Goran Kovač

Hrvatske šume d.o.o.

Forest Resources Assessment (FRA) – Globalna procjena šumskih resursa

Pan-European Indicators for Sustainable Forest Management (SoEF) – izvješće kojim se prate indikatori za održivo gospodarenje šumama na području Europe

Izvješće o šumama za potrebe Državnog zavoda za statistiku (kao i za EUROSTAT)

National Inventory Report (NIR) - Nacionalno izvješće o inventaru stakleničkih plinova

National Forestry Accounting Plan (NFAP) – Nacionalni računski plan za šumarstvo

Ostala izvješća (SEMAFOR, COST itd.)

22.05.1992. – Hrvatska članica UN-a

glavno izvješće o stanju šumskih resursa

izrađuje se svakih 5 godina, a nadležne međunarodne instituacije su UNECE i FAO (UN-ova Ekonomska komisija za Europu i Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a).

Hrvatsko izvješće izrađuje povjerenstvo koje imenuje Ministarstvo poljoprivrede.

Cilj ovog izvješća je globalno praćenje stanja šumskih resursa planete Zemlje.

Sastoji se od 8 poglavlja

1. Površina šuma, karakteristike i promjene◦ 1a) Površina šuma i drugog šumskog zemljišta

◦ 1b) Karakteristike šuma obzirom na način obnove

◦ 1c) Godišnje povećanje šumskih površina, krčenje šuma i neto promjene

◦ 1d) Godišnja umjetna obnova šuma (sadnja i sjetva)

◦ 1e) Specifične kategorije šuma

◦ 1f) Ostalo zemljište s drvećem

2. Drvna zaliha, biomasa i ugljik• 2a) Drvna zaliha

• 2b) Drvna zaliha prema 10 glavnih autohtonih i 5 alohtonih vrsta drveća

• 2c) Zaliha ukupne biomase

• 2d) Ugljik

3. Šume prema namjeni i načinu upravljanja3a) Šume prema namjeni

3b) Površina šuma unutar zakonom utvrđenih zaštićenih područja i površina šuma s dugoročnim planom gospodarenja šumama

4. Vlasništvo nad šumama i upravljačka prava4a) Vlasništvo nad šumama

4b) Upravljačka prava na državnim šumama

5. Nepogode u šumama5a) Prirodne nepogode

5b) Šumski požari

5c) Degradirane šume

6. Šumarska politika i zakonodavstvo6a) Politike, zakonodavstvo i nacionalna platforma za sudjelovanje dionika u šumarskoj politici

6b) Područje trajnog šumskog posjeda

7. Zapošljavanje, obrazovanje i nedrvni šumski proizvodi7a) Zaposlenja u šumarstvu i sječi drva

7b) Podaci o završenom fakultetskom obrazovanju vezanom za šumarstvo

7c) Prikupljanje nedrvnih šumskih proizvoda i njihova vrijednost u 2015. godini

8. Održivi razvoj kao cilj8a) SDG indikatori

1. Identifikacija i odabir izvora podataka

2. Dokumentacija izvora podataka, nacionalnih klasa i definicija, prikaz originalnih podataka

3. Analiza nacionalnih podataka

Korak 1 - Reklasifikacija nacionalnih podataka u FRA kategorije

Korak 2 - Procjena i predviđanje za izvještajne godine (1990, 2000, 2005, 2010, 2015 i 2020)

Upis podatka, revizija od strane FAO stručnjaka Online platforma

Izvor: Guidelines and specifications FRA 2020 - Version 1.0

Pregled objedinjenih podataka globalne procjene šumskih resursa

- obuhvaća 234 zemlje i vanjskih teritorija

- 155 izvješća su pripremili nacionalni timovi, a za ostale ( ~1,2% šuma) FAO stručnjaci

1990. godine svijet je imao 4 128 milijuna ha šume, a u 2015. godini 3 999 milijuna ha.

smanjenje s 31,6% globalne kopnene površine u 1990. na 30,6% u 2015. godini.

od 2010 do 2015, godišnje smanjenje za 3,3milijuna ha

FAO procjenjuje da se trend smanjenja usporava

Površina šuma i trendovi

Izvor: Global Forest Resources Assessment 2015

Izvor: Global Forest Resources Assessment 2015

Prvih 10 zemalja prema površini šuma

Top 10 zemalja s najvećim gubitkom šumskih površina

Top 10 zemalja s najvećim povećanjem šumskih površina

0,048% ukupne površine svjetskih šuma

0,078% ukupne drvne zalihe

0,17 % ukupnog svjetskog etata

Prosječne vrijednosti:

