koncentracija i kako ju poboljsati

2
**KONCENTRACIJA I KAKO JU POBOLJŠATI?** Koncentracija se najčće definira kao «sposobnost voljnog usmjeravanja misli u željenom smjeru». Svi se možemo neko vrijeme koncentrirati na određeni adatak! a u onom preostalom vremenu misli vode svoju politiku te lete kako i kamo "oće. #iti koncentiran nači imati mogućnost da svoje misli određeno vrijeme usmjerimo na neki adatak. $o nači da npr. dijete može sagraditi toranj od kockica! g ledati crtić ili ragovarati s nekim. Kako bismo ivršili bilo koji adatak! važna je koncentracija! ona je jedna od osnova učenja. %a bi mogla nešto naučiti! djeca se moraju usredotočiti na adatak! ostati sjediti određeno vrijeme! pratiti uputu i apamtiti je. &ato je važno vježbati koncentraciju. %jeca sa slabijom koncentracijom u školi postižu lošiji uspje". Stručnjaci smatraju da se petogodišnje dijete određenom adaćom može koncentrirano  baviti u prosjeku '()'* minuta. +to je dijete starije! to će moći duže vremena s voju koncentraciju posvetiti određenoj stvari. , procjeni kvalitete koncentracije djeteta treba  biti realan te s"vatiti da i odrasli trebaju odmor nakon -( minuta koncentriranog rada.  ajbolji je odmor od otprilike * minuta/ prošetati! popiti čašu vode! rastegnuti se i vratiti na adatak. ačelno možemo govoriti da starija djeca imaju bolju koncentraciju! no to nije uvijek točno i često na roditelje abrinuti. Kako roditelji mogu pomoći0 &a početak! uloga roditelja u kao pomagača u djetetovom učenju nije da sjedi s njim i radi. Uloga roditelja je da potiče oa!otalji"anje djeteta ! da ga nauči kako može sam! be njegove 1ili ičije2 pomoći. %ijete neće biti bolje koncentrirano ako vi budete sjedili u njega! u riječi3 45jmo sad na treći adatak! pai! gledaj ovamo.. i sl6. 7ožete podučiti dijete strategijama učenja! u početku školovanja nadirati djetetov obraovni proces 1što postupno treba smanjivati s rastom2! biti pri ruci a pitanja! pojašnjenja! nagrađivati djetetov trud! a ne reultate! podučiti dijete samomotiviranju i dr. $o su opća načela ko ja je najbolje primjenjivati od samog početka. 8pak! evo nekoliko jednostavni" primjera što sve može poboljšati koncentraciju3 #$ %i&iolo'(e potre)e 9e ćina djece može se koncentrirati bolje nakon : sati sna. 5ko je dijete neispavano! ualudno je očekivati visoki stupanj koncentracije. ;ratite unos šećera jer neka istraživanja pokauju da dio djece na šećer reagira pojavom smanjene koncentracije i umora. 7ožda je i vaše dijete takvo0 ;ovećajte unos proteina! oni podižu dopamin što omogućuje lakšu koncentraciju. ;otaknite dijete na kretanje. akon perioda koncentriranog rada neka se bavi fiičkom aktivnošću. 8mjena ti" aktivnosti pridonosi  boljem učenju. $ U(lonite ditra(tore <gledajte se oko s ebe i ugasite sve š to proivodi buku 1$9! kompjutor! perilica suđa...2!  pripaite na količinu svjetla i vrstu svjetla 1fluorescentna svjetla naju iaivati nemir2! nemojte brbljati s djetetom dok nešto radi i sl. +$ Oig,rajte at!o%er, (oja potiče (on-entra-ij,  eke osobe dok rade vole ti"u glabu! d rugima pak to smeta. <sigurajte mjesto gdje dijete može raditi! neka bude uredno 1neurednost potiče nemir2 i stalno 1moak se na  pripremiti a posao kad dođe u prostor gdje je navikao raditi2. Sa stalnim mjestom i

