE 3 GRADE 4
Fatulula kutya omolwashike kwa totwa oshikunino shiinamwenyo moNamibia
Elongo lyuunongononi noUukalinawa
Okugandja omafaathano nomayooloko momalupe giinamwenyo iikuluntu ( ya koka ) nuunimwena wayo
Okufatulula iinamwenyo mbyo ihaayi lundulula olupe lwayo mokukoka
Fatulula omalunduluko gopalutu haga monika miinamwnyo sho tayi koko (kwatela mo wo aantu)
Elongo lyUunongononi nUukalinawa Omudhingoloko – iinima yi na omwenyo
OMEYA – ELONGITHO NENYATEKO LYAGO
Fatulula oshilonga shomeya nonkene omeya ga yela haga longithwa noku ga kwata nawa
Fatulula kutya omolwashike twa pumbwa omeya noshilonga oshinene shomeya ga yela
Fatulula kutya omolwashike nonkene omeya gen a okukwatwa nawa nokupungulwa opalekwa
Gandja omikalo dhopamuthigululwakalo nodhopashinanena nkene omeya haga opalekwa
Elongo lyonkalathano- iikwaliko / Eliko, Ontseyovi –eningulululo lyoonza dhopaunshitwe Elongo lyUunongonononi nUukalinawa , a Omudhingoloko
oonza dhopaushitwe melongitho lyesiku kehe
Okumona mo nokuluka oonza dhomeya dhopaunshitwe momudhingoloko
Okumona mo nokuluka oonza dhomeya dhopaunshitwe momudhingoloko elongitho lyomeya ga yela
Okumona mo nokuluka oonza dhomeya dhopaunshitwe momudhingoloko nelongitho lyomeya ga yela
Okumona mpono tapu adhika omeya momudhingoloko
Elongo lyUunongononi nUukalonawa Ekalekopo lyoonza dhopaunshitwe
Okufatulula omikalo dhokunyateka omeya noshiponga shokunwa omeya ga nyata nonkene taku yandwa enyateko lyomeya
Okufatulula shono tashi eta enyateko lyomeya nomukalo omupu gwokudhi keelela
Okufatulula nkene iiyagaya hayi nyateke oonza dhomeya nonkene enyateko tali yandwa
Okufatulula nkene iikwafabilika tayi nyateke omeya ninkene enyateko tali vulu ku yandwa
Ontseyo lyonkalathano Omikalokwatathano dhiinima yi na omwenyo nomudhingoloko
14 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
PRE-PRIMARY GRADE 1 GRADE 2 GRADE 3 GRADE 4
ESILOSHIMPWIYU LYOMUDHINGOLOKO NOKU GU KALEKA GWA YELA
Fatulula esimano lyokukaleka omudhingoloko gwa yela e to gandja omikalo omipu dhoku gu kaleka gwa yela
Yelitha esimano lyokwoopaleka nokukaleka omudhingoloko gwa yela
Fatulula noku yelitha esimano lyokwoopaleka nokukaleka omudhingoloko gwa yela
Fatulula nokuyelitha esimano lyokwoopaleka nokukaleka omudhingoloko gwa yela
Elongo lyuunongononi , uukalinawa , okudhingoloko – esiloshimpwiyu lyomahala , lyoosikola nenge lyomagumbo dhiinima yin a omweyo momudhingoloko (Ecology)
IILONGITHO – OMAUKWATYA NELONGITHO LYAYO
Okuyoolola iinima mbyo hayi vulu okuningina kohi yomeya naa mbi hayi kaama kombanda
Okuyoolola iinima mbyo hayi vulu okuningina kohi yomeya naa mbi hayi kaama kombanda
Okugandja omaukwatya giinima iikukutu nogiikunguluki
Okugandja omaukwatya giinima iikukutu nogiikunguluko
4 Elongo lyuunongononi nuukalinawa
ONKALO YOMBEPO OMATHIMBO GOMUVO NOMUDHINGOLOKO (ENERGY IN THE EARTH’S SYSTEMS)
Okufatulula elunduluko lyomathimbo gomumvo nonkalao yombepo
Okukundathana elunduluko lyomathimbo gomuvo nonkalo yombepo
Okufatulula elunduluko lyonkalo yombepo
Okufatulula elunduluko lyonkalo yombepo
Ontseyo yonkalathano Ombepo –Elongo lyonkalo yombepo . elongo lyUunongononi onkalo yombepo momudhingoloko
Okutumbula omizalo niikulya tayi opalele uukwatya wonkalo yombepo
Okutumbula omizalo niikulya tayi opalele uukwatya wonkalo yombepo
Okufatulula enwethomo lyomathimbo mumvo gane , kaantu nokiinamwenyo no showo komudhingoloko
Okufatulula enwethomo lyomathimbo mumvo gane , kaantu nokiinamwenyo no showo komudhingoloko
Ontseyo yonkalathano ombepo
EVI , OMWEDHI OLUSHENO LWOKETANGO NEWALANGANDJO
Okufatulula iinima mbyo hayi monika nuupu kegulu
Okufatulula nkene egululu hali lunduluka omutenya nuusiku
Okugandja iiholelwa nkene egulul hali lunduluka momathimbo mumvo
4 Ontseyo yonkalathano Uunongo woonyothi –ombepo
15 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
PRE-PRIMARY GRADE 1 GRADE 2 GRADE 3 GRADE 4
OMAUNDULO /OMATHINDO, OMAINYENGO NOONKONDO / NOMATHA
Okudhimbulula oonza dhoonkondo unene metango
Okutseya oonza dhoonkondo ngaashi dhometando, nkene hdhi longithwa esiku kehe
Okufatulula omikalo dhikukalelapo oonkondo nuuwanawa tawu etwa koku shi ninga
Elongo lyUunongononi nUukalinawa
Okufatulula kutya iinima ohayi inyenge
Okufatulula shono hashi ningitha iinima yi longe , yi inyenge nenge yi koke
Okufatulula nkene oonkondo hadhi inyenge
Okufatulula nkene oonkondo hadhi vulu ku lunduluka
Describe the effects of gravity
Oowino ndhino dhopetameko, odha pumbwa dhi tungwe po miipalanyolo yomOmudhingoloko gwopaunshitwe nontseyo yadho nayi talwe. Tseya / koneke kutya oowino dhopetameko nuunongononi nomomayakulo ohadhi longelwa mekwatathano nomalaka nomOmiyalu. Shi ikwatelela kuukwatya woshilonga, aalongi otaa vulu okutokola kutya kuukwatya woshilonga, aalongi otaa vulu okutokola kutya uunongo mbono otawu konakonenw moshilongwa shini
PRE-PRIMARY GRADE 1 GRADE 2 GRADE 3 GRADE 4
OMIKALO DHOKUPULA KU ADHIKE SHA, OKUFATULULA, OKYELITHA NOKUHUNGANEKA / FEKELA IININGWANIMA YOPAUNSHITWE
Okugongela omauyelele
Okulandula omilandu dha tulwa po komulongi mokuninga omakonakono
Okulandula oonkatu ye dhi pewa uuna taa ningo omakonakono gasha
Okufatulula oonkatu dha gandjwa dhokunigitha omakonakono
Eongo lyUunongononoi nolyUukalinawa
Use a teacher-modelled procedure when investigating
Describe simple steps for planning and carrying out an investigation
Describe more detailed steps for planning and carrying out an investigation
Natural Science and Health Education
ONKATU YOPETAMEKO MEILONGO LYUUNONGONONI
Topolelathaneni oomauyelele nokupya mokupulakena nomokuthaneka
Topolelathaneni oomauyelele nokupya mokupulakena nomokuthaneka mokulesha nomokunyola
Tseyithila yakweni shono wa mono mokukonakona sha e to gandja omathaneko ga shono to key a lombwela shin a sha nekonakono lyoye nkene we li ningi
Tseyithila yakweni shono wa mono mokukonakona sha e to gandja omathaneko ga shono to key a lombwela shin a sha nekonakono lyoye nkene we li ningi
Elongo lyUuningononi nUukalinawa
Konga omauyelele momambo , miifo nomoonza dhilwe
Konga omauyelele momambo , miifo nomoonza dhilwe
16 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
PRE-PRIMARY GRADE 1 GRADE 2 GRADE 3 GRADE 4
ONKATU YOPETAMEKO MEILOONGO LYOMAYALULO
Konga noku tula iinima melanduthano pamaukwatya gayo ngaashi oshikukutu , oshipu kaama ningina
Unganeka omauyelele mokulongitha eyoololo ngaaashi okutula moongundu okulandulithathanitha nokuthaneka
Unganeka nokutula iinima moongundu tashi uthwa komaukwatya gayo
Yoolola nokulangeka iinigwanima , iinima yolela nomadhiladhilo melandulathano
Konakona , yelekanitha , tula mongundu to fatulula mokulongitha iimetitho kehe , opo wugongele uuyelele
Konakona , yelekanitha , tula mongundu to fatulula mokulongitha iimetitho kehe , opo wu gandje uuyelele
Konakona , yelekanitha , tula mongundu to fatulula mokulongitha iimetitho kehe , opo wu gandje uuyelele
Ninga egongelo lyaashi wa mono momakonakono e to li gandja
Ninga egongelo lyaashi wa mono momakonakono e to li gandja
Ninga ografa yomisinda wu ulike shono wa mono monakonakono
17 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
9. SHONO TASHI LONGWA
Muule wiiwike itano yopetameko lyoshikako, aalongwa yomOndondo yotango otaa longekidhilwa oku ka tameka elongo lyothaathaa, tala mondokumende: Grade 1 (NIED 2010)
OSHIPALANYPLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
OSHITOPOLWA: OMUDHINGOLOKO GWOPANKALATHANO
Aanegumbo naakwashigwana
Oshilalakanenwa Aalongwa naa uveko ko ondilo yawo okukala iiyo yomaandjawo noyaakwashigeana
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
okufatulula ekwatathano ewanawa lyaanegumbo ngaashi, -mokuthaneka aanegumbo mokudhana iinyandwa tayi ulike ekwataathano ewanawa lyaanegumbo okukundathana shono tashi eta ekwatathano maanegumbo
- okuuva ko omauthemba
niinakugwanithwa yaanegumbo ngaashi okukala ye holike nokupewa elongo oshinakugwanithwa shokukala ye holike nokupewa elongo shokukala mosikola nokwiilonga shi taa vulu okukundathana uuthemba niinakugwanithwa yaantu yaandjawo
okufatulula aanegumbo nomolwaashike sha simana okukala oshilyo shaanegumbo,
-okuthaneka nokunyola omadhina
gaanegumbo yaandjawo
- okukundathana nokuyoolola
aapambele yopopepi noyokokule okuthaneka omuti gwaakwanezimo
tau like mpono ye li , nomahala gaanegumbo / gaapambele yopopepi noyokokule ,
- okukundathana nkene shina
oshilonga oku kala oshilyo shaanegumbo
okukundathana nkene aanegumbo taa kwatathana nokwaambidhidhidhathana ngaashi, - okunyanda noku fatulula nkene oshilyo kehe tashi ambidhidha yalwe
- okukundathana iilonga yakehe
gumwe megumb o , nkene iilonga tayi itopolelwathana shono yo taa eta po
- Okukundathana etaambiwoko
lyoothigwa maandjawo
Okugandja uuyelele wu na sha nosikola ngaashi edhina lyosikola , lyomukuluntu sikola , lyomulongi gwongundu naanasikola ooyakwawo
Okugandja uuyelele wu na sha nosikola ngaashi edhina lyosikola, lyomukuluntu sikola , lyomulongi gwongundu naanasikola ooyakwawo
Okugandja uuyelele wu na sha nosikola ngaashi edhina lyosikola, lyomukuluntu sikola , lyomulongi gwongundu naanasikola ooyakwawo
Nokugandja nokufatulula kutya
18 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYPLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
omolwaashike oskola ya lukwa ngawo
- Okugandja edhina lyomunashipundi gwelelonongelo lyawo
Okuholola aanashimpwiyu yopaunamiti megumbo nomomudhingoloko nokuholola iilonga yawo ngaashi meme , tate , omumwamemekadhona
- Okukundathana omayakulo,
eyeleko lyuutenda, okugandja omit inst.
