iskustva i pravci razvoja elektroenergetskog … · system development committee north sea group...
TRANSCRIPT
Nezavisni operator sistema u Bosni i HercegoviniНезависни оператор система у Босни и Херцеговини
Neovisni operator sustava u Bosni i HercegoviniIndependent System Operator in Bosnia and Herzegovina
Bosanskohercegovački komitetIX SAVJETOVANJE
Neum 27.09. do 01.10.2009.
ISKUSTVA I PRAVCI RAZVOJA
ELEKTROENERGETSKOG SISTEMA BOSNE I
HERCEGOVINE I NJEGOV POLOŽAJ U REGIJI
JUGOISTOČNE EVROPE
Pripremio: Mr. Nikola Rusanov
www.nosbih.ba
DIREKTIVA 2009/72 EC od 13. jula 2009. godine
ODREDBA (EC) 713/2009 od 13. jula 2009. godine
ODREDBA (EC) 714/2009. od 13. jula 2009. godine
REGULATORNI OKVIR EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA EVROPE
ERGEG ENTSO-E ENTSO-G
ENTSO-E Structura
Secretariatttt
Legal&Regulatory Group
System
Development
Committee
North
Sea
Group
Baltic
Sea
Group
Contin-
ental
SW
Contin-
ental
CS
Contin-
ental
SE
Contin-
ental
CE
System
Adequacy
(LT &ST)
Sys. Dev.
Data WG
(SDDWG)
R&D WGAsset Mgt
WG (AMWG)Ad hoc
Group(s)
Includes:
Continental
WE (CWE);
UK, SEMO
(NI + RoI),
Norway,
Denmark
Includes:
Nordic
states; Baltic
states,
Poland,
Germany
Regional
Functional
(CSW)
Includes:
France;
Spain;
Portugal
(CCS)
Includes:
France; Italy;
Switzerland,
Austria,
Germany;
Slovenia
(CSE)
Includes: IT;
AT; SI; Cro;
HU; BA; RS;
RO; BG; GR;
FYROM;
ME; AL?
(CCE)
Includes:
Austria;
Slovenia;
Hungary,
Slovak Rep.;
Czech Rep.;
Germany;
Poland
10 Year
Netw Devt
Statt
Modelling
Criteria
CodesSyST
extension
Projects
EWIS
System Development Committee structureSystem Development Committee structure
(U>150kV)(U>150kV)
Operatori sistema treba da se rukovode sa dva osnovna cilja: maksimizacija sigurnosti napajanja i tržišna integracija u cilju što veće efikasnosti angažovanja elektrana, vodeći računa o minimizaciji troškova.
CILJEVI
Da bi se ovi ciljevi postigli, definisani su zadaci ENTSO-E Komiteta za razvoj sistema koji, na panevropskom nivou, koordiniše aktivnosti Operatora sistema na razvoju sistema na regionalnom i nacionalnom nivou.
• Adekvatnost prenosnog sistema;
• Adekvatnost proizvodnje;
• Prognoza opterećenja, srednjoročna i dugoročna;
• Izvještavanje o zimskim i ljetnim režimima;
• Opšti kriteriji za planiranje i investiranje;
• Planski podaci, modeli i alati;
• Planiranje razvoja tržišta.
OBAVEZE OPERATORA
Svaki Operator sistema će izraditi i objaviti pod
nadzorom države, barem svake dvije godine,
procjenu potrošnje i procjenu potrebnog
proizvodnog i prenosnog kapaciteta, uključujući
i interkonekcije. Svaka zemlja članica će
definisati period koji će ta procjena obuhvatati.
OBAVEZE OPERATORA U PLANIRANJU SISTEMA
• Zakon o prenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije (07/02 i 13/03)
• Zakon o osnivanju kompanije za prenos električne energije u BiH (35/04)
• Zakon o osnivanju nezavisnog operatora sistema za prenosni sistem u BiH (35/04)
• Mrežni kodeks, Tržišna pravila, Pravilnik o priključku
ZAKONSKI OKVIR U BOSNI I HERCEGOVINI
DERK ELEKTROPRENOS BiH NOS BiH
Zakon o električnoj energiji F BiH
Zakon o električnoj energiji RS
FERK
RERS
Član 3.1. Zakona o prenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u BiH
''U pogledu elektroprenosnog sistema u BiH, regulaciju će vršiti Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK), vođenje sistema vršiće Nezavisni operator sistema (NOS), upravljanje prenosnom mrežom i sredstvima obavljaće elektroprenosna kompanija (Elektroprenos Bosne i Hercegovine) i kreiranje politike, u skladu sa ovim zakonom, obavljaće Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa''.
LICENCA NOS BiH
NOS BiH je dužan da svake godine utvrdi Indikativni razvojni plan proizvodnje za period od 10 godina sa podacima koje će prikupiti od proizvođača, distributivnih kompanija i krajnjih kupaca koji su direktno priključeni na prenosni sistem.
