makroekonomija (2).docx

8/14/2019 MAKROEKONOMIJA (2).docx

1/18

MAKROEKONOMIJA

1.to je makroekonomija- Znanost koja prouava ponaanje gospodarstva- Prouava sile koje istovremeno utjeu na tvrtke, potroae i radnike za razliku

od MIKROEKONOMIJE koja prouava ponaanje pojedinaca, kuanstava,poduzea i privrednih grana

- Makroekonomija se bavi prouavanjem i analizom nacionalne proizvodnje,zaposlenosti, ope razine cijena i vanjske trgovine

- Makroekonomija eli objasniti mijenjanje glavnih ekonomskih varijablitijekom vremena

-Je grana ekonomske znanosti koja se,za razliku od mikroekonomije,bavicjeloukupnim gospodastvom nekog podruja,prouavajui meusobne odnoseukupne(agregatne)proizvodnje,prihoda,zaposlenosti,cijena i drugih varijabli??

-2.Osnovni makroekonomski ciljevi

- VISOKA I RASTUA RAZINA PROIZVODNJE I VISOKA STOPAPRIVREDNOG RASTA

- VISOKA STOPA ZAPOSLENOSTI S NISKOM NEDOBROVOLJNOMNEZAPOSLENOU

- CJENOVNA STABILNOST ILI BLAGI RAST RAZINE CIJENA

3.Instrumenti za dostizanje ciljeva :INSTRUMENT MAKROEKONOMSKE POLITIKE je ekonomska varijabla koju

nadzire vlada, a moe utjecati na jedan ili vie makroekonomskih ciljeva

- Osnovni instrumenti makroekonomkse politike su:- FISKALNA POLITIKA- MONETARNA POLITIKA- POLITIKA DOHODAKA- VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA


2/18

4.AGREGATNA PONUDA(AS), definicija, to utjee, kako se mijenja- Jednaka je ukupnoj koliini dobara i usluga koju su poduzea u nekoj dravi

spremna proizvesti i prodati pri danoj razini cijena u odreenom vremenskom

razdoblju- ukupna proizvodnja svih poduzea iz svih sektora u dravi- Ona ovisi o razini cijena,proizvodnom kapacitetu, te razini trokova- Kapacitet gospodarstva odreuje dostupnost proizvodnih imbenika te

upravljaka i tehnoloka uinkovitost kojom se ti imbenici kombiniraju- Krivulja AS je rastueg oblika pri emu je donji krak poloeno uzlazan dok je

gornji krak strmo uzlazan.

-

kada BDP dostigne maksimum pritisak je na cijenama- Varijable koje utjecu na AS : Raspoloive koliine kapitala,rada i zemlje. Tehnologija i efikasnostNadnice Uvozne cijene Trokovi i ostalih faktora.


3/18

5.AGREGATNA POTRANJA(AD), definicija, to utjee, kako se mijenja- Predstavlja ukupnu koliinu koju su razliiti sektori gospodarstva spremni

potroiti u danom vremenskom razdoblju- Predstvalja zbroj potronje potroaa, tvrtke i vlade, teovisi o razini cijena, ali

i monetarnoj i fiskalnoj politici. Agregatna potranja je odreena sumomtroenja pojedinaca i kuanstava(C), poslovnog sektora (I), drave (G) istranaca (X).

- Krivulja AD ima silazni oblik i negativno je nagnuta prema apscisi.- zbof efekta novane ponude nagib potranje je negativan- AD je jednaka BDP-u po rashodovnoj metodisuma troenja pojedinaca i

kuanstava (C), poslovnog sektora (I), drave (G) i stranaca (X)

AD ILI BDP = C + I + G + Xmultiplikator potronje ili izdataka = C + I + Gmultiplikator otvorene privrede = X

1.)Osobna potronja (C) prvenstveno ovisi o raspoloivom dohotku(osobnomdohotku umanjenom za poreze)

2.)Invensticije (I)-prvenstveno ovisi o troku kapitala i oekivanjima ubudunosti, inflaciji

3.)Dravna potronja (G)-prvenstveno ovisi o odlukama Vlade, zdravstvo,mirovinsko...

4.)Neto izvoz (izvoz-uvoz = NET EXPORT (X)- prvenstveno ovisi okonkurentnosti domae proizvodnje te monetarnoj politici(devizni teajevi)

6. U presjecitu krivulja agregatne ponude i potranje nalazi seMAKROEKONOMSKA RAVNOTEA

-pri njoj ni kupci ni prodavai ne ele mijenjati svoje kupovine,prodaje ali ni

cijene.