- Okuholola ngu ha gandja
eyakulo lyopaunamiti maakwaashigwana ngaashi oondohotola , aapangi puukilinika nomiipangelo , aakalelipo momandiki guundjolowele
Okufatulula omayakulo gopankalatahano moshigwana ngaashi okukundathana nokuthaneka omafano taga ulike aantu yoongundu mono ye lo ngaashi ookuume , aakwangaleka noongundu mon tamu adhika aakuluntu yawo , aamwayinamati naamwayinakadhona
- Okunyanda omaudhano gepambathano
Okufatulula omayakulo haga gandjwa
- oku ka talela po kaandja muni, kopolisi , kokilinika nokoshipangelo , koosekuliti , komeya nokomalusheno wu mone omayakulo ngono haa gandja
- Okunyola olopota ketalelopo kehe lya ningwa
- Okunyola ombapila yuukuume - Okupandula ehala ndyono lya
talelwapo - Okuthaneka okaalita wu tule mo
omahala ga talelwa po - Okutalela po oongundu
yambidhidhi ngaashi yo HIVno AIDS noku mona omayambidhidho ngono haa ningi
Omithigululwakalo dhaanegumbo dhaakwashigwana nondjokonona yaantu noyiiningwanima
Oshilalakanenwa: Aalongwa naa uve ko omithigululwakalo dhaandjawo , dhaakwashigwana nondjokonona yaantu noyiiningwanima tayi nwetha mo aaNamibia
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okufatulula omithigululwakalo dhaandjawo niituthi ngaashi
- Okukundathana omikalo nedhano lyiituthi yomegumbo
- Okukundathana omizalo dho opalela poompito dhontumba
Okufatulula oohedhi nomithigululwakalo dhoshigwana shomomudhingoloko ngaashi -------okukundathana nkene omasiku , iiningwanima niituthi tayi dhanwa nomizalo tadhi opalele
Okufatulula omithigululwakalo dhaakalimo yomuNamibia
- Okupaathana omauyelele mongundu kombinga yomithigululwakalo e taa ithana omukwashigwana gumw e ya pe
19 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYPLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
- Okupula nokwiithana aayenda nokuya shono tayeya ya ya zala
poompito dhoka - Okulongitha nokwoopaleka
ehala nokutyapula iiningwanika - Okuutha iizalomwa nomaudhano
gu ukila ko - Taa dhana iiyandwa ya zala
omizalo dhopashigwana
uuyelele kombinga yomithigululwakalo dhotumba dhomoNamibia
Taa dhana iinyandwa ya zala omizalo dhopashigwana
Okukundathana omutungilo nomalwaala gepandela lyaNamibia
- Taa thaneke e taa mbapeke epandela taa kundathana mpono hali tsilikwa moshigwana
- Taa kundathana olwaala nomandhindhiliko gomepandela
- Taa kutha ombinga metsiliko lyepandela
Okufatulula omaityo gomalwaala nolupe lwepandela ngaashi
- Okutseya eityo lyomalwaala - Okukundathana shono tashi
ningwa uuna omusimanekwa te ya oku talela po ngono ta ulikwa ko TV , ta popi moradio nenge ta thanekwa miifo kundaneki , eegululo lyontumba lyopashigwana , esiku lyemanguluko niituthi yilwe yopashigwana
- Okukala , petsiliko lyepandela
Okugandja eityo lyomandhindhiliko gomoshilimbo shepandela
- Okupopya kombinga yonkwalukwa , osino nenge oshimeno sho velvitsia
- Taa longitha omaska mokuyelekela
- Taa kundathana kutya iinima mbyono omolwashike yi lile mepandela notayi ti shike
- Taa kutha ombinga metsiliko lyepandela
Okufatulula kutya s omolwashike esiku lyemangulukko lya simana mondjokonona yaNamibia ;
- Kundathana kutya omolwashike esiku ndika lya simana mo ndjokonona ya Namibia no nkene aantu hayeli dhimbuluka.
- Imba pamwe eimbilo lyo pashiwana , taya ulike omikala omiwanawa noku tumbula iitya nawa ,
- Kundathana kutya omolwashike eimbilo lina okwiimbwa nuunake ha li imbwa
Okufatulula kutya omolwashike esiku lyemanguluko ( cassinga nesiku lyAfrika ga simana mondjokonona yaNamibia
- Hol, okufatulula kutya esiku kehe olye yap o ngiini niinima ayihe ye li pamba,
- okwiimba eimbilo lyopashigwana pamukalo nokutumbula nawa iitya yalyo
- Okuulika aaleli yopamuthigululwakalo noyopashigwana nonkene taa simanekwa
Okuyoolola pokati komafudho gopaitaalo naangono kaage shi go paitaalo
- Okukundathana kutya omasiku gomafudho ogeni , oga simana koolye naantu ohaa ningi shike momasiku ngono
- Okugandja iiholelwa yomafudho gopaitaalo naanga kaage shi gopaitaalo
- Imbeni eimbilo lyopashigwana nayalwe mu ulike esimaneko pamukalo gwkuthikama gwomondjila noku tumbula iitya mondjila
20 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYPLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
Okugandja edhina lyomupelesidende woshilongo, Hol,- nyandeni nenge mu kundathane kutya opo wu vule kuninga pelesidente owu na okukala wa tya ngiini
Gandjeni omadhina gaaleli nomithika dhawo ngaashi omupelesident nomwenegwomukunda
- Kundathaneni nkene tamu ya simaneke
- Kundathaneni iilonga yawo mbyono ye ya simanekitha
Fatululeni iilonga yaapangeli yopomudhingoloko gwene noyopashigwana
- Hol, idileni nkene taa hogololwa naashono haa longo
- Hiyeni aaleli ye ye ya fatulule iilonga yawo ngashi ookansela nooyene yomikunda
21 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
Iitopolwa niilongitho yopamakwatathano
Oshilalakanenwa Aalongwa naa dhimbulule iitopolwa niilongitho yopamakwatathano miitopolwa yawo
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okufatulula omagumbo gawo niipoleki yamo
- Okufatulula nkene gatya iitungitho ya longithwa noku ga thaneka
- Okuulika omafaathano nomayooloko pokati komagumbo gi ili nogi ili
- Okukundathana omahala gi ili nogi ili gomugo
Okukundathana nokupopya omadhina gi ili nogi ili giitungitho hayi longithwa momidhingoloko dhawo
- Okuninga iiholelwa yomaulukilo giitungitho kwa tulwa omadhina giinima hayi longithwa mokutunga
- Oku gandja iiholelwa yiipoleko yomahala ga yooloka
Okuyelekanitha omagumbo , omatsalo nomagumbo gopashinanena
- Okutunga iiholelwa yomagumbo nenge okuthaneka omaludhi gomagumbo , omatsalo nomagumbo gopashinanena
- Okuyelekanitha noku kundathana omafaathano nomayooloko pokati komagumbo gopamuthigululwakalo nogopashinanena
- Okukundathana nkene omahala gi ili nogi ili megumbo haga longithwa
Okufatulula omaludhi giiyenditho yomaandjalo
Hol, - Okukundathana nokuthaneka
iiyenditho haa longitha okuya nokuza kosikola
- Okukundathana nokuthaneka omaludhi giiyenditho yomomudhingoloko gwawo
Okufatulula omaludhi giiyenditho yaayehe momudhingoloko
Hol - Okukundathana ompumbwe
noshilonga shiiyenditho yaayehe - Okuthaneka ografa yomafano
tayi ulike iiyenditho yomaludhi gi ili nogi ili
Okufatulula iiyenditho yomoshikandjo shawo
Hol - Kundathaneni omalweendo
gomoshikando gopevi , momeya nomombepo
- Tumbula iiyenditho hayi longithwa moshikandjo sheni
- Kundathaneni oshilonga shomalweendo gaayehi
Okukundathana iinima yopamakwatathano yomegumbo Hol,
- Fatulula nkene oonkundana hadhi taandelithwa
Okukundathana omakwatathano moshigwana
Hol, - Kundathaneni nokuthaneka iinima
hayi longithwa momakwatathano
Okufatulula iinima yopamakwatathano moshikandjo Hol,
- Kundathaneni elalalakano lyiinima yi ili noyi ili yopamakwatathano
22 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
- Ookundana megumbo , oselula , otelefona , oradio , oTV niifokundaneki
- Dhomeni nokuulika nkene ongodhi noselula hayi longithwa
ngaashi ootelefona , ooselula , iifokundaneki , omatseitho ga tsilikwa omashingithotseitho , oemaila , oentanete , nayilwe
- Kundathaneni omikalo omikulu dhonale ngaashi okwiigidha , okuya kolupadhi wu fale onkundana okulonda / kaila onkutsa onkambe nenge okandoongi
- Nyandeni okaudhano kokulesha ookundana ko TV
ngaashi omafano gomoondjila , ointerneta , oemaila iifokundaneki , ooboloka poondjila omatseyitho ga tsilikwa
- Kunathaneni oshilonga shoonomoala shosheendelela ngaashi dhookadhimamulilo , dhopolisi dhoshipangelo dho MVA nadhilwe
Epindiko , elikolo , elongitho nepungulo
Oshilalakanenwa Aalongwa naa uve ko oshilonga shepindiko , elikolo , elongitho nepungulo
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okufatulula omaithano gaantu yaandjawo omolwashike iimaliwa ya pumbiwa okulongithwa megumbo noku pungulwa hol.
