inteligencija vrana

7/25/2019 Inteligencija Vrana

http://slidepdf.com/reader/full/inteligencija-vrana 1/15

Univerzitet u SarajevuVeterinarski fakultet

Fiziologija domaćih životinja IISeminarski rad

Inteligencijavrana

Profesori: Dr. Josip Krnić, Studenti: Kurtović Nedim Dr. Aida Hodžić Mahmutović Nora

2015.SADRŽAJ



1. UVOD ............................................................................. 3

2. Corvidae .......................................................................... 43. Vrane nemaju ptičiji mozak ............................................ 6

4. Vrane su mnogo pametnije nego što mislimo .................

4.!. "ogu zapamtiti naša li#a ........................................

4.2. $omuni#iraju me%uso&no ....................................... '

4.3. Do&ro pamte ......................................................... !(4.4. $oriste oru%e ........................................................ !!

4.). *rave planove ++......++++++++++. !2

4.6. ,dapta&ilno ponašanje ......................................... !2

). Vrane &olje razumiju ,r-imedov zakon od dje#e ........ !3

6. aključak ...................................................................... !4/01,1U,

2



1. UVOD

*rije !'6(. godine veina istra5ivanja 5ivotinjske inteligen#ije &ila je usredotočena samo

na promatranje ponašanja putem poznati- ekperimenata poput primjeri#e 7*avlovljevi- pasa8

i 1-orndikeovo 7uvjetovanje operanta8. 9akon 6(:i- područje istra5ivanja počelo se širiti i

o&u-vaati 5ivotinjsku kogni#iju što je uzrokovalo de&ate po pitanju 5ivotinjske svjesnosti.

*otpuno saznanje o čemu 5ivotinje zapravo razmišljaju vrlo nam vjerojatno nikada nee &iti

poznato no dosad smo imali priliku promatrati prilično nevjerojatne dokaze inteligen#ije kod

5ivotinja od koji- &i to najmanje očekivali.U sljedeem tekstu govori se prete5no o naučno dokazanim ispitivanjima inteligen#ije kod

vrana potkrijepljenim izvorima i dokumentar#ima kao i sa5eti- doga%aja iz 5ivota ispitivača.

Vrane kao jedne od visoko inteligentni- 5ivotinja spadaju u peradi ; pti#e < ali veliki &roj

istra5ivanja su dokazala da i- nji-ova pamet mo5e svrstati rame uz rame sa nekim sisarima.

9aime vrane nemaju ptičiji mozak. ,ko uzmemo da se peradi ; u sljedeem tekstu ==pti#e== <

smatraju ne tako inteligentnim 5ivotinjama kojima je mozak dovoljan samo za osnovne

potre&e u >iziologiji 5ivota kod vrana se stvar okreče. 0spitivanja na njima su počela ne takodavno ali rezultati su zapanjujui. ?unk#ija nji-ovog #entralno nervnog sistema razlikuje se

od ljudske ali nekim poljima visoke inteligen#ije pariraju ljudima. Donosimo vam i priču

neki- američki- naučnika koji su svoje >as#inantne gotovo nestvarne rezultate pretočili u

činjeni#e z&og koji- su vrane pametnije nego mi mislimo. Dovoljno je da ka5emo da ukoliko

se = zakačite= sa jednom vranom zakačili ste se ne samo sa #ijelim jatom ve i #ijelom lozom.

3



2. Corvidae

Vrane ;lat. Corvidae< su porodi#a pti#a koje 5ive širom svijeta i sastavljene su od 23 roda i

preko !2( vrsta. Od toga rod gavrana ;Corvus< uključuje više od jedne treine ukupnog &roja

vrsta ove porodi#e.

Vrane su velike do vrlo velike vrapčarke sna5ne gra%e sa sna5nim nogama a kod svi-

vrsta osim jedne postoje dlaki#ama pokrivene nosni#e. "noge vrane umjereni- područja su

uglavnom #rne ili plave@ me%utim neke su #rno:&ijele neke imaju plavolju&ičast odsjaj a

mnoge tropske vrste su jarki- &oja. Apolovi su vrlo slični po &oji i veličini. U ovu porodi#uspadaju najvee vrapčarke.

sl.!. Bavran

4



9ajmanja vrana je ,p-elo#oma nana sa te5inom od 4( grama i du5inom od 2!) #m. 9ajvea

je gavran te5ak !4(( grama i dug 6) #m.

sl.2. ,p-elo#oma nana

U ovoj porodi#i najinteligentnije od svi- pti#a pokazale su da imaju svijest o se&i pomou

testa s ogledalom ;svraka< i izrade alata ;gavrani< sposo&nosti koje su do nedugo pripisivane

isključivo ljudima i nekim višim sisarima.