- promjenom agregatne ponude,odnosno agreg. potranje promijenit e se ipoloaj makroekonomske ravnotee.

AS = AD(trite to teko dostie)

I = S(investicije jednake tednji)


4/18

7.BRUTO DOMAI PROIZVOD, definicije i vrste- Najobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje nekog gospodarstva je njezin bruto

domai proizvod (BDP)- On je mjera trine vrijednosti svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u

nekoj zemlji- Razlikuje se:- NOMINALNI BDPpromjenjive cijene- REALNI BDPfiksne cijene- POTENCIJALNI BDP

- BDP je jedna od najvanijih mjera uspjenosti nekog gospodarstva.

- Moemo ga definirati kao ukupnu vrijednost potronje,brutoinvensticija,dravnih nabavki dobara i usluga te neto izvoza ostvarenih uzemlji tijekom godine.

- AD ILI BDP = C + I + G + X

8.NOMINALNI BDP- NOMINALNI BDP je izraen u tekuim trinim cijenama i mijenja se kako

pod utjecajem promjena cijene, tako i pod utjecajem promjena fizikog obimaproizvodnje (PxQ)

- BDP se iskazuje u dolarima, odnosno u sluaju eurozone u eurima a Hrvatskeu kunama. Prolaskom vremena cijene rastu pa je tako nominalni BDP sve vei

ak i kad je koliina proizvedene robe i usluga jednaka.


5/18

9.REALNI BDP- REALNI BDP se izraava u stalnim cijenama i mijenja se iskljuivo pod

utjecajem fizikog obima proizvodnje (Q). On uklanja promjene cijena iznominalnog BDP-a i rauna BDP kao koliinu roba i usluga

- REALNI BDP = nominalni BDP/ BDP deflator (razina cijena)- trend = kretanje prosjeka u gospodarstvu- stvarbi BDP = odstupanje od trenda- Realni= nominalni-Stop inflacije 8-3% = 5% ?????- Zadatak 1- Realni BDP 2008. godine bio je 11.652 milijarde, a 2007. je bio 11.523,9

milijardi (referentna godina, s njom dijelimo). Kolika je stopa rasta BDP-

a?

- gy(2008,2007)= (11.65211.523,9) / 11.523,9 = 0.011 x 100 = 1.1%- To je broj na koji mislimo kada kaemo da je gospodarstvo raslo 2008. godine

po stopi od 1.1%.

-- Zadatak 2- BDP neke zemlje iznosio je 260 milijardi USD u 1980., a 325 milijardi USD u

1990. Indeks cijena porastao je sa 100 u 1980. na 130 u 1990. Koliko iznosi

realni BDP u 1980., a koliko u 1990. ? Kolika je stopa rasta realnog BDP-a?- nom BDP 1980 = 260 milijardi USD- nom BDP 1990 = 325 milijardi USD- CPI 1980 = 100- CPI 1990 = 130 (dolo je do 30 % poveanja cijena CPI je indeks-postotak,

moramo ga dijeliti sa 100 da dobijemo BDP deflator)

- rea BDP 1980 = nom BDP1990/BDP deflator = 260 / 1 = 260 milijardi USD- rea BDP 1990 = nom BDP 1990/BDP deflator = 325 / 1.3 = 250 milijardi

USD

- gy (1990,1980) = (250260) / 260 = -0.038 x 100 = -3.8%- Kada govorimo o stopi rasta (g) ona predpostavlja postotak.- Gospodarstvo stagnira i biljei stopu pada BDP-a od 3.8 %, to znai da je

proizvodnja pala.


6/18

10. POTENCIJALNI BDP- Pokazuje maksimalnu odrivu koliinu proizvodnje koju neko gospodarstvo

moe proizvesti

- Odreen je proizvodnim kapacitetima privrede, raspoloivou inputa(kapital, radna snaga, zemlja) i tehnolokom efikasnou

- Uslijed postojanja poslovnih ciklusa potencijalni BDP se razlikuje odnominalnog i realnog BDP-a. Ta se razlika naziva BDP jaz.

