STRUNI LANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 164 + 160 + 261

umarski list br. 9-10, CXXV1I (2003), 501-507

G O S P O D A R S K E I D R U G E VRIJEDNOSTI VRSTA R O D A PISTACIJA

COMMERCIAL AND OTHER VALUES OF THE GENUS PISTACIA SPECIES

Ivan TOLI*

SAETAK: Velike degradirane povrine nekadanjih vrijednih visokih uma hrvatskog eumediteranskog i submediteranskog podruja, pripadaju prirodnom arealu vrsta rodapistacija: trlja (Pistacia lentiscus L.) i smrdljika fPista-cia terebinthus L.), koje su u umarskoj struci zanemarene ili, bolje reeno, nisu dovoljno vrednovane njihove gospodarske i druge vrijednosti. U dostupnoj literaturi, autor ovog lanka nije pronaao mnogo podataka o vrstama rodapistacija, a posebice je malo reeno o njihovim meliorativnim osobinama mediteranskog kra. To su dvije autoktone vrste, koje su oduvijek u njihovom prirodnom rasprostranjenju Mediterana imale znaajnu korisnu funkciju.

U tim podrujima stoljeima je manjak svih drvnih sortimenata, pa je drvo vrsta toga roda, posebice P. terebinthus, imalo iroku primjenu u stolarstvu, tokarstvu iza izradbu drvenih dijelova orua, jer je drvo tvrdo i vrsto, a dobro se obrauje i polira. Drvo je dobro i za ogrijev jer ima smole. U prostoriji u kojoj izgara osjea se ugodan miris. I ostali dijelovi biljaka toga roda imali su primjenu u kemijskoj industriji, medicini i dr. Ponekad zbog velike sue i nedostatka druge stone hrane, u toplijem submediteranu bralo se i suilo lie (grm) kao lo nadomjestatak hrane za ovce i koze. Posebice su se brali jo nedozreli plodovi (grozdovi) i davali ovcama kao krepka hrana.

Vrste toga roda nisu nale odgovarajuu meliorativnu primjenu u umarstvu, iako imaju razgranat korjenov sustav i izrazito su kserofitne, dobro podnose siromana stanita, a istodobno imaju dobru izbojnu snagu, pa su sastavni dio makije i toplijih podruja listopadnih panjaa. Nakon poara dobro se obnavljaju iz panja.

Uz nae dvije autoktone vrste, daleko je poznatija prava trlja (Ristacia vera L.) koja se na mediteranskom podruju, pa i ire, uzgaja radi jestivih i vrlo ukusnih plodova. Autoru ovoga lanka je uz ostalo namjera da se animira moebitni uzgoj te vrste zbog njenih plodova i popune ponude vokarica na hrvatskom mediteranskom podruju. Posebno se naglaava takva mogunost, jer bi postojee dvije autoktone vrste na svojim prirodnim stanitima bile dobra podloga za kalamljenje prave trlje.

Kljune rijei: trlja, smrdljika, prava trlja, zimzelena, listopadna, lie perasto, grm, nisko drvo, jednospolna, dvodomna, entomofilna, kserofit-na, posolica, Mediteran, plod, kotunica, sjemenka, jestiva, ukusna, hranlji-va, plantae, mastika, korjenov sustav.

Ivan Toli, dipl. ing. um., Hrvatske ume d.o.o., UP Split, Kralja Zvonimira 35, 21000 Split

501

I. Toli: GOSPODARSKE I DRUGE VRIJEDNOSTI VRSTA RODA PISTACIJA umarski list br. 9-10. CXXVI1 (2003). 501-507

UVOD - Introduction

Biljne vrste roda pistacija u praksi su skoro "zaboravljene", iako te vrste u mediteranskom umskom podruju daju znaajne gospodarske i druge vrijednosti.

