i. o b r a z l o ž e nj e€¦ · i. o b r a z l o ž e nj e. prostorni plan ureĐenja opĆine...

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE ČAĐAVICA (Sl. glasnik 02/07., 7/11., 4/15., 2/17. i 2/19.)

pročišćeni tekst

1-1

I. O b r a z l o ž e nj e


pročišćeni tekst

1-2

UVOD

Obveza izrade Prostornog plana uređenja Općine utvrđena je člankom 23. Zakona o prostornom

uređenju (Narodne novine, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i Programom mjera za

unapređenje stanja u prostoru općine Čađavica (Službeni glasnik općine Čađavica 5/97).

Prostorni plan uređenja Općine sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja,

namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora i

druge elemente od važnosti za područje Općine.

Nosilac izrade Prostornog plana uređenja Općine je općina Čađavica, a izrađivač Zavod za

prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije.

Sadržaj i način izrade Plana određeni su Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,

obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine,

broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

U okviru izrade Prostornog plana uređenja općine Čađavica korištene su, između ostalih, i

slijedeće studije i elaborati:

- Studija potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije (Instituta za

geološka istraživanja, Zagreb, Zavod za mineralne sirovine, 1998.god.)

- Potencijalna geotermalna energija Virovitičko-podravske županije (Institutu za geološka

istraživanja, Zagreb)

- Plan i program razvitka vodoopskrbe općine Čađavica («Hidroprojekt - ING» Zagreb,2001.)

- Vodozaštita područja crpilišta vodovoda («Hidroprojekt – ING» Zagreb, 1997.god.)

- Studija odvodnje područja vodne zajednice «Virovitička podravina» Virovitica, 1973.god.

- Studija opskrbe zemnim plinom županije Virovitičko-podravske (Coning inžinjering d.d.

Varaždin – T.D. 4497/94)

- Elaborat o zbrinjavanju otpada (Zavod za prostorno uređenje)

- Izvedbeni projekt sanacije neuređenih odlagališta otpada na području općine Čađavica (IPZ

Uniprojekt MCF, IPZ Uniprojekt TERRA, Zagreb) iz svibnja 2006.

- Seizmičnost područja (Geofizički zavod PMF Sveučilišta u Zagrebu, 1980. god.)

- Kompleksno definiranje geoloških odnosa Slavonskoga gorja s prikazom mineralnih sirovina

(Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 1990.god.)

- Krajobrazna obilježja Virovitičko-podravske županije (Zavod za urbanizam Arhitektonskog

fakulteta u Zagrebu)

- Konzervatorska podloga (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulture, Konzervatorski

odjel u Požegi)

- Lovnogospodarska osnova

- Građevinsko tehnička studija podravske brze ceste (IGH Osijek, 2003.god.)

- Projekt ukupnog razvoja, Zajednički gospodarski razvojni projekt Grad Slatina, Općina

Čačinci, Općina Čađavica, Općina Mikleuš, Općina Nova Bukovica, Općina Sopje, Općina

Voćin (Inženjerski biro d.d. Zagreb, 2006. god.)

Prilikom izrade ostvarena je suradnja s Ministarstvom kulture, Ministarstvom poljoprivrede i

šumarstva i vodnog gospodarstva, Državnom geodetskom upravom, Uredima državne uprave,

Općinom Čađavica, Županijskom upravom za ceste, TK Centrom Virovitica, Hrvatskim vodama,

Hrvatskim šumama, Papuk d.o.o. Orahovica, Lovačkim udrugama, te brojnim pojedincima.


pročišćeni tekst

1-3

1. POLAZIŠTA


pročišćeni tekst

1-4

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i

sustave Županije i Države

Općina Čađavica nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Virovitičko-podravske županije. Sa sjeverne

strane graniči s Republikom Mađarskom, sa istočne s općinom Crnac, sa zapadne strane sa

gradom Slatina i općinom Sopje, a s južne strane sa općinom Nova Bukovica.

Slika 1. Položaj općine Čađavica u Virovitičko-podravskoj županiji

Općina Čađavica jedna je od manjih općina u Virovitičko-podravskoj županiji, sa površinom od

90,60 km2, što predstavlja 4,48% površine županije. Broj stanovnika, prema Popisu iz 2001.

godine je 2.394, a gustoća naseljenosti 26 st/km2.

Općina Čađavica svojim prirodnim vrijednostima, reljefom, geološkim sastavom tla, klimatskim

i hidrološkim karakteristikama, vegetacijskim pokrovom i faunom, dio je subregionalne cjeline

karašičke ili slavonske Podravine, tipično nizinsko područje.


pročišćeni tekst

1-5

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

U općini Čađavica se nalazi deset naselja i to: Čađavica, Čađavički Lug, Donje Bazije, Ilmin

Dvor, Noskovačka Dubrava, Noskovci, Starin, Šaševo, Vraneševci i Zvonimirovac.

Naselje Čađavica je sjedište općine Čađavica.

OPĆINA SOPJE

GRAD SLATINA

OPĆINA NOVA BUKOVICA

NOSKOVCI NOSKOVAČKA

DUBRAVA

ILMIN DVOR

ČAĐAVIČKI LUG

ČAĐAVICA

STARIN

ŠAŠEVO

VRANEŠEVCI

ZVONIMIROVAC

DONJE BAZIJE

OPĆINA CRNAC

OS

JE

ČK

O-B

AR

AN

JSK

A Ž

UP

AN

IJA

REPUBLIKA MAĐARSKA

Slika 2. Naselja u općini Čađavica

a) Površina

U strukturi ukupnih površina najviše su zastupljene poljoprivredne površine sa 65,76%, slijede

šume sa 21,97% i vode sa 5,84%.

Ukupna površina građevinskih područja je 8,91 km2 odnosno 9,83 % površine Općine.


pročišćeni tekst

1-6

Tablica 1.

Red.

broj Općina Čađavica

Jed.

Mjere

% u

Županiji

1. Površina km2 90,60 4,48

2. Dužina državne granice km 10,92- 11,10

3. Dužina županijske granice km 7,54 16,12

4. Dužina općinske granice km 35,42 4,58

5. Dužina granica općine ukupno km 53,88 16,86

6. Udaljenost krajnjih točaka zapad-istok (A) km 11,65

7. Udaljenost krajnjih točaka sjever-jug (B) km 14,28

Tablica 2.

Red.

broj

Prostorna jedinica

NASELJE

Površina

km2

% od

površine

Općine

% od

površine

Županije

1. Čađavica 23,36 25,78 1,16

2. Čađavički Lug 9,39 10,36 0,46

3. Donje Bazije 10,89 12,02 0,54

4. Ilmin Dvor 10,27 11,34 0,51

5. Noskovačka Dubrava 2,66 2,94 0,13

6. Noskovci 7,41 8,18 0,37

7. Starin 3,92 4,33 0,19

8. Šaševo 3,22 3,55 0,16

9. Vraneševci 12,14 13,40 0,60

10 Zvonimirovac 7,34 8,10 0,36

Ukupno: 90,60 100 4,48 Napomena:

Izvor podataka: Ured državne uprave Vir.-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku


pročišćeni tekst

1-7

ČAĐAVICA

ČAĐAVAČKI LUG

DONKJE BAZJE

ILMIN DVOR

NOSKOVAČKA DUBRAVA

NOSKOVCI

STARIN

ŠAŠEVO

VRANEŠEVCI

ZVONIMIROVAC

Grafikon 1. Udio površina naselja u ukupnoj površini Općine

b) Stanovništvo

Na prostoru općine Čađavica živjelo je prema Popisu stanovništva 2001. godine 2.394

stanovnika, što čini udio od 2,56% u ukupnom stanovništvu Virovitičko-podravske županije.

Tablica 3.

Ukupan broj

stanovnika

Gustoća naseljenosti

(st/km2) Broj domaćinstava Broj stanova

1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001.

3.011 2.394 33 26 1.019 924 1.240 1.169 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,

Pododsjek za statistiku


pročišćeni tekst

1-8

Zbirna tablica 1. (N.N. br. 106/98)

ČAĐAVICA

POVRŠINA

STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA

GU

ST

OĆ

A

NA

SE

LJE

NO

ST

I

POPIS 1991 POPIS 2001 POPIS 1991 POPIS 2001 1991 2001

km2 % BROJ % BROJ % BR. % BROJ % BROJ BROJ BROJ

st/km2

Općina

Ukupno:

84,88

100

2.700

100

2.235

100

957

100

932

100

808

778

26

Naselja

Čađavica 23,36 25,78 921 30,59 787 32,87 290 34

Čađavički Lug 9,39 10,36 400 13,28 316 13,20 116 34

Donje Bazije 10,89 12,02 263 8,73 190 7,94 78 17

Ilmin Dvor 10,27 11,34 144 4,78 96 4,01 41 9

Noskovačka

Dubrava

2,66 2,94 78 2,59 68 2,84 28 26

Noskovci 7,41 8,18 305 10,13 237 9,90 90 32

Starin 3,92 4,33 111 3,69 103 4,30 41 26

Šaševo 3,22 3,55 132 4,38 109 4,55 38 34

Vraneševci 12,14 13,40 216 7,17 147 6,14 64 12

Zvonimirovac 7,34 8,10 441 14,66 341 17,25 138 46

Napomena:

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

Zbirna tablica 2. (N.N. br. 106/98)

ČAĐAVICA

POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆA

NASELJENOSTI

km2 udio

%

POPIS 1991 POPIS 2001 1991 2001

BROJ % BROJ % BROJ BROJ

OBALNO

čl.45. ZPP _ _ _ _ _ _ _ _

OTOČNO

čl.45. ZPP _ _ _ _ _ _ _ _

KONTINENTALNO

GRANIČNO _ _

OSTALO 10,92 12,05 1.448 48,09 1.188 49,62 33 27

OPĆINA Ukupno: 79,68 87,95 1.563 51,91 1.206 50,38 33 26

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

c) Naseljenost


pročišćeni tekst

1-9

Općina Čađavica obuhvaća deset naselja: Čađavica, Čađavički Lug, Donje Bazije, Ilmin Dvor,

Noskovačka Dubrava, Noskovci, Starin, Šaševo, Vraneševci i Zvonimirovac.

Tablica 4.

Red.

broj

Prostorna jedinica Broj stanovnika

NASELJE 1981. 1991. 2001.

1. Čađavica 1.049 921 787

2. Čađavički Lug 446 400 316

3. Donje Bazije 318 263 190

4. Ilmin Dvor 160 144 96

5. Noskovačka Dubrava 105 78 68

6. Noskovci 427 305 237

7. Starin 141 111 103

8. Šaševo 135 132 109

9. Vraneševci 253 216 147

10 Zvonimirovac 572 441 341

Ukupno: 3.606 3.011 2.394 Napomena:

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,

Pododsjek za statistiku, Popis stanovništva 2001.god.

ČAĐAVICA

ČAĐAVAČKI LUG

DONKJE BAZJE

ILMIN DVOR

NOSKOVAČKA DUBRAVA

NOSKOVCI

STARIN

ŠAŠEVO

VRANEŠEVCI

ZVONIMIROVAC

Grafikon 2. Udio broja stanovnika po naseljima u ukupnom broju stanovnika Općine

Tablica 5.


pročišćeni tekst

1-10

Red.

broj Naselje

Gustoća naseljenosti

(st/km2)

1. Čađavica 34

2. Čađavički Lug 34

3. Donje Bazije 17

4. Ilmin Dvor 9

5. Noskovačka Dubrava 26

6. Noskovci 32

7. Starin 26

8. Šaševo 34

9. Vraneševci 12

10 Zvonimirovac 46

Ukupno: 26

Tablica 6.

Dobna struktura stanovništva (prema popisu 2001.g.)

Dob (godine) 0 – 14 15 – 29 i 30 – 49 60 i više

broj st. 372 1268 754 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,


Tablica 7.

Red.

broj

Prostorna

jedinica

NASELJE

Broj stanovnika Površina

km2

Gustoća

naseljenosti

st/km2 (2001.) 1991. 2001.

1. Čađavica 921 787 23,36 34

2. Čađavički Lug 400 316 9,39 34

3. Donje Bazije 263 190 10,89 17

4. Ilmin Dvor 144 96 10,27 9

5. Noskovačka

Dubrava

78 68 2,66 26

6. Noskovci 305 237 7,41 32

7. Starin 111 103 3,92 26

8. Šaševo 132 109 3,22 34

9. Vraneševci 216 147 12,14 12

10. Zvonimirovac 441 341 7,34 46

Ukupno: 3.011 2.394 90,60 26 Napomena:

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,


Tablica 8.

Veličine naselja (prema broju stanovnika)


pročišćeni tekst

1-11

do 200 201-500 501-1000 1001-3500 3501-10.000 10.000 i više

6 3 1 0 0 0 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,


Tablica 9.

Red.

broj

Prostorna jedinica

NASELJE

Površine građevinskih

područja naselja (ha)

1. Čađavica 245,14

2. Čađavički Lug 160,87

3. Donje Bazije 65,61

4. Ilmin Dvor 36,72

5. Noskovačka Dubrava 28,84

6. Noskovci 52,34

7. Starin 40,28

8. Šaševo 46,58

9. Vraneševci 29,19

10. Zvonimirovac 185,52

Ukupno: 891,09

Napomena: Postojeće stanje prije donošenja ovog Plana

Tablica 10.

Red.

broj

Prostorna jedinica

NASELJE

DUŽINA GRANICA NASELJA Površina

km2

STANOVNIKA

granica

naselja

župan.

granica

državna

granica

ukupno

km 1991. 2001.

1. Čađavica 23,36 921 787

2. Čađavički Lug 9,39 400 316

3. Donje Bazije 10,89 263 190

4. Ilmin Dvor 10,27 144 96

5. Noskovačka

Dubrava

2,66 78 68

6. Noskovci 7,41 305 237

7. Starin 3,92 111 103

8. Šaševo 3,22 132 109

9. Vraneševci 12,14 216 147

10. Zvonimirovac 7,34 441 341

Izvor podataka: Prostorni plan Županije i Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije,

Služba za gospodarstvo

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke


pročišćeni tekst

1-12

1.1.2.1. Zemljopisna obilježja

a) Geološka obilježja

Geološka podloga prostora općine Čađavica po nastanku pripada pretežno srednjoj i mladoj

geološkoj dobi, tj. Formaciji antropozoika i kenozoika. U periodu kvartata nastali su aluvijalni

nanosi, a sadrže ilovinu, glinu, pijesak, pješčani mulj i humus. Močvarni prapor nastao je u

starijem kvartaru.