11. BDP DEFLATOR-

mjeri promjenu razine cijena ili odnos izmeu nominalnog i realnog BDP-a islui za pretvaranje nominalnog BDP-a u realni BDP.- BDP deflator = rast cijena BDP-a

12. 2 NAINA MJERENJA BDP-a- Ukupna trina vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u dravi u danoj

godini

- 3 naina mjerenja nominalnog BDP-a:- PROIZVODNA METODA- RASHODNA METODA- DOHODOVNA METODAa)PROIZVODNA METODA- Zbraja se vrijednost proizvodnje svih sektora nacionalnog gospodarstva

(poljoprivrede, rudarstva, graevinarstva ...itd.)- Zbraja se novostvorena vrijednost svih industrijskih sektora gospodarstva

b)RASHODNA METODA- Zbroje se ukupni izdaci za robu i usluge svakog sektora potronje

BDP = C + I + G + X

- C = izdaci za osobnu potronju na robe i usluge (trajna potrona dobra,netrajna potrona dobra, usluge)


7/18

- I = bruto privatna domaa ulaganja (zbroj izdataka tvrtki za nove zgrade,opremu i zalihe, izdaci kuanstava za nove kue i stanove)

- G = dravni izdaci za potronju i bruto ulaganja (izdaci za robu i uslugesredinje drave, upanija, gradova, lokalne samouprave, fondova(mirovinskog i zdravstvenog)opa drava )

- X = neto izvoz roba i usluga (trgovinska bilanca)- Zadatak 3- Ako je osobna potronja 300 mld EUR, javna potronja 200, izvoz 100, a uvoz

150 mld EUR, BDP iznosi 800 mld EUR. Koliko iznose investicije?

- C = 300 milijardi EUR- G = 200 milijardi EUR- X = 100150 (neto izvoz = izvozuvoz) = -50 milijardi EUR-

I = ?- 800 = 300 + I + 200 + (100-150)- 800 = 450 + I- I = 800450- I = 350 milijardi EURc)DOHODOVNA METODA- Proizvodnja robe i usluga stvara dohotke- Naknade zaposlenicima (plae radnicima) ili profiti- Mjera ukupnog dohotka svih Amerikanaca ili Hrvata je nacionalni dohodak- BND (BRUTO NACIONALNI DOHODAK)ukupna vrijednost sve robe i

usluga koje suproizveli Hrvati- BNDamortizacija (troak proizvodnje) = NND (NETO NACIONALNI

DOHODAK/PROIZVOD) - porezi na dodanu vrijednost i

prirezi=NACIONALNI PROIZVOd

- Zadatak 4- Godine 2000. CPI je iznosio 177.1, a 2001. 179.9 (u odnosu na 1983.). Kolika

je stopa inflacije?

- stopa inflacije (g?) = (179.9177.1) / 177.1 = 1.6%- rauna se kao i stopa realnog BDP-a u zadatku 1.- Inflacija =porast ope razine cijena


8/18

13. POTRONJA I TEDNJA definicija, struktura potronje(komponente), odrednice ulaganja (investicija)

- POTRONJA - ukupno troenje pojedinca i drave na proizvode i uslugetijekom odreenog razdoblja (potronja u irem smislu ukljuuje potronjusvih sektora, dok je potronja u uem smislu fokusirana na potronjukuanstva). Izdaci kuanstva na proizvode i usluge za zadovoljenje njihovih

potreba. OSNOVNE SASTAVNICE POTRONJE- TRAJNE ROBE (motorna vozila i dijelovi, namjetaj, kuanski aparati)- NETRAJNE ROBE (hrana, odjea i obua, energenti)- USLUGE (stanovanje, poslovi u kuanstvu, prijevoz, zdravstvena njega,

rekreacija)

- Siromani najvie troe na hranu i stanovanje- Kako dohodak raste, izdaci za hranu se smanjuju- Izdaci za odjeu, usluge, automobile, luksuzne proizvode rastu kako se

dohodak poveava- Kad dohodak raste, raste i tednja- GLAVNI UTJECAJI NA STUPANJ POTRONJE- Prihodi- Oekivanja cijene- Kamatne stope- Bogatstvo- Potroaki kredit- Stanje zaliha i dugotrajne imovine- Socijalni imbenici

Veza izmeu izadataka na potronju i razine raspoloivog dohotka nazivamoFUKCIJOM POTRONJE.(KEYNES)

Dio raspoloivogdohotka koji se ne utedi je POTRONJA. ODREDNICE POTRONJE:a)Tekui raspoloivi dohodakb)Permanentni dohodak je razina dohotka koju bi kuanstvo ostvarivala kada se

uklone ppreivremeni ili kratkotrajni utjecaji.