- Ningeni omusholondondo gwaanamaithano yaandjeni mwa kwatelwa aayakuli yomegumbo naalongi yomoshikunino
- Kundathaneni elalakano lyokulikola iimaliwa yomegumbo kutya olyashike
Okukundathana aalandithi yomomudhingoloko ngaashi aanasitola , aahongi yiiti , aalandithi yomomapandaanda nst
- Kundathaneni omikalo dheshingitho dhopashinanena noshilonga shaashingithi naalandi Hol.
- Kundathaneni kutya omolwashike aantu
- haa yile koosikola nokoomalaka - Inda mositola nenge momaalaka
wu tale nkene taku landwa notaku landithwa
Okukundathano omaithano ga simana moshikandjo nomolwashike ga pumbiwa Hol.
- Gongela e to yelekanitha omashingitho gomilando nogokomikunda – iihongomwa , omagongelo giimaliwa
- Inda mpo hapu nigwa iinima wu mone nkene hayi ningwa
- Talela po ehala lyiilonga yiikaha e to tala shono tashi longwa mo e to fatulula kutya iinima otayi ningilwa shike
Popya naalandithi nonaalandi kombinga yaa shi taa ningi
- Dhaneni okaudhano kokulanda nokulanditha
- Longekidheni egongelo lyiimaliwa
Kundathaneni iilonga yi ili noyi ili nkene hayi ambidhidhathana
23 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
Kutheni ombinga momalandithilo, okulanda nokulanditha Hol. Kundathaneni hayi vulu kupingakanithwa niimaliwa ( omalea , iitenda iikulu nayilwe)
- Dhaneni okaudhano mokulongitha iimaliwa ya ningwa moombapila hololeni kutya iimaliwa ya pungulwa otayi vulu ka ka longithwa uuna pwa holoka sha sha pumbiwa
- Dhaneni nuumanya nenge niimaliwa yiidhanitho mu ulike nkene tamu vulu ku pungula iimaliwa mombaanga nege mondoha
Ningeni omalandithilo , okulanda nokulanditha Hol,
- Gongeleni iipumbiwa ayihe mbi mwa pumbwa naambi mwa hala mu tale eyooloko pokati kiipumbiwa naambi ya halika
- Yoololeni pokati kaambi ya pumbiwa
- Kundathaneni shono tamu landa , popyeni wo kutya haaluhe to vulu ku lansa showa hala
- Dhaneni okaudhano kolulanda - Longitheni iimaliwa nenge
uumanya - Dhaneni okaudhano kepungulo
lyiimaliwa - Kundathaneni ompumbwe
yepangelo lyiimaliwa , opa mu lande shi mwa pumbwa
Kutheni ombinga momalandithilo okulanda nokulanditha
Uulika nkene to hogolola kutya oto landa shike show a hala Hol
- Ondi na N$10. Ote landa okakuki nenge okadhanitho? Omolwashike?
- Ningeni oopoloyeka dhegongelo lyiimaliwa
- Ongekidheni esiku lyomalandithilo posikols
- Kundathaneni yepungulo lyiimaliwa mu ka lande shi mwa pumbwa /hala
- Kundathaneni nkene tamu pungula iimaliwa mombaanga
24 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
OSHITOPOLWA: UUNDJOLOWELE, EGAMENO NEPALUTHO ONKALAMWENYO YUUKOLELE NOYEGAMENO
Onkalamwenyo ya gamenwa noyopaukolele
Oshilalakanenwa Aalongwa naa uve ko ondilo yonkalamwenyo ya gamenwa noyopaukolele
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okufatulul kutya uuyogoki wopaumwene nevululuko owa pumbiwa Hol.
- Kundathaneni uuwanawa nomadhewo, vululukwa nokukotha molwuukolele
- Kundathaneni iinima yin a ku ningwa esiku kehe – okwoopaleka omafufu , oshipa , iipanyala omakutsi , omayala , omeho , omake , omayego ga yela
- Fatulula ompumbwe yokwiiyoga komake manga nenge konima yokukwata iilalo
- Ulika nkene to manga / mangulula iilalo
- Kundathaneni mpo tamu ka konga ekwatho uuna oshilalo sha tinda okwaaluka nenge sha mbellegenya
Okufatulul kutya uuyogoki wopaumwene nevululuko owa pumbiwa Hol.
- Kundathaneni uuwanawa nomadhewo, vululukwa nokukotha molwuukolele
- Kundathaneni iinima yina ku ningwa esiku kehe – okwoopaleka omafufu , oshipa , iipanyala omakutsi , omayala , omeho , omake , omayego ga yela
- Fatulula ompumbwe yokwiiyoga komake manga nenge konima yokukwata iilalo
- Ulika nkene to manga / mangulula iilalo
- Kundathaneni mpo tamu ka konga ekwatho uuna oshilalo sha tinda okwaaluka nenge sha mbellegenya
Hokolola omadhidhiliko ogendji go mikithi dhoka dhs tseyika dho lutapo nonkene tuna oku dhikeelela
Okufatulul kutya uuyogoki wopaumwene nevululuko owa pumbiwa Hol.
- Kundathaneni uuwanawa nomadhewo, vululukwa nokukotha molwuukolele
Okufatulul kutya uuyogoki wopaumwene nevululuko owa pumbiwa Hol
- Gongela omaludhi ga ningwa oshiwike kehe nompumbwe yomadhewo gethimbo nethimbo
Okukundatha omandhidhiliko gomikithi dhomikwayu momudhingoloko gwawo nonkene tadhi kondjilthwa Hol
- Okukundathana nokuninga oshikonga ku monike omukithi gwa
25 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
- Kundathaneni iinima yin a ku ningwa esiku kehe – okwoopaleka omafufu , oshipa , iipanyala omakutsi , omayala , omeho , omake , omayego ga yela
- Fatulula ompumbwe yokwiiyoga komake manga nenge konima yokukwata iilalo
- Ulika nkene to manga / mangulula iilalo
- Kundathaneni mpo tamu ka konga ekwatho uuna oshilalo sha tinda okwaaluka nenge sha mbellegenya
- Kundathaneni ompumbwe yokukotha oowili 8 kehe siku
- Kundathaneni kutya omolwashike sha pumbiwa okwiiyogela omolwashike ngawo
- Nyoleni okatewo taka popi kondilo yokuzala oonguo dha yela
li maalongwa - Okugandja uuyelele kutya omikithi
dhini dho momikwawu hadhi taandele ngiini
Okunyola ekalata tali ulike ekeeleleo lye taandelo lyomikithi Hol,
- Kolola nenge shemita wi ikwata nokanasituke / nokalapi komulungu / konana kala megumbo uuna to alukwa
Kundathaneni kutya ekwatathano olini lya gamenwa uuna wu li naavu yo HIV nenge yo AIDS noshike shin a okuyandwa meyakulo lyaavu mbono
Kundathaneni kutya ekwatathano olini lya gamenwa uuna wu li naavu yo HIV nenge yo AIDS noshike shin a okuyandwa meyakulo lyaavu mbono
- Kundathana kombinga yuutile mokukwatathana naantu mboka yena ombuto yo HIV noAIDS nesimaneko lye silo shimbwiyu lya gamenwa
Kundathaneni nkene taku kalwa naavu yo HIVnoyo AIDS Hol
- Kundathaneni nkene taya silwa oshimpwiyu noku pewa oholo pamukalo gwa gamenwa
- Kundathaneni kutya HIV no AIDS oya yooloka komikithi dhilwe
- Ohayi hanangula po aakwiita yolutu e talu kwatwa nuupu komikithi dhilwe notalu kwatwa nuupu komikithi dhilwe notalu alukwa nuupu
- Longitha omauyelele kombinga yaakwita yolutu e to fatulula paufupi nkene oombakitelo oombwanawa mokutu hadhi kondjitha oombakiteli oombwinayi nomolwaashono itaatu adhika nuupu komikithi
26 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
- Ithaneni omutseyimiti a pyokoka e mu pe uuyelele kombinga yo HIV no AIDS
Iilyo yolutu , omalunduluko nomandwafuko nomaiuvo
Oshilalakanenwa Aalongwa naa tseye iilyo yolutu , omalunduluko molutu , omandwafuko nomaiuvo
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okuyoolola pokati kiilyo yi ili noyi ili yolutu ngaashi
- Okuluka noku fatulula iilyo yolutu niilonga yayo ngaashi okweenda , okukuutumba , okuukililitha okukankameka
- Okuluka nokufatulula iilyo yolutu niilonga yayo ngaashi (omagulu) okwenda , okukuutumba (omatako) okukankameka ( oompadhi nomagulu)
Totha mo iinima mbyoka hayi gumu oku koka nehumokomesho lyo lutu,
- kundathaneni ompumbwe yiikulya yina uukolele ,omadhewo nefudhepo
Hokolola meholokepo lyo muntu okuza pevalo
- kundathaneni omayooloko no maathaathano momathaathano momalutu nomaukwatya gaantu ngono haga vulu oku lunduluka (uule) naangono iha gavulu ( omesho ,olwaala).