Upload: martha-marshall

Post on 03-Jun-2018

220 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

8/12/2019 Koncentracija i Kako Ju Poboljsati

http://slidepdf.com/reader/full/koncentracija-i-kako-ju-poboljsati 1/2

**KONCENTRACIJA I KAKO JU POBOLJŠATI?**

Koncentracija se najčešće definira kao «sposobnost voljnog usmjeravanja misli uželjenom smjeru». Svi se možemo neko vrijeme koncentrirati na određeni adatak! a u

onom preostalom vremenu misli vode svoju politiku te lete kako i kamo "oće. #itikoncentiran nači imati mogućnost da svoje misli određeno vrijeme usmjerimo na nekiadatak. $o nači da npr. dijete može sagraditi toranj od kockica! gledati crtić iliragovarati s nekim.Kako bismo ivršili bilo koji adatak! važna je koncentracija! ona je jedna od osnovaučenja. %a bi mogla nešto naučiti! djeca se moraju usredotočiti na adatak! ostati sjeditiodređeno vrijeme! pratiti uputu i apamtiti je. &ato je važno vježbati koncentraciju. %jecasa slabijom koncentracijom u školi postižu lošiji uspje".Stručnjaci smatraju da se petogodišnje dijete određenom adaćom može koncentrirano baviti u prosjeku '()'* minuta. +to je dijete starije! to će moći duže vremena svojukoncentraciju posvetiti određenoj stvari. , procjeni kvalitete koncentracije djeteta treba

 biti realan te s"vatiti da i odrasli trebaju odmor nakon -( minuta koncentriranog rada. ajbolji je odmor od otprilike * minuta/ prošetati! popiti čašu vode! rastegnuti se i vratitina adatak. ačelno možemo govoriti da starija djeca imaju bolju koncentraciju! no tonije uvijek točno i često na roditelje abrinuti.Kako roditelji mogu pomoći0 &a početak! uloga roditelja u kao pomagača u djetetovomučenju nije da sjedi s njim i radi. Uloga roditelja je da potiče oa!otalji"anje djeteta!da ga nauči kako može sam! be njegove 1ili ičije2 pomoći. %ijete neće biti boljekoncentrirano ako vi budete sjedili u njega! u riječi3 45jmo sad na treći adatak! pai!gledaj ovamo.. i sl6. 7ožete podučiti dijete strategijama učenja! u početku školovanjanadirati djetetov obraovni proces 1što postupno treba smanjivati s rastom2! biti pri rucia pitanja! pojašnjenja! nagrađivati djetetov trud! a ne reultate! podučiti dijete

samomotiviranju i dr. $o su opća načela koja je najbolje primjenjivati od samog početka.8pak! evo nekoliko jednostavni" primjera što sve može poboljšati koncentraciju3

#$ %i&iolo'(e potre)e9ećina djece može se koncentrirati bolje nakon : sati sna. 5ko je dijete neispavano!ualudno je očekivati visoki stupanj koncentracije. ;ratite unos šećera jer nekaistraživanja pokauju da dio djece na šećer reagira pojavom smanjene koncentracije iumora. 7ožda je i vaše dijete takvo0 ;ovećajte unos proteina! oni podižu dopamin štoomogućuje lakšu koncentraciju. ;otaknite dijete na kretanje. akon periodakoncentriranog rada neka se bavi fiičkom aktivnošću. 8mjena ti" aktivnosti pridonosi boljem učenju.

$ U(lonite ditra(tore<gledajte se oko sebe i ugasite sve što proivodi buku 1$9! kompjutor! perilica suđa...2! pripaite na količinu svjetla i vrstu svjetla 1fluorescentna svjetla naju iaivati nemir2!nemojte brbljati s djetetom dok nešto radi i sl.

+$ Oig,rajte at!o%er, (oja potiče (on-entra-ij, eke osobe dok rade vole ti"u glabu! drugima pak to smeta. <sigurajte mjesto gdjedijete može raditi! neka bude uredno 1neurednost potiče nemir2 i stalno 1moak se na pripremiti a posao kad dođe u prostor gdje je navikao raditi2. Sa stalnim mjestom i

8/12/2019 Koncentracija i Kako Ju Poboljsati

http://slidepdf.com/reader/full/koncentracija-i-kako-ju-poboljsati 2/2

vremenom učenja dijete će raviti uvjetovanu reakciju! tj. naviku učenja na određenommjestu i određeno vrijeme.