Vrane nastanjuju gotovo #ijeli svijet. 0zuzetak su jedino krajnji jug u5ne ,merike i polarni-

područja. Veina vrsta 5ivi u tropskim dijelovima u5ne i Arednje ,merike ju5ne ,zije i

uroazije dok u ,>ri#i ,ustraliji i Ajevernoj ,meri#i 5ivi u svakoj manje od po !( vrsta. od

gavrana je s pet vrsta i jednom podvrstom ponovo naselio ,ustraliju u relativno nedavnoj

geološkoj povijesti.

)



sl.3. asprostranjenost vrana

3. Vrane nemaju ti!iji mo"a#

9aučni#i su dugo sumnjali da su pti#e iz porodi#e Corvidae koja uključuje gavrane vrane i

svrake veoma inteligentne.

9euro&iolozi /ena Vejt i pro>esor ,ndreas 9ider iz 1u&ingena demonstrirali su kako mozak

vrana proizvodi inteligentno ponašanje kada pti#e moraju da donose strateške odluke.

Vrane nemaju ptičiji mozak. i-evioralni &iolozi i- čak nazivaju 7pernati primati8 jer pti#e

prave i koriste alat mogu da zapamte veliki &roj mjesta za is-ranu kao i da planiraju svoje

društveno ponašanje u skladu sa onim što ostali članovi nji-ove grupe rade. Ovaj visok nivo

inteligen#ije mo5e izgledati iznena%ujue zato što su ptičiji mozgovi izgra%eni na

>undamentalno drugačiji način od mozga sisara uključujui i primata koji se o&ično koriste

prilikom ovakvi- istra5ivanja.

0stra5ivači iz 1u&ingena su prvi koji istra5uju mo5danu >iziologiju inteligentnog ponašanja

vrana. 0strenirali su vrane tako da izvršavaju testove memorije na računarima. Vranama je

prikazivana slika koju su morale da zapamte. U&rzo zatim imale su zadatak da iza&eru jednu

od dvije slike na ekranu dodirujui njegovu površinu svojim kljunovima. edna od slika &ila

je identična sa prikazanom slikom dok je druga &ila nešto drugačija. *onekad je pravilo igre

&ilo da vrane iza&eru istu sliku a ponekad da iza&eru drugačiju. Vrane su &ile u mogunosti

da o&ave o&a zadatka i da &iraju odgovarajuu sliku svaki put. 1o pokazuje visok nivo

6



kon#entra#ije i mentalne >leksi&ilnosti koju samo nekoliko 5ivotinja posjeduje što predstavlja

napor čak i za ljude.

Vrane su &ile u stanju da &rzo izvedu zadate zadatke čak i kada im je predstavljen novi set

slika. 0stra5ivači su posmatrali mo5dane aktivnosti u mo5danom regionu ;nipodallium

#audolaterale< sa najvišim kognitivnim nivoom me%u pti#ama. edna grupa neuronski- elija

reagovala je pose&no kada su vrane morale da iza&eru istu sliku dok je druga grupa elija

uvijek reagovala kada su morali da operišu sa 7drugačijim slikama8. *osmatrajui ove

aktivnosti naučni#i su &ili u mogunosti da predvide koja pravila e vrane poštovati čak i

prije nego što naprave iz&or.

7"noge >unk#ije se odvijaju drugačije u pti#ama z&og toga što nas duga evolutivna istorija

odvaja od ovi- direktni- potomaka dinosaurusa8 rekla je /ena Vejt i dodalaE 71o znači da

ptičiji mozak mo5e da nam pru5i alternativni odgovor na pitanje kako se inteligentno

ponašanje proizvodi sa drugačijom anatomijom.8

Vrane i primati imaju drugačije mozgove ali elije koje regulišu pro#ese donošenja odluka su

veoma slične. One predstavljaju prin#ip koji nastao pro#esom evolu#ije. 7aš kao što

mo5emo da izvučemo validne zaključke o aerodinami#i pore%enjem veoma različito

sagra%eni- krila kod pti#a i kod slijepi- miševa tako isto mo5emo da do%emo do zaključka o

tome kako mozak radi istra5ujui >unk#ionalne sličnosti i različitosti u relevantnim o&lastima

mozga kod pti#a i kod sisara.8 ka5e pro>esor ,ndreas 9ider.