Na osnovu odobrenog Indikativnog plana proizvodnje, izrađuje dugoročni plan razvoja prijenosne mreže za period od 10 godina. Ovaj plan se dostavlja NOS-u BiH na pregled, odobrenje i direktnu reviziju. Plan revidovan od strane NOS-a BiH dostavlja se DERK-u na odobrenje.
LICENCA ELEKTROPRENOSA BiH
Proizvodnja Potrošnja Bilans Maks.opt.
(TWh) % JIE%
UCTE(TWh) % JIE
% UCTE
(TWh) (GW) % JIE%
UCTE
Crna Gora (ME) 2,7 0,466 0,102 4,6 0,746 0,177 -1,9 0,6 0,654 0,155
Makedonija (MK) 5,9 1,018 0,223 8,6 1,394 0,331 -2,7 1,2 1,309 0,310
Bosna i Hercegovina (BA)
13,3 2,295 0,503 11,6 1,880 0,446 1,7 1,9 2,072 0,491
Slovenija (SI) 14,3 2,468 0,541 12,7 2,059 0,488 1,6 1,7 1,854 0,439
Hrvatska (HR) 11,4 1,967 0,432 17,9 2,902 0,688 -6,5 2,7 2,944 0,697
Bugarska (BG) 40,6 7,006 1,537 34,5 5,592 1,326 6,1 5,8 6,325 1,498
Mađarska (HU) 35,1 6,057 1,329 38,9 6,306 1,495 -3,8 6,0 6,543 1,549
Srbija (RS) 39,4 6,799 1,491 39,0 6,322 1,499 0,4 6,5 7,088 1,678
Rumunija (RO) 59,7 10,302 2,260 55,2 8,948 2,122 4,5 7,8 8,506 2,014
Grčka (GR) 51,9 8,956 1,964 56,3 9,126 2,164 -4,4 7,9 8,615 2,040
Italija (IT) 305,2 52,666 11,552 337,6 54,725 12,978 -32,4 49,6 54,089 12,807
Ukupno JIE 579,5 100,00 21,935 616,9 100,0 23,714 -37,4 91,7 100,0 23,677
Ukupno UCTE 2641,9 2601,4 387,3
OSNOVNI ELEKTROENERGETSKI POKAZATELJI ZA ZEMLJE‘’KONTINENTALNE JUGOISTOČNE ZONE’’ ZA 2008. GODINU
Plan izgradnje novih proizvodnih kapaciteta u regiji JE do 2020. godine
(MW)
TSO Držžžžava TEKogen.
prirodnigas
NE HE RHEObnov.Izvori
Ukupo
TEL Rumunija 800 1320 1400 - 1000 1130 5650
MEPSO Makedonija 300 530 - 521 333 223 1907
EP CG Crna Gora 225 - - 406 - 10 641
EMS Srbija 3520 110 - 46 110 1387 5173
MAVIR Mađarska - 4585 - - - 3130 7715
ELES Slovenija 540 1523 - 342 440 2255 2845
HEP-OPS Hrvatska 550 1035 - 124 - 600 2309
HTSO Grččččka - 3738 - 624,5 - 300 4662,5
ESO Bugarska 1300 872 2000 80 - 1000 5252
Konjsk
oMostar
Trebinj
e
Ribarevin
e
Podgorica
Tiran
a
Elbasa
n
Mogil
a
Sofia
West
Existing
Committed
Krsk
o
Isacce
a
Cirkovc
e
Varna
B . Luka
Arachtho
s
Maritza 3
Hamidabat
BabaeskiN.Santa
Blagoevgrad
ThessalonikiFlorina
Kardia
Bitola
Dubrovo
Stip
Skopje 5
Nis
Kozlo
duj
TintareniPortile de
FierDjerdap
Arad
Nadab
Rosiori
Sandorfalva
Pecs
Heviz
Zerjavinec
Tumbri
Divaca
Meline
Ernestinovo
Ugljevik
Sombor Subotica
S. Mitrovica
Konjsko
Mostar
TrebinjeRibarevine
Podgorica
Tirana
Elbasan
Kosovo B
C . Mogila
Sofia
West
400 kV INTERCONNECTIONS
Existing
Recently in operation or
under construction
New - Option
Krsko
Isaccea
Cirkovce
Becescaba
Varna
B . Luka
Arachthos
DC Link to
Italy
Sacalaz
Novi Sad
Dobruja
Okroglo
Udine
(IT)
Pince
RO
BG
GR
TR
MK
AL
SR
ME
BA
HR
SI
HU
UKUPNA PROIZVODNJA I POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U BiH 1990. - 2008.