Značajka ove podloge je velika neujednačenost u vodoravnom i okomitom smislu.

Trošenjem starijih nanosa pod utjecajem osebujnog vodenog režima nastala su hidromorfna tla –

aluvijalna, pseudoglej, epiglej, hipoglej, semiglej, amfiglej, tla koja pokazuju znake prekomjerna

vlaženja oborinskim, poplavnim ili podzemnim vodama.

Prema sadržaju vapnenca razlikujemo – karbonatna i nekarbonatna, a prema količini humusa:

mineralna i humusna tla.

U širem smislu pripadaju fluvijalnom nizu kvartalnih tipova. To je u stvari facijes korita miješan

s povodnjskim facijesom. Facijes korita stvara se odlaganjem nošenog materijala. To su pijesci,

šljunci, akumulirani na formi ada ili plaža.

Cijelo područje Općine nalazi se u području maksimalno opaženog intenziteta potresa od 7°

MCS skale.

b) Pedološka obilježja


pročišćeni tekst

1-13

Slika 3. Namjenska pedološka karta

Legenda:

5 - aluvijalno tlo branjeno od poplava

8 - lesivirano tlo na praporu

9 - lesivirano tlo na praporu, semiglejno

12 - hidromeliorirano

41 - aluvijalno tlo

45 - močvarno glejno djelimično hidromeliorirano tlo

46 - močvarno glejno djelimično hidromeliorirano tlo

65 – močvarno glejno vertično

Red i klasa pogodnosti:

P1 (5)- dobro obradiva tla

P2 (8, 9, 12)-umjereno ograničeno obradivo tlo

N1 (41, 45, 46) - privremeno nepogodna tla za obradu

N2 (65) - trajno nepogodna tla za obradu

c) Obilježja reljefa


pročišćeni tekst

1-14

Reljef prostora općine Čađavica, najvećim dijelom je nizina, prostor pridravske ravnice i dio

otvorenog panonskog prostora vrlo male reljefne energije. To je tipičan prostor nastao

akumulacijsko-erozijskim procesom rijeke Drave i njenih pritoka.

U geotekstonskom smislu općinski prostor dio je Dravskog rova, koji je u tom dijelu obilježen

izrazito diferenciranim mlađim pokretima spuštanja (tonjenja).

Dravska potolina ispunjena je više od 3000 metara debelim naslagama neogenskog mora

(Panonsko more) i fluvijalnim i eolskim taložinama kvartarne starosti. Upravo stoga reljef ima

akumulacijsko-tektonska strukturno geomorfološka obilježja.

Slika 4. Reljefno obilježje Općine

d) Hidrografska obilježja


pročišćeni tekst

1-15

Relativno obilje voda bitna je prirodna značajka prostora općine.

Ukupna površina općine Čađavica na području Vodnogospodarske ispostave za slivno područje

Karašice i Vučice iznosi 9228,37 ha.

Općina Čađavica obuhvaća slijedeće katastarske općine: k.o. Čađavica 4346,77 ha, k.o. Donje

Bazije 1845,86 ha, k.o. Noskovci 1100,57 ha, k.o. Starin 739,55 ha i k.o. Vranješevci 1195,61

ha.

U administrativnom smislu ovo područje obuhvaća naselja koja ulaze u sastav općine Čađavica:

Čađavica, Čađavički Lug, Donje Bazije, Ilmin Dvor, Noskovačka Dubrava, Noskovci, Starin,

Šaševo, Vraneševci i Zvonimirovac.

Ukupna dužina voda I i II reda na području Općine Čađavica iznosi 44,44 km.vode I i II reda su

Drava dužine 11,04 km (stacionaža 104+200-115,240), Vojlovica-Voćinka-Drava dužine 11,77

km (stacionaža 0+000-11+770), Slatinska Čađavica dužine 11,60 km (staconaža 0+00-11+600),

Donja Branjinska dužine 2,63 km (stacionaža 0+700-3+381) i Gornja Branjinska dužine 7,40 km

(staconaža 0+000-7+400).

Ukupna dužina kanala III i IV reda ukupne dužine 247,517 km, od toga k.o. Čađavica 115,196

km, k.o. Donje Bazije 60,902 km, k.o. Noskovci 24,560 km, k.o. Starin 20,407 km i k.o.

Vranješevci 26,452 km. Prosječna dubina kanala III i IV reda iznosi 1,50 m, prosječne širine 8,0

m.

Dužina navedenih vodotoka te površina poriječja prikazana je u slijedećoj tablici:

Tablica 11.

Rb vodotok, kanal ili bujica Dužina u km

kanali III reda kanali IV reda

1. k.o. Čađavica 45,538 66,658

2. k.o. Donje Bazije 35,900 25,002

3. k.o. Noskovci 11,322 13,238

4 k.o. Starin 13,818 6,589

5. k.o. Vraneševci 15,897 10,555

UKUPNO: 125,475 22,042 Izvor podataka: Hrvatske vode Zagreb, VGO za vodno područje sliva Drave i Dunava, Osijek

Tablica 12. Osnovni popis vodotoka, kanala i bujica u slivu

Red.br. Vodotok, kanal ili bujica Dužina (km)

1. Aerodrom 0,610


pročišćeni tekst

1-16

2. Balac I 0,810

3. Balac II 0,260

4. Balac III 0,200

5. Brkovi I 0,800

6. Brkovi II 0,150

7. Bukvik I 2,270

8. Bukvik II 1,176

9. Bukvik III 0,545

10. Bukvik IV 0,500

11. Bukvik VII 0,350

12. Bukvik VIII 0,525

13. Čađavica 0,242

14. Čađ. Bašče 0,150

15. Čađ. Gaj I 0,840

16. Čađavički Gaj II 1,075

17. Čađavički Lug I 1,050

18. Čađavički Lug II 1,020

19. Čađavički Lug III 1,148

20. Čađavički Lug IV 1,141

21. Čađavički Lug V 0,545

22. Čađavički Lug VI 0,700

23. Delnice 0,300

24. Delnice I 0,770

25. Dravice I 0,210

26. Dravice II 0,150

27. Dravice III 0,185

28. Dravice IV 0,350

29. Dravice V 0,150

30. Dravice VI 0,235

31. Dubrava 0,580

32. Đurinci 0,313

33. Đurinci I 0,340

34. Gezinci IV 0,835

35. Gornje Tunjevo II 2,956

36. Gornje Tunjevo IV 0,850

37. Gornje Tunjevo V 0,200

38. Grabik I 1,050

39. Grabik II 0,469

40. Grabik III 0,200

41. Ilmadvor I 1,330

42. Ilmadvor II 0,984

43. Ilmadvor III 1,258

44. Ilmadvor IV 1,694

45. Ilmadvor V 0,235

46. Ilmadvor VI 0,790


pročišćeni tekst

1-17

47. Jakšinci 2,820

48. Jakšinci II 0,535

49. Jasenje V 0,920

50. Jasenje VI 0,700

51. Jasenje VII 0,700

52. Jasenik 1,280

53. Jasenik I 5,470

54. Jasenik II 2,134

55. Jasenik IV 0,250

56. Jasenik VII 1,575

57. Jasenik IX 1,010

58. Jasenik XI 1,020

59. Jasenik XII 0,500

60. Jasenik XIII 1,020

61. Jasenik XIV 1,065

62. Jasenik XV 0,570

63. Joka 0,700

64. Klenje 0,586

65. Klenje I 0,175

66. Kratelj 0,550

67. Krš I 0,100

68. Kutovi I 0,730

69. Kutovi II 0,250

70. Lušce 0,611

71. Lušce I 0,550

72. Lušce II 0,120

73. Mednjaci I 1,776

74. Mednjaci II 3,210

75. Mednjaci VI 0,700

76. Mednjaci VII 0,805

77. Ogr. I Jakšinci 1,813

78. Ogr. II Jakšinci 1,390

79. Ogr. III Jakšinci 0,540

80. Ogr. IV Jakšinci 1,226

81. Ogr. I G. Tunjeva II 1,160

82. Ogr. II G. Tunjeva II 0,550

83. Ogr. Kratelja 0,325

84. Ogr. II Plašća 0,225

85. Ogr. Radovića 0,304

86. Ogr. Širokog 1,150

87. Ogr. Jasenika II 1,000

88. Pašnjak I 1,070

89. Pašnjak II 0,750

90. Pašnjak III 1,070

91. Petonjica 1,560


pročišćeni tekst

1-18

92. Petonjica I 0,410

93. Petonjica II 0,370

94. Petonjica III 0,400

95. Petonjica IV 0,550

96. Plašće 2,130

97. Plašće IV 0,150

98. Plašće V 0,200

99. Plašće VI 0,225

100. Podgaj 0,800

101. Radović 0,840

102. Radović I 0,246

103. Radović II 0,225

104. Radović III 0,350

105. Radović IV 0,108

106. Rakitovac 1,275

107. Rakitovac I 0,280

108. Rakitovac II 0,890

109. Rakitovac III 0,515

110. Rijeka 0,268

111. Sokak I 1,100

112. Sokak II 1,100

113. Sokak III 0,600

114. Široki 2,525

115. Trampe 0,700

116. Trampe I 0,600

117. Trampe II 0,850

118. Trampe III 1,220

119. Trampe V 1,255

120. Trampe VI 0,945

121. Trampe VII 0,700

122. Treći Maj I 0,357

123. Treći Maj III 0,352

124. Treći Maj IV 0,330

125. Vašarište 1,120

126. Vašarište I 0,150

127. Vašarište II 0,490

128. Vašarište III 0,500

129. Vošćak 1,000

130. Vrtlovi I 1,528

131. Vrtlovi II 0,800

132. Vrtlovi III 0,970

133. Vrtlovi V 0,872

134. Vrtlovi VI 0,446

135. Zdenčić 3,280

136. Zdenčić I 0,790


pročišćeni tekst

1-19

137. Zdenčić II 1,000

Ukupno k.o. Čađavica: 115,196


1. Adolfovac I 4,160

2. Adolfovac II 3,340

3. Adolfovac III 3,627

4. Adolfovac IV 0,200

5. Adolfovac V 0,480

6. Adolfovac VI 0,562

7. Adolfovac VII 0,265

8. Adolfovac VIII 0,540

9. Bednja I 0,250

10. Bednja II 0,500

11. Bednja III 0,250

12. Bednja IV 0,475

13. Berkesovo 0,762

14. Berkesovo I 0,850

15. Berkez 1,500

16. Donji Lug I 0,215

17. Donji Lug II 0,200

18. Donji Lug III 1,420

19. Donji Lug IV 0,310

20. Donji Lug V 0,310

21. Đurin Lug I 4,920

22. Đurin Lug II 4,827

23. Đurin Lug VIII 0,450

24. Đurin Lug IX 0,712

25. Đurin Lug X 0,241

26. Krštanci I 3,000

27. Krštanci II 0,720

28. Križanac 2,750

29. Lane Bare 2,600

30. Lane Bare I 0,650

31. Lane Bare II 0,400

32. Lane Bare III 0,586

33. Njive I 0,750

34. Njive II 0,725

35. Njive III 0,765

36. Ogranak Đurin Luga II 0,500

37. Poljanak I 2,220

38. Poljanak II 1,000

39. Poljanak III 0,674

40. Poljanak IV 0,172

41. Poljanak V 0,530


pročišćeni tekst

1-20

42. Poljanak VI 0,221

43. Suhodol 1,500

44. Suhodol I 0,386

45. Suhodol III 0,500

46. Stara Branjinska 3,500

47. Stara Branjinska I 0,515

48. Stara Branjinska II 0,880

49. Stara Branjinska III 0,230

50. Voćnjak I 0,720

51. Voćnjak II 0,415

52. Voćnjak III 0,350

53. Voćnjak IV 1,040

54. Zvonimirovac I 0,965

55. Zvonimirovac II 0,365

Ukupno k.o. Donje Bazije: 60,902


1. Bara II 1,200

2. Bobrovac I 0,880

3. Bobrovac III 0,690

4. Bobrovac IV 0,110

5. Dubrava I 1,420

6. Dubrava II 1,010

7. Dubrava III 0,850

8. Dubrava IV 0,500

9. Dubrava V 1,660

10. Dubrava VI 0,320

11. Dubrava VII 0,340

12. Dubrava VIII 0,250

13. Đurkovac 6,322

14. Lipik I 1,185

15. Lipik II 0,850

16. Lipik III 0,380

17. Međa I 1,250

18. Noskovci I 2,400

19. Noskovci II 0,400

20. Noskovci III 0,500

21. Noskovci IV 1,350

22. Ogranak Međe 0,235

Ukupno k.o. Noskovci: 24,560


1. Gužvenka 0,450

2. Jasenje I 1,375

3. Jasenje II 0,953

4. Jasenje III 1,240


pročišćeni tekst

1-21

5. Jasenje IV 1,400

6. Mali Drenovac I 0,455

7. Mali Drenovac II 0,185

8. Ogranak Starinskog Brezika 0,350

9. Starin 0,430

10. Starin Brezik 1,500

11. Starin Brezik I 0,200

12. Starin Brezik II 0,762

13. Starin Brezik III 0,264

14. Starin Brezik IV 0,350

15. Starin Brezik V 0,295

16. Šaševo I 6,508

17. Šaševo II 1,810

18. Žabljak 1,225

19. Žabljak I 0,240

20. Žabljak II 0,165

21. Žabljak III 0,250

Ukupno k.o. Starin: 20,407


1. Hrastik I 2,976

2. Hrastik II 0,370

3. Hrastik III 0,125

4. Hrastik IV 0,200

5. Krčevine Stare 2,360

6. Krčevine I Stare 0,100

7. Krčevine I 0,900

8. Krčevine II 0,425

9. Krčevine VIII 0,350

10. Lipa 0,688

11. Lipa I 0,595

12. Nove Krčevine 0,820

13. Ogranak Hrastika 0,450

14. Ranovac VI 1,200

15. Ranovac VIII 0,400

16. Ražljevo 5,350

17. Ražljevo I 0,440

18. Ražljevo II 1,100

19. Ražljevo III 0,350

20. Šibovi I 2,611

21. Šibovi II 1,400

22. Šibovi IV 0,230

23. Topolje I 0,564

24. Topolje II 1,050

25. Topolje III 0,843


pročišćeni tekst

1-22

26. Topolje IV 0,175

27. Topolje V 0,380

Ukupno k.o. Vraneševci: 27,702


1. OPĆINA

ČAĐAVICA

k.o. Čađavica 115,196

2. k.o. Donje Bazije 60,902

3. k.o. Noskovci 24,560

4. k.o. Starin 20,407

5. k.o. Vraneševci 27,702

UKUPNO: 248,767

Izvor podataka: Hrvatske vode Zagreb, VGO za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek,

VGI «Karašica-Vučica» Donji Miholjac

Melioracijska odvodnja

U sklopu rješavanja odvodnje poljoprivrednih površina izgrađena je odvodnja podzemnom

drenažom na ukupnoj površini 1555 ha (lokacije dreniranih površina označene su na preglednoj

karti Mj. 1:50000)

Vezano za melioracijsku odvodnju treba napomenuti da se u narednom razdoblju ne predviđaju

znatniji radovi na dogradnji kanalske mreže III i IV reda, odnosno dogradnja će se vršiti

djelomično po ukazanoj potrebi za kvalitetnijom odvodnjom pojedinih dijelova Općine

Čađavica. Radovi na dogradnji će se provoditi pojedinačnim iskopom kanala površinske

odvodnje ili rješavanjem odvodnje podzemnom drenažom. Melioracijska odvodnja rješavana je u

okviru provođenja postupka komasacije na katastarskoj općini Noskovci 1989. godine, dok je na

drugim katastarskim općinama melioracijska odvodnja zemljišta rješavana u sklopu odvodnje

poljoprivrednog zemljišta.