Okuyoolola pokati kiilyo yi ili noyi ili yolutu ngaashi
- Okuluka noku fatulula iilyo yolutu niilonga yayo ngaashi okweenda , okukuutumba , okuukililitha okukankameka
- Okuluka nokufatulula iilyo yolutu niilonga yayo ngaashi (omagulu) okwenda , okukuutumba (omatako) okukankameka ( oompadhi nomagulu)
Okumona nokutseya iihololimaiuvo itano niilonga yayo Hol,
- Kundathaneni iiwitithi (iihololimaiuvo e tamu yi kwatakanitha niilonga yayo): Omeho (tala) , omakutsi – uva
Okutseya iiuvitithi / iihololimauvito nokufatulula nkene tayi silwa oshimpwiyu , eyulu , omakutsi , omeho , okana noshipa
- Dhaneni okaudhano taka gandja uuyelele kombinga yoshilonga shokumona ko , shoka uva ko ,
Okutsaeya iilyo yomeni lyolutu niilonga yayo hol,
- Longitha omafano nomakalata ku konakonwe , omasipa gomalutu , mpono pun a omutima , omapunga niilyo yilwe
- Oshipa – uva (nomauvo) Elaka – lola Eyulu – nika
- Okuyoolola iikulya mokulya , mokuguna mokulya nomokunika wa kwatwa komeho
shokuguma , shokunika noshokulola
27 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
Okufatulula omaiuvo nomandwafuko nonkene haga lundula hol.
- Okuholola nkene yoyene haa fuluka / ndwafuka nooyakwawo
- Okugandja omatompelo kutya omolwashike iizimbi hayi holoka yo tayi shendje / lunduluka
Okuyoolola pokati komandwafuko / omafuluko omawanawa nomawinayi hol
- Dhiladhila omukalo gwokudhiladhila omukalo gwokudhiladhila tango omanga inoo fuluka (okwiikwata manga inoo ninga sha )
Okukundathana nkene omandwafuko / omafuluko taga pangelwa hol,
- Dhiladhila nokukankama manga inoo ninga sha
- Kundathaneni omikalo tamu longitha uuna wu wete wa geya nenge was a oluhodhi
Uukume
Oshilalakanenwa Aalongwa naa uve ondilo yokupanga uukume
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okuulika nkene omuntu to vulu okukala kuume omwaanawa nonkene kuume e na okukala kundathaneni kombinga nomolwashike ookuume (ya pumbiwa) ye na oshilonga
- Kundathaneni nkene ookuume taa silwa oshimpwiyu notaa kwathwa ( kwathathaneni )
- Okukundathana kombinga yomatilitho (nomambandameko ) naashono to vulu kuninga kombinga yago
Hokoloal nkene to pange uukuume uuwanawa,
- Dhaneni oka nyandwa ta ka holola nkene to vulu oku tameka uukume noku ukalekapo
- Okukundathana kombinga yomatilitho (nomambandameko ) naashono to vulu kuninga kombinga yago
- Kundathaneni kutya olushindo oha liku uvitha ngiini.
Okuulika nkene omuntu to vulu okukala kuume omwaanawa nonkene kuume e na okukala kundathaneni kombinga nomolwashike ookuume (ya pumbiwa) ye na oshilonga
- Kundathaneni nkene ookuume taa silwa oshimpwiyu notaa kwathwa ( kwathathaneni )
- Okukundathana kombinga yomatilitho (nomambandameko ) naashono to vulu kuninga kombinga yago
Esiloshimpwiyu Monkalo yoshiponga
Oshilalakanenwa Aalongwa naa tseye nkene taa isili oshimpwiyu monkalo yoshiponga
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okufatulula nkene to kala megameno megumbo , poskola nomomudhingoloko
- Okukundathana nkene to dhana wa gamenwa momutenya
Holola no kutumbula omahala ngoka ga nika iiponga megumbo,poskola nomomidhingoloko dhetu
Okufatulula nkene to kala megameno megumbo , poskola nomomudhingoloko
- Okukundathana nkene to dhana wa gamenwa momutenya
28 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
nokushonopeka omaehameko pehal lyokudhanena (pokapale)
- Okukundathana iinima ya nika oshiponga megumbo – oomwele nomiti dhepango nst
- Okufatulula nkene to kala megameno megumbo , poskola nomomudhingoloko
- Okukundathana nkene to dhana wa gamenwa momutenya nokushonopeka omaehameko pehala lyokudhanena (pokapale)
- Okukundathana iinima ya nika oshiponga megumbo – oomwele nomiti dhepango nst
nokushonopeka omaehameko pehal lyokudhanena (pokapale)
- Okukundathana iinima ya nika oshiponga megumbo – oomwele nomiti dhepango nst
Okuulika nkena taa vulu kutya aawe moompito dha nika oshiponga Hol.
- Okudhana nokuulika nkene to ti aawe muule nonomukumo
- Okutseya aaantu mbo taa vulu okukwatha yomegumbo nenge yomoshigwana
Okuulika nkena taa vulu kutya aawe moompito dha nika oshiponga Hol.
- Okudhana nokuulika nkene to ti aawe muule nonomukumo
- Okutseya aaantu mbo taa vulu okukwatha yomegumbo nenge yomoshigwana
Okuulika nkena taa vulu kutya aawe moompito dha nika oshiponga Hol.
- Okudhana nokuulika nkene to ti aawe muule nonomukumo
- Okutseya aaantu mbo taa vulu okukwatha yomegumbo nenge yomoshigwana
Iikulya yo paundjolowele
Oshilalakanenwa Aalongwa naa uve ko kutya iikulya yopaundjolowele nomikalo omiwanawa dhokulya oyo iinima ya pumbiwa
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okutumbula iikulya yopaukolele mbyo yina okuliwa olwindji nomikalo omiwanawa dhokulya
- Okukundathana nokuthaneka iikulya yopaundjolowele , okulya kwi ihwapo niikulya yini kaa shi yopaundjolowele
- Okukundathana oompumbwe yiikulya yopaundjolowele nomikalo omiwanawa / dhokulya ku kalekwe po uukolele nokukoka nawa
- Okutumbula iikulya
Hokolola nkene tuna oku kwata iikulya nuuyogoki ,nomolwashike uuyogoki wapumbiwa
- Hogololamo iikulya yomomidhingoloko naa mpoka hayizi noku ingundupika
Tothamo iikulya mbyoka tayi vulu oku monika paushitwe naa mbyoka ta yi vulu oku longwa udhingoloko noku I ngundupika shi I kolelela koonzo dhayo.
- Totha mo
Fatulula omikalo dhe pengulo lyiikulya dho mondjila nomolwashike dha simana
- Totha mo, thaneka,luka kutya iikulya ilipi hai gongelwa nenge taa yi adhika miitukulwa yiili na yiili mo Namibia
- Kundathaneni nkene iitukulwahogololo ikwawo tayi vulu okukwathelathana moku gandja iikulya kiitukulwahogololo iikwawo.
29 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
yomomudhingoloko gwawo
iiyimati,iikwamboga/iihape,.iikwamatindi noku ulika nkene toyi yogo manga ino ilya
- Hogololamo mbyoka hayi vulu okuliwa iiyishu(ina yi telekwa) ngele ya yogwa na uunake yina oku yugunwa nenge uunake yina oku telekwa yi wape oku liwa
- Kundathana nkene nomolwashike aamati naakadhona ta ya vulu oku kwathela mokulongekidha iikulya meumbo
- Ninga omauliko ta ya longitha omafano, uupakete wiikulya nenge iikulya ya yoolokathana.