c)Uinak bogastva-vee bogastvo dovodi do vee potronje


9/18

TEDNJA- TEKUA TEDNJAonaj dio dohotka koji se ne potroi- TEDNJA akumulirane prethodne godinje tednje- Dio raspoloivog dohotka kuanstva koji nije potroen

- tednja je negativna kada su dohoci mali, ali znatno raste kada su oni visoki!- RASPOLOIVI DOHODAK = potronja (C) + tednja (S)

- S = raspoloivi dohodak C

- RASPOLOIVI DOHODAK = (OSOBNI DOHODAK + Tf) POREZI -Ono to stvarno ostaje na raspolaganju za potronju i tednju nekoj obitelji

- FUNKCIJA TEDNJE - Prikazuje odnos izmeu razine izdatka za tednju irazine raspoloivog osobnog dohotka

- Zrcalna slika funkcije potronje

- TOKA POKRIA sav je raspoloivi dohodak potroen i tednja je 0

ODREDNICE ULAGANJA (INVESTICIJA)

- ULAGANJE- troenje na fiziku imovinu koja traje due od godine dana.Potronja poslovnog sektora na predmete za buduu proizvodnju. Financijsketransakcije su s gospodarskog stajalita tednja, a ne ulaganje! Investicije suulaganja danas koja e investitorima nositi korist u budunosti.

- GRUPACIJA INVESTICIJA: u stambene objekte, tvornice i opremu,poveanje zaliha

- 2 ULOGE:- 1. Investicije dovode do promjene u agregatnoj potranji i utjeu na poslovni

ciklus (utjeu na proizvodnju)- 2. Dovode do akumuliranja kapitala (utjeu na dugoroni rast proizvodnje)


10/18

- Ulaganja su bitna za budue zdravlje gospodarstva i temelj su budueproizvodnje!

-- ODREDNICE INVESTIRANJA:- PRIHODI- TROKOVI- OEKIVANJA

- TEDNJA I INVESTICIJE- tednja je jednaka dohotku umanjenom za potronju S = YC- Output je odreen potranjom Y = C+I- Dakle, YC = I-

- S=I

- Y = C + I + G- Y-C-G = I- NACIONALNA TEDNJA = INVESTICIJE

- PRIVATNA TEDNJA (Y-T-C)- DRAVNA TEDNJA (T-G)- T>Gsuficit dravnog prorauna- T


11/18

15. GRANINA SKLONOST POTRONJI- Promjena u potronji nastala uslijed promjene raspoloivog dohotka- Dodatna potronja iz dodatne jedinice dohotka- Dodatni iznos koji ljudi potroe kad dobiju dodatni dolar raspoloivog

dohotka (dodatna, izvanredna potronja)- MPC = promjena potronje / promjena raspoloivog dohotka

- GRANINA SKLONOST TEDNJI - Zrcalni odraz granine sklonostipotronji

- Dio dodatnog dolara raspoloivog dohotka koji odlazi na dodatnu tednju- Promjena u tednji kao rezultat promjene raspoloivog dohotka- MPS = promjena tednje /promjena raspoloivog dohotka

MPC + MPS = 1

- RASPOLOIVI DOHODAK = POTRONJA + TEDNJA- Svaki dodatni dolar raspoloivog dohotka se mora podijeliti izmeu dodatne

potronje i dodatne tednje

- GS = 1 GSP- Zadatak 5- Dohodak 1 je 15 000, dohodak 2 20 000, potronja 1 je 13 000, potronja 2 je

16 000, tednja 1 je 2 000, tednja 2 je 4 000. Izraunajte prosjenu sklonostpotronji za 1 i 2? Izraunajte graninu sklonost potronji?

- D1 = 15 000 D2 = 20 000 (razlika je 5 000)- C1 = 13 000 C2 = 16 000 (razlika je 3 000)-

S1 = 2 000 S2 = 4 000 (razlika je 2 000)- APC1 = potronja 1 / dohodak1 = 13 000/15 000 = 0.87- APC2 = potronja 2/ dohodak 2 = 16 000/ 20 000 = 0.8- GSP = 3 000 / 5 000 = 0.6- GSP + GS = 1- GS = 0.4


12/18

16. MULTIPLIKATOR, definicije, vrtse, razlika meu njima- multiplikator nam govori kako e potronja djelovati na proizvodnju- dva tipa:

1.multiplikatorpotronje ili izdataka (C + I + G)2.multiplikator otvorene privrede (X)

K = 1 / GSKmultiplikatorGS + GSP = 1

*****PARADOKS TEDNJE ako puno tedimo, manje troimo, manje

se prizvodi, manje moemo tedjeti

Je broj kojim se mora pomnoiti pomjena invensticija da bi se dobilaproizala promjena ukupne proizvodnje.