U skladu s člankom 103. Zakona o vodama (NN 107/95) radove tehničkog i gospodarskog

održavanja melioracijskog sustava obavlja lokalna uprava i samouprava uz stručnu pomoć

Hrvatskih voda, a u narednom razdoblju je potrebno melioracijski sustav dovesti u stanje

normalne funkcionalnosti, te nadalje redovito provoditi tehničko i gospodarsko održavanje

sustava.

Uređenje vodotoka i voda

Kroz područje Općine Čađavica protječu vodotoci Drava, Vojlovica-Voćinka-Drava, Slatinska

Čađavica, Donja Branjinska

Obrana od poplava


pročišćeni tekst

1-23

Ukupna dužina nasipa na području Općine Čađavica iznosi 36,526 km, a nalaze se uz rijeku

Dravu: nasip Sopje-Noskovci dužine 2,786 km (stacionaža 5+500-8+286), Dravica 0,2 km, te

nasipi uz vodotoke Vojlovica-Voćinka-Drava dužine 23,54 km (stacionaža 0+000-11+770, lijeva

i desna obala) i Gornja Branjinska dužine 10 km (stacionaža 0+000-5+000 km, lijeva i desna

obala).

e) Klimatska obilježja

Klimatske osobine prostora općine Čađavica mogu se okarakterizirati kao klima kontinentalnog

tipa. Jeseni su u pravilu toplije od proljeća. Proljeće se odlikuje naglim porastom temperature i

prijelazom u ljeto iz relativno oštre zime, pa je razdoblje proljeća kratko.

Na području općine ne postoje stalne meteorološke postaje, pa se koriste podaci najbližih

okolnih (Virovitica) i daju relativno dobar uvid u osobine klime na području općine.

Temperatura zraka

Prosječna godišnja temperatura zraka na ovom području kreće se od 100 do 11C. Prema tome

srednja godišnja temperatura amplituda iznosi od 22ºC do 23ºC, što govori u prilog

kontinentskim značajkama područja. U siječnju i veljači, kada nad panonskim prostorom

prevladava anticiklonalno strujanje zraka sa sjevera i sjeveroistoka, bilježe se i najniže

temperature. Ljeta mogu biti vrlo topla, naročito srpanj i kolovoz. Mraz se isključivo koncentrira

u hladno doba godine. Pojavljuje se u kasno proljeće (svibanj), nepovoljno djeluje na rast

mnogih poljodjelskih kultura. Reljefna otvorenost prema sjeveru utječe da vjetrovi na području

općine Čađavica pušu pretežito iz sjevernog kvadranta. Najčešći i najsnažniji su oni iz SZ-nog i

SI smjera. Izraženo je osim toga i strujanje zraka iz JZ smjera.

Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka u°C (prosjek 12 godina 1980-1991.):

mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.

temp. -1,4 1,9 5,8 9,9 14,9 18,5 20,1 19,0 15,6 9,4 6,1 0,3 10,19

Apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka:


max 15,2 19,4 25,5 26,5 31,9 36,0 39,9 37,8 35,1 28,2 24,2 18,6 39,9

min -21,3 -27,5 -19,3 -9,1 -1,2 2,4 5,4 5,5 -0,2 -3,3 -11,9 -7,3 -27,5

Srednji mjesečni broj hladnih, studenih i ledenih dana:


hlad.d 23,3 18,5 15,2 4,2 0,3 0,1 2,2 9,1 17,6 90,5

stud.d 7,9 6,7 1,2 0,5 3,4 19,7

led.d 5,0 6,1 0,6 0,2 0,2 12,1


pročišćeni tekst

1-24

Izvor podataka: Meteorološka stanica Donji Miholjac

Oborine

Srednja mjesečna i godišnja količina oborina u mm po godišnjim dobima i u vrijeme

vegetacijskog razdoblja (prosjek 12 godina 1980.'1991.):

mjes I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.

mm 41 35 48 48 67 78 50 610 40 50 57 43 618

Izvor podataka: Meteorološka stanica Donji Miholjac

Proljeće Ljeto Jesen Zima Veg.raz. God.

mm % mm % mm % mm % mm % mm %

201 24 281 33 195 23 162 19 494 59 839 100

Homogenost klimatskih prilika temeljna je značajka prostora općine. Mala reljefna energija

svakako je pri tome odigrala najznačajniju ulogu. Primarni maksimum padalina ja krajem

proljeća i početkom ljeta, a sekundarni u jesen.

Nepovoljna okolnost su česta odstupanja u padalinskom režimu i činjenica da se najveći broj

dana s tučom koncentrira u vegetacijskom razdoblju. Snježni se pokrivač ne zadržava dugo.

Oblačnost je najveća u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno velika količina padalina i

istodobno prosječna mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju (01. IV-30.IX) upućuje na njihov

pljuskoviti karakter u tom dijelu godine.

Minimum padalina javlja se kasno u ljeto, početak jeseni i u tijeku zime. Raspored padalina u

tijeku vegetacijskog perioda pogoduje većini poljodjelskih kultura. Obilježja ovog tipa klime su i

česta odstupanja od režima padalina, što može rezultirati pojavama suše ili suviškom padalina

koje ako se jave u kasno proljeće ili rano ljeto negativno utječu na prinose poljodjelskih kultura.

Padaline u obliku snijega javljaju se u prosincu, siječnju i veljači.

Srednji mjesečni i godišnji broj dana sa snijegom 1,0 cm:

mjesec X XI XII I II III IV god.

br.dana 0,2 0,8 3,0 5,4 5,3 3,5 0,6 18,8

Srednji mjesečni i godišnji broj dana sa snijegom na tlu:

mjesec XI XII I II III IV god.

br.dana 0,3 3,2 10,0 10,0 3,2 0,1 26,8


pročišćeni tekst

1-25

Vlaga zraka

Prosječna mjesečna vrijednost relativne vlage zraka je 70%.

Strujanje zraka

Prema godišnjoj ruži vjetrova najdominantniji su vjetrovi jugozapadnog, južnog i sjevernog

smjera, i na njih otpada 52,7%. Ukupni godišnji broj dana s jakim vjetrom (6 bofora) je svega

0,4%, što je gotovo beznačajno, a ako se pojavljuju onda je to u ljetnim mjesecima. Olujni

vjetrovi na ovom području su rijetki, što znači da ih možemo potpuno isključiti.

Naoblaka i insolacija

Pojave oblačnosti najčešće su u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno veća količina

padalina i prosječno mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju, ukazuju na pljuskovit karakter

padalina u tom dijelu godine.

Meteorološke pojave

Najveći broj dana s mrazom javlja se u zimskom, a manje u jesenskom i proljetnom dijelu

godine. Najveće štete nastaju ako se mraz pojavi početkom travnja, tj. u vegetacijskom

razdoblju.

Broj dana s mrazom po mjesecima i godišnje:


broj dana 1,2 2,3 4,0 2,1 1,1 0,5 2,2 3,2 2,9 19,5

Pojave magle su također karakteristične za jesenske i zimske mjesece, a ukupni godišnji broj

dana s maglom iznosi 11,5 dana.

1.1.2.2. Osnovne kategorije korištenja zemljišta

Površinski vegetacijski pokrov čine obradive površine, livade i šume. Ostali prostor čine vode,

izgrađena površina, ceste, putovi, željeznice i ostalo.

Tablica 13.

Osnovne kategorije korištenja zemljišta (km2)

Poljopr.

zemljište Šume Vode

Trst. i

bare

Zgrade i

dvorišta

Ceste i

putovi Željeznice Ostalo

65,76 15,22 5,29 0,17 1,17 2,71 0,003 0,28


pročišćeni tekst

1-26

Tablica 14.

Obradive

površine

Oranica i

vrt Voćnjak Vinograd

Livada i

pašnjak Ukupno

km2 61,91 0,33 0,07 3,45 65,76

% 68,33 0,36 0,07 3,82 72,58

Izvor podataka: Državna geodetska uprava

Tablica 15.

Poljoprivredne površine km2

ukupno obradive ostale

65,76 62,31 3,45

72,58 % (u Općini) 68,76% (u Općini) 3,82% (u Općini) Izvor podataka: Državna geodetska uprava

oranica i vrt

voćnjak

vinograd

livada i pašnjak

Grafikon 3. Postotak oranica, vrtova, voćnjaka, vinograda, livada i

pašnjaka u odnosu na cjelokupnu poljoprivrednu površinu

1.1.2.3. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse

a) Gospodarstvo

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Virovitica, općina Čađavica

raspolaže slijedećim brojem tvrtki i brojem zaposlenih:

Tablica 16.

Rb Tvrtka Broj djelatnika Djelatnost

1. PZ Čađavica 26 Uzgoj žitarica i drugih usjeva i nasada,

d.n.

2. Nova Drava d.o.o. 26 Uzgoj žitarica i drugih usjeva i nasada,

d.n.

3. Jukić d.o.o. 0 Uzgoj žitarica i drugih usjeva i nasada,

d.n.


pročišćeni tekst

1-27

4. Luca-Agro d.o.o. 0

Uzgoj povrća, cvijeća, ukrasnog bilja i

sadnog materijala, osim sakupljanja

šumskih gljiva

5. Medeks d.o.o. 0 Uzgoj ostalih životinja

6. Megalis d.o.o. 6 Prerada mlijeka i proizvodnja sira

7. Faval d.o.o. 0 Prerada mlijeka i proizvodnja sira

8. PZ Agrotron 0

9. Konta d.o.o. 4 Ostala trgovina na malo

10. Veterinarska ambulanta

NOVET d.o.o. 5 Veterinarske usluge

Izvor podataka: HGK-Županijska komora Virovitica

Iz Kataloga razvojnih projekata za Virovitičko-podravsku županiju za područje općine Čađavica,

izdvojeni su slijedeći razvojni projekti prikazani u tablici:

Tablica 17.

Rb Investitor Naziv investicijskog

programa Lokacija

1. Općina Čađavica-

Komrad Slatina i FRR

Izgradnja vodovodne

mreže

Čađavica, Šaševo, Starin i

Vraneševci, a za ostala naselja u

narednom periodu

Općina Čađavica-HEP

d.d. DP

Elektroslavonija Osijek

Pogon distribucija plina

Osijek

Izgradnja plinske mreže U svim naseljima općine Čađavica

3. Općina Čađavica-

fondovi i ostalo Izgradnja industrijske zone Čađavica i Vraneševci

4. Općina Čađavica i

najpovoljniji izvođač Projektiranje infrastrukture Područje općine

Izvor podataka: HGK-Županijska komora Virovitica

b) Poljoprivreda

Poljoprivredne površine obuhvaćaju 72,58 %, a obradive 68,76 % od ukupnog područja.

Na području Općine nije prisutna pojava smanjenja poljoprivrednih površina, a značajan je i

razvoj stočarstva. Klimatske prilike nisu posebno ograničavajući čimbenik za poljoprivrednu

proizvodnju. Siju se žitarice (pšenica, zob, ječam), kukuruz, a u zadnje vrijeme i znatne površine

šećerne i stočne repe, ljekovito bilje te duhan.


pročišćeni tekst

1-28

Slika 5 Farma junadi u Zvonimirovcu

U sadašnjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja

i nerazvijeno tržište, presudno je koncipirati strateške proizvodne programe koji će omogućiti

razvoj obiteljskih gospodarstava.

Novost u poljoprivrednoj proizvodnji predstavlja eko proizvodnja batata, za sada vrlo rijetke

biljke u Hrvatskoj.

Slika 6 Proizvodnja batata u Vreneševcima

c) Energetika

Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Općini je razgranata, a visokonaponska

mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora što su bitne pretpostavke za dogradnju

i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom području.


pročišćeni tekst

1-29

Glavna spojna točka za napajanje općine Čađavica je TS 110/35 Slatina. Iz te TS vrši se daljnji

razvod dalekovodima 10 kV po mjestima općine. Iz svakog mjesta TS 10/0,4 kV vrši se razvod

NN mrežom po kućanstvima.

Trafostanice na području Općine Čađavica:

Tablica 18.