$. Vrane %u mnogo ametnije nego &to mi%limo

F



$.1. 'ogu "aamtiti na&a lica

Aljedei put kada vidite grupu vrana do&ro o&ratite pa5nju. *okušajte zapamtiti koja je koja i

pokušajte pronai razliku izme%u nji- sljedei put kada pro%ete . Aigurno neete moi jer e

vam sve izgledati kao velike #rne pti#e. A druge strane svaka od nji- vrlo vjerojatno e vas

pamtiti kao čudnog čovjeka koji je &uljio u nji- . a-valjujui naučni#ima iz Aeattlea koji su

izvodili eksperiment sa vranama u okrugu nji-ovog kampusa sa velikom sigurnošu mo5emo

rei da vrane imaju sposo&nost pamenja. aro&ili su sedam vrana označili i- te i- na kraju

pustili. Ave su to radili sa ko5nom maskom na li#u.

Alika 4. 9aučnik sa ko5nom maskom

9aučni#i su time pokušali da doka5u da li vrane mogu da zapamte i da prepoznaju naša li#a.

Dokazale su da mogu@ i to na stra-ovitom kognitivnom nivou. $ad god &i istra5ivač prošetao

kampusom sa maskom na li#u vrane &i počele sa svojim kreštanjem i nji-ovim

karakterističnim oglašavanjem te su počele napadati istra5ivače. U slučaju da mislite da su

vrane napadale samo one koje nose maske ispitivanje je ponovljeno sa ljudima koji su nosili

različite maske i sa ljudima koji nisu nosili maske uopšte i &ez greške vrane su napadale

samo one koji su i- zaro&ili nosei na li#u ko5ne maske. Uskoro svaka vrana u kampusu je

znala da ko5na maska predstavlja nevolju i svaki put kad &i ugledale takvog napale &i ga.



sl. .). Vrana napada naučnika

9asuprot tome kada ti isti ljudi nisu nosili maske vrane su i- ostavile na miru i nisu i-

napadale jer još uvijek ne mogu da razlikuju maskiranje od originala. 9aučni#i misle da

sposo&nost vrana da prepoznaju ljudska li#a le5i u sposo&nosti da prepoznaju jedne druge što

im poma5e u od&rani i upozoravanju u slučaju poten#ijalne opasnosti.

$.2. (omuniciraju me)u%o*no

$ako su vrane koje nisu &ile zaro&ljene u pret-odnom eksperimentu znale koje ljude tre&a

napasti a koje neG Odgovor je jednostavanE *ričale su. Avo ono kreštanje nije samo u5asna

&uka to je nji-ov način komuni#iranja. U svijetu nauke još uvijek se neki naučni#i ne sla5u da

vrane ipak mogu komuni#irati i da imaju ono što mi zovemo jezikom. "ada svi oni se sla5u

da vrane imaju regionalne dijalekte nešto što ne mo5e da postoji &ez jezika.0 nisu samo vrane koje su &ile zaro&ljene mogle da identi>ikuju poten#ijalnu opasnost u

&lizini nego su i vrane koje nikad nisu ni vidjele oso&e sa maskama znale da te oso&e tre&a

napasti. Hak i sljedee genera#ije vrana su &ile toga svjesne.

1ako da ne samo da nas vrane prepoznaju individualno nego imaju sposo&nost da nas opišu

drugim vranama do detalja i da to znanje prenesu na sljedee genera#ije.

1o znači da ko god se ikad 8petljaoI sa vranom &arem jedan put desetine godina kasnije

nji-ovi unu#i &i to mogli vratiti.

$.3. Do*ro amte

'



animljiv je slučaj grada C-at-ama u Ontariju čiji su stanovni#i organizovali masovan odstrel

vrana jer su im one uništavale usjeve pri svakoj godišnjoj seo&i. *rvog dana poslije te odluke

lov#i su ustrelili jednu vranu a ostale vrane su nastavile svoje putovanje. Danas genera#ijama poslije ni jedna vrana nije preletila preko tog područja i u potpunosti su promijenile svoju

maršutu za seo&u.

sl 6. "igra#ija vrana

Ovakvo ponašanje nije ograničeno samo na C-at-am. Vrane su poznate po tome da mijenjaju

čitav prava# svoje migra#ije samo da &i iz&jegle >arme na kojima je pa makar i jedna vrana

u&ijena u prošlosti. Benera#ija za genera#ijom kasnije još uvijek su pamtile te iste puteve na

kojime se osjeaju sigurnim.

$.$. (ori%te oru)e

!(



Vrana ne spada u klasične kune lju&im#e ali mo5e se vidjeti sve češe u ur&anim naseljima.

Hesto se vezuje za -oror >ilmove i ne mo5e &aš da se po-vali svojim #vrkutanjem i izgledom.