Rod pistacija uz rod Rhus spada u porodicu Anacar-diaceae. Biljne vrste ove porodice preteito rastu u toplijim krajevima. To je nisko drvee ili grmlje, uglavnom listopadno, jedna zimzelena vrsta. U njihovom liu, kori i plodovima ima taninskih materija, a veina ih sadri smole, balzame i gume. Cvjetovi su sitni u metliastim cvatovima, jednospolni ili dvspolni. Plodovi i sjemenke pojedinih vrsta jestivi su i hranljivi, ili slue kao mirodije. Drvo tih vrsta nema osobitu tehniku vrijednost, iako se na podrujima njihovog areala koriste u stolarstvu i tokarstvu, a dobro je za ogrijev jer ima smole.

U rod Rhus spadaju tri vrste: obini ruj ili ruj - (Co-tinus coggyria Scop.), grozdasti ruj - (Rhus coriaria L.) i kiseli ruj - (Rhus typhina Torn.).

U rod pistacija spadaju tri vrste: trlja - (Pistacia lentiscus L.), smrdljika - (Pistacia terehinthus L.) i prava trlja - (Pistacia vera L.).

Kako je rod pistacija predmet rasprave, nuno je dati njegova osnovna obiljeja i naglasiti posebnosti svake vrste toga roda. Posebno e se bioloki opisati nae dvije autoktone vrste (trlja i smrdljika), te njihove gospodarske i meliorativne osobine, kao i moebitne podloge za kalemljenje prave trlje.

Trlja ili krilata smrdljika - (Pistacia lentiscus L.), (si. 1. i 2.) je dvodomna, entomofilna, kserofitna i jedina zimzelena biljna vrsta roda pistacija, koja raste u obliku grma ili niskog drvea u zemljama mediteranskog podruja. U Hrvatskoj raste na otocima i priobalju, i sastavni je dio mediteranske makije. Dobro podnosi suu, visoke temperature i posolicu. Uspijeva i na loijim skeletnim tlima uz morsku obalu i titi tlo od erozije. Ima dobro razvijen korjenov sustav, pa na skeletnim tlima gdje su stijene okomito postavljene, korje-nje prodire duboko u tlo, i na takvim stanitima trlja moe narasti u obliku niskog drvea do 5 m visine. Dobro podnosi zasjenu. Dolazi u biljnim zajednicama: makija gluhaue s trljom (Pistacio-Juniperetum phoenicea T r ina j s t i 1987.), iste ume crnike s mirtom (Mirto-Quercetum ilicis /H-i7 Tr ina j s t i 1985.), mjeovite ume crnike i duba (Quercetum ili-cis-virgilianea T r i n aj s t i 1983.).

Lie je zimzeleno, parno perasto. Ima 3-5 pari ja-joliko-lancctastih koastih listia tamnozelene boje. Cvijeta ve u oujku, a moe potrajati i kroz travanj i

Pistacije su vrste toplijih krajeva i sastavni su dio mediteranske vegetacije, a mogu se nai u svim zemljama Sredozemlja. U Hrvatskoj su zastupljene dvije vrste toga roda (Pistacia lentiscus L. i Pistacia terehinthus L.), a nalaze se na sunanim stanitima Mediterana i submediterana od Istre do juga Dalmacije. Kod rasprostranjenosti tih vrsta vidljivo je da im vie odgovaraju visoke temperature i june ekspozicije, to se moe jako dobro uoiti na primjeru Vidove gore - Bra (780 m), gdje se Pistacia terehinthus s june strane penje i do 750 m, a sa sjeverne strane do 450 m nadmorske visine. Trei predstavnik (Pistacia vera L.) rasprostranjena je u junoj Europi i zemljama Bliskog istoka (Sirija, Palestina, Turska i dr.), a kao kultura rasprostranjena je i na irem podruju, osobito u SAD-u, gdje se plantano uzgaja kao vokarica.