NASELJE TS broj tip Snaga kVA

Vraneševci 10/0,4 kV 1 zračna željezna 100

Starin I 10/0,4 kV 1 zračna željezna 160

Starin II 10/0,4 kV 1 zračna betonska 100

Šaševo 10/0,4 kV 1 zračna drvena 50

Čađavica III 10/0,4 kV 1 zračna željezna 160

Čađavica I 10/0,4 kV 1 zračna tornjić 250

Čađavica II 10/0,4 kV 1 zračna tornjić 250

Čađavica IV 10/0,4 kV 1 zračna željezna 100

Čađavički Lug I 10/0,4 kV 1 zračna KORS 100

Ilmin Dvor 10/0,4 kV 1 zračna drvena 100

Čađavički Lug II 10/0,4 kV 1 zračna betonska 160

Čađavica V 10/0,4 kV 1 zračna željezna 160

Čađavica PZ Drava 10/0,4 kV 1 kabelska 630

Čađavica 3. maj 10/0,4 kV 1 zračna drvena 50

Donje Bazije 10/0,4 kV 1 zračna betonska 100

Donje Bazije II 10/0,4 kV 1 zračna betonska 100

Zvonimirovac I 10/0,4 kV 1 zračna tornjić 250

Zvonimirovac II 10/0,4 kV 1 zračna željezna 100

Noskovačka Dubrava 10/0,4 kV 1 zračna željezna 100

Noskovci I 10/0,4 kV 1 zračna tornjić 250

Noskovci II 10/0,4 kV 1 zračna željezna 160

ukupno: 21 3430 Izvor podataka: HEP DP Elektra Virovitica

Dalekovoda na području Općine Čađavica nema, a planirani su 35 i 110 kV, te TS 35kV kod

naselja Čađavica.

d) Turizam

Prirodne uvjete za razvitak turizma na ovom prostoru čine: ribolovna i lovna područja, pogodna

za različite oblike ruralnog turizma, te osobito lovnog i ribolovnog turizma.

e) Lovstvo


pročišćeni tekst

1-30

Na području Općine Čađavica djeluju tri lovačke udruge i to: LU „Sokol“ Čađavica, LU „Jelen“

Noskovci i LU „Gaj“ Slatina.

Lovište na području Općine Čađavica je Zajedničko lovište 15 „Čađavica“.

Lovište obuhvaća ukupno 198 ha šuma i šumskog zemljišta, 4870 ha poljoprivrednog zemljišta i

584 ha ostalih površina, odnosno ukupno 5652 ha.

Lovište je namijenjeno za uzgoj zdrave, otporne i normalno razvijene jelenske divljači, divljih

svinja i srneće divljači srednje do pojedinačno visoke trofejne vrijednosti, te uzgoj zdrave i

otporne sitne divljači (zec, faza, trčka, prepelica pupćara) zadovoljenje vlastitih potreba

lovozakupnika te plasman divljači i njenih dijelova na tržište uz očuvanje i unapređenje

prirodnih staništa divljači.

Pored navedenog uzgoja glavnih vrsta krupne i sitne divljači u lovištu će se gospodariti i s

ostalim vrstama divljači (prepelica, divlje patke, šljuke, divlji golub, divlja mačka te ostali

dlakavi i pernati grabežljivci) uz održavanje njihovih fondova ovisno o mogućnostima staništa te

brige o životinjskim vrstama koje bitno utječu na lovno gospodarenje.

Slika 7 Krajolik


pročišćeni tekst

1-31

Tablica 19. Površine lovišta i zemljovlasničko razmjerje ISKAZ POVRŠINE

NAZIV VRSTA KULTURA ZEMLJO.

RAZMJERJE

PODACI IZ

AKTA O

USTANOVLJ.

PODACI IZ

OSNOVE

1 2 3 4 5 6

ZEMLJIŠTE

UNUTAR

LOVIŠTA

(ha)

ŠUMSKO

OBRASLO

DRŽAVNO 173 220

PRIVATNO 25 9

UKUPNO 198 229

NEOBRASLO

DRŽAVNO

PRIVATNO

UKUPNO

SVEUKUPNO 198 229

POLJOPR.

ZEMLJIŠTE

ORANICE

DRŽAVNO 2768 2208

PRIVATNO 2102 1794

UKUPNO 4870 4002

LIVADE

DRŽAVNO 82

PRIVATNO 123

UKUPNO 193

PAŠNJACI

DRŽAVNO 21

PRIVATNO 12

UKUPNO 33

VIŠEGODIŠ.

NASADI

DRŽAVNO

PRIVATNO

UKUPNO

OSTALO

DRŽAVNO 497

PRIVATNO 87

UKUPNO 584

SVEUKUPNO 5454 4228

VODE

UNUTAR

LOVIŠTA

TEKUĆICE

PRIRODNE

RIJEKE 8

POTOCI 4

UKUPNO 12

UMJETNE KANALI 53

SVEUKUPNO 65

STAJAĆICE

PRIRODNE

JEZERA

MOČ.BAR. 20

OSTALO

UKUPNO 20

UMJETNE

AKUMUL.

RETENC.

OSTALO

UKUPNO 20

SVEUKUPNO

SVEUKUPNO LOVIŠTE (ha) 5652 5654

POVRŠ.

IZVAN

LOVIŠTA

OPISANE

GRANICOM

(ha)

Građ. zemljište i površ. 300 m od naselja 1005

Javne površ. (ceste i dr.) INA crpna stanica 105

Posebno zaštićeni objekti prirode

Ograđeni višegodišnji nasadi

Privredni ribnjaci

Ostalo

Ukupno 1110

Izvor podataka: Virovitičko-podravska županija, Lovno-gospodarska osnova

f) Pčelarstvo


pročišćeni tekst

1-32

Pčelarstvo je od davnih vremena prisutno u ovim krajevima. Područje općine Čađavica jedno je

od rijetkih područja u Republici Hrvatskoj koje omogućuje dvije obilne paše godišnje. Sezona

ispaše započinje oko 15 travnja na poljima repice, a zatim slijedi ispaša na bagremu, morfei i na

kraju ciklusa cvjetanja oko 15 lipnja na kestenu i lipi.

g) Šumarstvo

Osim ekonomskim, šume su značajne i u turističkim i lovnim djelatnostima.

Na području Općine Čađavica nalaze se gospodarske šume. Šume se nalaze u tri kompleksa. U

južnim kompleksima prevladavaju šume hrasta lužnjaka s običnim grabom i jasenom. U

sjevernom dijelu uz rijeku Dravu prevladavaju šume vrbe, topole te kulture EA topole. Od šuma

posebne namjene u području rijeke Drave postoje sastojine za znanstvena istraživanja. Osim

gospodarske funkcije, značajna uloga je i općekorisna funkcija, prije svega kroz zaštitu tla od

erozija, bujica i poplava utjecaj na vodni režim, utjecaj na klimu, zaštitu i unapređenje ljudskog

okoliša, stvaranja kisika, na poljoprivrednu proizvodnju, rekreativno-turistička, zdravstvena i

utjecaj na faunu.

Na području općine Čađavica šumskim zemljištem upravlja JP Hrvatske šume, Uprava šuma

Našice, šumarija Slatina i šumarija Donji Miholjac.

Tablica 20 Ukupna površina šuma (ha)

Gospodarska jedinica obraslo neobraslo neplodno ukupno

proizvodno neproizvodno

ha

Čađavački-lug Jelas-Đol 167,78 * 5,35 1,54 174,67

Slatinske nizinske šume 929,92 1,15 29,14 18,02 978,23

Slatinske podravske šume 310,64 13,73 3,20 7,31 334,88

UKUPNO: 1408,34 14,88 37,69 26,87 1487,78

Tablica 21 Sastojine posebne namjene (ha)

Gospodarska jedinica za

rekreaciju

za znanstvena

istraživanja

poseban

rezervat

sjemenske

sastojine

zaštita

tla ukupno

ha

Čađavački-lug Jelas-Đol 0,00

Slatinske nizinske šume 0,00

Slatinske podravske šume 334,88 334,88

UKUPNO: 0,00 334,88 0,00 0,00 0,00 334,88

Izvor podataka: Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Našice

h) Vodni resursi


pročišćeni tekst

1-33

Korištenje vode za vodoopskrbu

Sustav za snabdijevanje pitkom vodom, na području bivše općine Slatina pa tako i za općinu Čađavica

planiran je kao grupni sustav za snabdijevanje vodom sa izvorištem u Medincima, kapaciteta 130 - 150

l/s, što je dovoljno za potrebe gotovo cijele bivše općine.

U skladu sa studijom opskrbe pitkom vodom Virovitičko-podravske Županije, svi sustavi bi se trebali

povezati u jedinstven sustav na području Županije.

Vodoopskrbnim sustavom planirano je obuhvatiti sva naselja Općine Čađavica.

Zaštita voda od zagađivanja

Stanje odvodnih sustava i izgrađenost uređaja za pročišćavanje na području općine nisu

zadovoljavajući. Sva naselja rješavaju sanitarne, fekalne i otpadne vode septičkim, sabirnim ili

crnim jamama. Poljoprivrednu proizvodnju na vodonosniku potrebno je usmjeriti na proizvodnju

zdrave hrane uz uporabu takvih agrotehničkih sredstava koja neće ugrožavati ležišta podzemne

pitke vode i vodotoke.

Navodnjavanje i odvodnja

Navodnjavanje kao mjera poboljšanja i stabiliziranja proizvodnje i prinosa, za sada nije prisutno.

Meliorirane površine (drenaža) prisutna je na površini od cca 2.300 ha.

Energetsko korištenje

Unatoč tome što vodni potencijal, prije svega rijeke Drave, ima uvjeta za korištenje radi

pridobivanja električne energije trenutačno energetskog korištenja nema. Izgradnja

višenamjenskih hidrotehničkih sustava, pored drugih koristi (uređenje Drave i pritoka,

proizvodnje energije, zapošljavanje, razvoj pojedinih industrija, turizam i rekreacija, razvoj

prometa i drugo), osigurava značajne količine visinski povoljno smještene vode za

navodnjavanje. Izgradnjom akumulacijskih jezera stvaraju se uvjeti za natapanje poljoprivrednih

površina, opskrbe ribnjaka i industrije vodom iz gravitacijskih dovoda. Također se stvaraju

povoljni uvjeti plovidbe (veće dubine, manje brzine).

Rijeka Drava

Znatni relativni pad srednje Drave s koritom u šljunkovitom terenu i veliki protok, u prošlosti su

uzrokovali mnoge meandre i promjene toka. Erozija obala, sprudovi, otoci i rukavci redovita su

pojava na ovom dijelu Drave.

Rijeka Drava ima snježno-kišni režim s jednim naglašenim maksimumom u kasno proljeće

(topljenje snijega u Alpama) Srednji godišnji protok je oko 600 m3/s.

Planovi i projekti na studijskoj i idejnoj razini predviđaju na Dravi, koja je jedini vodotok sa

većim energetskim vodnim potencijalom, izgradnju višenamjenskih hidrotehničkih sustava Barcs

i Donji Miholjac.


pročišćeni tekst

1-34

Tablica 22 VS Dionica

korištenja

Drave (km)

Lokacija

pregradnog

profila

(rkm)

Dužina

postrojenja

(km)

Prosječna

mogućnost

proizvod.

(GWh/god)

Akumulacija

Naziv Površina

(ha)

Korisni

volumen

(106 m3)

Donji

Miholjac

85,2-155,7 85,2 70 382,7 Donji

Miholjac

6.400 20,7

Barcs 155,7-

198,8

155,7 43,2 331 Barcs 5.300 20,7

Izvor podataka: «Hrvatske vode», Zagreb, Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivova

Drave i Dunava Osijek

Plovidba

Analize plovnosti su pokazale da Drava u stanju kakovo je danas, na dionici od ušća do

Terezinog polja (0+000-152+000), ne može biti svrstana niti u jednu klasu plovnog puta prema

klasifikaciji europskog ekonomskog komiteta (ECE), ali plovidba je moguća i realizira se u

skromnom opsegu.

Druge namjene (posebnih vodnih resursa)

Mogućnosti korištenja ostalih voda na području općine Čađavica u različite rekreativno-

turističke ili gospodarske namjene, nisu do sada pobliže vrednovane. Prisutne su pojave uređenja

manjih jezerskih površina za lokalnu rekreaciju i športski ribolov.

U posebne vodne resurse ubrajamo mineralno-termalna vrela i vode geotermičkog porijekla.

Složena geološka građa s naglašenim utjecajem tektonike uzrok su pojave mineralno-termalnih

vrela duž rasjednih linija, a razlikuju se s obzirom na mineralni sastav (sumporna, slana) i

temperaturu vode (hladna, mlačna, topla). Posebnu pozornost zaslužuje korištenje termalnih

voda u zdravstvene, turističko-rekreativne, pa i gospodarske svrhe (grijanje plastenika).

i) Eksploatacija mineralnih sirovina

Kao potencijalna ležišta na prostoru općine Čađavica treba predvidjeti područje neposredno uz

rijeku Dravu, gdje najveći potencijal predstavlja visokokvalitetni građevni pijesak te lesne gline

na jugoistočnom dijelu općine.

Eolski pijesci prekrivaju dio dravske nizine. Boje su žućkaste, svijetlosmeđe ili sivkaste. Srednja

veličina zrna je 107-270 mikrona, koeficijent sortiranja od 1,135 do 1,68. Pijesci se sastoje od

zrna kvarca (46-77%), feldspata (5-17%), čestica stijena (3-17%), karbonatnih zrna (0-25%),

listića muskovita (4-26%), kao i teških minerala (2,85-38,98%) i to opakih zrna od 23-60%, a

prozirnih teških minerala od 40-77%.

Nalazište treseta razvijeno je u formaciji mlađe dravske terase (holocen) na prostoru općine

Čađavica. Područje je podvodno, obraslo šašem, vodenim biljem i gomoljem. U takvom okolišu

sedimentiraju se gline, pijesci i organski ostaci. To su organsko-barski sedimenti. Potrebno ih je

kemijsko-biološki analizirati kako bi se točno odredile mogućnosti njihove uporabe.


pročišćeni tekst

1-35

Prilikom istražnih radova na energetskim sirovinama izvršena su probna bušenja (nafta, plin), a

bušotine blindirane. Obzirom na geografski položaj moguće je očekivati da na području grada

Slatine postoje nalazišta termalne vode.

U svrhu redovitog čišćenja i održavanja korita rijeke Drave, Hrvatske vode izdaju koncesije za

vađenje šljunka iz korita rijeke.

Prema Studiji potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije, izrađenoj u

Institutu za geološka istraživanja Zagreb (Zavod za mineralne sirovine) 1998. godine, na

području općine Čađavica nalaze se nalazišta pijeska.

Na području općine Čađavica vezano za eksploataciju mineralnih sirovina, za sada nema niti

jedno odobreno eksploatacijsko polje.

1.1.2.4. Komunalna infrastruktura

a) Prometni sustav

Područje općine Čađavica svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja sastavni dio

spoja istočnog i zapadnog dijela Hrvatske.

a1) Cestovni promet

Ispitivanja koja su vršena pokazala su da cestovna mreža ima manju strukturnu vrijednost nego

što bi bilo potrebno za zadovoljenje lakog prometnog opterećenja.