Vrijednost, mjerna jedinica Svijet Hrvatska

Šumovitost iznad 5 m visine (%) 30,6% 34,3%

Ostale obrasle površine (%) 9,2% 10,2%

Ukupno obrasle površine (%) 39,8% 44,5%

Prosječna drvna zaliha (m3/ha) 129 216

Promjena u površini šuma od 1990. (%) -3,1% 3,9%

izrađuje se svakih 5 godina

nadležne institucije: UNECE i FAO u okviru paneuropskog procesa zvanog Forest Europe

radi se o dobrovoljnom političkom procesu na visokoj razini za dijalog i suradnju o šumarskim politikama u Europi

potpisnici ovog procesa su 46 država Europe + Europska unija

cilj: praćenje indikatora za održivo gospodarenje šumama na području Europe (34 indikatora svrstanih u 6 grupa)

Hrvatsko izvješće izrađuje povjerenstvo koje imenuje Ministarstvo poljoprivrede

No. Indicator Data provider

1.1 Forest area (Površina šuma) National – pre-filled

1.2 Growing stock (Drvna zaliha) National – pre-filled

1.3 Age structure (Dobna struktura)

and/or diameter distribution (Debljinska struktura)

1.4 Forest-related carbon stocks (Zaliha ugljika) National – partly pre-filled

C 2: Maintenance of Forest Ecosystem Health and Vitality (Održavanje zdravlja i vitalnosti šumskih ekosustava)

2.1

Deposition and concentration of air pollutants (Taloženje i

koncentracija zagađivača u zraku) ICP/JRC – will be reported through IDP

2.2 Soil condition (Stanje tla) ICP/JRC – will be reported through IDP

2.3 Defoliation (Gubitak lišća/iglica) ICP/JRC – will be reported through IDP

2.4 Forest damage (Oštećenja šuma) National – pre-filled

2.5 Forest land degradation (Degradacija šuma) National

C 1: Forest Resources and Carbon (Šumski resursi i ugljik)

National – pre-filled

No. Indicator Data provider

C 3: Productive Functions of Forests (Wood and Non-Wood) (Proizvodne funkcije šume, drvo i ne-drvo)

3.1 Increment and fellings (Prirast i sječe) National – pre-filled

3.2 Roundwood (Oblovina) UNECE–JFSQ – partly pre-filled

3.3 Non-wood goods (Nedrvni proizvodi) National – pre-filled

3.4 Services (Usluge) National – pre-filled

C 4: Biological Diversity in Forest Ecosystems (Biološka raznolikost u šumskim ekosustavima)

4.1 Diversity of tree species (Raznolikost vrsta drveća) National – pre-filled

4.2 Regeneration (Obnova šuma) National – pre-filled

4.3 Naturalness (Prirodnost šuma) National – partly pre-filled

4.4 Introduced tree species (Alohtone vrste) National – pre-filled

4.5 Deadwood (Mrtvo drvo) National – pre-filled

4.6 Genetic resources (Genetski resursi)

Bioversity International – will be reported

through IDP

4.7 Forest fragmentation (Usitnjenost šumskih posjeda) JRC – will be reported through IDP

4.8 Threatened forest species (Ugrožene vrste) National – pre-filled

4.9 Protected forests (Zaštićene šume) National – pre-filled

4.10 Common forest bird species (Uobičajene vrste šumskih ptica) Pan-European Common Bird Monitoring Scheme

No. Indicator Data provider

C 5: Protective Functions in Forest Management (Zaštitne funkcije u gospodarenju šumama)

5.1 Protective forests (Zaštitne šume) National – pre-filled

C 6: Socio-economic functions and conditions (Socio-ekonomske funkcije i uvjeti)

6.1 Forest holdings (Šumski posjedi i cjeline) National – pre-filled

6.2

Contribution of forest sector to GDP (Doprinos šumskog

sektora BDP-u) EUROSTAT (EA/IEEAF) / FAO – pre-filled

6.3 Net revenue (Neto prihod) EUROSTAT (IEEAF) – pre-filled

6.4

Investments in forests and forestry (Ulaganja u šume i

šumarstvo) EUROSTAT – pre-filled

6.5 Forest sector workforce (Radnici u šumskom sektoru) EUROSTAT – pre-filled

6.6 Occupational safety and health (Sigurnost i zdravlje na radu) National – pre-filled

6.7 Wood consumption (Potrošnja drva) UNECE–JFSQ – will be reported through IDP

6.8 Trade in wood (Trgovina drvom) UNECE–JFSQ – will be reported through IDP

6.9 Wood energy (Energija drva) UNECE-JWEE – pre-filled

6.10 Recreation in forests (Rekreacija u šumama) National – partly pre-filled

Šuma zauzima 33% kopnene površine Europe

Izvor: State of Europe’s Forests 2015

Drvna zaliha po regijama

Izvor: State of Europe’s Forests 2015

statistički ured Europske unije koji se nalazi u Luksemburgu

Od 2013. godine Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume d.o.o. dostavljaju podatke o šumama Državnom zavodu za statistiku Eurostat

Okvirna Konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime – Rio de Janeiro, 1992.