.$ Organi&irajte a(ti"noti (oje potič, o)a"ljanje ne(oli(o radnji &aredo!

;onavljanje slijedova radnji usko je poveano s koncentracijom. ;ripremati jednostavno

 jelo po receptu! servirati stol ili slagati stvari po određenom redosljedu 1npr. abecednom2.8gre a stolom 1mikado! memori! tombola i sl.2 ili igre kartama 1,no! =rni ;etar i sl.2 pomažu djetetu da se usredotoči na adatak.

/$ Ot(rijte a(ti"noti na (oje e "a'e dijete naj)olje !o0e(on-entrirati

 eka djeca bolje se koncentriraju kad rade rukama! druga traže puno viualni" podražaja.>amislite u kojim se aktivnostima vaše dijete najduže adržava. $e aktivnosti pomažu povećanju raine koncentracije djeteta. pr. pjesmice se lijepo uče u imicanje fokusa pažnje. %ajte djetetu glinu! glinamol ili plastelin! bilo što... i dok to mijesi! čitajte mu pjesmicu. 9elika je vjerojatnost da će apamtiti be pogreške.

1$ Potičite dijete da do"r'i "oj, a(ti"not

Kad se počne igrati! crtati! slagati kocke ili pule! nemojte ga prekidati. %jeca kojuroditelji neprestano prekidaju 1bog ručka! odlaska na spavanje?2! prisiljena su istuaktivnost počinjati ispočetka nekoliko puta te se bro počinju dosađivati.>adije pričekajte kraj igre! u obavenu napomenu da će! na primjer! ručak biti gotov a pola sata. ,bro mu napomenite da ručak počinje a petnaest minuta? $ako djetetudajete vremena da avrši igru i vježba usmjeravanje poornosti i koncentraciju.

 2$ na,čite ga da je ono 'to ,či &a)a"no i 3 ili "a0no9ećinu onoga što moramo napraviti nam je dosadno! pa čak i nama odraslima. ;okušajtese sjetiti vlastite koncentracije kad radite nešto morate i kad radite nešto što želite. a istinačin funkcioniraju i djeca. ;odučite i" da svoju motivaciju preusmjere i vanjske1@7<>57 jer to traži učitelj42 u unutarnju 1@ABC87 i D<E, jer je to dobro a mene42.$o je nešto duži proces i ima vee s osobinama ličnosti djeteta i stavovima roditelja! alivrlo je produktivan.

FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF4a)a"ne "je0)e (on-entra-ije5) gledanje5 eka dijete dobro pogleda neki predmet. &atvoreni" očiju neka ga štodetaljnije opiše. a taj način možete se čak i natjecati 1tko će apamtiti više detalja2.) (ipo"i5 ;lešite! auimajte rane položaje! a tad viknite stop G dijete mora ostati u položaju u kojem se ateklo.6 Kri0no gi)anje G jedna od osnovni" vježbi kojom se paralelno aktiviraju obje moždane polutke te poboljšava koordinacija lijevo)desno! disanje! idržljivost! slu" i vid. 9ježba jetakođer korisna a poboljšanje koncentracije i lakše ispunjavanje adataka. %ijete stupa umjestu naimjence dotičući desno koljeno lijevim laktom i lijevo koljeno desnim laktom.6 jeti e5 neka se dijete prisjeti nekog kratkog radoblja u danu 1npr. veliki odmor2 i nekase pokuša prisjetiti svi" detalja G što je rekao! uradio! kako je netko drugi reagirao! i sl.26 ogledalo5 9ježba se radi u paru! osobe su frontalno okrenute jedna prema drugoj. Hednaosoba priča u puno gestikulacije! a druga osoba ju promatra i pokušava imitirati svaki pokret na licu i tijelu koji vidi 1be pričanja2.