Tablica 23. Gustoća mreže u odnosu na površinu i broj stanovnika

Kategorija ceste km Gustoća cestovne mreže

km/1.000 km2 km/1.000 stanov.

Državna 11,12 122,73 4,64

Županijska 16,29 179,80 6,80

Lokalna 13,48 148,78 5,63

Nerazvrstane

Ukupno: 40,79 451,32 17,04 Izvor podataka: Uprava za ceste Virovitičko-podravske županije


pročišćeni tekst

1-36

državna

županijska

lokalna

nerazvrstan

a

Grafikon 5. Odnos državnih, županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta

Prostorom Općine prolazi postojeća državna cesta D-34, ali su rubna područja ipak stagnirala u

razvoju. Ta prostorna neravnoteža uvjetovala je slabiji razvitak prometnog sustava (cestovne

mreže) u rubnim područjima.

Okosnicu cestovnog prometa čini državna cesta D-34 i Županijska cesta 4024.

Poboljšanje stanja cestovne prometne infrastrukture, spada u glavne prioritete.

a2) Željeznički promet

Željezničkog prometa na samom prostoru općine nema, ali željeznički promet u neposrednoj

blizini u susjednim općinama ima vrlo dugu tradiciju i njegova je uloga u sveukupnom razvoju

ovog područja vrlo značajna.

a3) Zračni promet

Poljoprivredno uzletište „Čađavica“, a koje ispunjava prostorne i prirodne preduvjete, moguće je

osposobiti za športsku zračnu luku s asfaltnom uzletno sletnom stazom i mogućnošću prihvata

manjih putničkih zrakoplova (do 5.700 kg), odnosno planirati za izgradnju športskog aerodroma.

a4) Pošta

Neposredni kontakt u pružanju poštanskih usluga vrše osnovne poštanske jedinice - poštanski

uredi. Poštanski ured u Čađavici pokriva cijelo administrativno područje općine Čađavica.


pročišćeni tekst

1-37

Tablica 24. Poštanski uredi u Općini

Naselje Položaj

ČAĐAVICA 33 523 naselje Čađavica, Kolodvorska 2 Izvor podataka: HP-Hrvatska pošta d.d.

Postojeći kapaciteti zadovoljavaju potrebe stanovništva, stoga HP-Hrvatska pošta d.d. SP

Virovitica nema u planu na području općine Čađavica mijenjati sadašnje stanje.

a5) Telekomunikacije

HT T-Com se opredijelio za najsuvremeniju tehnologiju s AXE centralama upravljanim snažnim

računalima i udaljenim pretplatničkim stupnjevima (UPS). U doglednom vremenu ima namjeru

ekspandirati svoju telekomunikacijsku mrežu na površine naselja koje nisu adekvatno pokrivene

(mreže dovoljnog kapaciteta). Stoga se predviđa zauzimanje koridora sa obje strane ulice, u svim

izgrađenim dijelovima naselja za izgradnju podzemnih mreža.

T-Mobile Hrvatska d.o.o. izgrađuje i upravlja telekomunikacijskim mrežama više sustava

pokretnih komunikacija. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se

daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija

(UMTS i sustavi slijedećih generacija). U skladu s navedenim planovima, uz postojeće i trenutno

planirane lokacije osnovnih postaja, na području obuhvata prostornog plana uređenja potrebno je

u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja – smještanjem

antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima.

b) Vodoopskrba i odvodnja

b1) Vodoopskrba

Razvitak vodoopskrbnog sustava i proširenje vodovodne mreže jedan je od prioritetnih zadataka

jedinica lokalne samouprave.

Na području općine Čađavica ne postoje izvorišta vode za javnu vodoopskrbu.

Stanovnici naselja koja nisu obuhvaćena vodoopskrbnim sustavom, vodom se opskrbljuju iz

kopanih, rjeđe bušenih, bunara kojima je zahvaćen prvi vodonosni horizont. Obzirom na

neriješenu odvodnju otpadnih i sanitarnih voda i upotrebu umjetnih preparata u poljoprivrednoj

proizvodnji, ovakva voda je podložna površinskom onečišćenju.

b2) Odvodnja


pročišćeni tekst

1-38

Na području općine Čađavica niti jedno naselje nema riješen odvodni sustav, a time je standard

življenja u svim naseljima daleko manji.

U većini naselja, sela i zaselaka fekalne otpadne vode rješavaju se septičkim taložnicama, dok se

oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotoke.

Najveći broj septičkih jama je procjedan, bez dna, pa se otpadna voda direktno infiltrira u

podzemne i u vodonosne slojeve.

U izradi je Studija zaštite voda Virovitičko-podravske županije, kojom će biti riješena odvodnja

otpadnih voda i za općinu Čađavica.

Osim toga, izrađena je projektna dokumentacija idejnog rješenja odvodnje otpadnih voda za

naselje Čađavica.

c) Elektroopskrba

Elektroenergetska mreža sadržava objekte na prijenosnim i distribucijskim naponskim razinama.

Elektroenergentska mreža za prijenos električne energije sadržava objekte na 110 kV naponskoj

razini. Planirana je izgradnja na distribucijskom naponskom nivou 35kV to TS kod Čađavice i

35 kV zračnog dalekovoda od TS 110/35/10 u Slatini do TS 35/10 u Čađavici i dalje prema

Donjem Miholjcu.

Cjelokupni razvitak uz povećanje potrošnje električne energije u kućanstvima uvjetovat će i

dogradnju distribucijske mreže na svim naponskim razinama.

d) Plinoopskrba

Preko područja općine Čađavica prelazi visokotlačni magistralni plinovod iz smjera Donjeg

Miholjca do MRS Čađavica, a na njega su vezana naselja Čađavica iz kojeg se plinovodne mreže

granaju po ostalim naseljima. Izvedena je distribucijska mreža u svim naseljima Općine, dakle

Čađavici, Šaševu, Starinu, Vraneševcima, Noskovcima, Noskovačkoj Dubravi, Čađavičkom

Lugu, Donjem Baziju i Zvonimirovcu u ukopnoj dužini od od 42.868 m.

e) Postupanje s otpadom

Općina Čađavica obuhvaća deset naselja. Organiziranim odvozom otpada obuhvaćeno su sva

naselja, a vrši ga komunalno poduzeće Komrad d.o.o. Slatina.

f) Zaštićena graditeljska i prirodna baština

f1) Graditeljska baština


pročišćeni tekst

1-39

Tablica 25. Graditeljska baština

br. MJESTO SPOMENIK VRSTA

1 Čađavica Župna crkva Svetog Petra sakralni

2. Noskovci Dvorac civilni

3. Zvonimirovac Upravna zgrada bivšeg veleposjeda civilni Izvor podataka: Uprava za zaštitu kulturne baštine-Konzervatorski odjel u Požegi

Slika 8 Župna crkva Svetog Petra, Čađavica

Slika 9 Dvorac, Noskovci


pročišćeni tekst

1-40

Slika 10 Upravna zgrada bivšeg veleposjeda, Zvonimirovac

Naselja općine Čađavica uglavnom su sačuvala svoju povijesnu matricu, podjelu zemljišta,

organizaciju parcela.

Kuće u naseljima su većinom prizemnice s portikom, okrenute zabatnom stranom prema ulici.

Identitet naseljima daju stare zabatne i uzdužne kuće građene 20-ih i 30-ih godina 20. st.sa

zanimljivim fasadnim dekoracijama. Godina njihova nastanka kao i inicijali vlasnika, uglavnom

su zabilježeni na zabatu kuće.

Slika 11 Čađavički Lug


pročišćeni tekst

1-41

Slika 12 Stara škola Donje Bazije

Slika 13 Čađavica


pročišćeni tekst

1-42

Slika 14 Kapelica Noskovci

Slika 15 Kapela Starin


pročišćeni tekst

1-43

Slika 15 Most u Ilmin Dvoru

Slika 16 Most preko Branjinske Zvonimirovac-Čađavica

Tablica 26. – Arheološki lokaliteti

br. naselje naziv lokaliteta status

1. ČAĐAVICA Ranosrednjevjekovna nekropola E

2. ČAĐAVICA „Močvarna šuma“ – ranosrednjevjekovno nalazište E

3. ČAĐAVICA „Mednjaci–Umbar“ prapovijesno nalazište E

4. NOSKOVCI Prapovijesno naselje E

5. STARIN „Selište“, prapovijesno nalazište E

6. VRANJEŠEVCI Antičko nalazište E

7. ZVONIMIROVAC Prapovijesno nalazište E Izvor podataka: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Požegi“

f2) Prirodna baština

Na području Općine Čađavica nalaze se sljedeća područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti

prirode:

> Regionalni park Mura-Drava – proglašen 10. veljače 2011.


pročišćeni tekst

1-44

> Spomenik prirode Skupina stabala oko škole u Noskovačkoj Dubravi (1969.g.)

u kategoriji spomenika parkovne arhitekture

Slika 17 Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi

Mjere zaštite:

Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja Regionalnog parka Mura-Drava

najvažnije je donošenje i provedba njegovog prostornog plana područja posebnih

obilježja i plana upravljanja.

Elemente krajobraza u zaštićenim područjima, ali i ostalim krajobrazno vrijednim

područjima treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni

ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza,

formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i

povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog

zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi

interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica,

naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana.

Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju

postojeće krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi

računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu.

U prostornom planiranju i uređenju na svim razinama treba voditi računa da se zadrži

krajobrazna raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih

metoda gradnje i graditeljske tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr.

drvo, kamen) i poštivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica prilikom g radnje

objekata specifične namjene.

U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne

značajke te je u tom cilju potrebno:


pročišćeni tekst

1-45

- sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti

u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila

prirodna krajobrazna slika,

- odgovarajućim mjerama sprječavati šumske požare,

- uskladiti i prostorno organizirati različite interese,

- posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale,

- izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i

uzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju,

- izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i

izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene i l i vrijedne krajobrazne pojedinačne

elemente,

- štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom,

- planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž

prirodne reljefne morfologije.

Zaštićeni rijetki primjerak drveća treba uzgojno-sanitarnim zahvatima održavati u

povoljnom stanju vitaliteta. Preporučljivo je izraditi studiju vitaliteta kojom će se utvrditi

detaljnije smjernice očuvanja.

Nužno je osigurati provođenje mjera revitalizacije za staništa u zaštićenim područjima (i

ostalim područjima s ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima) izloženim zaraštavanju i

zatrpavanju (travnjaci, bare, lokve, špilje i dr.) - kroz osiguranje poticaja ili organiziranje

košnje i čišćenja od strane nadležnih javnih ustanova zaštite prirode. Po potrebi navedene

ustanove trebaju sukladno Zakonu o zaštiti prirode sklapati ugovore o skrbi za pojedina

zaštićena područja ili njihove dijelove.

Preporučljivo je izraditi i provoditi programe razvoja održivog turizma u zaštićen im

područjima, s naglaskom na definiranje prihvatnog kapaciteta područja ("carrying

capacity").

Do donošenja općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar

prostora područja predloženih za zaštitu, ograničiti izgradnju novih objekata izvan područja

namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata. Po donošenju

planova upravljanja za zaštićena područja, uskladiti sve aktivnosti s budućim mjerama zaštite

tog područja, u suradnji s nadležnom institucijom/javnom ustanovom.

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH

U Hrvatskoj je Ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode, a proglašena

Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 109/07] te predstavlja sustav međusobno

povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja važnih za ugrožene vrste i

staništa, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose

očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Uredbom o proglašenju ekološke mreže

(N.N. 109/07) propisane su i smjernice za mjere zaštite čija provedba osigurava postizanje i

održavanje povoljnog stanja ciljeva očuvanja svakog područja ekološke mreže. Smjernice


pročišćeni tekst

1-46

za mjere zaštite navedene su u daljnjem tekstu, a opisi pojedinih područja Ekološke mreže

nalaze se u prilogu ove stručne podloge . Funkcionalnost ekološke mreže osigurana je

zastupljenošću njezinih sastavnica. Područja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži

NATURA 2000 podijeljena su na područja važna za divlje svojte i stanišne tipove

(potencijalna "SAC" područja - Special Areas of Conservation) te međunarodno važna

područja za ptice (potencijalna "SPA" područja Special Protection Area). Unutar

ekološke mreže njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim koridorima. Ekološki

koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje

populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog. Područja važna za divlje

svojte i stanišne tipove koja su uz šifru područja označena s #, kao i sva međunarodno važna

područja za ptice, predstavljaju potencijalna područja NATURA 2000.

Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon o zaštiti prirode propisuje da se

dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom

planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobriti samo u

slučajevima prevladavajuceg javnog interesa i uz Zakonom utvrđene kompenzacijske

uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima

prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje

doprinose očuvanju biološke raznolikosti.

Ekološka mreža na području Općine Čađavica obuhvaća sljedeće:

Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove

• Pedrijevačka bara

• Noskovci

• Noskovački vrbak - šuma vrba i topola

• Drava

Međunarodno važna područja za ptice

• Ribnjaci Grudnjak i Našički ribnjak s kompleksom lužnjakovih šuma

• Srednji tok Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca)

Priloženu kartu Ekološke mreže na području Općine Čađavica potrebno je ugraditi u

Prostorni plan uređenja Općine Ćađavica.

Opisi područja ekološke mreže RH na području Općine Čađavica nalaze se u prilogu ove

stručne podloge.

Smjernice za mjere zaštite područja Ekološke mreže RH propisane Uredbom o

proglašenju ekološke mreže (N.N. 109/07)

Mjere zaštite:

Provoditi smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže propisane Uredbom o

proglasenju ekološke mreže (N.N. 109/07) te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem


pročišćeni tekst

1-47

očuvanja svakog područja ekološke mreže te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i

zaštite prirodnih vrijednosti.

Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i

cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku

mrežu, sukladno članku 36. Zakona o zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) i članku 3.

Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (N.N.

118/09). Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže

posebice treba izdvojiti planirane hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane,

radove regulacije vodotoka, prometne koridore i razvoj turističkih zona.

Izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćen je stanja (monitoring)

kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže.“

3.

Poglavlje 1. Polazišta 1.1.2.4. f3 Biljne i životinjske zajednice mijenja se i glasi:

„Zaštićene i ugrožene vrste na području Općine Čađavica

Iako ne postoji cjelovita inventarizacija ovog područja, prema dostupnim podacima iz

crvenih knjiga ugroženih vrsta Hrvatske i postojećih stručnih studija, na ovom području

stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta.