Postoje dva modela multiplikatora:a)Osnovni ili jednostavni model

b)Razvijeni ili Keynesov modela)Promjene pojedinih komponenata agrg.potranje djeluje multiplikativno na

obim proizvodnje i koliine GDP-a.Teorija koja objanjava kako odredniceagreg.potranje djeluje u kratkom roku na obim proizvodnje naziva seMODELOM MULTIPLIKATORA.

a)Osnovni analizira utjecaj potronje(C) i investicija(I) ma kretanjeproizvodnje.

b)Razvijeni-analizira pored navedenih determinanti i utjecaj dravne potronje(G) i neto izvoza (X) .


13/18

17. POSLOVNI(konjukturni) CIKLUSI- POSLOVNI CIKLUSI - fluktuacija ukupne proizvodnje, dohotka i

zaposlenosti. Mogu biti:

- KRATKORONI u trajanju od 2 godine- DUGORONI u trajanju od 10 godina- Sastoje se od uzlazne fazeEKSPANZIJE i silazneRECESIJE-- Realni BDP u promatranom razdoblju raste. Da se tokom razdoblja BDP

poveavao konstantnom stopom, onda bi ona bila 2.75%. Taj je rast prikazantokastom crtom i ona se naziva trendom jer pokazuje prosjenu stopu rastakoja pokazuje kako se u prosjeku BDP mijenjao tokom razdoblja. Stvarne

vrijednosti realnog BDP-a pokazuju odstupanja od trenda dugoronog rastakoja su povremeno velika. Ta odstupanja stvarnih vrijednosti oko trendanazivaju se poslovni ciklusi.

-- KRIZA - termin koji se koristi u javnoj komunikaciji i njime se oznaavaju

negativni trendovi i usporavanja ekonomske aktivnosti

- RECESIJA - razdoblje u kojem se BDP smanjuje u najmanje 2 uzastopnakvartalna radoblja; Znatan pad ekonomske aktivnosti vidljiv u razliitimdijelovima gospodarstva - pad industrijske proizvodnje, zaposlenosti, realnih

dohodaka i trgovine, tj. ukupno donosi odreeni pad 'outputa' i zaposlenosti.- Teka recesija, koja traje dugo i ukljuuje pad bruto domaeg proizvoda vei

od 10 posto, naziva se DEPRESIJOM


14/18

18. MONETARNA POLITIKA- Provodi ju centralna banka u ime vlade- Sastoji se od kontrole novane ponude, kredita i bankarskog sustava- Promjene ponude novca poveavaju ili smanjuju kamatne stope i utjeu na

potronju u sektorima poput poslovnih investicija, stanogradnje ivanjsketrgovine

- Monetarna politika snano utjee na stvarni i potencijalni BDP.- U uvjetima inflacije primjenjuje se politika ograniavanja novane ponude.- U uvjetima recesije primjenjuje se politika ekspanzije novane ponude. Kontrolira se ponuda novca od strane centralne banke. Vrste monetarne politike :1.)EKSPAZIVNA( Ms raste be od BDP)2.)RESTRIKTIVNA(Ms raste sporije od BDP)3.)NEUTRALNA(Ms raste proporcionalno s BDP) Glavni ciljevi monetarne politike: -EKONOMSKA LIKVIDNOST -MONETARNA RAVNOTEA -STABILNOST DOMAEG NOVCA I NJEGOVOG DEVIZNOG TEAJA.

19. FIKSALNA POLITIKA- Sastoji se od porezne politike i politike javnih rashoda- Bavi se dravnim izdacima za kupnju roba i usluga i oporezivanja- Dravni izdaci utjeu na relativni obujam ukupne i privatne potronje- Oporezivanje oduzima od dohotka, smanjuje privatnu potronju i utjee na

privatnu tednju- Samim time utjee i na ulaganja i potencijalnu proizvodnju- U vrijeme inflacije primjenjivat e se kontrakcijska fiskalna politikau vidu

poveanih poreza i smanjenja javnih rashoda.


15/18

- U vrijeme depresije primjenjivat e se ekspanzivna fiskalna politikau vidusmanjenja poreza i porasta javnih rashoda.