Proglašenje Zakona o potvrđivanju Okvirne Konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime - Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 17. siječnja 1996. (Narodne novine – Međunarodni ugovori broj 2/1996).

Temeljni cilj konvencije:

postignuti stabilizaciju koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razinu koja će spriječiti opasno antropogeno djelovanje na klimatski sistem. Ta razina treba se ostvariti u vremenskom okviru dovoljno dugom da omogući ekosustavu da se prilagodi na klimatske promjene, da se ne ugrozi proizvodnja hrane i da se omogući nastavak ekonomskog razvoja na održiv način

Kyotski protokol – Kyoto, 1997. godine

Stupa na snagu 2005. godine, nakon što ga je potpisalo 55 zemalja, s više od 55% ukupne emisije stakleničkih plinova

Hrvatska je potpisala 1999., a ratificirala 2007. godine: Zakon o potvrđivanju Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Narodne novine - Međunarodni ugovori 05/07)

Cilj: smanjiti ukupnu emisiju stakleničkih plinova za 5% u razdoblju 2008-2012. godine u odnosu na baznu 1990. godinu

Obveze pojedinih zemalja - 8% (smanjenje) do + 10% (max. povećanje) emisija

Obveza za Hrvatsku – 5%, EU – 8%

Kyoto II – Doha, 2012. godine – dogovoren produžetak, odnosno, drugo razdoblje KP-a (bez Kanade, Novog Zelanda, Japana i Rusije)

Cilj EU: smanjenje emisija 20% do 2020. godine u odnosu na 1990., povećati udio obnovljivih izvora energije za 20%, povećati energetsku efikasnost za 20%, te povećati udio biogoriva u prometu za 10%

Pariški sporazum, prosinac 2015.

ograničavanje globalnog porasta temperature na manje od 2oC do 2100. godine u odnosu na klimatske uvjete prije industrijske revolucije

za postizanje tih rezultata neophodno je do 2050. umanjiti emisije stakleničkih plinova između 40% i 70% u odnosu na emisije u 2010. godini, a do 2100. godine doći do nulte stope

Program prikupljanja podataka za izradu NIR-a:

1) Podaci o šumama prema članku 3.3. KP-a (za svaku godinu od 1990).

- pošumljavanje sjetvom i sadnjom (ha), podaci o prethodnoj namjeni

- prirodno širenje šume (ha), podaci o kategoriji zemljišta - opožarene površine (ha i m3) - odšumljavanje (ha i m3, te namjena nakon izdvajanja)

2) Podaci o šumama prema članku 3.4. KP-a - drvna zaliha (m3/ha) - prirast (m3/ha) - posječene drvna zaliha (m3/ha) - površine po uzgojnim oblicima (ha) - opožarena površina prema kategorijama zemljišta (ha i m3)

EU: ~ 9% svjetskih emisija stakleničkih plinovaHrvatska: ~ 0,08%

Ukupne emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj

Izvor: Croatian greenhouse gas inventory for the period 1990 - 2017 (National Inventory Report 2019)

… o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU

(22) Šume kojima se gospodari na održiv način obično su ponori, čime se doprinosi ublažavanju klimatskih promjena. U referentnom razdoblju od 2000. do 2009. prijavljena prosječna uklanjanja ponorima sa šumskog zemljišta za cijelu je Uniju iznosio 372 milijuna tona ekvivalenta CO2

godišnje. Države članice trebale bi osigurati da se ponori i spremnici, uključujući šume, prema potrebi čuvaju i poboljšavaju s ciljem ostvarenja svrhe Pariškog sporazuma i ispunjenja ambicioznih ciljeva Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2050.

Članak 8.

Obračun za šumsko zemljište kojim se gospodari (managed forest land)

4) Države članice određuju svoje referentne razine za šume (FRL)na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu IV. odjeljku A. U referentnoj razini za šume za Hrvatsku uz kriterije navedene u odjeljku A Priloga IV. mogu se uzeti u obzir i okupacija njezina državnog područja, ratne i poslijeratne okolnosti koje su imale utjecaja na gospodarenje šumama tijekom referentnog razdoblja.

5) Referentna razina za šume temelji se na nastavku prakse održivog gospodarenja šumama, kako je zabilježeno u razdoblju od 2000. do 2009., uzimajući obzir dinamičke značajke šuma povezane sa starošću u nacionalnim šumama, upotrebom najboljih dostupnih podataka.

Predložena referentna razina za šume -4553 Gg CO2

Hvala na pozornosti!