Sisavci

Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske, šire područje Općine Čađavica je

stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili zaštićenih

vrsta sisavaca. Uz tablicu s popisom zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje

rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem - u kategorijama CR, EN i VU]

navedeni su i osnovni podaci.

Tablica 1. Popis ugroženih vrsta sisavaca na području Općine Čađavica (SZ - strogo zaštićena svojta, Z -zaštićena svojta; EN - ugrožena, VU - rizična, NT - potencijalno ugrožena, LC - najmanje zabrinjavajuća, DD - vjerojatno ugrožena, ZZP - Zakon o zaštiti prirode N.N. 70/05,139/08)

Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste

Regionalna

kategorija

ugroženosti

ZZP (N.N.

70/05)

Dodatak II

Direktive o

staništima

Barbastella barbastellus* širokouhi mračnjak DD SZ √

Cricetus cricetus veliki hrčak NT SZ

Glis glis sivi pub LC SZ sj. od Save Z juž. od Save

Lepus europaeus europski zec NT Z


pročišćeni tekst

1-48

Lutra lutra vidra DD SZ √

Micromys minutus patuljasti miš NT Z Muscardinus avellanarius pub lješnikar NT SZ Myotis bechsteini* velikouhi šismiš VU SZ √

Myotis dasycneme* močvarni šišmiš DD SZ √

Myotis my otis veliki šišmiš NT SZ √ Neomys anomalus močvarna rovka NT Z Plecotus austriacus sivi dugoušan EN SZ Sciurus vulgaris vjeverica NT Z

* potencijalno područje rasprostranjenja;

Od navedenih sisavaca, ističu se vrste navedene na Dodatku II Direktive o staništima

odnosno vrste za koje je potrebno odrediti tzv. Posebna područja zaštite (SAC - Special Area of

Conservation).

Od ugroženih vrsta izdvajamo šišmiše od kojih su najugroženije sljedeće vrste:

sivi dugoušan (Plecotus austriacus)

Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena vrsta

Ekologija: Nizinska i podgorska područja, često uz naselja. Porodiljske kolonije u

krovištima zgrada i crkvenim tornjevima. Nalažen je i u nizinskim poplavnim šumama

(Spitzenberger, usmena informacija). Lovi na otvorenom. Na zimovanju je dosad nađen u

špiljama, gdje se najčešće zavlači duboko u uske pukotine.

Razlozi ugroženosti: Iako nemamo puno podataka iz prijašnjih razdoblja, očita je

tendencija smanjenja populacije. Razlozi takvu stanju mogli bi biti povezani s primjenom

pesticida, kao i sve češćeg premazivanja drvenih dijelova krovišta insekticidima

velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii)

Kategorija ugroženosti: VU - osjetljiva vrsta

Ekologija: Šumska vrsta, dolazi samo u prirodnim većinom listopadnim šumama sa

starijim stablima te u starim voćnjacima i parkovima. Lovi na čistinama i rubovima šuma, često

sakuplja plijen koji čine uglavnom noćni leptiri i dvokrilci te razni beskrilni

člankonošci s grančica i listova, ali i na tlu. Ljeti se zadržava u dupljama drveća, a zimuje u

različitim podzemnim prirodnim ili umjetnim staništima, vjerojatno najviše u pukotinama.

Razlozi ugroženosti: Prekomjerna sječa starijih stabala s dupljama i prerana sječa starijih

sastojina te upotreba pesticida u šumarstvu.

Mjere zaštite:

U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama, šumama te

skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slučaju

obnova zgrada i crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna

mjesta za sklonište kolonije.

Za zaštitu šišmiša koji obitavaju u špiljama potrebno je jedan dio spilja predvidjeti kao područja

zatvorena za javnost, a u špiljama koje su otvorene za posjetitelje šišmišima osigurati


pročišćeni tekst

1-49

nesmetano kretanje prilikom postavljanja vrata na ulazu u špilju (za postavljanje takvih vrata

obavezno je konzultirati stručnjake za šišmiše), ne uznemiravati prilikom posjeta te odrediti

prihvatni kapacitet špilje.

U cilju zaštite šumskih vrsta šišmiša, detaljne mjere očuvanja šumskih staništa propisuju se

uvjetima zaštite prirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na

području Općine Čađavica.

U cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa (vidra, močvarna rovka) potrebno je u što

većoj mjeri očuvati vodena i močvarna staništa i spriječiti melioraciju i isušivanje,

odnosno ne planirati daljnje regulacije vodotoka te daljnje melioracije ovakvih površina bez

Ocjene prihvatljivosti takvih zahvata na prirodu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (N.N.

70/05,139/08).

Ptice

S obzirom na ovdje prisutna staništa te uzimajući u obzir podatke ornitoloških studija

izrađenih u okviru LIFE III CRO-NEN projekta (izradio Zavod za ornitologiju, HAZU), kao i

Crvenu knjigu ugroženih ptica Hrvatske, šire područje Općine Čađavica je stvarno ili

potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili zaštićenih ptica. Uz

tablicu s popisom zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene , za one

najugroženije (pred izumiranjem - u kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci.

Tablica 2. Strogo zaštićene vrste ptica rasprostranjene na području Općine Čađavica (CR - kritično

ugrožene, EN - ugrožene, VU - osjetljive, NT - niskorizične, LC - najmanje zabrinjavajuće, DD -

nedovoljno poznate; GP - gnijezdeća populacija, NGP - negnijezdeća populacija, ZP - zimujuća

populacija, PP - preletnička populacija; Z - zaštićena vrsta)

Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Kategorija ugroženosti

Dodatak I Direktive o pticama

Actitis hypoleucos mala prutka VUgp Alcedo atthis vodomar NTgp √

Anasstrepera patka kreketaljka ENgp Ardea purpurea čaplja danguba VUgp √

Aythya nyroca patka njorka VUgp √

Botaurus stellaris bukavac ENgp √

Ciconia ciconia roda NTgp √

Ciconia nigra crna roda VUgp √

Columba oenas golub dupljaš DDgp Dendrocopos syriacus sirijski djetlić LCgp √ Dryocopus martius crna zuna √

Egretta alba* velika bijela čaplja ENgp √

Erithacus svecicus modrovoljka DDgp Ficedula albicollis bjelovrata muharica LCgp √ Gavia arctica**** crnogrli plijenor LCzp √


pročišćeni tekst

1-50

Gavia stellata**** crvenogrli plijenor √ Haliaeetus albicilla štekavac ENgp √

Hippolais icterina žuti voljić DDgp Ixobrychus minutus čapljica voljak NTgp √ Lanius minor sivi svračak LCgp √

Lymnocryptes minima*** mala šljuka DDngp Milvus migrans crna lunja VUgp √

Pernis apivorus škanjac osaš VUgp √

Phalacrocorax pygmaeus* mali vranac CRgp √ Picus canus siva žuna LCgp √

Scolopax rusticola** šljuka NT ngp (Z), DD gp Sylvia nisoria pjegava grmuša √

*zimovalica, **vjerojatno područje gnijezdenja, ***vjerojatno područje rasprostranjenja za vrijeme

selidbe,****preletnica/neredovitazimovalica

Od ugrožene i strogo zaštićene ornitofaune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom

području valja istaknuti sljedeće vrste:

mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus)

Kategorija ugroženosti: CR - kritično ugrožena gnijezdeća populacija

Ekologija: Obitavaju uz slatke i bočate vode (jezera, ribnjake, riječne rukavce, riječna

ušća) obrasle prostranim tršćacima. Izvan sezone gnijezdenja često se zadržavaju u

priobalju.

Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, lov i krivolov.

stekavac (Haliaeetus albicilla)

Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija

Ekologija: Gnijezde se uz slatke i slane vode: u velikim močvarnim područjima, uz velike

rijeke, jezera i šaranske ribnjake. Izbjegavaju područja siromašna vodom, otvorene

predjele bez drveća i velike guste šume.

Razlozi ugroženosti: Ugrožen je lovom i krivolovom, nestankom močvarnih staništa i

propadanjem šaranskih ribnjaka, onečišćenjem voda.

velika bijela čaplja (Egretta alba)


Ekologija: Gnijezde se na većim kopnenim ili priobalnim močvarama, ušćima rijeka i

jezerima obala obraslih bujnim raslinjem. Za gniježđenje trebaju prostrane tršćake ili

rogozike, rjeđe se gnijezde i na grmlju ili niskom drveću.

Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i

krivolov. Donedavno je u Hrvatskoj bila gotovo izumrla, no posljednjih desetak godina broj

joj pomalo raste i vraća se na stara gnijezdilišta. Gnijezdeća populacija je još uvijek

ugrožena.

patka kreketaljka (An as strep era)


Ekologija: Gnijezdi se na prostranim, plitkim, otvorenim slatkim ili bočatim vodama s

bujnim obalnim i podvodnim raslinjem: visoko produktivnim jezerima, šaranskim

ribnjacima, zaraslim šljunčarama.


pročišćeni tekst

1-51

Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i

krivolov.

bukavac (Botaurus stellaris)


Ekologija: Obitava u nizinskim močvarnim područjima s gustom i visokom močvarnom

vegetacijom, posebno u prostranim tršćacima: prostrane bare i močvare, obale sporotekućih

rijeka obrasle gustim močvarnim raslinjem, jezera, ušća i šaranski ribnjaci.

Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja s prostranim tršćacima i rogozicima,

propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov.

škanjac osaš (Pern/5 apivorus)

Kategorija ugroženosti: VU - rizična gnijezdeća populacija

Ekologija: Šume bogate proplancima, čistinama, prosjekama, sječevinama. Često i u

mješovitom, mozaičnom krajoliku gdje su šume izmiješane s livadama, živicama, malim

močvarama i sl.

Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, uređivanje šuma, intenziviranje poljodjelstva.

crna lunja (Milvus migrans)


Gnijezde se u cijeloj panonskoj Hrvatskoj, ali je najbrojnija u dolinama Drave, Save i Kupe.

Ekologija: Gnijezde se po rubovima šuma uz močvare, šaranske ribnjake, rijeke i jezera u

nizinskim predjelima, u istočnoj Slavoniji i uz poljodjelske površine. Love redovito po

otvorenim područjima.

Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih

ribnjaka, uređivanje rijeka, zagađenje voda, intenziviranje poljodjelstva.

crna roda (Ciconia nigra)


Ekologija: Obitava u starim, mirnim šumama s potocima, lokvama, barama, kanalima,

vlažnim livadama i sl. Rado se hrane i po obalama rijeka i većim močvarnim površinama

ukoliko ih ima u blizini gnjezdilišta. Za selidbe se zadržavaju i po otvorenim vlažnim

područjima. Za selidbe su samotne ili u malim jatima, na zimovalištima samotne ili u

parovima. Za hranjenja su obično samotne, ali se na bogatim hranilištima okupljaju u rahle

skupine. Monogamne su, parovi su najvjerojatnije dugotrajni, ali veza traje najčešće samo za

gnijezdeće sezone i obnavlja se svakog proljeća. Pretežito se hrane ribama, vodozemcima,

kukcima i njihovim ličinkama, a u manjoj mjeri i sitnim sisavcima, zmijama, gušterima,

račićima i pticima ptica pjevica.

Razlozi ugroženosti: Uređivanje šuma, mijenjanje vodnog režima šuma, nestajanje

močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka.

mala prutka (Actitis hypoleucos)


Ekologija: Obitavaju uz rijeke, jezera i potoke, takoder i uz morske obale. Najdraže su im

šljunkovite i kamenite obale, osobito uz gornje tokove rijeka.

Razlozi ugroženosti: Uredivanje rijeka, turizam i rekreativne aktivnosti, zagadenje voda, lov

i krivolov.


pročišćeni tekst

1-52

čaplja danguba (Ardea purpurea)


Ekologija: Gnijezdi se na plitkim slatkovodnim močvarama s prostranim tršćacima, na

jezerima, ribnjacima i sporotekućim rijekama obala obraslih gustom trskom ili rogozom.

Pojedinačni parovi i male kolonije gnijezde se i na malim močvarama uz rijeke i riječne

rukavce.

Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje saranskih ribnjaka, lov i

krivolov.

patka njorka (Aythya nyroca)


Ekologija: Prebivaju u plitkim močvarama s bujnim vodenim raslinjem, prošaranim

tršćacima i rogozicima, šaranskim ribnjacima, sporo tekućim kanalima, mirnim rijekama i

rukavcima. Iako spadaju u skupinu pataka ronilica, trebaju obilno vodeno raslinje i plitku vodu

(slatku ili slanu). Izbjegavaju brze tekućice i duboke slabo produktivne vode. Izvan sezone

gniježđenja borave i na većim jezerima, lagunama i priobalnim močvarama.

Razlozi ugroženosti: Ugrožava ju nestajanje močvarnih staništa, propadanje šaranskih

ribnjaka, lov i krivolov.

golub dupljaš (Columba oenas)

Kategorija ugroženosti: DD - nedovoljno poznata gnijezdeća populacija

Ekologija: Nastanjuju otvorene šume s mnogo proplanaka i prosjeka, rubove šuma uz

poljoprivredne površine i stare prostrane parkove s listopadnim drvećem bogatim

dupljama. Izvan gnijezdeće sezone obično su druževni. Gnijezdo grade u dupljama

(osobito u starim dupljama crnih žuna), u pukotinama stijena, a povremeno i u rupama u tlu

ili u napuštenim gnijezdima drugih ptica. Gnijezdo grade, na jajima leže i o pticima se brinu

oba partnera. Pretežito se hrane biljnom hranom (sjemenkama, lišćem, pupovima,

cvjetovima i sl.), a povremeno i beskralješnjacima. Hranu pretežito sakupljaju na tlu, rjeđe na

drveću ili grmlju. Na tlu se često hrane u jatima, a na drveću obično samotno.

