ko polaŽe raČuna Ženama? rod i odgovornost
DESCRIPTION
KO POLAŽE RAČUNA ŽENAMA? Rod i odgovornost Napredovanje žena sveta 2008/2009 , Podgorica, 19 novembar, 2008. Dr Marina Blagojević, Altera – Gender Research and Consultancy, Budapest. značenje. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
KO POLAŽE RAČUNA ŽENAMA?
Rod i odgovornost Napredovanje žena sveta 2008/2009,
Podgorica, 19 novembar, 2008.
Dr Marina Blagojević,
Altera – Gender Research and Consultancy, Budapest
značenjeznačenje
• Polaganje računa podrazumeva da žene mogu da zahtevaju i dobiju objašnjenje u vezi sa svim što se na njih odnosi i mogu da pokrenu odgovarajuće postupke kada oni koji su odgovorni ne promovišu njihova prava.
Neki od bitnih stavovaNeki od bitnih stavova
• Nepolaganje računa može biti važniji činilac neostvarivanja cijeva nego nedostatak sredstava.
• Primeri kako zahtevi za polaganje računa mogu da proizvedu rezultate.
Zašto odgovornost?Zašto odgovornost?
UČENJE U HODU – odakle dolazi blokada? (problemi implementacije)• Održavanje visokog nivoa nejednakosti (diskriminacija, nasilje,
siromaštvo, isključenost), čak i porast• Sporost promena, inercija održavanja “muških privilegija”• Nevidljivost i neuhvatljivost odgovornosti• Nedovoljnost sredstava• Nedovoljno efikasni postojeći mehanizmi• Nedovoljno snažna opredeljenost za rodnu jednakost• Niska svest i neznanje o problemima
Nemogućnost da se realizuju Milenijumski ciljevi.
kredibilitetkredibilitet
• Ako nema “prevodjenja” opredeljenja u aktivnosti i nema polaganja računa za aktivnosti onda opredeljenja gube kredibilitet.
Milenijumski ciljeviMilenijumski ciljevi
• Rodna jednakost je ključni faktor za otvarivanje svakog Milenijumskog cilja
• Plus postoji treći Milenijumski cilj koji je direktno povezan
• Ipak, u ovoj oblasti je najsporije napredovanje u ostvarivanju Milenijumskih ciljeva.
Nedostatak termina?Nedostatak termina?
• Ko odgovara ženama?
• Ko podnosi račune ženama?
• Ko polaže račune ženama?
Vežbanje demokratije
Metodi - pritisak i odgovoriMetodi - pritisak i odgovori
• “Potražnja” i “ponuda” odgovornosti
• Gradjanske inicijative
• Promena institucionalnih praksi
• Posledica - Podizanje poverenja u institucije
Postavljanje zahteva Postavljanje zahteva podrazumeva:podrazumeva:
• Autorizaciju (jasne mandate izabranim predstavnicima)
• Prenošenje odgovornosti na institucije
• Ocenjivanje rezultata i sankcije
• Popravljanje
(authorisation, assessment and correction cycle)
Promena koncepta Promena koncepta odgovornostiodgovornosti
• Podrazumeva stvarne institucionalne, proceduralne i kulturalne promene, a ne samo formalno povećanje učešća žena u odlučivanju.
• Radi se o promeni razumevanja javnog interesa, i da se rodna ravnopravnost vidi kao esencijalni deo tog javnog interesa.
• Rukovodioci i donosioci odluka MORAJU da odgovaraju ženama.
Paradoks Paradoks
• Oni koji su manje moćni postavljaju zahteve moćnima
• Medjutim, ovo je ključno za demokratsku odgovornost.
• Uloga naučnih institucija i nezavisnih medija
Dva pistupa Dva pistupa
• ‘voice’-based approaches - pristup “glasnosti” - kolektivne akcije, zahtevi za promenom
• ‘choice’-based approaches - pristup izbora, tržišni pristup
Zatvoreni krug?Zatvoreni krug?
• Žene nemaju resurse, uticaj, pristup, ne “čuju” se, ne utiču na politike, i ne mogu insistirati na odgovornsoti.
• S druge strane, ako se ne “čuju” ne mogu da insistiraju na odgoornsoti.
• Ako ne insistiraju na odgovornosti, ništa se ne menja, i oni koji odlučuju ništa ne preduzimaju.
• Oni koji odlučuju ostaju neinformisani i ne razumeju probleme.
• M.B. Žene kao grupa?
Zadovoljstvo institucijamaZadovoljstvo institucijama
Zadovoljstvo institucijama (% poz. ogovora)
0.0
5.0
10.0
15.0
20.0
25.0
30.0
35.0
40.0
45.0
Sudstvo Školstvo Zdravstvo Lokalnauprava
Mediji
žene
muškarci
KorupcijaKorupcija
• Svuda u svetu žene više opažju korupciju u javnom sektoru, i vlo je verovatno da su joj više izložene.
• Slabiji su više izloženi pritiscima.
Reforma institucija Reforma institucija
Na tri nivoa:
• Normativnom
• Proceduralnom
• Kulturalnom
Rodno budRodno budžžetiranjeetiranje
• Jedan od metoda za uspostavljanje odgovornosti donosilca odluka.
• Kroz rodno budžetiranje omogućje se uvid u javnu porošnju uopšte, ali i njenu rodnu dimenziju.
• To pomaže da jačaju demokratski procesi, kao i da se potrošnja poveže sa stvarnim razvojnim ciljevima.