- Okutumbula iikulya yopaukolele
mbyo yin a okuliwa olwindji nomikalo omiwanawa dhokulya
- Okukundathana nokuthaneka iikulya yopaundjolowele , okulya kwi ihwapo niikulya yini kaa shi yopaundjolowele
- Okukundathana oompumbwe
yiikulya yopaundjolowele nomikalo omiwanawa / dhokulya ku kalekwe po uukolele nokukoka nawa
Okutumbula iikulya yomomudhingoloko gwawo
yiikulya yopaundjolowele nomikalo omiwanawa / dhokulya ku kalekwe po uukolele nokukoka nawa
Okutumbula iikulya yomomudhingoloko gwawo
Egameno lyo moondjila Oshilalakanenwa Aalongwa naa uve ko esimano lyomalweendo ga gamenwa
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okukoneka omadhindhiliko gomoondjla momudhingoloko , oku
Hokolola nkene omweendi gwokolupadhi nenge omufaalelwa
Okufatulula egameno lyomoondjila noompango dhaa
30 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
fatulula iiponga yomoondjila , okuulika nkene taku taa gulukwa ondjila wu li megameno (pwaahe na shiponga)
- Okukundathana iiponga mondjila yokuya kosikola
- Okuthaneka nokukundathana omafano go mondjila
- Okukundathana nkene aaendikolupadhi naaka yili yiimbasikela ye na okwiihumbata mondjila
- Okutseya omahala giiponga momudhingoloko – okuulika omikalo omiwanawa dhaa endikolupadhi naalondi yoombasikela omaihumbato
- Okufatulula ondjila yokuya kosikola niiponga mbyo hayi holoka mo
mosheenditho ena oku lihumbata; - okunongonona nokupopya omikalo
omiwananawa nomiwinayi dho kwii humbata moondjila
- Okunyanda kombinga yomalihumbato gomoondjila omawanawa
londi yuumbasikela - Thaneke noku luka omadhidhiliko
gomeendjila ga simana kaalondi yuumbasikela
- Idheula omadhidhiliko ha ga ningwa ulikwa nomake kaalondi yuumbasikela
- omadhidhiliko haga ulikwa no make kaapashukili yo meendjila
- gandja oompangp dhomeendjila dhaalondi yuumbasikela pamukalo wokupopya nenge wokushanga
- Hiya aanambelewa ye gameno lyomoondjila ye ya pule omapulo noku yamukula woo omapulo kombinga ye gameno lyomoondjila nonkene aahingi yuumbasikela yena okwiihumbata moondjila.
31 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
OSHITOPOLWA – OMUDHINGOLOKO GWOPAUSHITWE
Iimeno onga iinima yina omwenyo
Oshilalakanenwa Aalongwa naa tseye kutya iimeno yomomudhingoloko gwawo oyo iinima yin a omwenyo noyi na edhingolokonkalamwenyo
Omapyokokko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokokko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokokko Aalongwa naa kale taa vulu
Okufatulula kutya iimeno oyo iinima yin a omwenyo ya pumbwa ombepo, omeya nuuyelele yi kale po Hol
- Tula oombuto moonkalo dha yooloka , dhimwe kadhina uuyelele , dhimwe kadhina omeya e to tala nkeni tadhi koko
- Konakona omiti iihwa nomwiidhi momudhingoloko e to fatulula ompumbwe yayo yombepo , yomeya noyuuyelele
Okuthaneka nkene oombuto hadhi mene Hol
- Kuna oombuto dhi ili nodhi ili moondoha e to konakona nkene tadhi mene
Ulika nkene omidhi dhiimeno hadhi kutha omeya mevi noku ulika enwethemo lyeente dhe tango komafo
- Tula uumeno moonkalo dha
yooloka , umwe kauna uuyelele , umwe kawu na omeya e to tala nkeni tawu koko no mayooloko
- Konakona omiti iihwa nomwiidhi momudhingoloko e to fatulula ompumbwe yayo yombepo , yomeya noyuuyelele
Okuthaneka nkene oombuto hadhi mene Hol
- Kuna oombuto dhi ili nodhi ili moondoha e to konakona nkene tadhi mene
Hokola esimano lyeente dhe tango nomeya mokukala kwiinamwenyo
- ninga uuholelwa wa nathangwa mbono tawuulike nkene oonte dhe tango nomeya ya guma okukala kwiimeno
- Nyola omukalo gwanathangwa okuulika nkene to kunu oombuto
- Nyola omukalo gwanathangwa okuulika nkene to kunu oombuto
Okufatulula nkene oombuto hadhi mene
- Kuna oombuto dhi ili nodhi ili
Okufatulula /thaneka nkene oombuto hadhi mene
- Kuna oombuto , to dhi tala e to -
Okufatulula omudhingolokonkalamwenyo oshimeno shoongala okuza
moondoha e to tala nkene tadhi thaneke nkene tadhi mene e ta mu nkene tawu koko kokumena sigo
32 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
mene - Nyola okamulandu
kanathangwa wu ulike nkene to kunu oombut
kundathana omafaathano nomayooloko gadho mokumena
okukoka shi ete oombuto Hol,
- Okufatulula nkene oshimeno hashi koko okuza muutatyi wa kekwa , kala to wu tala e to ningi ografa muule woshiwike okuulika
Tothamo ndele to luku omadhina giitopolwa yomiti yi ili nogi ili giihwa nogomwiidhi momudhingoloko
- Gongela omafo , omayula , oombuto nomidhi e to dhi yelekanitha nokudhi tula omadhina
- Nyola okatewo taka popi komiti komafo nokoombuto
Okuulika omafo noombuto dhomomudhingoloko
- Gongela e to yelekanitha omafo noombuto e to ga yoolola paunene, pamutungilo nopalwaala
- Yelekanitha iimeno pambuto nopomafo gayo
- Longitha oombuto nenge onyankanyankalunanga (college )
Koneke omaludhi giimeno nomiti gi ili nogi ili momudhingoloko gwoye mokulongitha omakonakono
- Gandja iiholelwa yomafo , yoongala, yoombuto nomayula okuza kiimeno nomiti dha yooloka
- Thaneka iimeno nomiti e to dhi yalula niku dhi tula omadhina
- Ulika mo iimeno mbyo yomoNamibia mo mwene welwilschia mirabells e to fatulula kutya omolwashike hi ikalekelwa oshimeno shino
Okuyoolola mo iimeno yomauzigo momudhingoloko
- Okulonga iiholelwa yiimeno yina uuzigo naambyo yaa na uuzigo
- kundathana omolwashike yin a okuyandwa
Okumona iitopolwa yiimeno hayi vulu ku longithwa ngii kulya Hol
- Yoolola iimeno shi ikwatelela kiitopolwa yayo mbyo hayi liwa ngaashi omidhi , omafo iiyimati nomatindi
- Gandja iiholelwa yiitopolwa yiimeno mbyo hayi liwa
Okuyoolola iimeno hayi vulu kulongithwa ngomiti dhokupanga Hol,
- tumbula iimeno mboka hayi panga iilalo , hayi keelele uukulupe
Gongela iimeno hayi longithwa ngomiti dhokugwaya Hol (enongo,eyamini)
- Yoolola iimeno mbyo yin a uuzigo
- naambyo kaayi na uuzigo
Okufatulula nkene oombuto dhiimeno yimwe yomoNamibia hadhi taandele Hol. gongela oombuto nomakunde (ponds) e tamu kundathana nkene hadhi taandele ngashi omwiidhi
33 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
- Longitha oombuto , omayakashala nomakunde wu poleke ehala
- Thaneka efano tali ulike oombuto dholela wu ulike nkene hadhi taandele (ondondo 4)
Iinamwenyo onga iinima yi na omwenyo
Oshilalakanenwa Aalongwa naa tseye kutya iinamwenyo oyo iinima yi na omwenyo ya yooloka , yi na uukwatya wa yooloka omahala
gokukala nomikalo dhokwiipalutha
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okufatulula iinamwenyo (mwa kwatelwa aantu ) ongiinima yi na omwenyo ya pumbwa iikulya , omeya nehala lyokukala yi wape yi kale nomwenyo
- Okukundathana oompumbwe naadho tashi ningwa po ngele inadhi gwanithwa
Okufatulula iinamwenyo (mwa kwatelwa aantu ) onga iinima yi na omwenyo ya pumbwa iikulya , omeya nehala lyokukala yi wape yi kale nomwenyo
- Kundathana omikalo dho kumona iikulya nomeya
- Tula iinamwenyo naantu mongundu komikalo dhoka haya mono omeya niikulya.
Hokolola omitungilo dhii namwenyo (mwa kwa telwa aantu) dhono ha yi longitha opo yiinyenge ;
- Tothamo omainyengo giili nokwiili; okweenda, okutuka, okwiipwedha, okwiikoka, oku yoga.