Vrane pokazuju izuzetnu inteligen#iju i sposo&nost učenja i prilago%avanja. 9a primjer

sposo&ne su da koriste tri vrste Joru%aJ da &i stigle do -rane ili ostvarile neki drugi #ilj.

Avakom pro&lemu one prilaze pose&no i pokušavaju da saznaju kako naj&olje da ga riješe.

0sta5ivanjima je dokazano da vrane ne samo da koriste JalateJ koje izra%uju od granči#a u

prirodi ve i prilago%avaju predmete koje nikada ne nalaze u prirodi. edno istra5ivanje je

pokazalo da je vrana dovoljno inteligentna da kljunom savije komad 5i#e izme%u dva čvrsta

predmeta da &i do&ila udi#u za -vatanje #rva zatvoreni- u duguljastoj plastičnoj posudi.

$ada su naučni#i stavili malu kameru na rep $aledonijske vrane dokazali su da koriste

granči#e da izvade &u&e iz drvea. 1ipično za pti#e rekli &i.

,li one tako%e koriste liše i travu kao improvizirani no5 ili udi#u da &i došle do -rane.

U jednom naučnom eksperimentu vrane su pokazale veliku kom&inatoriku i sposo&nost za

korišenje Joru%aJ. edna vrana je do&ila ve savijenu 5i#u a druga ravnu. 9ji-ov #ilj je &io

da izvuku korpi#u iz uske #ijevi. *rva vrana je &ez pro&lema izvukla korpi#u uz pomo svoje

savijene 5i#e. Druga vrana je savila 5i#u i zatim izvukla korpi#u. 9ijedna od dvije vrane

nikada nije imala 5i#u u kljunu.

slika F. Vrana sa savijenom 5i#om

$.+. ,rave lanove

!!



*laniranje nikome nije zanimljivo jer nas tjera da radimo stvari ali moramo priznati da samo

planiranje za-tjeva odre%eni nivo kogni#ije. Vrane su navikle planirati naučene su planirati

jer da nisu vrlo &rzo &i se suočile sa velikim pro&lemima. *o prirodi su svaštojedi i

oportunisti ali i same vrane &i priznale da su kada je -rana u pitanju pravi lopovi.

Vrane kao i druge 5ivotinje čuvaju svoje zali-e -rane. ,ko primjete da i- prilikom sakrivanja

-rane gleda neka druga vrana umjesto na tajno skrovište vrana plijen krije u perje a zatim

odleti na neko drugo mjesto i sakrije -ranu. Da je ostalo samo na ovome rekli &i da je to

tipično ponašanje 5ivotinje kada je posrijedi -rana i &or&a za istu. $od ovi- veliki- #rni-

lukavi- pti#a ovdje postaje ludo. Vrane koje su posmatrale kako vrana sa -ranom 8pospremaI

svoj o&rok u gnijezdu lagano su poletile i krišom pratile vranu do njenog tajnog skloništa

gdje e ona pospremiti svoj o&rok iz grudnog perja. $ada je ona to uradila i ostavila -ranu

nezaštienu druge vrane &i uzele taj o&rok i gostile se istim.

$.-. Adata*ilno ona&anje

Vrane su se prilagodile ur&anim uslovima. U apanu su &a#ale ora-e na uli#e da &i i-

automo&ili pregazili i polomili im ljuske a kasnije su jele te smrskane ora-e. 9aučnike jeiznenadilo to što su vrane iza&rale upravo dio uli#e na kojem se nalazi pješački prelaz. One &i

strpljivo čekale da neko od pješaka pritisne dugme za zeleno svetlo i zatim &i &ez opasnosti

od automo&ila sakupile svoj plijen koji je pret-odno automo&il smrskao.

sl . Vrana sa -ranom

Vrane mogu da zapamte i dane i vrijeme kada komunal#i odnose smee kao i maršutu kojom

voze. A o&zirom da nisu dovoljno sna5ne da same otvore kantu za smee lete za kamionom

nadajui se da e pri utovaru smea nešto ostati ili da e nešto ispasti tokom vo5nje.

!2



+. Vrane *olje ra"umiju Arimedov "a#on od djece

Hak je i zop znao da su vrane vrlo pametne. 9jegova priča ==Vrana i up== govori o 5ednoj

vrani koja prona%e up koji sadr5i malo vode na dnu no njezin kljun nije dovoljno dugačak

da dosegne tu vodu. ato dodaje kamenje u up dok se voda ne digne dovoljno da je mo5e

popiti. Ovo zapravo ne mora &iti izmišljena priča jer o tome govori i nova studija o&javljena u

časopisu */OA O9E istra5ivači su stavili komadie mesa da plutaju u visokim uskim

čašama. Vrane nisu samo otkrile da e moi dosei meso ako dodaju predmete u čašu nego sučak prvo oda&rale čaše koje su imale najvišu razinu vode.