Razlozi ugroženosti: Razlozi za tako drastičan pad populacije nisu sasvim jasni, pogotovo jer u

najvećem dijelu europskog areala ove vrste uopće nema pada populacije. Najvjerojatnije

su glavni razlozi uređivanje šuma, lov i krivolov te intenziviranje poljodjelstva, možda i

stalni porast brojnosti goluba grivnjaša.

modrovoljka (Erithacus svecicus)


Ekologija: Obitavaju na mješovitim, prijelaznim staništima izmedu šuma i otvorenih

područja, uglavnom po vlažnim staništima s bujnim raslinjem poput šumovite tundre

ispresijecane manjim močvarama, po poplavnim ravnicama i obalama rijeka i jezera

obraslim niskim gustim drvenastim raslinjem , čak i po vlažnim planinskim livadama s

grmljem. Naša podvrsta preferira šikare uz vodu, pogotovo one s tršćacima. Gnijezdo

grade na tlu u gustom raslinju, u bušenju, ispod grmlja ili u rupama u odronima. Gnijezdo

gradi ženka, mužjak joj ponekad pomaže. Pretežito se hrane beskralježnjacima, najviše

kukcima. U jesen uzimaju i nesto sjemenki i plodova. Hranu skupljaju po tlu i niskom raslinju,

ponekad kukce love i u letu.

Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, uređivanje rijeka, intenziviranje

poljodjelstva.


pročišćeni tekst

1-53

žuti voljić (Hippolais icterind)


Ekologija: Nastanjuju otvorene, vlažne ili poplavne listopadne šume s dosta proplanaka i

obiljem visokog podrasta, rubove šuma, šumarke, šikare, parkove, vrtove, plantaže i sl. Na

sjeveru areala obitavaju u čistim brezovim šumama, a na jugu i u čistim hrastovim

šumama. Gnijezdo grade u rašljama grana na drveću ili u grmlju. Gnijezdo grade mužjak i

ženka zajedno ili ženka samostalno. Hrane se pretežito kukcima, krajem ljeta također

bobicama i voćem. Hranu skupljaju u krošnjama drveća ili u grmlju, dok stoje po granama ili

dok lepršaju ispred lišća. Ponekad kukce love i u letu.

Razlozi ugroženosti: Intenziviranje poljodjelstva, uređivanje rijeka.

mala šljuka (Lymnocryptes minima)

Kategorija ugroženosti: DD - nedovoljno poznata negnijezdeća populacija

Ekologija: Gnijezde se po vodom natopljenim cretovima, vlažnim livadama te močvarama u

tundri i tajgi. Za selidbe i zimovanja borave po muljevitim rubovima lokvi, obalama potoka,

rijeka i jezera, močvarama, cretovima, poplavnim površinama, taložnicama, vlažnim

livadama, močvarnim slanušama i sl. Gnijezdo grade na tlu, u niskom raslinju, u niskom

grmlju, često na malo izdignutim grebenima (brazdama) ili humcima okruženim vodom.

Gnijezdo vjerojatno grade oba partnera. Pretežito se hrane kukcima i njihovim ličinkama,

mekušcima, kolutičavcima i biljkama (uglavnom sjemenkama). Hranu skupljaju kljunom s

površine tla ili ga zabadaju u meko tlo. Aktivne su najviše noću i u sumrak.

Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, nestajanje močvarnih područja, uništavanje nuskih

muljevitih i pjeskovitih morskih obala i pripadajućih im slanuša.

šljuka (Scolopax rusticola)


Ekologija: Gnijezde se u prostranim listopadnim, mješovitim ili crnogoričnim šumama.

Potrebne su im sjenovite šume s vlažnim, mekim humusom i barem nesto podrasta.

Optimalne su šume koje su ispresijecane proplancima, poljima, potocima, lokvama i dr.

Osjetljive su ne samo na upade čovjeka u gnjezdilišni teritorij nego čak npr. fazana i zečeva.

Za selidbe i zimovanja obitavaju i po sušim i grmljem obraslim terenima. Gnijezdo je na tlu,

skriveno u niskom raslinju, kupinama i sl., gradi ga ženka. Pretežito se hrane

beskralješnjacima, osobito gujavicama, ličinkama kukaca (najvise kornjaša); uzimaju i biljnu

hranu. Većinu plijena skupljaju ispod površine, zabadajući kljun u vlažno, meko tlo, ali redovito

skupljaju i plijen po površini, osobito ispod naslaga lišća ili grančica.

Razlozi ugroženosti: Lov (pogotovo u doba gnijezdenja) i krivolov, uređivanje šuma,

intenziviranje poljodjelstva.

Mjere zaštite:

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vodena i vlažna staništa, potrebno je o njima voditi

brigu prilikom vodno-gospodarskih zahvata, koji se upravo radi zaštite ovih ptica ne

preporučuju (regulacije vodotoka, vađenje šljunka), kao ni prenamjena ovakvih staništa u

poljoprivredna zemljišta (melioracijski zahvati).


pročišćeni tekst

1-54

U slučaju izvođenja ovakvih zahvata na područjima Ekološke mreže RH potrebno je

provoditi ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno članku 36. Zakona o

zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana,

programa i zahvata za ekološku mrežu (N.N. 118/09).

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu

prilikom gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih

suhih stabala radi ptica dupljašica (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-

gospodarskih osnova i/ili programa gospodarenja šumama).

Vodozemci

Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Općine Čađavica je stanište

sljedećih strogo zaštićenih vrsta vodozemaca:

Tablica 3. Strogo zaštićene vrste vodozemaca na području Općine Čađavica (SZ - strogo zaštićene, Z -zaštićene, CR - kritčno ugrožene, EN - ugrožene, VU - osjetljive, NT - niskorizične, LC - najmanje zabrinjavajuće, DD - nedovoljno poznate; ZZP - Zakon o zaštiti prirode N.N. 70/05,139/08)


Zaštita po ZZP

Dodatak II Direktive

o staništima

Bombina bombina crveni mukac NT SZ √

Hyla arborea gatalinka NT SZ

Triturus dobrogicus veliki panonski vodenjak NT SZ √

Mjere zaštite:

Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena

staništa.

Gmazovi

Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Općine Čađavica je stanište

sljedećih strogo zaštićenih vrsta gmazova:

Tablica 4. Strogo zaštićene vrste gmazova na području Općine Čađavica (SZ - strogo zaštićene, Z - zaštićene, CR - kritično ugrožene, EN - ugrožene, VU - osjetljive, NT - niskorizične, LC - najmanje zabrinjavajuće, DD - nedovoljno poznate; ZZP - Zakon o zaštiti prirode N.N. 70/05,139/08)


pročišćeni tekst

1-55


Zaštita po ZZP


o staništima

Emys orbicularis barska kornjača NT SZ √

Mjere zaštite:

Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena

staništa.

Ribe

Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske područje Općine Čađavica je područje

rasprostranjenja većeg broja ugroženih vrsta riba.

Tablica 5. Strogo zaštićene i zaštićene vrste riba na širem području Općine Čađavica (SZ - strogo zasštićena svojta, Z - zaštićena svojta; CR - kritično ugrožena, EN - ugrožena, VU- rizična, NT - potencijalno ugrožena, LC - najmanje zabrinjavajuća, DD - vjerojatno ugrožena)


Zaštita po ZZP


o staništima

Abramis sapa crnooka deverika NT Z Acipenser ruthenus kečiga VU Z Alburnoides bipunctatus dvoprugasta uklija LC Z Aspius aspius bolen VU Z √

Carassius carassius karas VU Z Cyprinus carpio** šaran EN Z Eudontomyzon danfordi dunavska paklara NT SZ √

Eudontomyzon mariae ukrajinska paklara NT SZ √ Gobio albipinnatus bjeloperajna krkuša DD SZ √

Gobio gobio krkuša LC Z Gymnocephalus baloni Balonijev balavac VU SZ √ Gymnocephalus schraetser prugasti balavac CR SZ √

Leucaspius delineatus belica VU SZ Leuciscus idus jez VU Z Lota lota manjić VU Z Misgurnus fossilis piškur VU SZ √

Pelecus cultratus sabljarka DD SZ √

Proterorhinus marmoratus mramorski glavoč NT Z Rutilus pigus plotica NT Z Vimba vimba nosara VU Z Zingel streber mali vretenac VU SZ √

Zingel zingel veliki vretenac VU SZ

**zavičajne populacije


pročišćeni tekst

1-56

Od ugrožene i strogo zaštićene riblje faune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom

području valja istaknuti sljedeće vrste:

prugasti balavac (Gymnocephalus schraetser)

Kategorija ugroženosti: CR - kritično ugrožena populacija.

Ekologija: Prugasti balavac je potamodromna, reofilna vrsta. Živi u manjim jatima u

zonimrene, deverike, all i u riječnim ušćima

Uzroci ugroženosti: onečišćenje i regulacije vodotoka te bilo kakvo smanjenje kakvoće

staništa. Dodatno ga ugrožava unos alohtonih i širenje agresivnijih vrsta u vodotocima.

šaran (Cyprinus carpio)

Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena populacija.

Ekologija: Divlja farma šarana jedna je od najugroženijih u Europi. Kod nas je autohtona

vrsta.

Uzroci ugroženosti: Ugrožena je miješanjem s kultiviranim formama, regulacijom

vodotoka i nestankom prirodnih mrijestilišta.

bolen (Aspius aspius)

Kategorija ugroženosti: VU - rizična populacija.

Ekologija: Bentopelagička vrsta koja nastanjuje tekuće vode, akumulacije i rukavce rijeka.

Uglavnom živi solitarno (pojedinačno) i obično u čišćim, tekućim dijelovima vodotoka.

Jedan je od najvećih dnevnih predatora u našim vodama, a na glasu po proždrljivosti.

Uzroci ugroženosti: smanjenje populacija vrsta kojima se hrani, mehaničko onečišćenje

rijeka, regulacije vodotoka i unos alohtonih vrsta, nekontrolirani ribolov

karas (Carassius carassius]


Ekologija: Karas nastanjuje stajaće vode, poput bara, močvara, jezera, sporotekućih rijeka i

privremenih vodenih površina, bogatih vodenom vegetacijom. Voli vode s malom

prozirnošću i dubinom gdje temperatura ljeti nije hladnija od 19°C.

Uzroci ugroženosti: nakon unošenja babuške u otvorene vode, počele su se postupno

smanjivati njegove populacije, posebno u stajaćim, močvarnim i poplavnim staništima.

Jedan od razloga smanjenja brojnosti svakako je i nestanak vodene vegetacije zbog

onečišćenja voda. Svako isušivanje jezera, bara i močvara te nestajanje poplavnih staništa

pridonosi daljnjem smanjenju brojnosti vrste.

kečiga (Acipenser ruthenus)


Ekologija: Kečiga je pridnena vrsta koja boravi u slatkim i bočatim vodama umjerenoga

područja. Naseljava pridnene dijelove rijeka i jezera, a u mora rijetko zalazi

Uzroci ugroženosti: Nerazuman ribolov u Dunavu, zasnovan na ulovu mladih dobnih

kategorija koje nisu spolno zrele ili su takvima tek postal e. Promjene u prirodnim

staništima izazvane čovjekovim djelovanjem, poput onečišćenja, vađenja pijeska i

regulacije vodotoka.


pročišćeni tekst

1-57

balonijev balavac (Gymnocephalus baloni)


Ekologija: Živi u srednjem i donjem toku većih rijeka, u zoni deverike i blizu ušća. Jedinke se

najčešće zadržavaju samostalno i skrivaju tijekom dana, a aktivnost počinju u sumrak.

Uzroci ugroženosti: regulacije vodotoka, izgradnja brana i usporavanje brzine rijeka, kao i bilo

koji oblik onečišćenja.

belica (Leucaspius delineatus)


Ekologija: Belica živi u području donjih tokova rijeka, u stajaćim i sporo tekućim vodama,

bogato obraslim vodenom vegetacijom.

Uzroci ugroženosti: Osim isušivanja, velik utjecaj na njezin nestanak ima i sve veća

primjena insekticida i herbicida u poljoprivredi.

jez (Leuciscus idus)


Ekologija: Jez je bentopelagička vrsta koja naseljava nizinske rijeke i jezera te je jedna od

karakterističnih i čestih vrsta u zoni deverike. Rado zalazi u poplavnu zonu radi prehrane i

razmnožavanja.

Uzroci ugroženosti: regulacije i onečišćenje vodotoka te nestanak prikladnih, prirodnih

mrijesnih područja, smanjenje i nestajanje poplavnih i močvarnih područja

manjić (Lota lota)

Kategorija ugržzenosti: VU - rizicna populacija.

Ekologija: To je pridnena vrsta kojoj odgovara hladnija (4 - 18ºC) i čišća tekuća voda.

Nastanjuje velike rijeke i duboka jezera, gdje bira kamenita i pjeskovita dna

Uzroci ugroženosti: Regulacija vodotoka, onečišćenje, prekomjeran izlov i unos alohtonih

vrsta.

piškur (Misgurnus fossilis)


Ekologija: Čikov živi u stajaćim ili sporotekućim vodama u donjim dijelovima ri jeka.

Obično naseljava staništa prekrivena muljevitim dnom. Najčešći životni prostor su mu

mrtvaje, ribnjaci, kanali za natapanje i preplavljeni močvarni tereni većih rijeka i njihovih

pritoka.

Uzroci ugoženosti: nestanak sporotekućih i stajaćih voda i prikladnih staništa, organsko i

anorgansko onečišćenje preostalih staništa tog tipa, regulacija i pregradnja vodotoka.

nosara (Vimba vimbd)


Ekologija: Nosara obično naseljava srednje i donje tokove rijeka te jezera. Voli sporija

tekuća i stajaća vodena staništa, a veoma često zalazi i u poplavnu zonu.

Uzroci ugroženosti: regulacije i pregradnje vodotoka koje sprječavaju uzvodne

reproduktivne migracije, svako smanjenje poplavnih područja. Mjestimično je ugrožava i

pretjerani izlov.

mali vretenac (Zingel streber)


pročišćeni tekst

1-58


Ekologija: Živi u zoni mrene, deverike i balavca. Pridnena je riba i zadržava se u srednje

dubokim, čistim, brzim vodama gdje ima puno kisika, a dno je pješćano ili šljunkovito.

Uzroci ugroženosti: onečišćenje i regulacije vodotoka, dominantne šaranske vrste s

kojima je u izravnoj kompeticiji za stanište i prehrambene resurse.

veliki vretenac (Zingel zingel)


Ekologija: Veliki vretenac zadržava se u srednje dubokim do plitkim vodotocima, s

pješćanim i šljunkovitim dnom. Živi u zoni mrene, deverike i balavca

Uzroci ugroženosti: onečišćenje vode, regulacija i pregrađivanje vodotoka.