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
16000
1990 1991 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
Godina
GW
h
Proizvodnja EES BiH Potrošnja EES BiH
Bruto društveni proizvod i potrošnja el.energije u BiH za period 2000. - 2008. godina
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
GWh, mil.KM
Potrošnja (GWh) BDP (mil.KM)
Prognoza potrošnje na prenosnoj mreži BiH za period 2009-2019. godina
5.000
7.000
9.000
11.000
13.000
15.000
17.000
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019
GWh
Realistični scenario Pesimistični scenario Optimistični scenario
POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U PRVIH OSAM MJESECI 2008. i 2009. GODINE
600
700
800
900
1000
1100
1200
1 2 3 4 5 6 7 8
mjeseci
GWh
Potroš. 2008 Potroš. 2009
PLAN IZGRADNJE NOVIH PROIZVODNIH KAPACITETA DO 2019. GODINE
PRIJAVLJENO OD STRANE INVESTITORA
• Ukupan broj lokacija: 59 (27 HE, 10 TE, 22 VE)
• Ukupna instalisana snaga: 6.923 MW (HE: 1.991 MW, TE: 3.775 MW; VE: 1.157 MW)
• Planirana proizvodnja: 29.920 GWh (HE: 3.597 GWh, TE: 23.082 GWh, VE: 3.241 GWh)
BILANSIRANO (prema dobijenim koncesijama)• Ukupan broj lokacija: 21 (11 HE, 3 TE, 7 VE)
• Ukupna instalisana snaga: 1.836 MW (HE: 259 MW, TE: 1.170 MW; VE: 407 MW)
• Planirana proizvodnja: 9.533 GWh (HE: 1.064 GWh, TE: 7.420 GWh, VE: 1.049 GWh)
Novi kapaciteti 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 20 19
HE Mostarsko Blato 60
VE Merdžan Glava i
Poljice20 10
VE Merdžan Glava,Mali
Grad, Sveta Gora i
Poljice
46
TE Stanari 420
MHE Sutjeska 23 ,3
HE Ustikolina 63,6
HE Vranduk 21,99
TE Tuzla, blok 7 450
TE Kakanj, blok 8 300
Sistem cijevnih HE na
rijeci Bosni (HE Cijevna
1-6 i HE Doboj)
56,1 34,2
VE Ljubuša 80 29
VE Pakline 80 65
VE Kupres 77
Ukupno: 129,3 180 133,1 44,2 535,99 63,6 0 450 300 0
Kumulativno 129,3 309,3 442,4 486,6 1022,59 1086,19 1086,19 1536,19 1836,19 1836,19
Postojeći objekti (bazna 2008. godina)
3681,6 3681,6 3681,6 3581,6 3581,6 3581 ,6 3581,6 3581,6 3381,6 3381,6
UKUPNO: 3810,9 3990,9 4124 4068,2 4604,19 4667,79 4667,79 5117,79 5217,79 5217,79
NOVI INSTALISANI KAPACITETI 2010. – 2019. GODINA (MW)-plan ulaska u pogon-
Granica Smjer Januar Juli
BA -> HR 600 550
HR -> BA 630 600
BA -> RS 430 400
RS -> BA 350 350
BA -> ME 400 400
ME -> BA 480 450
Hrvatska
Srbija
Crna Gora
NTC vrijednosti za 2009.godinu
TE Stanari
TE Tuzla
TE Kakanj
VE
HE Bosna
TRI SCENARIJA PROGNOZE POTROŠNJE I INDIKATIVNI PLAN PROIZVODNJE EL. ENERGIJE U BIH ZA PERIOD 2009. - 2019.
10.000
12.000
14.000
16.000
18.000
20.000
22.000
24.000
2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019
Godina
GW
h
PROIZVODNJA UKUPNOScenario 1. Prognoza prema BDP - bazni scenarioScenario 2. - niži scenarioScenario 3. Prognoza prema Studiji energetskog sektora - viši scenario
PROGNOZA POTROŠNJE ZA BAZNI SCENARIO I TRI SCENARIJA PROIZVODNJE EL. ENERGIJE U BIH ZA PERIOD 2010. - 2019.
10.000
12.000
14.000
16.000
18.000
20.000
22.000
24.000
2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019
Prognoza potrošnje prema BDP - bazni scenario
Proizvodnja- Sadašnji IPP
Proizvodnja- bez novih izvora, sa HE M.BlatoProizvodnja- Prošli IPP
GWh
ZAKLJUČCI I PRIJEDLOZI
• Definisanje strategije razvoja elektroenergetike (lokalne zajednice - entiteti – država BiH) – izvoz i koliko, konkurentnost u regiji i Evropi, obnovljivi izvori, razvoj domaće industrije
• Poboljšanje pravnog, tehničkog i ekonomskog ambijenta kao osnovnih preduslova za adekvatno informisanje investitora u cilju donošenja investicionih odluka i njhove realizacije
• Stvaranje uslova za donošenje realnih planova izgradnje proizvodnih i prenosnih kapaciteta
• Podizanje nivoa odgovornosti i koordinacije svih subjekata u donošenju odluka i njihovoj realizaciji (Vlade, Regulatorne komisije, NOS BiH, Elektroprenos BiH, lokalne zajednice)
• Početi sa izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta sa najmanjim negativnim uticajem na okolinu (šta će se osatviti budućim generacijma?).
• Nije opravdano dozvoliti uvoz električne energije obzirom na primarne resusrse.
• Električnu energiju izvoziti ugrađenu u proizvode i usluge, a eventualne viškove kao ‘’sirovinu’’.
ZAKLJUČCI I PRIJEDLOZI
Hvala na pažnji!