Okufatulula omikalo dhokwiipalutha dhiinamwenyo yomegumbo
- Okukonakona iinamwenyo yomegumbo nokumona sho hayi li hayi nu naampo hayi lala / vululukilwa
- Okukundathana omayooloko pokati kiinamwenyo yomegumbo noyomiihwa / noyomokuti
- Kundathana noku ulika
.Okukundathana iikulya niinima yilwe hatu mono kiinamwenyo yomegumbo ngaashi iingulu , iikombo , oonzi noongombe hol -Indeno kokatomemo muka tale onyama yiinamwenyo yi ili noyi ili yomegumbo -Puleni mwene gwokatomeno omapulo e tamu nyola omafatululo giikulya nenge gaa shi hayi tu pe -Konekeni omikalo nkene iinamwenyo mbyoka hayi ipalutha ,
Okuyoolola pokati komikalo dhokwipalutha dhiinamwenyo yi ili noyi ili nomahala gayo gokukala nelyenge lyayo lyiikulaya (food chain) hol
- Konakona , thaneka e to fatulula uupuka nuudhila, eholoko lyawo, omahala gawo goku kala, omukalo gwokwiipalutha naatondi yawo
- Thaneka nenge u longithe omafano ga mewa , wu ulike elyenge lyiikulya nekwatathano pokati kiinamwenyo mbyo hayi lyaathano
34 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
omafano taga ulike iinamwenyo yomegumbo naa mbyoka yo mokuti
ano iinamwenyo yomegumbo yomaludhi ga yooloka
hokolola edhingoloko lyo nkalamwenyo yiinamwenyo mbyoka haikoko ndele ihayi lunduluka momutungilo wayo Hol
- iinamwenyo mbyoka hayi yamitha ngaashi aantu,iinamwenyo yopaantu ,iinamwenyo yomafaalama niinamwenyo yomokuti
- Kundathana omayooloko muunene, mondjundo, mom utungilo nomuule wiitopolwa yolutu,wiikaha,woompadhi nmomitungilo
- Longitha omafano gaalongwa opo wu mone nkene ya lunduluka
- Longitha iinima yiwetike , iinyolwa yilwe nomauyelele go momapulapulo kaaleli, wu gandje omauyelele kombinga yiinamwenyo iikookayi omayoka ga nika oshiponga unene, oondhila dhomomeya , oohi dhomefuta nenge dhomomatale ( dhomomilonga ) oontsa noonyundu
Okufatulula kutya omolwashike nongiini iinamwenyo yomoNamibia ya tuluwa moshikunino shiinamwenyo. Hol
- Moneni kutya iinamwenyo yini ya pumbwa yi gamenwe nololwashike
- Hokolola omalunduluko komalutu giinamwenyo sho tayi koko
- Ongela uuyelele taa longitha omafano ta guulike nkene onkanga ta yi lunduluka okuza moshinkalankala yi ninge okapuka.
- Shanga eyelithilo lyo malunduluko - Ningapo ekalata nomafano
Omeya – elongitho lyago nepungulo
Oshilalakanenwa Aalongwa naa uve ko oshilonga shomeya , elongitho lyago , epungulo lyago nekeelelo lyoku ga nyateka
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
35 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
Okufatulula kutya omolwashike twa pumbwa omeya noshilonga shomeya ga yela kutya oshini
Hol. - Yelitha kutya omolwashike twa
pumbwa omeya nomolwashike omeya ga yela ogo ge na kulongithwa mokunuwa
- Okuulika oonza dhomeya momudhingoloko nelongitho lyomeya ga yela
HOL, - Talelapo omahala goonza
dhomeya noku pula ngele omeya gamo oga yela nenge aawe , nyola iizemo yetalelopo wu ulike / tseyithe nkene omeya ngoka ga yela
Okufatulula nkene omeya ga yela haga longithwa
Fatula nkene nomolwashike omeya gena oku hupithwa noku pungulwa momidhingoloko no momagumbo getu
Hol; - Pula aavali nkene omeya haga
pungulwa megumbo eto shanga omikalo omiwanawa dho ku pungula omeya
- Mona omikalo dha yooloka dho kupungula omeya momidhingoloko dhetu, ngashi moondama, mootenga...
- ninga omathigathano pa ku thaneka (koohandimwe /muungundu)taya ulike nkene ta ku hupithwa omeya
- Kundathana kutya omolwashike omeya taga pumbu nomolwashike ina shi pumbiwa ga hepithwe
Monamo noku fatulula omikalo dho muthigululwakalo no dho pashinanena dho ku dhinda omeya
- -Shiya aanambelewa ya Namwater opo yeye ya fatulule omikalo dhokudhinda omeya nenge ngele ota shishiwa talelapo ehala moka hamu oopalekelwa/dhindwa omeya
Tumbula omahala mpoka hapu monika omeya momudhingoloko,
- Konaakona mpoka ha pu monika omeya momudhingoloko ngaaashi;
- eemboola,eendama,omilonga,oondungu, Omithima,omadhiya
Okumona iiyeti yenyateko lyomeya nomikalo dhoku yi keelela hol
Aakaleli po mpono pun a omeya e tamu tala kutya oshike tashiya nyatekele omeya gapo
- Ninga ografa yomafano wu ulike nkene omaludhi giinyateki yomeya ge li pehala mpoka
- Holola omikalo nkene enyateko lyomeya tali keelelwa ngaashi okwiiyogela megumbo ( hano meya gomoshana mo hamu tekwa ) nenge momulonga
Okuulika nkene iiyagaya tayi nyateke oonza dhomeya nonkene to shi keelele Hol,
- Mona omukalo omwaanawa gwokweekelahi iiyagaya megumbo
- Talelapo ehala lyomeya ngele omeya gamo oga nyatekwa kiinima ya za megumbo
- Ninga elandulathano lyomikalo dhokweekelahi iiyagaya megumbo , pehala lyoku ke yi ekelahi komulonga nenge kelundu
Okufatulula omaludhi gomanyateko gomeya haga zi mofabilika nokufatulula nkene taga keelelwa
- Okukundatha nkene omahala mono hamu longwa iinima ( omafaktoli ) ando gaa ekelehi we iiyekelwahi yago ngaashi iikwauzigo pehala shaa mpoka
- Ningeni omakalata gekeelelo lyenyateko lyomeya e tamu ga tsilike mpo taaga monika nuupu koyendji
- Nyolela kehala lyokunduluka iinima wu ya pule nkene haa ningi / mpo haa fala iiyagaya / iiyekelwahi yawo
36 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
- Ninga ekalata wu ulike omikalo dhokukeelela enyateko lyomeya
- Dhaneni nokuulika nkene enyateko lyomeya tali keelelwa
Esiloshimpwiyu lyomudhingoloko
Omalalakano Aalongwa naa uve ko esimaneko (oshilonga ) lyokwoopaleka nokusila omudhingoloko oshimpwiyu gu kale gwa yela
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okufatulula nokuulika esimaneko lyokwoopaleka nokusila omudhingoloko oshimpwiyu
Hol, - Kutheni ombinga miikonga
yeopaleko lyomudhingolokko
Okufatulula nokuulika esimaneko lyokwoopaleka omudhingoloko
Hol, - Kutheni ombinga miikonga
meopaleko lyomudhingoloko lyosikola ayihe
- Okufatulula nokuulika esimaneko lyokwoopaleka omudhingoloko
Hol, - Kutheni ombinga meopaleko
lyomudhingoloko lyosikola ayihe - Nyola olopota yin a sha neopaleko
lyosikola
gwosikola - Kundathaneni nokuuvako kutya
osha pumbiwa osikola yi kale ya yela
- Ningeni omalufo gwokwoopaleka ongulu yosikola
- Nyola okatewo taka popi
esiloshimpwiyu lyomudhingoloko
Omaukwatya nelongitho lyiinima
Oshilalakanenwa Aalongwa naa uve ko kutya iinima oyi na omaukwatya gayo ga yooloka nelongitho wo lyayo lya yooloka
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okukundathana iinima mbi hayi ningi ne kohi naambi hayi kaama kombanda yomeya Hol.
- Naku ningwe omalombwelo ku monike iinima mbi hayi ningine kohi yomeya
- Yoolola iinima mbi hayi ningine moku yi tula moongundu
Hokolola pauhupi omayooloko meholokepo/ muukwatya wiinima mbi hayi kunguluka naambyoka iikukutu
Hol - Tila iikunguluki miikwatelwa ya
yooloka wu mone nkene tayi kutha omutungilo wo shikwatelwa,
- iinima mbyoka iikukutu ongaashi,
Hokolola pauhupi omayooloko meholokepo/ muukwatya wiinima mbi hayi kunguluka naambyoka iikukutu no maluthi
Hol - Ninga omalolelo nomeya ,ga talaleka
noku gandjeneka opo ga lundulukile molupe lya kukuta (iikangwameya)
- Shanga omukalo nkene taku talelekwa
37 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
oodhopi ,oopena dhomakala ,mbyoaka iha yi lunduluka,oha yi kalkepo omitungilo dhayo
- Ulika nkene iinima yimwe iikukutu ngaashi ontata tayi vulu okulundululwa momutungilo opo yi wane moshikwatelwa ,ashike ita yi vulu oku oku tilwashi ngaashi iikunguluki
- Ulika nkene iinima yima tayi vulu oku tilashi ashike kayishi iikungulukia(olwishi,iilya)
nokundjeneka omeya
Onkalo yombepo / omathimbomumvo nomudhingoloko
Oshilalakanenwa Aalongwa naa uve ko nkene onkalo yombepo ta yi nwethamo omudhingoloko gwetu ( oonkondo dhukwatya wevi)
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okufatulula omalunduluko gomathimbo Mumvo
Hol - Konakona onkalo yombepo e
to dhindhilike mokakalata ( etango lya tsa oshizimbigulu , lya zigimika kuna ombepo , kwa talala , kwa pupyala kwa pupyalelela
Okutumbula omizalo miikulya tayi opalele onkalo yombepo Hol
- Tsitha kumwe omafano giizalomwa nonkalo yombepo
Okufatulula nkene onkalo yombepo hayi lunduluka
Hol, - Pomathimbo e to nyola uukwatya
nomathimbo konakona wonkalo yombepo mekalata wu holole omalundululuko guupyu nonkalo yomvula , yombepo noyiikogo
Okufatulula enwethomo lyomathimbomuvo gane gokomuvo kaantu nokomudhingoloko
- Kundathaneni omaudhano gi ili nogi ili haga vulu ku dhanwa momathimbomumvo
- Ulika omizalo tadhi opalele oshiningwanima nenge onkalo yombepo , thaneka e to ulike omizalo dho opalelela
- Thaneka e to tula ko omadhina
Okufatulula nkene onkalo yombepo tayi lunduluka
Hol. - Omathimbo nomathimbo konakono
onkalo yombepo e to gandja omalunduluko , guupya, ekalopo lyombepo
- Okufatulula nkene onkalo yombepo hayi lunduluka Hol
- Omathimbo nomathimbo konakona onkalo yombepo e to gandja omalunduluko, guupyu , ekalopo lyomvula , ombepo niikogo
Okufatulula enwethomo lyomathimbo gane gokomuvo kiimeno nokiinamwenyo
Hol, - Pula aawiliki yopashigwana kombinga
yiimeno niinamwenyo mbyo hayi hupile miitopolwa hayi yelulwa moNamibia
38 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
komaludhi gi ili nogi ili giizalomwa - Nyola ehokolol tali popi nkene
oshitopolwa sha li sha yelulwa nenge nkene osikola ya hanagulilwe po komulilo
naambi hayi hupilea mbo ihapu mono omvula ya gwana
- Talela po iitopolwa momathimbo gi ili nogi ili gomuvo e to nyola iimeno niinamwenyo yamo.