Predstavnike toga roda narod zove smrdljike, to je suprotno specifinom mirisu njihova lia, jer vie miriu nego to smrde. To je drvee ili grmlje. Lie je perasto, a listii su skoro sjedei na peteljci i ravnog ruba. Trlja je zimzelena, a smrdljika i prava trlja su listopadne. Vrste roda pistacija su dvodomne, entomofilne i kserofitne. Cvjetovi su jednospolni, jednostavnog o-cvijea, a nalaze se u metlicama ili grozdovima. Plod je glatka kotunica.

svibanj. Cvjetovi su jednospolni, tamnocrvene boje u obliku klasia, a polaze iz pazuha listova; cvjetovi imaju jednostavno ocvijee sastavljeno od 3-5 listia. Plod je sitan (2-3 mm) spljotena okrugla kotunica. U poetku je crvene boje, a kasnije pocrni. Kora je zelenosi-va. U poetku je glatka, a kasnije postaje mrkozelena, pa ispuca u sitne ljuskice. Iz ozlijeene kore te vrste curi miriljav smolasti sok, tzv. mastika, i spada u najstarije balzame. Bio je poznat jo 400 godina prije n. e., poznavali su ga i uporabljali stari Grci i Rimljani, a bio je poznat i u Egiptu za vrijeme faraona. Upotrebljavao se kao lijek protiv raznih oboljenja. Danas se mastika vrlo rijetko koristi u industriji za spravljanje lakova i dr. Drvo trlje nema gospodarsku vrijednost, ali se granice masovno koriste kao zelena osnova za cvijet-ne aranmane.

Trlja ima povoljne bioloke osobine koje se mogu iskoristiti u meliorativnim zahvatima, posebice u obalnoj zoni. Dobro podnosi suu i egu, dolazi i na manje kvalitetnim tlima, podnosi posolicu, a u sastojinama podnosi jako zasjenjivanje. Zahvaljujui tim osobina-

BIOLOGIJA VRSTA RODA PISTACIJA The biologiy of the genus Pistacia species

502

I. Toli: GOSPODARSKE i DRUGE VRIJEDNOSTI VRSTA RODA PISTACIJA umarski list br. 9 10. CXXVII (21)03). .SOI-507

ma, trlja se moe koristiti poput drugih halofita za podizanje uz morsku obalu zatitnih pruga, u svrhu zatite umskih i poljodjelskih kultura od posolice. Trlja ima veliku ekoloku funkciju jer titi tlo od erozije, a osobito je ta funkcija izraena na mnogim podrujima za uvrivanje i zatitu morske obale od erozije. Trlja estetski daje vizualan i ambijentalan ugoaj. S obzirom na klimatske uvjete u kojima uspijeva, moe se koristiti kao podloga za kalamljenje prave trlje, vrste jestivih i vrlo traenih plodova.

Smrdljika -(Pistacia terebinthus L.), (si. 3.) jo je na nekim podrujima zovu: smrdljiva trlja, jud, smrdelj. To je dvodomna, entomofilna, kserofitna vrsta Mediterana, a zalazi i neto sjevernije. Kod nas je ima u eume-diteranskom i toplijem submediteranskom podruju. Zauzima june ekspozicije (prisojne), pa se moe nai i u makijama i listopadnim umama toga klimata. Uspijeva na siromanim, suhim i skeletnim vapnenim tlima, a na dubljim i kvalitetnijim stanitima postie znaajne dimenzije. Dolazi u biljnim zajednicama: mjeovite ume crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis H-i /l956./ 1958.), mjeovite ume crnike i crnoga graba (Ostryo- Quercetum ilicis Trinaj sti /l965./ 1974.). Smrdljiki vie odgovaraju stanita s june-sunane eks

pozicije, pa se penje na vee nadmorske visine, dok joj sjeverne-osojne ekspozicije manje odgovaraju i na takvim poloajima zauzima znatno manje nadmorske visine. (Primjer: Vidova gora- Bra).

To je listopadno grmoliko ili nisko drvo, a moe narasti visine do 16 m i do 1 m prsnog promjera. Doivi starost od vie stotina godina. Kora je u poetku glatka, a kasnije mreasto ispuca, a bogata je taninom. Kronja drveta je s tankim i gusto postavljenim granama. (U nekim krajevima postoji vjerovanje da se na stablu smr-delja objesio Juda Ikariotski). Lie je neparno perasto, veinom sa 7 duguljastih listia. Listii su skoro sjedei, sjajne zelene boje, koasti i s jakim mirisom. Na