OPOREZIVANJE

- Kod oporezivanja drava odluuje kako povui potrebna sredstva iznacionalnih kuanstva i poslovnih subjekata za javne ciljeve

- Novac prikupljen oporezivanjem jest sredstvo kojim se realni resursi prenoseiz privatnih u kolektivna dobra

- Porezni sustav slui za obeshrabrivanje odreenih aktivnosti tako da ih se vieoporezuje (cigarete), dok istovremeno i potie druge aktivnosti kroz slabijeoporezivanje ili subvencioniranje (kupovina prve nekretnine)

- NAELA OPOREZIVANJA-

NAELO KORISTI pojedinci trebaju biti oporezovani razmjerno koristikoju dobivaju od dravnih programa- NAELO PLATNE SPOSOBNOSTI iznos poreza koji ljudi plaaju mora

biti povezan s njihovim dohotkom ili bogatstvom. to je vee bogatstvo ilidohodak, vii su porezi.

- VODORAVNA I OKOMITA PRAVEDNOST- VODORAVNA PRAVEDNOSToni koji su u pravilu jednaki, trebaju biti i

jednako oporezovani

- OKOMITA PRAVDENOSTporezno postupanje s ljudima na razliitimrazinama dohotka. S ljudima u nejednakim okolnostima, treba postupati

nejednako i pravedno

- Porez se naziva proporcionalnim, progresivnim ili regresivnim ovisno o tomeuzima li od ljudi s visokim dohotkom isti, vei ili manji dio dohotka nego toga uzima od ljudi s niskim dohotkom

Mjere fiskalne politike :

- javni radovi -projekti javnog zapoljavanja - promjene poreznih stopa - automatski stabilizatori.


16/18

20. ULOGA CENTRALNE BANKE U EKONOMIJI Je glavna monetarna institucija u nekoj drzavi.Ona ima monopol u emisiji

novanica.Formalno pravni poloaj i zadaci centralne banke reguliraju seposebnim zakonima.

U HR centralna banka zaduena za kreiranje i provodenje monetarne politike,zaosiguravanje domace i medunarodne likvidnosti te za kontrolu rada poslovnih

banaka.

Glavni instrumenti monetarne politike: - operacija na otvorenom tritu- kupovanje ili prodavanje drzavnih obveznica - politika diskontne stope- odredivanje kamatnjaka(diskontne stope) uz koju

komencijalne banke mogu posudivati novac od centralne

-politika obveznih rezervi-mijenjanje zakonskih odnosa obveznih rezervi nadepozite kod banaka i drugih financijskih institucija.

21. DEVIZNI TEAJ, definicija, vrste (fiksni, fluktuirajui)- NOMINALNI TEAJ relativna cijena dviju valuta- DEVIZNI TEAJ cijena jedne valute izraena u veliinama druge- Devizni je teaj odreen na DEVIZNOM TRITU trite na kojem setrguje valutama razliitih zemalja- Primjer:- 1 = 0,66 tj.- 1 = 1.5 $- FIKSNI DEVIZNI TEAJ vlada odreuje teaj- FLEKSIBILNI DEVIZNI TEAJ - iskljuivo trine snage-- UPRAVLJANI DEVIZNI TEAJ teaj je fleksibilan, ali nadziran, te vlada

povremeno na njega utjee- Hrvatska ima nominalno fleksibilni teaj koji je odreen na tritu, no u

stvarnosti kad je to potrebno, intervencije HNB-a odraavaju stabilan teajvezan za euro i dozvoljavaju kolebanja unutar uskih granica oko ciljanog

teaja.


17/18

FLUKTUIRAJUI= teaj se kree pod utjecajem ponude i potranje bez dravneintervencije.

FIXNI= drave objavljuju slubene teajeve koje brane putem intervencija imonetarne politike

UPRAVLJANI=hibrid fixnog i fluktuirajueg,drave ujeu na svoje devizneteajeve kupnjom ili prodajom strane valute(izravno) ili mijenjanjem svoje ponudenovca podizanjem ili sniavanjem kamatanih stopa(neizravno-putem monetarne

politike.)

- STOPA ZAPOLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI

- Stopa zeposlenosti jednaka je odnosu broja zaposlenih (Z) i veliine radnesnage (RS)

- Stopa nezaposlenosti jednaka je odnosu broja nezaposlenih (N) i veliineradne snage (RS)

- radna snaga = od 15 do 24

- z' = Z / RS- n' = N / RS- z' + n' = 1


18/18

makroekonomija (2).docx

Documents