Mjere zaštite:

U cilju zaštite riba potrebno je o njima voditi brigu prilikom regulacija vodotoka i vodno-

gospodarskih radova uz obavezu provođenja postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za

ekološku mrežu obzirom da područje Općine Čađavica obuhvaća ekološki značajna

područja uvrštena u Ekološku mrežu RH.

Nužno je onemogućiti i spriječiti onečišćenja vodotoka kako u nadzemnim tako i u

podzemnim dijelovima. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o slatkovodnom

ribarstvu, zabranjeno je vodotoke poribljavati stranim (alohtonim) vrstama.

Leptiri

Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), područje Općine Čađavica je

stanište više strogo zaštićenih vrsta leptira.

Tablica 6. Zaštićene vrste danjih leptira na području Općine Čađavica (SZ - strogo zaštićene, Z -zaštićene; CR - kritično ugrožene, VU - osjetljive, NT - niskorizične, DD - nedovoljno poznate; ZZP - Zakon o zaštiti prirode N.N. 70/05,139/08)


Zaštita po ZZP

Dodatak II Direktive o staništima

Apatura ilia mala preljevalica NT Z Apatura iris velika preljevalica NT Z Euphrydryas maturna mala svibanjska riđa DD SZ

Heteropterus morpheus sedefast debeloglavac NT Z Lopinga achine šumski okaš DD SZ Lycaena dispar kiseličin vatreni plavac NT SZ √

Lycaena hippothoe ljubičastorubi vatreni plavac

NT Z

Lycaena thersamon mali kiseličin vatreni plavac

DD Z

Mellicta aurelia Niklerova riđa DD Z Nymphalis vaualbum šareni ve VU Z √


pročišćeni tekst

1-59

Zerynthia polyxena uskršnji leptir NT SZ

šareni ve (Nymphalis vaualbum)


Ekologija: Tipična staništa su čistine unutar nizinskih, često poplavnih šuma, s biljkama

hraniteljicama iz rodova vrba Salix ssp., topola Populus ssp. i brijesta Ulmus ssp.

Razlozi ugroženosti: Ugrožena vrsta zbog devastacije šuma, nepravilnog gospodarenja

šumom, djelatnostima koje utječu na razinu podzemnih voda, kao drenaža, povećane

izgradnje.

Mjere zaštite:

Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staniš ta uz

vodotoke i isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju

šumama koje uključuju uništavanje starih hrastova i čišćenje rubova šuma; kemijskog

onečišćenja; intenziviranja poljoprivredne proizvodnje; sukcesije livadnih staništa ; te

sakupljačke aktivnosti kolekcionara.

U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima

voditi brigu prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodno -

gospodarskim zahvatima.

Alohtone vrste

Alohtone vrste predstavljaju velik problem i drugi su razlog smanjenja b iološke

raznolikosti na globalnom nivou, odmah nakon direktnog unistavanja staništa. Prema

Zakonu o zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08), zabranjeno je uvođenje stranih divljih svojti

u ekološke sustave.

UGROŽENA I RIJETKA STANIŠTA

Od tipova staništa koji zahtijevaju provođenje mjera očuvanja sukladno Zakonu o zaštiti

prirode i EU Direktivi o staništima, na području Općine Čađavica prisutni su stanišni tipovi

koji su iskazani u narednom tabličnom prikazu. Ugrožena i rijetka staništa prema Pravilniku o

vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o

mjerama za očuvanje stanišnih tipova (N.N. 7/06, 119/09) i EU Direktivi o staništima

istaknuta su debljim otiskom (Napomena: oznaka * znači da su ugroženi pojedini pojedini

tipovi staništa, a ne cijela skupina određenog NKS koda).

Tablica 7. Zastupljenost stanišnih tipova na području Općine Čađavica

Tip staništa - NKS NKS kod (%)

Aktivna seoska područja Jll 6,382

Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područja J11/J13 0,571


pročišćeni tekst

1-60

Infrastrukturne površine J44 0,058

Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama 131 71,173

Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume E31 10,613

Mozaici kultiviranih površina 121 2,449

Mozaici kultiviranih površina / Aktivna seoska područja /

Javne neproizvodne kultivirane zelene površine I21/J11/I81 0,156

Poplavne šume crne johe i poljskog jasena E21 0,837

Poplavne šume hrasta lužnjaka E22 0,003

Poplavne šume vrba / Poplavne šume topola E11/E12 2,203

Stalni vodotoci A23 1,909

Urbanizirana seoska područja 113 0,039

Vlažne livade Srednje Europe C22 2,255

Vrbici na sprudovima / Poplavne šume vrba D11/E11 1,354

Ukupno: 100.00

Prema Nacionalnoj klasifikaciji (MINK 2005.) ugrožena i rijetka staništa prisutna na ovom

području opisana su na sljedeći način:

C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) - Pripadaju

razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne

livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog

pojasa.

D.1.1. Vrbici na sprudovima (Razred SALICETEA PURPUREAE M. Moor 1958, red

SALICETALIA PURPUREAE M. Moor 1958) - Skup staništa i na njih vezanih biljnih

zajednica listopadnih šikara koji se formira u gornjim i srednjim tokovima rijeka koje u

Srednjoj Europi teku iz alpskog prostora.

E.1.1. Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soo 1930)

E.1.2. Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931)

E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena (Sveze Alno-Ulmion Br.-Bl. et R. Tx.

1943 i Alnion glutinosae Malcuit 1929) Poplavne šume srednjoeuropskih i

sjevernopirinejskih vodenih tokova nižih položaja, na tlima koja su periodično plavljena

tijekom godišnjeg visokog vodostaja rijeka, ali su inače dobro ocijeđena i prozračna u

vrijeme niskog vodostaja.

E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938) -

Pripadaju redu ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. Mješovite poplavne šume panonskog i

submediteranskog dijela jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus

angustifolia, Ulmus carpinifolia, Ulmus laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre, Carpinus

betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su razmjerno kratko vrijeme.

E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion

(Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993) - Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE

Pawl, in Pawl, et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog)


pročišćeni tekst

1-61

područja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži

dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima

može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz izmedu nizinskih

poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma.

1.1.2.5. Društvena infrastruktura

a) Obrazovanje

Odgoj i školstvo na području Općine, provodi se u predškolskim ustanovama, osnovnim i

područnim školama.

a1) Osnovno školstvo

Prema podacima Upravnog odjela za društvene djelatnosti Virovitičko-podravske županije na

području Općine stanje u osnovnom školstvu prikazuje tablica br. 28.

Tablica 27. Osnovne i područne škole na području općine Čađavica

Naselje Osnovna škola Područna škola Ukupan broj

učenika

Ukupan broj

nastavnika

Čađavica 1 214 27

Noskovci 1 5 1

Ilmin Dvor 1 22 2

Ukupno

Izvor podataka: Virovitičko-podravska županija – Upravni odjel za društvene djelatnosti

Slika 18. Čađavica - Osnovna škola


pročišćeni tekst

1-62

Slika 19. Osnovna škola, Područna škola Ilmin Dvor

a2) Predškolska dob

Društvena briga o djeci predškolske dobi ostvaruje se u Osnovnoj školi u Čađavici.

b) Zdravstvo i socijalna skrb

b1) Zdravstvo

Tablica 29. Podaci o zdravstvenim objektima i objektima socijalne skrbi

Red.

broj Općina Naselje

Vrsta

objekta

. Broj

liječnika

Broj

stom

Grav.

Područ.

1. Čađavica Čađavica -liječnička

ambulanta 1 1

općina

Čađavica

-zubna

ambulanta 1 1

-veterinarska

ambulanta 1

2. l 1 xxxxx Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za društvene djelatnosti,

Odsjek za zdravstvo i socijalnu skrb

b2) Socijalna skrb

Poslovi u svezi socijalne skrbi obavljaju se u Centru za socijalnu skrb Slatina.


pročišćeni tekst

1-63

c) Uprava i administracija

Općina Čađavica ima svoje vijeće, poglavarstvo i upravna tijela koja obavljaju poslove lokalne

samouprave, a smještena su u sjedištu Općine.

Slika 27. Čađavica - sjedište Općine

d) Kultura

Na području općine Čađavica djeluje Kulturno-umjetničko društvo (KUD) Čađavica.

e) Šport i rekreacija

U športskim društvima na području općine Čađavica djeluju nogometni klubovi u naseljima:

▪ NK „Mladost 1930“ i ženski NK „Čađavica“ u Čađavici

▪ NK „Krčevina“ u Čađavačkom Lugu


pročišćeni tekst

1-64

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg

područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.1.3.1. Obveze iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Programa

prostornog uređenja Republike Hrvatske

U Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske ističu se elementi koji su važni

za sustavnost i cjelovitost Republike Hrvatske i oni se ne mogu mijenjati, nego ih je potrebno

ugrađivati u planove i programe prostornog razvoja užih područja.

U skladu s tim polazištima u općini Čađavica posebnu pažnju treba posvetiti:

1. Demografskoj i razvojnoj politici

Potreba provođenja aktivne populacijske politike uvjetovana je obzirom na dosadašnju

depopulaciju, a provodi se stimuliranjem prirodnog priraštaja, pozitivnom migracijskom

politikom, pozitivnom strukturnom promjenom stanovništva i dr.

2. Razvitku ruralnog prostora

U području općine Čađavica ističe se ruralni prostor s raznolikim i specifičnim naseljima.

Dio naselja gubi nekadašnja prevladavajuća ruralna obilježja i postepeno se urbanizira uz

poprimanje prijelaznih obilježja, međutim postoje naselja i područja s još uvijek

prevladavajućim ili pravim ruralnim obilježjima, s prevladavajućom agrarnom funkcijom

i ruralnom fizionomijom, koje treba sačuvati u što izvornijem obliku. Najveću pažnju

treba posvetiti izučavanju uvjeta za razvitak mogućih funkcija, načina, potreba i

opravdanosti gradnje infrastrukture i drugih sadržaja potrebnih za život ljudi.

3. Održivom razvoju i zaštiti okoliša

Naselje Čađavica razvilo se kao poljoprivredno, a zatim i kao gospodarsko te političko

središte. Glavni potencijal gospodarskog razvoja Općine predstavljat će i dalje

poljoprivreda, uz razvoj malog obrtništva i gospodarstva, tako da treba pažnju posvetiti

zaštiti tla, zbrinjavanju otpada, zaštiti voda i drugih prirodnih resursa.

1.1.3.2. Obveze iz Prostornog plana Županije

Globalni prioriteti predviđeni Prostornim planom Županije odnose se na:

- poboljšanje učinkovitosti korištenja već angažiranog prostora

- iskorištenje raspoloživih i nedovoljno učinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i

kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke

- stvaranje kvalitativnih pretpostavki za poboljšanje uvjeta života posebno u depopulacijskim

područjima (pokretanje i unapređenje gospodarstva uz osnaživanje prometnih funkcija)

- saniranje kritičnih mjesta ugrožavanja prostora i okoliša

- otklanjanje nedostataka i poboljšavanje postojećih infrastrukturnih sustava


pročišćeni tekst

1-65

1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova

Za prostor općine Čađavica, do donošenja PPUO Čađavica, važeći dokumenti prostornog

uređenja su:

▪ Prostorni plan (bivše) općine Podravska Slatina iz 1984. godine sa izmjenama i

dopunama 1987. godine (Odluke o donošenju objavljene su u Službenim glasnicima

bivše općine Podravska Slatina br. 13/84 i 9/87).

Postojeći prostorni plan utvrdio je razvojne mogućnosti i komparativne prednosti prirodnih

resursa kao i položaj Općine, najpovoljnije prometno povezivanje, razmještaj privrednih i

neprivrednih aktivnosti, mrežu naselja i modalitete zaštite prostora.

Osnovni koncept prostornog razvoja zasnivao se na ubrzanom privrednom rastu i promjeni

gospodarske strukture u pravcu jačanja industrije, modernizaciji postojećih proizvodnih i

uslužnih kapaciteta te podizanju učinkovitosti poljodjelske proizvodnje. Tim planom nije

dovoljno valorizirana mogućnost razvoja turizma, osobito ribolovnog, lovnog i seoskog, obzirom

na prirodne resurse, koji su na području općine Čađavica značajni.

Postojeća prostorno-planska dokumentacija u današnjim uvjetima nije u mogućnosti optimalno

odgovoriti na sve zahtjeve racionalnog gospodarenja prostorom, kao i sve naglašeniju i strožu

potrebu zaštite prostora.


pročišćeni tekst

1-66

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na

demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Na temelju analize dosadašnjeg prostornog razvoja utvrđeni su najizraženiji problemi vezani uz

stanje prostora i okoliša, ograničenja prostornog razvitka i mogućnosti koje postoje za daljnji

razvitak.

Demografska slika Općine nastala je međusobnim djelovanjem demografskih kretanja i

društvenih zbivanja kroz desetljeća, no posljednjih trideset godina je presudno za stanje danas.

Smanjenje broja stanovnika posljedica je intenzivne deagrarizacije šezdesetih godina,

ekonomske emigracije sedamdesetih godina i migracija deruraliziranog stanovništva prema

gospodarskim središtima – gradovima, te kao posljedica iseljavanja tijekom domovinskog rata.

Tablica 30. Kretanje ukupnog stanovništva

Popisne

godine

Broj

stanovnika Indeks

Apsolutno

smanjenje/povećanje

1981. 3.606 - -

1991. 3.011 -16,5% -595

2001. 2.394 -20,5% -617 Izvor podataka: M. Korenčić: "Naselja i stanovništvo SRH 1857-1971. i

Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.

U općinskom središtu Čađavica postoji tradicionalna vezanost za zemlju i stočarstvo, ali

ekonomska ovisnost o njoj slabi i poljoprivreda postaje dopunski izvor prihoda. Daljnjom

deagrarizacijom i napuštanjem poljoprivrede prosječna veličina domaćinstva se smanjuje.

Neravnomjeran razmještaj gospodarske djelatnosti utječe na kretanje i razmještaj stanovništva.

Određena neravnoteža u prostornom razvoju očituje se u urbaniziranju prostora i formiranju

građevinskih područja.

Iz relativno povoljne situacije stanja okoliša, gdje prevladavaju očuvane i stvorene prirodne

vrijednosti, moraju se izdvojiti slijedeći segmenti koji traže odgovarajuću pažnju:

- poboljšanje vodoopskrbe i odvodnje,

- reguliranje eksploatacije prirodnih resursa,

i. o b r a z l o ž e nj e€¦ · i. o b r a z l o ž e nj e. prostorni plan ureĐenja opĆine...

Documents