Evi , omwedhi , omaminikilo nEwangandjo
Oshilalakanenwa Aalonngwa naa uve ko ekwatathano pokati kevi , komwedhi , komaninikilo nEwangandjo
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okufatulula iinima yokegulu mbyo yi wetike hol
- Okutala , okukundathana nokuthaneka iinima yi li kegulu ngaashi etango , omwedhi , oonyothi , nooplanete dhimwe
- Kundathaneni oshiponga shokutala ketango
Okufatulula nkene egulu hali lunduluka omutenya nuusiku
Hol - Okukonkona nokukundathana
omalwaala getango pokuningina kwalyo
- Okukonakona nkene omwedhi hagu monika Uusiku nomathimbo gamwe omutenya
Okukundathana onkalo yegulu nomathimbomumvo
Hol - Konakoneno noku kundathana nkene
haku luudha mbala pokufu ko ihaaku toko mbala pothinge
- Konaakona uule wominzile omutenya
Eundulo / ethindo , einyengo noonkondo
Oshilalakanenwa Aalongwa naa uve ko kutya omaundulo / omathindo , einyengo noonkondo , oyo iinima hayi longithwa esiku kehe monkalmwenyo yesiku kehe
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okudhimbulua omalunza goonkondo
Hol, - Thaneka omafano mu etango,
ombepo nomaholike ya ulika (ando omuntu ta nwetha)
- Ulika etango ngolunza olunene lwookondo
Okufatulula enwethomo
Mona mo nkene omalunza goonkondo haga longithwa esiku kehe
Hol - Dhana /nyanda nokutula omahooli
mohawuto,ta tema ko lusheno megumbo,ta longitha omalehita ,ta tema omulilo
- Hokolola nkene hatu longitha omalunza goonkondo dho ketango
Hokolola omikalo dhoku hupitha omalunza goonkondo
- ninga omapekapeko go mafano ta ga ulike oku edhila omweelo opo uupyu ukalekwe meni lyo ndunda
- okweenda kolupadhi ,okudhima oolamba dholusheno ngele ita dhilongithwa
- Konga uuyelele kombinga yelongitho lyo mayaha go kuyakela oonte dhe tango nomolwashike haga longithwa mo
39 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
OSHIPALANYOLO ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3
lyookondo naasho hashi ningitha iinima yi longe , yi koke yo yi inyenge
- Oku tala noku kundathana nkene ombepo hayi inyengitha iinima etango hali gandja uupyu nuuyelele nolali kokitha iimeno
- Nkene iinima hayi inyengithwa kokuundula nokokuhila
Hol - okumonako ethimbo
lyomutenya,oku gandja uupyu,oku kokeka iimeno,okuteleka iikulya oku gandja uukolele kaantu nokiinamwenyo
Konaakona nkene uupyu gwo mulilo hawu pupyaleke ombiga pethimbo lye teleko, okufudhila ewawa naashono ha shi etitha li yinyenge
Namibia
Mona uuyelele nkene omalunza goonkondo taga vulu oku lundulula omitungilo
- Konaakona noku ulika nkene okuthanga etanga ha ku ningi ekudhilo, okufudhila moka paipi nenge okushika oshiya, okudhenga ondoloma
Hokolola enwethemo lyomalunza goonkondo dho kevi
- Konaakona noku ulika nkene iinima hayi wile kevi
- Monamo kutya omolwashike iinima mbyoka iidhigu hayi idhenge pevi mbala/meendelelo yi vulithe mbyoka iipu
40 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
Oowino dhopetameko tadhi landula ondhi na okukala dha kwatttelwaaa mo mOmudhingoloko gwopaunshitwe nodhi na okutalwa. Tseya kutya uunongononi nowino womayalulo unene, ohau longelwa mumwe nOmalaka nomOmomwaalu, shi ikwatelela kuukwatya woshilonga , omulongi oku na oku tokola kutya omoshilongwa shini po te ke dhi tala (oowino dhadho )
TOPICS GRADE 1 GRADE 2 GRADE 3
Omukalo gwokupula Oshilalakanenwa Aalongwa naa longithe omukalo gwomapulo , ya konakone , ya fatulule , ya yelithe , noya tengeneke iiningwanima yopaunshitwe
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okwiithananekela shono tashi zi mekonakono lya ningwa ngaashi
- Oshike mbela tashi ningwa po ngele onda tula mo omeya?
- Oshike mbela tashi ningwa po ngele onda tula elwenya peyulu lyoye?
Okulongitha oshiholelwa sha gandjwa
- Otatu ningi shike? - Otatu mono shike?
Okwiithanekela shono tashi zi mekonakono lya ningwa ngaashi
- Otandi dhiladhila kutya oshimeno shomomilema otashi ka sa
Okufatulula oonkatu nkene taku ka ningwa ekonakono
- Tango ondi na omeya , nena ote tula okawato kandje momeya nena
Okulongitha omateneneko taa longitha uunongo uukulu
Hol - Sho twe shi ningile , onda mwene
okatanga keloya ka ningina momeya
Okufatulula oonkatu dha longekidhwa nawa e tamu ningi ekonakono lyasha
Hol - Nyola omukalo to ulike iilongitho , shono
mwa ningi naasho mwa mono
Elongo lyuunongononi lyopetameko
Omalalakano Aalongwa naa ulike elongo lyuunongononi lyopetameko
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okupaathana uuyelele mokupopya mokupulakena , okuthaneka , okulesha nokunyola
Kutseyithila yakwawo kombinga yomakonakono e taa tengeneke omayelithilo gu ukila ko
Okukonga uuyelele momambo , miifokundaneki nomoonza dhilwe
Kutseyithila yakwawo kombinga yomakonakono e taa tengeneke omayelithilo gu ukila ko
Okukonga uuyelele momambo , miifokundaneki nomoonza dhilwe
41 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
Uunongo womayalulo Oshilalakanenwa Aalongwa naa ulike uunongo wopamayalulo
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu
Okugongela omauyelele mokulongitha eyoololo , okutula muungundu , okulandulathathanitha noku thaneka
Okutula moongundu noku fatulula mokulongitha iimetitho keshe
- Okulongitha eke ( oshikaha ) nst
- Okulongekidha oonkatu dhokuninga omakonakono
Okuninga okatabela kanathangwa wu ulike iizemo kenonakono
Okutula iinima moongundu shi ikwatelela komaukwatya gayo
Okufatula iinima nenge iiningwanima moongundu shi ikwatelela komaukwatya gayo
Okukonokona, okuyelekanihta , okutula moongundu noku fatulula to
- longitha iimetithi inaayi uthwa wu gongele omayalulo
- Okulongitha ,eke, uule womunwe nst
Okuninga okatabela taka ulike iizemo yomakonakono
Omapyokoko
Okuyoolola iiningwanima , uulela , nomadhiladhilo ge li melandulathano
Okukonakona , okuyelekanitha , okutula moongundu noku fatulula
- to longitha iiyelekitho yu uthwa
Okukonakona okuyelekanitha okutula moongundu nokufatulula to longitha iimetitho ya uthwa wu gongele omayalulo
Hol - Longihta uutenditho , iiviha , nuutenda
wuupyu
Okuninga ografa yomisinda wu ulike show a mono nomakonakono
42 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
10. ETALONTSEYO
Opo ku monike omuthika gwepyokoko, omatalontseyo ga tsikililathana gomaludhi gi ili nogi ili oga pumbiwa ku ningwa moongundu dhopetameko, shi gandje efano lya yela lyeyokomeho nolyontseyo yomulongwa. Etalontseyo lya tsikililathana oli na okukala lya yel, epu notali vulu okuungaungwa nalyo nolya kankamekelwa kelongo mono omulongwa ta dhana onkandangala Omapyokoko gomomusindalongo, otaga uthwa euvoko noowino ndhoka omulongwa e na okwaadha nodhi na okutalwa. Ihe nando ongawo, omusindalongo otagu lalakanene ku longwe manga tando, omanga inaaku talwa ontseyo 10.1 ELALAKANO LYOTALONTSEYO Elalakano lyEtalontseyo lya tsikilathana olyo okutala eyokomeho lyaalongwa nomapyokoko gawo. Omauyelele ngono ogo naga longithwe mokugandja omayelithilo pukululo kaalongwa kombinga yoonkondo nuunkundi wawo, mpono taa ulike ya ninga nawa naampono taa ulike ya pumbwa ya lundulule . Aavali naa pewe aluhe uuyelele wu na sha neyokomeho lyaanona yawo, tashi ningwa moku ya pa oonzapo Etalontseyo lya tsikililathana otali kwatha wo aalongi ya hwepopaleke elongo lyawo notali pe aalongwa ompito ombwanawa yokkwiilonga, omuthindo nagu tulwe petalontseyo lyokwiilonga