Odgovornost za zaustavlanje Odgovornost za zaustavlanje nasilja nad ženamanasilja nad ženama
• Zaustavljanje nasilja nad ženama je prioritet
• 2008, Generalni sekretar UN je organizovao kampanju da se zaustavi nasilje nad ženama do 2015, kada je rok za ispunjavanje Milenijumskih ciljeva.
• Zakonska reforma je neophodni preduslov
Fizičko kažnjavanje deceFizičko kažnjavanje dece
Fizičko kažnjavanje dece (u %)
0.0 10.0 20.0 30.0 40.0 50.0 60.0
Nikad
Retko
Povremeno
Često
muškarci
žene
Promena kulturnih obrazacaPromena kulturnih obrazaca
• Svi patrijarhati su lokalni i obeleženi lokalnim kulturalnim obracima.
• U zvestaju se traži jačanje lokalnog nivoa u borbi protiv nasilja nad ženama
• I traži se uključivanje mladića i muškaraca• Jačanje kampanja (webportal I tool kits)• Konferencija - medjunarodna • Engendering/Degendering Violence: Man,
masculinities and Violence
Kulturni obrasciKulturni obrasci
• Preko 2/3 i žena i muškaraca prihvata stav da u „svakoj dobroj porodici mora da se zna ko je glava porodice”. Da „abortus treba zabraniti slaže se 25% žena i 30% muškaraca. Da svaka žena treba da je dobra domaćica slaže se 67% muškaraca i 63% žena. Da se “brak sklapa zbog dece” slaže se 31% žena i 38% muškaraca. Da je “normalno da muškarci menjaju žene” slaže se 22% žena i 35% muškaraca. Da je za ženu “važno da se dobro uda” slaže se 34% žena i 39% muškaraca. Da je “za žene normalno da menjaju muškarce” slaže se 15% žena i 21% muškaraca.
Procena učešća roditelja u obavljanju različitih aktivnosti
0
10
20
30
40
50
60
70
80
Obr.oblač. Zadaci Nega Igra Vaspit. Razg.
Zena/majka
Muz/otac
Zajedno
Time-poverty ili Time-poverty ili siromastvo siromastvo vremenavremena
Broj sati u toku dana (prosek) u obavljanju različitih poslova
4.8
0.9
3.8
1.7
0.9
4.1
0.5
2.9
1.2
3.6
0
1
2
3
4
5
6
Plaćeni Neform. Druženje Rekreacija Kućni pos.
Muškarci
Žene
Društveno-politički angažman (u%)
0.0 5.0 10.0 15.0 20.0 25.0
Član/ca stranke
NVO
Protesti, štrakovi
Dobrotvorni rad
Lokalna zajednica
muškarci
žene
promena položaja u tranzcijupromena položaja u tranzciju
• I muškarci i žene najčešće ne mogu da ocene, ali žene čak češće od muškaraca. Muškarci, medjutim, češće od žena smatraju da žive lošije. Ipak, 1/5 žena smatra da su gubitnice u tranzciji, I to žene bez obrazovanja čak dva puta više od najobrazovanijih. Gotovo 1/3 žena sa Severa Crne Gore sebe smatra gubitnicama, za razliku od 1/10 žena iz Centra. Žene na selu dva puta češće smatraju da su gubitnice od žena u gradu. Čak 32% seoskih žena sebe smatra gubitnicama.
vlasništvovlasništvo
• žene starosti 20-50 godina imaju oko 20% manju šansu da poseduju stan od muškaraca iste starosti, ali čak 40% manju verovatnoću da poseduju kuću (vlasnice ili suvlasnice) od muškaraca iste starosti.
Žene trče tri trke paralelno:Žene trče tri trke paralelno:
• Za demokratiju, vladavinu prava, transprentnost, odgovornost
• Za razvoj
• Za sebe
KoalicijeKoalicije
• Pozivanje na odgovornost podrazumeva izgradjivanje širokih koalicija.
• Utvrdjivanje najmanjeg zajedničkog
• imenitelja
• Odgovornost za saradnju, a ne isključivo za suprotstavljanje
• Nevladin sektor, političke stranke, stručna i naučna javnost, mediji.
Tržište radaTržište rada
• Privatni sektor i rodna ravnopravnost (nezaposlenost, eksploatacija, seksualo ucenjivanje, starosna diskriminacija...)
• Odliv odnosno priliv mozgova
• Slabost sindikata
• Repatrijarhalizacija
BuduBudućnost?ćnost?
• Nada nije utopija.
• Čovečanstvo postepeno uči da rešava probleme, kroz teške lekcije.
• Dobra rešenja se javljaju u vremenu kriza.
Odakle dolazi nada?Odakle dolazi nada?
• Strukturalna slabost postojećih globalnih rešenja, globalna kriza, stvara nove mogućnosti za kreatvna i globalna demokratska rešenja.
• Jačanje rayličitih društvenih aktera, ulga ICT.• Promena paradigme - ciljno-racionlno delovanje,
usmerenost ka cilju, umesto prepuštanje “strukturama”, prostor za slobodno delovanje, socijalni inženjering, racionalno upravljanje je moguće, ono je stvar političkog izbora.
BuduBudućnost?ćnost?
• Nada nije utopija.
• Čovečanstvo postepeno uči da rešava probleme, kroz teške lekcije.
• Dobra rešenja se javljaju u vremenu kriza.
• Hvala na pažnji!