,viva utkin iz časopisa 9eK A#ientist naglašava da su vrane na razini prosječne dje#eE

==Vrane su pokazale vještine zaključivanja kao dje#a od ) do F godina. Ve su prije otkrili da

vrane jednako razumiju ,r-imedov zakon kao čimpanze i orangutani.== , znanstveni#i

o&jašnjavaju kako svaka 5ivotinja koja mo5e podii kamen mo5e sudjelovati u ovom

eksperimentu.

David Luammen američki pisa# tekstova o znanosti prirodi i putovanjima jednom je izjavio

da su vrane zapravo tinej%eri 5ivotinjskog svijeta koji se dosa%uju. U eseju o&javljenom u

časopisu Outside "agazine napisao jeE ==Vranama je dosadno. *ate jer su previše inteligentne

za ono gdje se nalaze u 5ivotu. Uspje- na evolu#ijskoj ljestvi#i ovim pametnim i

kompleksnim pti#ama nije dovoljan. 9e zadovoljava i- mali opseg #iljeva i -orizonata stare

darvinovske &or&e. Uvijek tra5e novi izazov. *ogledajte i- naslagane na 5ičanoj ogradi stoje

kao da su u zavjeri rame do ramena na oprezu samodostojne ništa ne propuštaju.

azočarane su neuspje-om. Hekaju kao am&i#iozni pripravnik da im se pru5i prilika. Del>ini

kitovi i čimpanze po&rali su svu slavu i stalno se piše o nji-ovoj gotovo ljudskoj inteligen#iji.

,li nemojte se zavaravati. Vrane nisu glupe daleko od toga. One samo rade manje nego za što

su sposo&ne. 9jima je dosadno.==

-. /a#lju!a#

!3



$ao što smo se iz pret-odnog teksta uvjerili da su vrane 5ivotinje sa izuzetnim

sposo&nostima kako u prostoru tako i u me%uso&noj komunika#iji govori nam sama

činjeni#a da poznaju ,r-imedov zakon jedan od izuzetno za-tjevni- zakona u >izi#i. 9ama

ljudima je tre&alo da to naučimo primjenimo doka5emo@ a vranama je to još samo jedan

uro%eni čip koji koriste svakodnevno. 1o da su vrane izuzetno do&re u prirodnim naukama

dokazuje nam još jedna činjeni#a u nji-ovom razvoju E poznavanje matematike. 9aime vrane

znaju &rojati. 1ačno je samo do 3 ali i to je jedan od >enomena po kojima su došle do trona

koji i- je pri&li5io ljudima najslo5enijim umovima koji -odaju zemljom. Uspjele su čak i nas

nadmudriti. $ao što smo vidjeli iz pret-odni- zapisa čovjek je pokušao z&uniti vranu dajui

joj tvrde ljuske od ora-a koje one nisu mogle same kljunom da raz&iju ili u&a#ivaju#i im

komad -lje&a u usku #ijev sa vodom. 1o samo pokazuje koliko 5ivotinje mogu učiniti &ez

ljudske pomoi i koliko se "ajka priroda po&rinula da neke vrste &udu prirodno jačeg

genetskog koda koji e i- dr5ati u opstanku kad i- čovjek izda.

0iteratura

!4



-ttpEMMKKK.#ra#ked.#omMarti#leN!'(42N6:terri>ing:Kas:#roKs:are:Ka:smarter:t-an:ou:t-inkNp2.-tml

-ttpEMMKKK.#ra#ked.#omMarti#leN!'(42N6:terri>ing:Kas:#roKs:are:Ka:smarter:t-an:ou:t-ink.-tml

-ttpEMMKKK.s#ienti>i#ameri#an.#omMarti#leM#roKs:understand:analogiesM

AAO'IJA I I/IO0O4IJA DO'A5I6. ŽIVOIJA do#.dr. s#. "ar#ela Pperanda

AAO'IJA DO'A57 ,7RAD78 pro>. dr. ,vdi iza-

-ttpEMM-r.Kikipedia.orgMKikiMVrane

*si-ologija inteligen#ije Univerzitet u eogradu

!)

http://www.cracked.com/article_19042_6-terrifying-ways-crows-are-way-smarter-than-you-think_p2.html


http://www.cracked.com/article_19042_6-terrifying-ways-crows-are-way-smarter-than-you-think.html


http://www.scientificamerican.com/article/crows-understand-analogies/


http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrane





http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrane



inteligencija vrana

Documents