peha lyetalontseyo ya nkene yi ilonga. Ohatu ningi eatalontseyo, opo tu mone lutya kehe gumwe okwa likola shike nokwa pyokoka ngiini, opo tu vule tu gwedhe ko kelongo nokeilongo, shi tu kwathele tu tale ongushu yokulonga kwetu yene. 10.2 OMALUDHI GETALONTSEYO Omukalo gwetalontseyo inaali longekidhwa Omulongi na tale kutya omulongwa kehe okwa adha omapyokoko ngono gu ulikwa momusindalongo gwelongo lyomudhingoloko hono ta mono efano lyeyokomeho lyomulongwa. Shika otashi vulu okuningwa pamukalo inaagu longekidhwa oku tala eyokomeho lyomulongwa kehe meilongo nomiilonga , uuna taa konakona , taa fatulula sha mokulongitha uunongo , mokupopya , mokutokola sha , nuuna taa ningi iinyangadhalwa yawo Shino otshi ti okutala shoka omulongwa te eta po shi na sha netalontseyo mokudhiladhila ashihe shoka ta ningi. Aalongi otaa tala ashihe shoka tashi ningwa kaalongwa, pethimbo lyiilongwa yElongo lyOmudhingolokolongo. Otaa ndhindhilike ngoka i itula mo naa ngoka ina itula mo, ngo ta vulu ku longa kuye mwene. Mokupula omapulo, otaa mono mo ngo e uvite ko iinima naangu kee uviteko. Mokutala iilongadhalwa otaa mono ngele o ta vulu okutsakanitha oshilonga she nota longitha oowino, naa ngoka itee shi vulu. Ekuthombinga lyaalongwa, eitulomo negwedhelopo miilonga yomuugundu nalyo wo otali talwa. Omukalo gwEtalontseyo lya longekidhwa Shino osha kwatela mo okulongitha onkalo yetalontseyo momalupe ngaashi, okuudhitha, uukonakono uuhupi, uukonakono wopakana nomaudhitho poombapila. Omaudhitho otaga vulu ga ningwe koshipelende nenge moombapila. Osha simana unene aalongi ya longekidhe noya plane, opo ya tale noya pe aalongwa iitsa koshiyelekitho shiitsa yo ko 10. Elongitho lyokunyola kwa longekidhwa nekonakono lyokupopya otali vulu owala okutala omapyokoko omashona oinali kutha ethimbo olindji. Uukonakono uufupi otawu vulu ku ningilwa mootundi dhOmudhingolokolongo nonawu talike ko wa fa iinyangadhalwa yomOmudhingoloko
43 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
10.3 Iimetithitseyo yOndondo Omuthika gwelikolo lyuunongo shi na sha nomapyokoko gomomusindalongo gwomwaalu, ogwa ulikwa noondanda. Uuna oondjelekithindanda tadhi gandjwa, osha simana kutya nadhi ulike lela omuthika gwogwenegwene getaambo lyaalongwa shin a sha nomapyokoko. Moondondo 1-3 oshiyelekithondanda osha faathana naana noshiyelekitho shiitsa ihamano. Ekwatathano pokati kiiyelekitho mbino otali ulikwa pevi mpoka 10.3 Iimetithiuliki yOndondo
ONDONDO % OMUSHOLOLO ONDONDO 1-12
A 80% + A kangela A funda apehe. Ota ti pii apehe meilongo nomeuvoko
B 70-79% A pyokoko a konda sho sha halika oku uvite ko
C 60-69% A pyokoka a adha sho sha halika .Okwa ninga ngaa hwepo kashona
D 50-59% Okwa kambadhala ngaa hwepo. Okwa pumbwa ekwatho opendji
E 40-49% Ina adha naanaa sho sha halika . Omukambadhali a pumbwa eyambidhidho
U 0-39% Ina pita , nando a kwathwa olwindji komulongi.Omwaambidhidhwa mukehe shilongwa
10.4 Omaludhi getalontseyo lya tsikilathana ga uthwa / ga kolekwa (otaga adhika mo (“Lower Primary National Policy Guide”) Etalontseyo nali kale oshitopolwa shelongekidho lyoshileshwa kehe, netalontseyo nali tulwe mo lya yela. Pethimbo lyiilonga nomanga aalongwa yi ipyakidhila niilonga, omulongi na ninge etalontseyo inaali longekidhwa naandi lya longekidhwa a tale omapyokoko agehe noowino miilongwa. Moongundu shopevi, etalontseyo oli ikwatelelela konkalo. Shino otashi ti, uuna iitsa nenge ondanda tayi gandjwa, osha simana shi holole onkalo, omuthika gwolela gwetaambo nepyokoko. 10.4.1 Etalontseyo lya tsikilathana inaali longekidhwa ohali ningwa mokukonakona (observation) nomokunyola. Shino otashi ningwa manga aalongwa yi ipyakidhila niinyangadhalwa yomoshileshwa, omulongi ota ndhindhilike melandulathano lyomadhina, shono aalongwa ya adha, nenge omaudhigu ngo a koneke ye na.ookomenda dha tya ngawo, otadhi mu kwatha moku ka longekidha iileshwa tayi ka landula, elongekidho lyiileshwa tayi ka landula, elongekidho lyiileshwa yoyene pankatu, shone tashi vulu ku kwatha miileshwa. Yoyene ponkatu, shono tashi vulu ku kwatha miileshwa nonkene iitsa tayi ka gandjwa metalontseyo lya tsikilathana lya longekidhwa inashi pumbiwa ku nyolwe okomenda nenge omatseyitho mepyokoko kehe, ihe otapu vulu pu longithwe okangombe mokuulika kutya omulongwa okwa mona owino. Ihe uuna omulongwa ta shushadhala nota pumbwa ekwatho noku nyolwe omatseitho.
44 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
10.4.2 Etalontseyo lya tsikilathana lya longekidhwa Etalontseyo lya tsikilathana lya longekidhwa ohali ningwa aluhe konima yoshitopolwa shotumba, nenge uuna oshinima sha longwa ku wetike sha pumbwa etalontseyo, omanga onaaku ka tamekwa noshikwawo. Aalongi otaa vulu okugandja uukonakono uufupi pakana, pakunyola nenge pakuudhitha muule woshikako. Mwaashino omulongi ota gandja iitsa yo ko 10. Momatalontseyo agehe goshikako, limwe alike lya pumbwa li nyolwe, netalontseyo ndino, oli na okuningwa pethimbo taku longwa. Shino otashi ti hamulongwa gwomoondondo dhopetameko (1-3). Ta ningilwa ekonakono nenge ta pewa elandulathano lyomakonakono Iitsa yetalontseyo lya tsikilathana, ohayi nyolwa mofooloma yayo yowina yEtalontsyo lya tsikililathana. Kehulilo lyoshikako, iitsa yiilongwa ayihe ahayi tulwa kumwe mokampungu kayo. omwaalu aguhe gwiitsa yomatalontseyo ga ningwa (longekidhwa), nomwaalu gwomatalantseyo go gene , neyamukulo ohali gandjwa noodesimaale dhaloyo ngshi dhi li (shi keelele aalongwa yaali itse pomuthika gumwe ano 5.4 na 5.3, 5.4 oye ngaa e evule 5.3). Omwaalu gwopokati ohagu tulwa moshiyelekithondondo ngaashi sha ulikwa mu 10.3
45 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
11. Iitya nomafatululo gayo
Competencies – omapyokoko
Continuous assessment – Etalontseyo lya tsikilathana
Cultural expression- omaithamunomo gopamuthigululwakalo
Disrsive language – elaka lya papata / tali longithwa opendji
Diversity – omayooloko
Ecologically sustainable – omudhingoloko tagu kalelele
Energy – saving practice – omikalo dhekalekopo lyoonkondo
Entrepreneur – omushingithi / omunageshefa
Entrepreneurship – uunangeshefa
Germinate – okumena
Globalization – etaandelitho/ eandjaganeko
Heredity – oshifeka
Holistic- eikeyo / eiyapulo
Hygiene – uuyogoki
Inclusivity – ekwatelomo / uukwaahenakayoya
Infrastructure – iitopolwa yi ili noyi ili
Inquiry methods - omikalo dhokupula
Integration – ekwatelomumwe
Investigation – ekonakono
Kilomtre signage – omadhidhiliko giinano mookilomenta
Mainstream schools – oosikola dhaayehe
Mammal – oshiyamuthi
Metamorphosis – elunduluko mokukoka
Non – standard measuring tools – iimetithi inaayi uthwa
Nutrition – epalutho
Prior knowledge – uunongo uukulu
Properties – uukwatya
School Readiness / Preparatory Programme – oopolohalama dhelongekidhilosikola
46 NIED Syllabus: Environmental Studies Junior Primary Phase 2014
Scientific literacy – elongo lyopetameko lyopaunongononi
Scientific numeracy – omayalulo gopaunongononi
Standard measuring tool – iimetithi yu uthwa
Symbol – efanokalelipo
Thematic – omakwatathanofaathanitho
The National Institute for Educational Development Private Bag 2034 Okahandja NAMIBIA Telephone: +64 62 509000 Facsimile: +64 62 509033 E-mail: [email protected] Website: http://www.nied.edu.na © NIED 2014